Front Behav Neurosci. 2015; 9: 296.
Lomia i luga o le initaneti 2015 Nov 3. Tui: 10.3389 / fnbeh.2015.00296
PMCID: PMC4630310
Xin Qi,1,† Xin Du,1,† Yongxin Yang,2,† Guijin Du,3 Peihong Gao,3 Yang Zhang,1 Wen Qin,1 Xiaodong Li,3,* ma Quan Zhang1,*
lē faʻatino
O le tele o le manaʻoga ma le lamatiaga ma le faʻaitiitia o le faia o filifiliga, na lipotia mai o le faʻafitauli sili ona leaga i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le initaneti gasegase i luga o le initaneti (IGD), lea ua avea ma se maʻi ogaoga o le mafaufau i le lalolagi atoa. Ae ui i lea, e le o manino i le taimi nei pe faapefea e le tulaga lamatia ona suia le galue o le faiʻai i le taimi o le faiga o filifiliga i tagata taitoatasi o le IGD. I lenei suʻesuʻega, na faʻaaogaina ai e le autalavou 23 ma le IGD ma le 24 pulega maloloina (HCs) e aunoa ma le IGD, ma o le galuega a le palloon analog (BART) na faʻaaogaina i se galuega faʻatino faʻataʻitaʻiga o le resonance faʻataʻitaʻiga e iloilo ai le faʻaogaina o le tulaga lamatia (o le avanoa afaina o le paluni) i luga o le faiai i le taimi o le faia o filifiliga le talafeagai i le tupulaga talavou IGD. Faʻaitiitia le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faʻamalosia o le faʻasalaga faʻasalalauga faʻatasi (DLPFC) i le taimi o le BART malosi na maua i le vaega IGD faʻatusatusa i le HCs. I le kulupu IGD, sa i ai se faʻamaoniaga le lelei i le va o le DLPFC faʻamalosia i le taimi o le BART malosi ma le sikuea o le impulsivity o Barratt (BIS-11), na sili atu le maualuga i le vaega IGD faʻatusatusa i le HCs. O a matou suʻesuʻega na faʻaalia ai, o se itu taua tele o le faia o filifiliga i le faia o filifiliga, o le taumatau DLPFC e itiiti ifo le nofouta i le lamatiaga i le tupulaga talavou IGD pe a faatusatusa i HCs, lea e mafai ona saofagā i le tulaga maualuga o le le mautonu i tupulaga talavou IGD.
faʻatomuaga
Initaneti o le gasegase o mea tau fesoʻotaiga i luga o le Initaneti ua tupu tele i le lalolagi, aemaise i Asia (Wu et al., 2013; Tang et al., 2014), ma e oʻo ai i se faʻafitauli matuia i vaega eseese o amioga ma mafaufauga (Ko et al., 2010). O suʻesuʻega faʻapitoa e fautuaina ai o le faʻaitiitia o le ono mafai ona faia le faia o filifiliga o se tasi lea o faʻafitauli sili ona taua ile amio ile IGD tagata taitoatasi (Pawlikowski ma le Brand, 2011; Yao et al., 2015). Mo se faʻataʻitaʻiga, na iloa e tagata suʻesuʻe o tagata IGD na faia ni filifiliga sili atu ona le talafeagai i le Taaloga o Tino Task e faʻatusatusa i HC ma o ia faʻaletonu atonu o se vaega o le taunuuga o le le faʻaaogaina o faʻamatalaga (Pawlikowski ma le Brand, 2011; Yao et al., 2014). E le gata i lea, o suʻesuʻega na faʻaalia ai o mataupu IGD o loʻo faʻaalia ai se faʻaitiitia o iloiloga o taunuʻuga faʻapitoa pe a faia filifiliga i le lumanaʻi (Dong et al., 2013). O le faia o faaiuga filifiliga leaga o se galuega maualuga o le mafaufau ma e taua mo le ola o tagata i se tulaga le mautonu (Faʻafefe, 2001). O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o se vaega taua o le faiga o filifiliga i se faitau aofaʻi masani (Macoveanu et al., 2013). Ae ui i lea, o tagata taitoatasi o le IGD e faʻaalia le le talafeagai o le faia o faʻaiuga ma le feagai ai ma nisi faʻafitauli matuia (Yao et al., 2015), lea e mafai ona oʻo atu ai i se aafiaga leaga i tagata taitoatasi ma le sosaiete IGD. O le mea lea, e taua tele le suʻesuʻeina o mea faʻanatura o loʻo aʻafia ai le faia o filifiliga le talafeagai i tagata IGD.
O faʻataʻotoga faʻapipiʻi e fesoʻotaʻi ma le lamatiaga o le faia o suʻesuʻega sa suʻesuʻeina ma le faʻaeteete i mataupu tau soifua maloloina, ma o se tufatufa faʻasalalau faʻasolosolo-cortical masani e aofia ai muamua, parietal, limbic,Ernst ma Paulus, 2005; Trepel et al., 2005; Krain et al., 2006; Rao et al., 2008; Kohno et al., 2015), ma le maualuga o le faia o le faiʻai i nei itulagi na maua e fesoʻotai ma le tulaga lamatia (Schonberg et al., 2012; Galván et al., 2013; Telzer et al., 2013a; Rao et al., 2014; Kohno et al., 2015). Ae ui i lea, o nai suʻesuʻega o le neuroimaging na taulai i le aʻafiaga o le IGD i luga o le mea e faʻaaogaina ai ni mea e le mafai ona faia. O se suʻesuʻega a le IRM e ala i Dong et al. (2013) ua maua ai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le initaneti o le le atoatoa o le initaneti le tele o meaʻai e faia e fai ai filifiliga ma le amanaia manatu faaalia o le taimi ua mavae, o se vaega taua o le faia o filifiliga faigatā i HC. O se suʻesuʻega e Lin et al. (2015) na faʻaalia ai o le faʻaauau o le faʻagasologa o le pito i lalo o le gyrus pito i luma ma le agavaʻa pito i lalo na faʻaititia i tagata taitoatasi IGD pe a fai se galuega e faʻaaogaina ai, lea na fautuaina mai ai le lamatia o le lamatiaga i tagata IGD. E ui o nei suʻesuʻega na fautua mai ai o le IGD e fesoʻotaʻi ma gaioiga masani ole faiʻai aʻo faagasolo faiga e ono faia ai filifiliga, pe faʻafefea ona le malamalama lelei le tulaga o le aʻafiaga i le faia o filifiliga aʻo faia le faʻaiuga i tagata IGD. I lo ma iloa, e leai se suʻesuʻega o loʻo taulaʻi atu i le fefaʻatauaʻiga i le va o le faia o le faiʻai ma le tulaga lamatia i le taimi o le faiga o filifiliga i tagata taitoatasi o le IGD, lea e mafai ona faʻalauteleina le malamalamaaga o loʻo i lalo o le faʻavaeina o faaiuga i le IGD.
I lenei suʻesuʻega, na faʻauʻuina ai tupulaga talavou 23 IGD ma 24 HCs, ma na maua mai ai faʻamatalaga mMRI ao faia e le au auai le BART (Lejuez et al., 2002) ia iloilo pe faʻafefea ona faʻafaigofie le tulaga o le aʻafiaga o le faia o faiʻai i le taimi o le faiga o filifiliga i tupulaga talavou IGD pe a faatusatusa i le HC. O le BART, lea e faʻamalo ai e tagata auai le paluni lea e mafai ona tutupu tetele pe paʻu foi, saunia se faʻataʻitaʻiga faʻalelei e iloilo ai le lamatiaga o le tagata-ave le lelei ma le amio ma tuʻuina atu i tagata o le vasega se filifiliga i le fuafuaina o tulaga lamatia mo paloilo taʻitasi; o le telē na afaina ai le paluni, o le sili atu lea o le lamatiaga o loʻo ave e tagata auai. E le pei o isi tulaga lamatia, o le lamatiaga i le BART na sili atu ona saʻo ma faauigaina i le faʻalogo e pei o le ono faʻalavelaveina o paloilo; o lea, o le BART ua fesuisuiai i tulaga o le iloiloina o le suiga o le tulaga lamatia i luga o le faia o failele aʻo faagasolo le faiga o filifiliga. O le BART ua faʻaaoga lelei i le aufaigaluega volenitia, ma o le tele o vaega o le faiʻai sa faʻaalia e fesootai ma le lamatiaga, e aofia ai le DLPFC, faʻataunuʻu muamua muamua, ACC / medial frontal cortex, striatum, ma insula (Rao et al., 2008; Schonberg et al., 2012; Helfinstein et al., 2014; Kohno et al., 2015). Na faʻaaogaina foi le BART i suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu, ma o le gaioiga o le faiai o le faiʻai na iloa i le DLPFC ma le vaega o methamphetamine-addicted individuals (Kohno et al., 2014), ma i le pito i luma ma le ACC i le ava-faʻalagolago tagata taʻitoʻatasi (Bogg et al., 2012; Claus ma Hutchison, 2012). I le avea ai ma vaisu faʻapitoa faʻapitoa (behavior addiction)Karim ma Chaudhri, 2012; Carli et al., 2013), O le IGD e mafai foi ona aʻafia ai le gaioiga i totonu ole vaega o faiʻai e aʻafia. O le mea lea, i lenei suʻesuʻega, matou te faʻaogaina le fMRI ma le BART e suʻesuʻe ai pe suia le faʻaogaina o le tulaga lamatia i le faia o le faiʻai i le taimi o le faiga o filifiliga i tupulaga talavou IGD pe a faʻatusatusa i HCs. O lenei suʻesuʻega o le a fesoasoani tele i le malamalamaaga i le neuro o le faʻaaogaina o le aʻafiaga ma amioga le mautonu i tupulaga talavou IGD.
Mea ma Metotia
Tagata Filifilia Auai
Ona o le tulaga faʻamaonia mo le IGD o loʻo le mautonu (Blaszczynski, 2008; Griffiths, 2008), na tuʻuina atu i totonu o lenei suʻesuʻega tulaga maʻaleʻale tuʻufaʻatasia. Muamua, o le YDQ mo le tagofia o le initaneti (Talavou, 1998) na faʻaaogaina e fuafua ai le i ai o se faaletonu o le initaneti. YDQ na aofia ai fesili e valu "ioe" poʻo le "leai" e faatatau i le faʻaaogaina o le initaneti. O sui auai na lipotia mai le lima pe sili atu tali "ioe" na maua e pei o le iai o le initaneti o le le atoatoa o le initaneti (Talavou, 1998). Se togi o le 50 pe sili atu ile IAT (Tupulaga Talavou ma Initaneti Suʻega Tetele [IAT], 2009) na faʻaaogaina e avea ma tulaga faʻaaofia lona lua. I se faʻaopopoga, naʻo talavou IGD na lipotia mai latou lava o loʻo faʻaaluina le averesi o le fa pe sili atu itula / aso taʻalo i initaneti taʻaloga (> 80% o le aofaʻi o taimi i luga ole laiga) na faʻafaigaluegaina. E tusa ai ma nei tuʻufaʻatasia aiaiga, 26 taumatau tama tane IGD talavou na faʻafaigaluegaina i lenei suʻesuʻega. Naʻo tama tane na suʻesuʻeina ona o le toʻaitiiti o fafine ma le initaneti taʻaloga. Toʻaluafulu lima tamaloloa na auai na faʻafaigaluegaina o ni HCs. HCs na faʻamatalaina o ni mataupu na le ofi i le faʻataʻitaʻiga mo le faʻamaonia o le YDQ, faʻaalu le itiiti ifo i le 2 h i le aso i luga o le initaneti, ma o latou IAT togi na i lalo o le 50. O tagata uma na auai na leai ni vailaʻau, ma lipotia leai se talaʻaga o vailaʻau faʻaoga. poʻo manuʻa ulu. O le le mautonu na iloiloina mo tagata auai uma ma le BIS-11 (Patton et al., 1995). O le IQ o tagata auai uma sa tofotofoina e faʻaaoga ai le SPM. O faʻamatalaga mai le tolu o 26 IGD talavou ma se tasi o 25 HCs na lafoai mai lenei suʻesuʻega ona o le gaioiga o le ulutala manino i le taimi o le suʻega a le fMRI (o le maualuga o le faʻaaogaina i soo se taʻiala autu e sili atu nai lo le 2 mm ma / poʻo le spin aupito maualuga e sili atu nai lo le 2 °) . O faʻamatalaga mo tupulaga talavou 23 IGD tumau ma 24 HC na faʻaaogaina mo nisi faʻamatalaga. O tausaga, aʻoga, ma le IQ na fetaui lelei i le va o vaega e lua, ma o le maualuga o le BIS ma le IAT na maualuga atu i le kulupu IGD nai lo HCs (laulau Table11).
O lenei suʻesuʻega na faʻamaonia e le Komiti Tutoʻatasi o le Tianjin Medical University University ma faʻamaonia ai le faʻatagaina o le maliega mai mataupu taitasi.
Task ma le Taualumaga
I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, matou te faʻaaogaina le fMRI o loʻo faʻaaogaina e le BART Rao et al. (2008). I le faapuupuuga, na tuuina atu i le au auai se paluni eleelea ma talosagaina e taʻalo se tasi o le lua faamau e fai ai (pamu) le paluni poʻo le tinoitupe. O paluni tetele e fesoʻotaʻi ma taui sili atu ma sili atu le lamatia o le pa. E mafai e tagata auai ona taofi le afaina o le paluni i so o se itu e manumalo ai i le tau po o le faaauau pea o le faatupulaia seia oo ina paʻu le paluni, ma o le a le mea e aveesea ai le totogi. O le numera maualuga o pamu e mafai ona faʻaaoga e tagata auai mo paloni taʻitasi o 12. O se faʻataʻitaʻiga (o le lanu o se liʻo laitiiti na liua mai le lanumumu i le lanumeamata) na faʻaaogaina e faʻatonu ai i latou e amataina le aofaʻi. Ina ua maeʻa ona lolomiina e le au auai se faamau ma pamu le paluni, na vave ona mumu le lio laʻititi i le va o le 1.5 ma le 2.5 s. Ona toe fugau lea o le ata e taʻu mai ai le vaitau o le tau o le aofaʻi. I le maeʻa ai o faʻataʻitaʻiga o paluni, sa i ai foi se vaitau eseese o le 2-4 a o leʻi oʻo i le isi paluni. O le ata manumalo poʻo le leiloa na tuʻuina atu mo 1.5 s. O le ata o le mea na paʻu ai le paluni sa tuʻuina atu mo le 20 ms. O le lamatiaga o le pa'ō o le paluni (o le ono o le pa'ō o le paluni) ua faamatalaina o le "tulaga lamatia." O le feeseeseaiga i le va o tulaga lamatia ma le amataina o le mafaufau e faamatalaina o le "modulation."
Na matou faʻaaogaina ni metotia se lua o le BART i la matou suʻesuʻega: filifili malosi ma le leai o ni filifiliga faʻalelei. I le faiga filifiliga filifiliga, e mafai e tagata auai ona fuafua le tulaga lamatia ma filifili ai e faʻaaogaina le paluni poʻo le tinoitupe. Ae ui i lea, i le tulaga leai se filifiliga, o tagata auai e na o le afaina o le paluni e le aunoa ao faia e le komepiuta le faaiuga o le pito i luma faapea foi le manumalo po o le leiloa mo paloilo taitasi. O le numera o paluni na faʻamaeʻaina e tagata na faia i le taimi o le suʻega e le i filifilia muamua ae na faʻalagolago i le saoasaoa o le tali atu i soʻo se gaioiga poʻo gaioiga. Pau lava le eseesega i le va o auala e lua o le filifiliga lea i le tulaga gaoioi e faʻagata ai le tau ma maua ai le tau. O le maualuga o le faia o faiʻai ile faiga filifiliga filifiliga e faʻatusatusa i le pasive-no-choice mode (faʻamalosi) e atagia mai ai le faavae o le faiga o filifiliga. Ina ua maeʻa le suʻega, na maua e le au auai le aofai tutusa o tupe na maua i le taimi o le faʻagasologa o le faʻagasologa o mea.
Faʻamaumauga o Faamatalaga
O le MRI galuega na faia i luga o se sikola Siemens 3.0T (Magnetom Verio, Siemens, Erlangen, Siamani) faʻaaogaina se faasologa faʻasolosolo faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻasologa: Taimi e toe fai ai (TR) = 2000 ms, taimi faʻalogo (TE) = 30 ms, field of view = 220 mm × 220 mm, matrix = 64 × 64, vaapuni o le kiona = 4 mm, ma le vaeluaga o le laina = 1 mm. O faʻatupulaia o gaioiga na faʻatinoina i luga o le faʻaaliga o luma o le magnet ma na vaʻavaʻai ai le au maimoa i mea na tutupu mai i se faʻata ua faʻapipiʻiina i luga o le ulu. Na tali atu le au auai i le galuega e ala i le kilikiina o le ki i luga o le pusa tali tali tutusa. O le faʻataʻitaʻiga aloaʻia na faia ina ua uma ona aʻoaʻoina ma faʻatino galuega a tagata na auai. O sui auai uma na faʻamaeʻaina le lua o 10 min, o le tasi mo faʻatulagaga taʻitasi. O le faasologa o le faasologa o galuega e lua na suia i le va o tagata auai i totonu o vaega taitasi.
Iloiloga Faʻasalalauga
I le faataitaiga a le MMRI, o le eseesega o amioga a le BART aofia ai le numera o le numera, atoa ma le numera o pamu, numera o manumalo ma mea na leiloa, numera fetuunai o pamu (faʻamalamalamaina o le fuainumera o pamu e aunoa ma le paluni na faʻaleagaina), o le taui fuaina o aofaʻiga (numera o manumalo manumalo na vaevaeina i numera o faʻataʻitaʻiga), ma le RT toharite mo pamu uma. Naʻo faʻamaumauga o amio i le taimi o le gaioiga galue na suʻeina ona o tagata na faʻamalosia e talia le iuga na fuafuaina e le komepiuta mo paloilo taʻitasi i le taimi o le pasi. Se lua-faʻataʻitaʻiga t-test na faʻaaogaina e faʻatusatusa ai le eseesega i le faʻataʻitaʻiga o faʻamaumauga i le va o le tagata IGD ma HC. O suʻega faʻamaumauga na faʻatautaia ma le SPSS 21.0, ma o le tulaga taua na seti i P <0.05.
Faʻamatalaga Muamua MRI Data Preprocessing
O faʻatautaia muamua faʻamatalaga faʻamatalaga IRM na faʻatautaia e faʻaaoga ai le SPM8 (http://www.fil.ion.ucl.ac.uk/spm/software/spm8). Mo tagata auai taitoatasi, na faʻasaʻoina ata faʻatinoina mo le faʻatuaiina o le taimi i le va o fasi pepa eseese ma faʻasologa faʻasologa faʻasolosolo e tusa ai ma le faʻatatauga o le ulu. Na faʻapipiʻiina ata i le muamua voluma. E tusa ai ma le fua faatatau o le faasaʻoina o le lafo, o tagata auai oe na faʻaalia se tapulaa aupito maualuga i soʻo se x, y, poʻo z faatonuga sili atu nai lo le 2-mm pe sili atu nai lo le 2 ° o le rotate angular (x, y, poʻo le z) sa le aofia ai lenei suʻesuʻega . I le mulimuli i lenei laasaga, o ata uma na faʻatulagaina na faʻavasegaina masani i le MNI EPI template, resitala i le 3 mm × 3 mm × 3 mm, ma mulimuli ane faʻaleleia i le 6 mm FWHM.
Fuainumera Faamaumauga
O le GLM sa faʻaaogaina mo suʻesuʻega faʻamaumauga a le tagata lava ia e voxel. Na faʻataʻitaʻiina le faʻamaumauga o taimi o le BOLD e faʻaaogaina ai le HRF faʻamaumauga faʻatasi ai ma se taimi e maua mai ai. O tafaoga autu o autu taitasi o mataupu na faʻataʻitaʻiina e avea o ni mea e leai ni tului. O se faamama maualuga-pasese ma se tipi i le 128 s na faʻaaogaina e aveese ai fesuiaiga faifaipea.
O le GLM na aofia ai ni ituaiga se tolu o mea tutupu na mafua mai i le taomi o le patipati: o le tau o le paluni, o se manumalo manumalo, poʻo se mea na le maua. O le mea lea, o le GLM mo soʻo se galuega galue po o se faʻasalaga e aofia ai le tolu regressors e fai ma sui o ituaiga e tolu o mea tutupu, i le faasologa. O le tulaga lamatia e fesootaʻi ma tau taʻitasi (e pei o le mea na tupu i le afaina, poʻo le faʻamautuina e se faʻamautuga ogaoga matuia) na faʻapipiʻiina foi i le faʻataʻitaʻiga e pei o se laina faʻasolosolo laina o le pule o le aofaʻi o le aoina o paluni. Mo mataupu taʻitasi, o le eseesega o aʻafiaga i galuega gaioiga ma gaoi ua faʻamalamalamaina e suʻesuʻe ai le gaioiga ole faiʻai e faʻalavelave i le tulaga lamatia.
O le laʻasaga lona lua o iloiloga o aʻafiaga o aʻafiaga na faia e ala i le faʻaaogaina o le 2 (vaega: IGD ma HCs) × 2 (filifiliga filifiliga: malosi ma pasi) ANOVA i faʻasagaga e aʻafia ai ma le faʻamaualuga i SPM8, o gaioiga gaioiga ma pasi i totonu o le tagata lava lea e tasi o loʻo faʻaaogaina e pei o fua faʻatatau. I lenei suʻesuʻega, o le sini autū o le iloiloga o le eseesega o le vaʻaia o le faia o faiʻai i le taimi o le faiga o filifiliga, lea e mafai ona atagia mai e ala i le faʻamalosia o loʻo vaaia i le tulaga agaʻi faʻatusatusa i le auala pasi (faʻamalosi). O le mea lea, o le fesoʻotaʻiga fefaʻatauaʻiga i le va o le kulupu ma le auala filifilia, o le HCs (active passive) - IGD (faʻasalaga), na suʻeina i lenei suʻesuʻega. O se faasaʻoga mo le tele o faatusatusaga sa faia i le faʻaaogaina o le Monte Carlo simulation, ma mafua ai ona i ai se fuataga faasaʻo o P <0.05 (AlphaSim polokalama, tapulaʻa aofia ai: tasi voxel P = 0.005, simulations 1000, lautele lautele i le afa maualuga = 6 mm, fusi le radius connection r = 5 mm, ma le ufimata o mea eleelea o le lalolagi). O le faiʻai o loʻo i ai fesoʻotaʻiga fefaʻatauaʻiga na faʻavaeina o ni fale faʻapitoa. O fua faatatau β i totonu o ROI na maua mai ma a m. tt t- sa faia.
O le fesuiaiga i le va o le fua faatatau o le β i totonu o ROIs, scores BIS, ma le IAT, na suʻeina faʻatasi ma le faʻamalamalamaina o Pearson i le vaega IGD ma le SPSS 21.0. O le tulaga taua na seti i P <0.05.
i'uga
Faʻaiʻuga Faʻamatala
laulau Table22 e faʻaalia ai le amio i le taimi o le suʻega a le MMRI. O faʻataʻitaʻiga e lua t-e faʻaalia mai le laʻitiiti RT e sili atu ona puupuu i le kulupu IGD nai lo HCs ao faʻagasolo le faʻagasologa masani (P = 0.03), o le fuainumera o pamu atoa na sili atu ona tele i le vaega IGD (P <0.001). E leai se eseʻesega taua i le faʻavasega numera o pamu, numera faʻataʻitaʻi, numera numera o pamu, numera o malo ma faiaʻina, ma le aofaʻi o tupe maua.
Faʻamatalaga Ata
A 2 (vaega: IGD ma HCs) × 2 (mode filifilia: malosi ma pasi) ANOVA i faʻafitauli faʻafeagai na faʻaalia ai se taua tele fesoʻotaʻiga i le faʻamalosia o le DLPFC taumatau (MNI faʻaopoopo: 24, 54, 12; voxels: 38; t = 3.78; P <0.05, faasaʻoga o AlphaSim; ata Figure1A1A). Le m. tt t-e faʻaalia mai o le faʻaogaina o le tulaga lamatia i le faʻatoaina o le DLPFC taumatau na sili atu ona maualuga i le faʻatinoina o le faʻatinoga nai lo le faiga masani i HCs, ae leai se eseesega tele i le va o auala galue ma pasi i le vaega IGD. I le taimi o le gaioiga masani, o le suiga o le tulaga lamatia i le faʻatoagaina o le DLPFC saʻo na faʻaititia i le vaega IGD faʻatusatusa i le HC (ata Figure1B1B). E le gata i lea, sa maua foi se aafiaga taua tele mo le faatoaagaina o le agavale tauagavale (MNI coordinate: -9, -78, -21; voxels: 72; t = 4.13; P <0.05, faasaʻoga o AlphaSim; ata Figure2A2A). Le m. tt t-e faʻaalia mai o le eseesega i le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faʻamalosia o le agavale tauagavale i le va o auala ma le va o kulupu e iai foliga talitutusa ia latou na vaʻaia i le taumatau DLPFC (ata Figure2B2B).
O le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faʻamalosia o le DLPFC saʻo i le taimi o le agavaʻa na faʻaalia ai se faʻafitauli matuia leaga ma le numera o le BIS i le vaega IGD (ata Figure33). E leai se faʻamaoniaga taua i le va o le faʻamalosia o le DLPFC sao ma le IAT i le kulupu IGD. E le gata i lea, e leai se faʻamalamalamaga taua na maua i le va o taunuʻuga a le FMRI ma le faʻataʻitaʻiga o faʻamaoniga i le taimi o le faia o faʻaiuga.
Talanoaga
I lo matou iloa, o le suʻesuʻega muamua lea e iloilo ai le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faia o faiʻai i le faagasologa o le faiga o filifiliga i tupulaga talavou IGD e ala i le faʻaaogaina o le BART fMRI. O le faʻaitiitia o faʻamalosiaga o aʻafiaga a le DLPFC i le taimi o faiga filifiliga na maua i le vaega IGD faʻatusatusa i le HCs, lea na fautua mai ai o le faʻagaoioia o le DLPFC taumatau e le maaleale i le tulaga lamatia i le kulupu IGD nai lo HCs. O le faʻaogaina o le lamatiaga i le faʻatoaina o le DLPFC saʻo ao faagasolo le faiga o filifiliga faiva na faʻamalosia lelei ma le score BIS i le vaega IGD. O nei sailiga e mafai ona saofagā i le malamalamaaga i le faʻaogaina o gaioiga o le maualuga o le le mautonu i tupulaga talavou IGD.
O filifiliga faigata e ono afaina i luga o nisi o gaioiga o faiʻai lea e aofia ai i fua faatatau o tau aogā ma tulaga lamatia, pulea pulega, ma gaioiga faʻalagona (Gowin et al., 2013). O le DLPFC o se vaega taua o le faiʻai o loʻo aʻafia i pulega faʻaletulafono (Bari ma Robbins, 2013; Yuan ma Raz, 2014) o loʻo faʻafoeina ai sini-faʻavae, fetuutuunai, ma lelei le amio ma e mafai ona faʻatalanoa le faia o faʻaiuga ma le lamatiaga manino (Brand et al., 2006; Schiebener et al., 2012). O le suiga ma le faʻatinoga o le DLPFC ua faʻaalia i tagata taitoatasi o le IGD (Yuan et al., 2011; Ko et al., 2013; Liu et al., 2014), lea na ogatusa ma sailiiliga i suʻesuʻega i mea e fai ma vaisu o vailaʻau (Bolla et al., 2005; Moeller et al., 2014) ma le faʻaleagaina o amioga (Crockford et al., 2005). I le taimi o filifiliga, e mafai e le DLPFC ona faʻatalanoa le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga e uiga i le lamatiaga ma le tau (Gowin et al., 2013), fai ma sui o faʻamoemoega, iloilo taunuʻuga, ma fuafua le aoga mulimuli ane (Trepel et al., 2005). O tupulaga talavou IGD e masani lava ona tuʻuina atu i ai le malosi o le puleaina o pulega (Zhou et al., 2012; Dong et al., 2015); o le mea lea, e lelei le faʻapipiʻiina o le faʻaitiitia o le aʻafiaga o aʻafiaga o le DLPFC saʻo ao faia filifiliga faigata i le tupulaga talavou IGD e mafai ona atagia mai ai le malosi o le puleaina o le pulega lea na faʻafefeina filifiliga le lelei i taimi faigata. I lenei suʻesuʻega, o le mea sao ae le o le left DLPFC na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le aʻafiaga o aʻafiaga i tupulaga talavou IGD pe a faatusatusa i le HCs. O lenei taatele o le mea tonu e ese mai i le itu tauagavale o le DLPFC o loʻo faʻasalalau ai le faʻataunuʻuga o le faia o faaiuga, na lipotia mai foi i nisi suʻesuʻega a le BART fMRI (Rao et al., 2008; Schonberg et al., 2012; Galván et al., 2013; Kohno et al., 2014) ma suʻesuʻega faʻavavevave faʻasalalauga faʻafuaseʻi (Gorini et al., 2014). E le gata i lea, o lenei umi o le faʻaitiitia o le faʻatoagaina mai i le taumatau o le DLPFC na maua foi i fualaau oona-o tagata ua fai ma vaisu pe a latou faia se faasologa o galuega fai filifiliga faigata (Bolla et al., 2005; Ersche et al., 2005; Kohno et al., 2014). I le tuufaatasiga, o nei taunuuga na mafua ai le saʻo o le DLPFC o se vaega autu mo le faia o ni filifiliga lamatia, ma o le gafatia e mafai ona faia i le suiga o le DLPFC i le talavou i le IGD atonu e tali tutusa ma lena i tagata taitoatasi o loo i ai fualaau faasaina.
Talu ai nei, o le IGD na faʻamalamalamaina e avea o se vaisu amio poʻo se faʻafitauli o le faʻaosoosoina (Kuss, 2013; Ding et al., 2014), ma e mafai ona fesootaʻi ma le faʻaleagaina o le galuega (Dong ma Potenza, 2014; Liu et al., 2014), lea e talitutusa ma lena i totonu o isi amioga faʻafeusuaiga (Grant et al., 2010), e pei o le faitioina faʻaletonu (Miedl et al., 2012; Kräplin et al., 2014). O se iloiloga na fautua mai ai o le faʻamalosia o le faʻailogaina o se vaega o le faia o filifiliga (decision-making function)Sakagami et al., 2006), ma o le suʻesuʻega ua faʻamaonia ma le faʻaalia e faapea o le DLPFC ei ai sona sao taua i le faagasologa o le faʻasaina o le malosi (Asahi et al., 2004; Garavan et al., 2006; Nakata et al., 2008a,b; Probst ma van Eimeren, 2013). I le suʻesuʻega o loʻo iai nei, o le maualuga maualuga o le BIS-11 i tagata IGD pe a faatusatusa i le HC e mafua ai le maualuga o le le mautonu i tupulaga talavou o le IGD, lea na ogatasi ma sailiiliga i isi suʻesuʻega i le le pulea lelei o tagata IGD (Ding et al., 2014; Ko et al., 2014; Metcalf ma Pammer, 2014). O le mea lea, o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faʻamalosia o le DLPFC saʻo i tupulaga talavou IGD ia tatou suʻesuʻega e mafai ona fesootaʻi ma le faʻalavelave faʻaleagaina. E le gata i lea, o se faʻamaoniaga le lelei na maua i le va o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le tulaga lamatia i le faʻamalosia o le DLPFC saʻo i le taimi o le filifiliga ma le BIS-11 i le talavou i le IGD, o lona uiga o tamaiti matutua o le IGD ma le maualuga o le faʻaleleia o le tino na faaalia ai le faʻaitiitia o le le tulaga lamatia i le faʻamalosia o le DLPFC saʻo i le taimi o le faiga o filifiliga. O le faʻamalosia o le DLPFC saʻo e le mautonu i le lamatiaga i le taimi o le faia o faʻaiuga i tupulaga talavou o le IGD ma le maualuga o mea faʻapitoa. O le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faʻamalosia o le DLPFC saʻo i tamaiti talavou IGD e mafai ona faʻatalanoa lo latou le amanaiaina o le lamatiaga.
O la matou suʻesuʻega na maua, e ese mai i le DLPFC saʻo, o le faʻaogaina o le tulaga lamatia i le faʻagasologaina o le kalafa agavale na faʻaitiitia foi i le faagasologa o le faia o filifiliga i le vaega IGD. E ui lava o suiga i le activation o le cerebellum na lipotia i suesuega muamua a le FMRI ma le BART (Galván et al., 2013; Telzer et al., 2013a,b; Rao et al., 2014) ma isi galuega e aofia ai le faiga o filifiliga (Rosenbloom et al., 2012; Gabay et al., 2014), o le neural mechanism e leʻi manino ona fuafuaina. Suesuega muamua na maua ai o le cerebellum o se vaega sili ona taua i mataupu tau vaisu (Kühn et al., 2012; Moulton et al., 2014), ma le puʻupuʻu eleelea o le cerebellum, aemaise lava le cerebellum o loʻo totoe, faʻaitiitia i mataupu e le atoatoa le tino (Moreno-López et al., 2015). E le gata i lea, o le faʻaititia o le maualuga o le mea eleelea (Wang et al., 2015) ma le faʻaleleia o le vaʻaiga o le itulagi (Dong et al., 2012) i le agavale tauagavale na lipotia mai foi i tagata IGD. O le mea lea, e aoga tele le faia o nisi suʻesuʻega e aofia ai i le va o le sauniga o le cerebellum ma le faia o se filifiliga i le tagata IGD.
O nisi tapulaa e tatau ona iloiloina i le suʻesuʻega nei. Muamua, o le faʻataʻitaʻiga laitiiti e laʻititi lava, lea e faʻaititia ai le malosi ma le mafai ai ona iloa nisi o gaioiga o le faiai i sina taua itiiti. Lona lua, o le numera pito i maualuga o pamu o paluni i totonu o lenei galuega BART na faʻaititia i le 12, ma o le tele o tagata na faia naʻo le na o 30 tofotofoga o paluni i le taimi o le 10 min o BOLD scanning. O le mea lea, o tapulaa o loʻo i totonu o lenei mamanu faʻapitoa na mafai ona faʻaitiitia ai le lagona o le maua o eseesega ile vavaega i faʻatinoga o amioga (Rao et al., 2010). Ma le mea mulimuli, o le mafuaʻaga o mafuaʻaga i le va o le suia o le faiai o le faiai ma le IGD e le mafai ona faʻamoemoeina i lenei suʻesuʻega faʻavae. O se suʻesuʻega uumi e mafai ona aoga mo le iloiloina o lenei mafutaga.
iʻuga
O le talitonuga lenei o le suʻesuʻega muamua lea e suʻe ai le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faia o faiʻai i le faagasologa o le faiga o filifiliga ma le BART i le talavou IGD. O a matou suʻesuʻega na faʻaalia ai o le faʻaogaina o le tulaga lamatia i luga o le faʻamalosia o le DLPFC saʻo na faʻaititia i tupulaga talavou o le IGD, ma le faʻaitiitia o le aʻafiaga o aʻafiaga o le DLPFC saʻo na le lelei le faʻatasi ma le numera BIS. O a matou sailiga na fautua mai ai, o le itu taua o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faia o filifiliga, o le taumatau DLPFC e le o malamalama i le tulaga lamatia o le talavou IGD pe a faatusatusa i le HC, lea e mafai ona saofaga i le maualuga o le impulsivity i tupulaga talavou IGD.
Tusitala Tusitala
XQ, YY, XL, ma QZ fuafuaina suʻesuʻega; XQ, XD, PG, YZ, GD, ma le QZ sa faia suʻesuʻega; YY, PG na aofia ai i le suʻesuʻega a le falemaʻi; XQ, YZ, GD, WQ, ma le QZ faʻamaumauga faʻamaumauga; XQ, YZ, XL, YY, ma QZ na tusia le pepa.
Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai
Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.
FUAFUAGA
ACC | muaga o le tui |
BART | mea faʻalavelave faʻalavelave o le paluni |
BIS-11 | Laʻau o le faʻalauiloaina o Baris |
DLPFC | faʻasalaga faʻasalalauga muamua |
fMRI | faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo mata |
FWHM | lautele lautele i le afa-maualuga |
GLM | laina aoao lautele |
HC | pulega maloloina |
HRF | galuega e tali ai le hemodynamic |
IAT | Young online testing addiction test |
IGD | Initaneti tau le gaioiga |
IQ | Faʻamatalaga Faʻamatalaga |
MNI | Montreal Neurological Institute |
ROI | itulagi o le fiafia |
RT | taimi tali |
SPM | Faʻataʻitaʻiga Alualu i Luma o Ava |
SPM8 | Faʻamaumauga Faʻamaumauga Faʻamatalaga Parametric |
YDQ | Fesili a le tamaʻi talavou |
mau faasino
- Asahi S., Okamoto Y., Okada G., Yamawaki S., Yokota N. (2004). Faʻasoaga le lelei i le va o le mea tonu i luma o le tali ao le taliina le tali ma le le faʻamalosi: suʻesuʻega a le MMRI. Eur. Faʻau. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 254 245–251. 10.1007/s00406-004-0488-z [PubMed] [Cross Ref]
- Bari A., Robbins TW (2013). Faʻailogaina ma le le mautonu: amio ma le faavae o le tali o tali. Prog. Neurobiol. 108 44-79. 10.1016 / j.pneurobio.2013.06.005 [PubMed] [Cross Ref]
- Blaszczynski A. (2008). Faʻamatalaga: o se tali i "faafitauli ma le manatu o le taaloga vitio" vaisu ": nisi mataupu faataitai faataitaiga". Fa. J. Mental Health Addict. 6 179–181. 10.1007/s11469-007-9132-2 [Cross Ref]
- Bogg T., Fukunaga R., Finn PR, Brown JW (2012). O le pulea lelei o le faʻaaogaina o le ava malosi, faʻaaogaina o le amio, ma le faʻaititia o le malosi o le mafaufau: faʻamaoniga mo le muai faʻataunuʻuina o le gaioiga i le taimi o le taui o taui. Fualaau oona. 122 112-118. 10.1016 / j.drugalcdep.2011.09.018 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Bolla KI, Eldreth DA, Matochik JA, Cadet JL (2005). Faʻatatau o mea e le lelei i le faia o filifiliga i tagata e le faaaogaina le mariuana. Neuroimage 26 480-492. 10.1016 / j.neuroimage.2005.02.012 [PubMed] [Cross Ref]
- Brand M., Labudda K., Markowitsch HJ (2006). Neuropsychological e fetaui ma le faia o faaiuga i tulaga mataga ma le lamatia. Neural Netw. 19 1266-1276. 10.1016 / j.neunet.2006.03.001 [PubMed] [Cross Ref]
- Carli V., Durkee T., Wasserman D., Hadlaczky G., Despalins R., Kramarz E., et al. (2013). Le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o le initaneti ma le faʻaaogaina o togafitiga faʻapitoa: o se iloiloga faʻapitoa. Faʻataʻitaʻiga 46 1-13. 10.1159 / 000337971 [PubMed] [Cross Ref]
- Claus ED, Hutchison KE (2012). Auala faʻavaitaimi o le aʻafiaga o aʻafiaga ma fegalegaleaiga ma le ava malosi. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 36 932-940. 10.1111 / j.1530-0277.2011.01694.x [PubMed] [Cross Ref]
- Crockford DN, Goodyear B., Edwards J., Quickfall J., El-Guebaly N. (2005). Gaioiga faia i le faiʻai i tagata taʻavale faʻaleaga. Biol. Fomaʻi 58 787-795. 10.1016 / j.biopsych.2005.04.037 [PubMed] [Cross Ref]
- Ding WN, Sun JH, Sun YW, Chen X., Zhou Y., Zhuang ZG, et al. (2014). Faʻagasolosolo ma le faʻaleagaina muamua le manaʻo e faʻafeiloaʻi le galuega i talavou ma le initaneti o mea ua fai ma vaisu ua faʻaalia e se suʻesuʻega Go / No-go fMRI. Faʻatasi. Faʻailoga o le Brain. 10:20 10.1186/1744-9081-10-20 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Dong G., Hu Y., Lin X., Lu Q. (2013). O le a le mea e faʻaauau ai ona fai taʻavale i luga o le Initaneti i luga o le initaneti tusa lava pe feagai ma aʻafiaga leaga? O faʻamatalaga talafeagai mai se suʻesuʻega a le MATM. Biol. Toma. 94 282-289. 10.1016 / j.biopsycho.2013.07.009 [PubMed] [Cross Ref]
- Dong G., Huang J., Du X. (2012). Suiga i le vaʻaiga faʻaitulagi o le malologa-statstatie faiʻai i le initaneti faʻafefiloi taaloga. Faʻatasi. Faʻailoga o le Brain. 8:41 10.1186/1744-9081-8-41 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Dong G., Lin X., Hu Y., Xie C., Du X. (2015). Faʻafesoʻotaʻi le fesoʻotaʻiga o fesoʻotaiga i le va o le pulega faʻatautaia ma le faʻatautaia o taui e faʻamatalaina ai le taʻaloga i luga o le initaneti e sailia ai amio i le gasegase o le initaneti Sci. Sui. 5: 9197 10.1038 / srep09197 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Dong G., Potenza MN (2014). O se faʻataʻitaʻiga-amio faʻalelei o le faʻaletonu o le Initaneti: faʻavae faʻamalosi ma mea e aʻafia ai le falemaʻi. J. Psychiatr. Res. 58 7-11. 10.1016 / j.jpsychires.2014.07.005 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Ernst M., Paulus MP (2005). Neurobiology o le faia o filifiliga: o se iloiloga filifilia mai se vaaiga o le neurocognitive ma le mafaufau. Biol. Fomaʻi 58 597-604. 10.1016 / j.biopsych.2005.06.004 [PubMed] [Cross Ref]
- Ersche KD, Fletcher PC, Lewis SJ, Clark L., Stocks-Gee G., Lonetona M., et al. (2005). Faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻamuamua e fesoʻotaʻi ma le faia o faʻaiuga i le amphetamine o loʻo iai nei ma muamua ma tagata taʻitoʻatasi taʻutaʻua. Psychopharmacology (Berl.) 180 612–623. 10.1007/s00213-005-2205-7 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Gabay AS, Radua J., Kempton MJ, Mehta MA (2014). Le taaloga pito i luga ma le faiʻai: o se tolu-iloiloga o suʻesuʻega o le neuroimaging. Neurosci. Biobehav. Faaa. 47 549-558. 10.1016 / j.neubiorev.2014.10.014 [PubMed] [Cross Ref]
- Galván A., Schonberg T., Mumford J., Kohno M., Poldrack RA, London ED (2013). Faʻafitauli sili atu le lamatiaga o le faʻasolosolo muamua o le paʻu i totonu o tamaiti ulaula nai lo tagata e leai ni mea. Psychopharmacology (Berl.) 229 345–355. 10.1007/s00213-013-3113-x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Garavan H., Hester R., Murphy K., Fassbender C., Kelly C. (2006). Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le neuroanatomy o le galue malosi. Brain Res. 1105 130-142. 10.1016 / j.brainres.2006.03.029 [PubMed] [Cross Ref]
- Gorini A., Lucchiari C., Russell-Edu W., Pravettoni G. (2014). Faʻataʻitaʻiga o filifiliga lamatia i le leʻi leva o le faʻaaogaina o le koko o le cocaine. I luma. Hum. Neurosci. 8: 661 10.3389 / fnhum.2014.00661 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Gowin JL, Mackey S., Paulus MP (2013). Faʻataʻitia suiga o aʻafiaga i faʻaaogaina o vailaʻau: le faʻaitiitia o le tiga ma le maua. Fualaau oona. 132 13-21. 10.1016 / j.drugalcdep.2013.03.019 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Grant JE, Potenza MN, Weinstein A., Gorelick DA (2010). Faatomuaga i vaisu amioga. Am. J. Drug Alcohol Abuse 36 233-241. 10.3109 / 00952990.2010.491884 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Griffiths MD (2008). Videogame mea ua fai ma vaisu: isi manatu ma matauga. Fa. J. Mental Health Addict. 6 182–185. 10.1007/s11469-007-9128-y [Cross Ref]
- Hastie R. (2001). Faafitauli o le faamasinoga ma le faia o faaiuga. Annu. Rev. Rev. Psychol. 52 653-683. 10.1146 / annurev.psych.52.1.653 [PubMed] [Cross Ref]
- Helfinstein SM, Schonberg T., Congdon E., Karlsgodt KH, Mumford JA, Sabb FW, et al. (2014). Faʻamatalaina filifiliga lamatia mai mamanu o gaioiga. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 111 2470-2475. 10.1073 / pnas.1321728111 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Karim R., Chaudhri P. (2012). Faʻasalaga faʻalauiloa: o se aotelega. J. Fualaau faasaina 44 5-17. 10.1080 / 02791072.2012.662859 [PubMed] [Cross Ref]
- Ko CH, Hsiao S., Liu GC, Yen JY, Yang MJ, Yen CF (2010). O uiga o le faia o filifiliga, ono mafai ona avea ma tulaga lamatia, ma uiga o tagata aʻoga kolisi e fai ma vaisu i Initaneti. Maualuga Resitala. 175 121-125. 10.1016 / j.psychres.2008.10.004 [PubMed] [Cross Ref]
- Ko CH, Hsieh TJ, Chen CY, Yeni CF, Chen CS, Yen JY, et al. (2014). Faʻatonuina o faiʻai i le taimi o le taliina o tali ma le faia o mea sese i matāʻupu e maua ai le faʻaletonu o le Initaneti; Eur. Faʻau. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 264 661–672. 10.1007/s00406-013-0483-3 [PubMed] [Cross Ref]
- Ko CH, Liu GC, Yen JY, Chen CY, Yen CF, Chen CS (2013). Faʻasalalauga o le manaʻoga mo taaloga i luga o le initaneti i lalo o le faʻaalia o mataupu i mataupu e faʻaaogaina ai vaisu i luga o Initaneti ma i mataupu faʻasao. Faʻaaoga. Biol. 18 559-569. 10.1111 / j.1369-1600.2011.00405.x [PubMed] [Cross Ref]
- Kohno M., Ghahremani DG, Morales AM, Robertson CL, Ishibashi K., Morgan AT, et al. (2015). Faʻafitauli o le aʻafiaga: dopamine d2 / d3 faʻaleleia, manatu faʻaalia, ma le lumaolimbic gaoioiga. Cereb. Cortex 25 236-245. 10.1093 / cercor / bht218 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Kohno M., Morales AM, Ghahremani DG, Hellemann G., London ED (2014). O le faia o filifiliga filifiliga, o le muamua o le cortex, ma le mesocorticolimbic sootaga i le methamphetamine faalagolago. JAMA Fomaʻi 71 812-820. 10.1001 / jamapsychiatry.2014.399 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Krain AL, Wilson AM, Arbuckle R., Castellanos FX, Milham MP (2006). Faʻamatalaga vavalalata o faʻafitauli ma le le mautonu: o se faʻataʻitaʻiga-faʻatalanoaina o le faia o faʻaiuga. Neuroimage 32 477-484. 10.1016 / j.neuroimage.2006.02.047 [PubMed] [Cross Ref]
- Kräplin A., Dshemuchadse M., Behrendt S., Scherbaum S., Goschke T., Bühringer G. (2014). Filifiliga le lelei i le faia o taaloga faʻapitoa: faʻapitoa faʻamaʻi ma le matafaioi o le le mautonu. Maualuga Resitala. 215 675-682. 10.1016 / j.psychres.2013.12.041 [PubMed] [Cross Ref]
- Kühn S., Romanowski A., Schilling C., Mobascher A., Warbrick T., Winterer G., et al. (2012). Faʻasolosolo mea vaivai i le tagata ulaula: taulaʻi i le cerebellum. Brain Struct. Lelei. 217 517–522. 10.1007/s00429-011-0346-5 [PubMed] [Cross Ref]
- Kuss DJ (2013). Initaneti o mea ua fai ma vaisu: vaaiga lata mai. Toma. Res. Faʻatasi. Puleg. 6 125-137. 10.2147 / PRBM.S39476 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Lejuez CW, Faitau JP, Kahler CW, Richards JB, Ramsey SE, Stuart GL, et al. (2002). Iloiloina o se faʻafitauli amio o le aʻafiaga e faia: o le mea e faʻalavelave tutusa ai le paluni (BART). J. Exp. Toma. Appl. 8 75–84. 10.1037//1076-898X.8.2.75 [PubMed] [Cross Ref]
- Lin X., Zhou H., Dong G., Du X. (2015). Faʻataunuʻuina le lamatiaina o lamatiaga i tagata ei ai le faʻaletonu o le Initaneti: faʻamaoniga a le MMRI mai se mea e ono faʻaaoga ai le faʻaaogaina. Prog. Neuro-Psychopharmacol. Biol. Fomaʻi 56 142-148. 10.1016 / j.pnpbp.2014.08.016 [PubMed] [Cross Ref]
- Liu GC, Yen JY, Chen CY, Yen CF, Chen CS, Lin WC, et al. (2014). Faʻamamaina o le paʻu mo le taliina o tali i lalo o taaloga e faʻafefeteina ai le gasegase i luga o le initaneti. Kaohsiung J. Med. Sci. 30 43-51. 10.1016 / j.kjms.2013.08.005 [PubMed] [Cross Ref]
- Macoveanu J., Rowe JB, Hornboll B., Elliott R., Paulson OB, Knudsen GM, et al. (2013). O le taʻalo saogalemu ae o le a leai se faʻaaliga-serotoneric faʻamaonia o aʻafiaga le lelei i le ogatotonu muamua o le cortex i le tulaga o le faʻalavelave faʻalavelave. Eur. Neuropsychopharmacol. 23 919-930. 10.1016 / j.euroneuro.2012.09.006 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Metcalf O., Pammer K. (2014). O le le mautonu ma le aʻafiaga o le neuropsychological e faʻaalia i le masani ma le faʻamuamua o tagata tafana tafaoga. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 17 147-152. 10.1089 / cyber.2013.0024 [PubMed] [Cross Ref]
- Miedl SF, Peters J., Büchel C. (2012). Faʻafeiloaʻiga o taligalu faʻapitoa i tagata taʻavale faʻaleagaina na faʻaalia e le tuai ma le ono faʻaititia. Faʻau. Gen. Psychiatry 69 177-186. 10.1001 / archgenpsychiatry.2011.1552 [PubMed] [Cross Ref]
- Moeller SJ, Froböse MI, Konova AB, Misyrlis M., Parvaz MA, Goldstein RZ, et al. (2014). Faʻasalaga masani ma le vaʻaia o le faʻasaina o le iniseti: suʻesuʻega o le fMRI suʻesuʻeina o mea e fai ma le matelaina ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi. J. Psychiatr. Res. 58 55-62. 10.1016 / j.jpsychires.2014.07.016 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Moreno-López L., Perales JC, Van Son D., Albein-Urios N., Soriano-Mas C., Martinez-Gonzalez JM, et al. (2015). O le malosi o le cocaine ma le mea lanu enaena e fesoʻotaʻi ma le fesuiaiga o le faʻaititia o aʻoaʻoga i tagata e faalagolago i le koko. Faʻaaoga. Biol. 20 546-556. 10.1111 / adb.12143 [PubMed] [Cross Ref]
- Moulton EA, Elman I., Becerra LR, Goldstein RZ, Borsook D. (2014). O le cerebellum ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: malamalamaaga e maua mai le suʻeina o suʻesuʻega. Faʻaaoga. Biol. 19 317-331. 10.1111 / adb.12101 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Nakata H., Sakamoto K., Ferretti A., Gianni Perrucci M., Del Gratta C., Kakigi R., et al. (2008a). Suʻesuʻega o le faʻasaina o le initaneti i totonu o tagata: suʻesuʻeina o le MRI galuega faʻatino. Neuroimage 39 1858-1866. 10.1016 / j.neuroimage.2007.10.041 [PubMed] [Cross Ref]
- Nakata H., Sakamoto K., Ferretti A., Gianni Perrucci M., Del Gratta C., Kakigi R., et al. (2008b). Galuega faʻatautaia ma gaioiga eseese a le afi i galuega faʻamasino Go / Nogo: o se suʻesuʻega MRI galuega faʻatino. Brain Res. Bull. 77 197-205. 10.1016 / j.brainresbull.2008.07.008 [PubMed] [Cross Ref]
- Patton JH, Stanford MS, Barratt ES (1995). Faʻavae faʻamalosi o le faʻavaveina o le taʻavale. J. Clin. Toma. 51 768-774. [PubMed]
- Pawlikowski M., Brand M. (2011). Faʻafiafiaga televave faʻamatalaga i le Initaneti ma le faia o faʻaiuga: faia le tele o tagata taaalo a le World of Warcraft i faafitauli i le faia o filifiliga i lalo o tulaga matautia? Maualuga Resitala. 188 428-433. 10.1016 / j.psychres.2011.05.017 [PubMed] [Cross Ref]
- Probst CC, van Eimeren T. (2013). Le faʻatinoina o le faʻaaogaina o le faʻalavelave faʻalogo. Curr. Neurol. Neurosci. Sui. 13:386 10.1007/s11910-013-0386-8 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Rao H., Korczykowski M., J. J., Hoang A., Tatala JA (2008). Faʻaleagaina i totonu o le Neural i le ofo fua ma le le faʻaituau e fai i le faiʻai o le tagata: o se suʻesuʻega a le MMRI o le Faʻataʻitaʻiga o Analo Risk Task (BART). NeuroImage 42 902-910. 10.1016 / j.neuroimage.2008.05.046 [PubMed] [Cross Ref]
- Rao H., Mamikonyan E., Detre JA, Siderowf AD, Stern MB, Potenza MN, et al. (2010). Faʻitiʻitia galuega faʻavae i le vaʻaia ma le faʻalavelave faʻalogo i le maʻi o Parkinson. Mov. Faʻafitauli. 25 1660-1669. 10.1002 / mds.23147 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Rao LL, Zhou Y., Liang ZY, Rao H., Zheng R., Sun Y., et al. (2014). Faʻaitiitia le faʻataunuʻuina muamua o le faʻaaogaina o le gasegase i le faia o le filifiliga faʻataunuʻuina pe'ā maeʻa faʻataunuʻuina o le microgravity: aʻafiaga o -6 tikeri lalo-lalo tafaʻi moega malolo. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 8: 187 10.3389 / fnbeh.2014.00187 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Rosenbloom MH, Schmahmann JD, Price BH (2012). Le neuroanatomy o le faia o filifiliga. J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. 24 266-277. 10.1176 / appi.neuropsych.11060139 [PubMed] [Cross Ref]
- Sakagami M., Pan X., Uttl B. (2006). Faʻasalaga faʻapitoa ma le faʻasaga muamua i le faia o faʻaiuga. Neural Netw. 19 1255-1265. 10.1016 / j.neunet.2006.05.040 [PubMed] [Cross Ref]
- Schiebener J., Wegmann E., Pawlikowski M., Brand M. (2012). O aʻafiaga i le faia o faʻaiuga e mafai ona faʻaititia e ala i fegalegaleaiga i le va o le tulimataʻi o sini ma le maualuga o galuega a le tagata fai filifiliga. Cogn. Faʻamasinoga. 13 321–332. 10.1007/s10339-012-0522-4 [PubMed] [Cross Ref]
- Schonberg T., Fox CR, Mumford JA, Congdon E., Trepel C., Poldrack RA (2012). Faʻitiʻitia le faʻataunuʻuina muamua o le gaioiga muamua i le taimi o le aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga: suʻesuʻega a le MMRI o le galuega faʻalavelave faʻalavelave o le paluni. I luma. Neurosci. 6: 80 10.3389 / fnins.2012.00080 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Tang J., Yu Y., Du Y., Ma Y., Zhang D., Wang J. (2014). Faʻaauau ole vaisu i luga ole initaneti ma fesoʻotaʻiga ma mea faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻamaoniga ile mafaufau i tagata o loʻo faaaogaina le initaneti. Faʻaaoga. Faʻatasi. 39 744-747. 10.1016 / j.addbeh.2013.12.010 [PubMed] [Cross Ref]
- Telzer EH, Fuligni AJ, Lieberman MD, Galván A. (2013a). O aʻafiaga o le le lelei o le moe i luga o le faiʻai e aoga ma e ono aʻafia i le laʻititi. Neuroimage 71 275-283. 10.1016 / j.neuroimage.2013.01.025 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Telzer EH, Fuligni AJ, Lieberman MD, Galván A. (2013b). Malosiaga faaleaiga mafutaga: afaina o neurocognitive o le taulealea lamatiaga ave. J. Cogn. Neurosci. 25 374-387. 10.1162 / jocn_a_00331 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Trepel C., Fox CR, Poldrack RA (2005). Faʻaaloalo i le mafaufau? Faʻatalanoa i se suʻesuʻega o le filifiliga i lalo o le lamatiaga. Brain Res. Cogn. Brain Res. 23 34-50. 10.1016 / j.cogbrainres.2005.01.016 [PubMed] [Cross Ref]
- Wang H., Jin C., Yuan K., Shakir TM, Mao C., Niu X., et al. (2015). Le fesuiaiga o le eleelea o mea eleelea ma le pulea o le loto i tupulaga talavou ma le gasegase tau taaloga i le initaneti. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 9: 64 10.3389 / fnbeh.2015.00064 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Wu X., Chen X., Han J., Meng H., Luo J., Nydegger L., et al. (2013). Faʻaauau ma mea e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o Initaneti i tupulaga talavou i Wuhan, Saina: fegalegaleaiga o le va ma matua ma le matua ma le gasegase-le faʻamalosi. PLOS ONE 8: e61782 10.1371 / journal.pone.0061782 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Yao YW, Chen PR, Chen C., Wang LJ, Zhang JT, Xue G., et al. (2014). O le le faʻaaogaina o faʻamatalaga e mafua ai le le lava o faaiuga i le tele o tagata taaalo i Initaneti. Maualuga Resitala. 219 583-588. 10.1016 / j.psychres.2014.06.033 [PubMed] [Cross Ref]
- Yao YW, Chen PR, Li S., Wang LJ, Zhang JT, Yip SW, et al. (2015). Filifiliga-faia mo gaioiga matautia ma tupe leiloa i totonu o tamaiti aʻoga kolisi e iai le faaletonu o le gaosiga o Initaneti. PLOS ONE 10: e0116471 10.1371 / journal.pone.0116471 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Young K. (1998). Initaneti o mea ua fai ma vaisu: o le tulaʻi mai o se maʻi fou. CyberPsychol. Faʻatasi. 1 237-244. 10.1089 / cpb.1998.1.237 [Cross Ref]
- Young, KS, Suʻega Faʻamatalaga I Mea Initaneti (IAT) (2009). Maua i: http://netaddiction.com/index.php?option5combfquiz&view5onepage&catid546&Itemid5106
- Yuan K., Qin W., Wang G., Zeng F., Zhao L., Yang X., et al. (2011). Faʻaleagaina o mea faʻapitoa i tupulaga talavou e iai faʻamalosi i le initaneti. PLOS ONE 6: e20708 10.1371 / journal.pone.0020708 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Yuan P., Raz N. (2014). Faʻasalaga muamua ma galuega faʻatino i tagata matutua soifua maloloina: o se faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻega o suʻesuʻega o le neuroimaging. Neurosci. Biobehav. Faaa. 42 180-192. 10.1016 / j.neubiorev.2014.02.005 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
- Zhou Z., Yuan G., Yao J. (2012). Faʻasalaga faʻamalosi e uiga i ata i luga o le Initaneti ma faʻataʻitaʻiga faʻaletonu i tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai se vaisu o le Initaneti. PLOS ONE 7: e48961 10.1371 / journal.pone.0048961 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]