Taʻaloga o Taʻaloga O se Faʻafitauli e mafua mai i Faʻafitauli Faʻafeiloaʻi: Faʻamataoniga mai Aʻoga Faʻapitoa ma le Neuroscientific Faʻataʻitaʻiga Cue Reactivity and Craving, Matafaioi Faʻatino, ma le faia o Filifiliga (2019)

lē faʻatino

Faamoemoe o Iloiloga

O lenei faʻamatalaga iloiloina e faʻatatau i le tauaofaiina o faʻasaienisi faʻamaoniga fautua mai ai o le autu faʻafitauli mafaufau ma neurobiological auala faʻavae vailaʻau faʻaaogaina faʻafitauli ma faʻaletonu faʻaletonu o loʻo aʻafia foi i taʻaloga maʻi.

Recent Findings

O faʻataʻitaʻiga faʻavae e faʻamoemoe e faʻamatalaina le atinaʻeina ma le faʻamautuina o faʻafitauli tau le mafaufau o loʻo taulaʻi i le tali atu ma le manaʻo faʻapea foi ma le faʻaititia o le taofiofia o faʻagaioiga ma le le faia o filifiliga, o gaioiga autu e faʻatauaina ai faʻailoga o le faaletonu o taʻaloga. O faʻamaoniga taua, e aofia ai suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma tagata mamaʻi ma faʻaletonu o taʻaloga ma tagata uma e toʻalua ma tagata taʻalo faʻafiafia e pei o ni mataupu e faʻatonutonu, faʻamamafaina le talafeagai o nei gaioiga taua na finauina i le taʻaloga o faʻafitauli.

aotelega

Faʻamaonia faʻasaienisi faʻamaoniga o le autu metotia faavae mafua ai vailaʻau faʻaaoga le atoatoa ma faʻaletonu faʻaletonu o loʻo aafia foi i taʻaloga maʻi. O le aofia ai o faʻaletonu faʻaletonu i le ICD-11 o se faʻamaʻi ona o amioga fai ma vaisu, faʻatasi ai ma faʻafitauli tau tupe, e talafeagai.

uputatala Taʻaloga tauvaga Faʻafeusuaiga faʻaleaga Faʻaalia le tali atu Totogi Pule faʻatagaina Faaiuga-faia 

Feeseeseaiga o Tului

Fai mai tusitala e leai so latou feteʻenaʻiga. Dr. Brand ua mauaina (i le Iunivesite o Duisburg-Essen) fesoasoani mai le German Research Foundation (DFG), le German Federal Ministry for Research and Education, le German Federal Ministry for Health, ma le European Union. Ua faʻatino e Dr. Brand le iloiloina o fesoasoani mo nisi ofisa; ua faʻasaʻoina vaega faʻasalalau ma tala tusia; na ia faia aʻoaʻoga aʻoga i nofoaga faʻafomaʻi poʻo nofoaga faʻasaienisi; ma ua gaosia tusi poʻo tusi tusi mo lolomiga o mafaufau maloloina tusitusiga. O Dr. Potenza na feutanaʻi ma fautuaina le Rivermend Health, Opiant / Lakelight Therapeutics, ma le Jazz Pharmaceuticals; na mauaina le lagolago suʻesuʻe (ia Yale) mai le Mohegan Sun Casino ma le National Center for Responsible Gaming; feutanaʻi mo pe fautuaina lōia ma petipetiga faʻalapotopotoga luga mataupu e fesoʻotaʻi ma le faʻatonutonuina o le puleaina ma amioga faʻatama; saunia togafitiga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻatonutonuina o lagona ma amioga faʻatama; faia faʻameaalofa fesoasoani; tusi faʻasalalau / tusi faʻamaumau vaega; tuuina atu aʻoaʻoga aʻoga i maoaʻe taamilosaga, CME mea na tutupu, ma isi falemaʻi / saienisi nofoaga; ma fausia tusi poʻo mataupu mo lolomiga o faʻamatalaga o le soifua maloloina o le mafaufau. Faʻailoa e le ZD le lagolago a le Hungarian National Research, Development and Innovation Office (Grant number: KKP126835)

mau faasino

Pepa o mea taua, na lomia lata mai nei, ua faamamafaina e pei o: • Le taua •• Le taua tele

  1. 1.
    WHO. ICD-11 mo fuainumera o soifua maloloina ma faʻamaʻi. WHO. 2018. https://icd.who.int/browse11/l-m/en. Avanoa 02/11 2018.
  2. 2.
    van Rooij AJ, Ferguson CJ, Colder Carras M, Kardefelt-Winther D, Shi J, Aarseth E, et al. O se vaivai faʻasaienisi faavae mo taʻaloga faaletonu: tatou sese i le itu o le faʻaeteete. J Behav Tagata fai ma vaisu. 2018; 7: 1–9.  https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.19.CrossRefScholar Google
  3. 3.
    Dullur P, Starcevic V. Initaneti taʻaloga faʻafitauli e le agavaʻa o se mafaufau le atoatoa. Aust NZJ Fomaʻi. 2018; 52: 110–1.  https://doi.org/10.1177/0004867417741554.CrossRefScholar Google
  4. 4.
    Rumpf HJ, Achab S, Billieux J, Bowden-Jones H, Carragher N, Demetrovics Z, et al. Faʻaaofia ai faʻaletonu faʻaletonu i le ICD-11: o le manaʻoga e faia mai se falemaʻi ma tagata lautele soifua maloloina vaaiga. J Behav Tagata fai ma vaisu. 2018; 7: 556-61.  https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.59.CrossRefScholar Google
  5. 5.
    • Fineberg NA, Demetrovics Z, Stein DJ, Ioannidis K, Potenza MN, Grünblatt E, et al. Manifesto mo se Europa suʻesuʻega fesoʻotaʻiga i faʻafitauli faʻaaogaina le Initaneti. Eur Neuropsychopharmacol. 2018; 28: 1232–46.  https://doi.org/10.1016/j.euroneuro.2018.08.004 O le manifesto aumaia se malamalamaʻaga vaʻai i luga o le saienisi suʻesuʻega e uiga i faʻafitauli faʻaaogaina le Initaneti. Aʻafiaga o suʻesuʻega faʻamuamua mo se malamalama lelei o faʻafitauli Initaneti faʻaaogaina o loʻo talanoaina. CrossRefScholar Google
  6. 6.
    King DL, Delfabbro PH, Potenza MN, Demetrovics Z, Billieux J, Brand M. Initaneti taʻaloga faʻaletonu e tatau ona agavaʻa o se mafaufau le atoatoa. Aust NZJ Fomaʻi. 2018; 52: 615–7.  https://doi.org/10.1177/0004867418771189.CrossRefScholar Google
  7. 7.
    Potenza MN. E i ai le faʻaletonu o taʻaloga ma mea mataʻutia i le ICD-11? Manatunatuga e uiga i le maliu o se tagata gasegase i le falemaʻi na lipotia na tupu a o tausia e tausi taʻaloga le taʻaloga. J Behav Tagata fai ma vaisu. 2018; 7: 206–7.  https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.42.CrossRefScholar Google
  8. 8.
    Potenza MN, Higuchi S, Brand M. Valaʻau mo suʻesuʻega i se lautele lautele o amioga ua fai ma vaisu. Natura 2018; 555:30.CrossRefScholar Google
  9. 9.
    Billieux J, King DL, Higuchi S, Achab S, Bowden-Jones H, Hao W, et al. Faʻaleagaina aoga mea taua i le siakiina ma faʻamaoniga o taʻaloga faʻaletonu. J Behav Tagata fai ma vaisu. 2017; 6: 285–9.  https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.036.CrossRefScholar Google
  10. 10.
    Carter BL, Tiffany ST. Meta-auiliiliga o le-reactivity i suʻesuʻega o vaisu. Togafitiga. 1999; 94: 327-40.CrossRefScholar Google
  11. 11.
    Robinson TE, Berridge KC. O le faʻamalosia le mafaufauina o manatu o mea ua fai ma vaisu: nisi o mea o loʻo i ai nei. Philos Trans R Soc B: Saienisi Masani. 2008; 363: 3137–46.  https://doi.org/10.1098/rstb.2008.0093.CrossRefScholar Google
  12. 12.
    Tiffany ST, Wray JM. O le taua o le falemaʻi o le naunau fualaʻau. Ann NY Acad Sci. 2012; 1248: 1–17.  https://doi.org/10.1111/j.1749-6632.2011.06298.x.CrossRefScholar Google
  13. 13.
    Berridge KC, Robinson TE, Aldridge JW. Vavaeeseina vaega o taui: 'fiafia', 'manaʻomia', ma le aʻoaʻoina. Curr Opin Pharmacol. 2009; 9: 65–73.  https://doi.org/10.1016/j.coph.2008.12.014.CrossRefScholar Google
  14. 14.
    Blum K, Sheridan PJ, Wood RC, Braverman ER, Chen TJ, Cull JG, et al. O le D2 dopamine receptor gene o se faʻamautuina o le taui le atoatoa gaioiga. JR Soc Med. 1996; 89: 396–400.CrossRefScholar Google
  15. 15.
    Jasinska AJ, Stein EA, Kaiser J, Naumer MJ, Yalachkov Y. Faʻatulagaga o le gaioiga o le neural i fualaau o fualaau oona i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se suʻesuʻega o suesuega a le tagata. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2014; 38: 1-16.  https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2013.10.013.CrossRefScholar Google
  16. 16.
    Yalachkov Y, Kaiser J, Naumer MJ. Suesuega neuroimaging aoga i vaisu: multisensory fualaʻau faʻamalosi ma neural cue reactivity. Neurosci Biobehav Rev. 2012; 36: 825–35.CrossRefScholar Google
  17. 17.
    Wilson SJ, Sayette MA. Neuroimaging tuinanau: unaʻi malosi mataupu. Togafitiga 2015; 110: 195–203.  https://doi.org/10.1111/add.12676.CrossRefScholar Google
  18. 18.
    Starcke K, Antons S, Trotzke P, Brand M. Cue-toe faʻatinoina i amioga ua fai ma vaisu: o se meta-auiliiliga ma metotia mafaufauga. J Behav Tagata fai ma vaisu. 2018; 7: 227–38.  https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.39.CrossRefScholar Google
  19. 19.
    Potenza MN. Togafitiga neuropsychiatric mafaufau e uiga i le le mautonu poʻo amioga ua fai ma vaisu. Dialogues Clin Neurosci. 2017; 19: 281–91.Scholar Google
  20. 20.
    Field M, Cox WM. Faʻasalaga faʻapitoa i amioga ua fai ma vaisu: o se toe iloiloga o lona atinaʻe, mafuaʻaga, ma taunuʻuga. Fualaau oona. 2008; 97: 1-20.  https://doi.org/10.1016/j.drugalcdep.2008.03.030.CrossRefScholar Google
  21. 21.
    Field M, Munafò MR, Franken IHA. O se suʻesuʻega faʻapitoa-suʻesuʻega o le va feagai i le va o le faʻaituau ma le manaʻoga i le faʻaaogaina o vailaʻau. Psychol Bull. 2009; 135: 589-607.  https://doi.org/10.1037/a0015843.
  22. 22.
    Breiner MJ, Stritzke WGK, Lang AR. Faalatalata atu i le aloese. O se sitepu taua i le malamalamaʻaga o le manaʻo. Alcohol Res Ther. 1999; 23: 197–206.CrossRefScholar Google
  23. 23.
    Bechara A. Faia o filifiliga, faʻatonutonu le faʻamalosi ma le leiloa o le malosi e teteʻe ai i fualaʻau: o se neurocognitive vaaiga. Nat Neurosci. 2005; 8: 1458–63.CrossRefScholar Google
  24. 24.
    Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Tomasi D. Faʻasolosolo matagaluega i le faiʻai o le tagata. Annu Rev Pharmacol Toxicol. 2012; 52: 321–36.  https://doi.org/10.1146/annurev-pharmtox-010611-134625.CrossRefScholar Google
  25. 25.
    Goldstein RZ, Volkow ND. Le faʻaleagaina o le pito i luma o le tino i mea ua fai ma vaisu: faʻamaonia neuroimaging ma faʻafitauli o falemaʻi. Nat Rev Neurosci. 2011; 12: 652-69.  https://doi.org/10.1038/nrn3119.CrossRefScholar Google
  26. 26.
    Dong G, Potenza MN. O le mafaufau-amioga amioga faʻafitauli o Initaneti faʻaletonu faaletonu: autu autu ma faʻafitauli aʻafiaga. J Psychiatr Res. 2014; 58: 7-11.  https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2014.07.005.CrossRefScholar Google
  27. 27.
    Brand M, Young KS, Laier C, Wölfling K, Potenza MN. Tuʻufaʻatasia o mafaufauga ma mafaufauga o le mafaufau e uiga i le atinaʻeina ma le faʻamautuina o faʻafitauli tau le Initaneti-faʻaogaina: o se fesoʻotaʻiga o le Person-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga. Neurosci Biobehav Rev. 2016; 71: 252-66.  https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2016.08.033.CrossRefScholar Google
  28. 28.
    Everitt BJ, Robbins TW. Vailaʻau faʻasaina: faʻafouina gaioiga i mausa i le faʻamalosia sefulu tausaga i luga. Annu Rev Psychol. 2016; 67: 23-50.  https://doi.org/10.1146/annurev-psych-122414-033457.CrossRefScholar Google
  29. 29.
    Wei L, Zhang S, Turel O, Bechara A, He Q. A tripartite neurocognitive model of Internet gaming disorders. Fomaʻi i Luma. 2017; 8: 285.  https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00285.
  30. 30.
    Weinstein AM. O se faʻafouga aotelega o faiʻai ata faʻataʻitaʻi o Initaneti taʻaloga le atoatoa. Fomaʻi i Luma. 2017; 8: 185.  https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00185.
  31. 31.
    Weinstein AM, Livny A, Weizman A. Fou atinaʻe i faiʻai suʻesuʻega o Initaneti ma taʻaloga le atoatoa. Neurosci Biobehav Rev. 2017; 75: 314-30.  https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2017.01.040.CrossRefScholar Google
  32. 32.
    Yao YW, Liu L, Ma SS, Shi XH, Zhou N, Zhang JT, et al. Fesuiaʻiga lelei ma fausaga o neural suiga i Initaneti taʻaloga le atoatoa: o se faʻavasega iloiloga ma meta-auiliiliga. Neurosci Biobehav Rev. 2017; 83: 313-24.  https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2017.10.029.CrossRefScholar Google
  33. 33.
    Ko CH, Liu GC, Yen JY, Yen CF, Chen CS, Lin WC. O le faiʻai faʻamalositino mo faʻataʻitaʻiga uma-faʻaosofia taʻaloga naunau ma ulaula manaʻoga i totonu o mataupu comorbid ma Initaneti taʻaloga mausa ma nikotini faʻalagolago. J Psychiatr Res. 2013; 47: 486–93.  https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2012.11.008.CrossRefScholar Google
  34. 34.
    Dong G, Wang LJ, Du X, Potenza MN. Taʻaloga faʻateleina manaʻo i taʻaloga-fesoʻotaʻi faʻaosofia i tagata taʻitoʻatasi ma Initaneti taʻaloga le atoatoa. Biol Psychiatry: Cognitive Neuroscience ma Neuroimaging. 2017; 2: 404–12.  https://doi.org/10.1016/j.bpsc.2017.01.002.Scholar Google
  35. 35.
    Zhang Y, Ndasauka Y, Hou J, Chen J, Yang LZ, Wang Y, et al. Cue-induced amioga ma neural suiga i le tele o Initaneti tagata taaalo ma ono mafai ona faʻaaogaina o le faʻaali atu fofo togafitiga i Initaneti faʻaletonu faaletonu. Luma Psychol. 2016; 7 (675): 1–6.  https://doi.org/10.3389/fpsyg.2016.00675.Scholar Google
  36. 36.
    Han DH, Lyoo IK, Renshaw PF. Eseʻeseʻesega faʻaitulagi sinasina mataupu voluma i tagata mamaʻi ma on-line taʻaloga mausa ma polofesa taʻaloga. J Psychiatr Res. 2012; 46: 507–15.  https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2012.01.004.CrossRefScholar Google
  37. 37.
    Wang L, Wu L, Wang Y, Li H, Liu X, Du X, et al. Gaioiga fesuiaʻi faiai e fesoʻotaʻi ma le manaʻo ma le faʻaalia o le gaioi i tagata e maua i le Initaneti faʻaletonu gasegase: faʻamaoniga mai le faʻatusatusaga ma faʻafiafia Initaneti taʻaloga faʻaaogaina. Luma Psychol. 2017; 8 (1150): 1–12.  https://doi.org/10.3389/fpsyg.2017.01150.Scholar Google
  38. 38.
    Liu L, Yip SW, Zhang JT, Wang LJ, Shen ZJ, Liu B, et al. Faʻagaoioia o le ventral ma dorsal striatum i le taimi o cue reactivity i Initaneti taʻaloga le atoatoa. Faʻatonu Biol. 2017; 3: 791–801.  https://doi.org/10.1111/adb.12338.CrossRefScholar Google
  39. 39.
    De Castro V, Fong T, Rosenthal RJ, Tavares H. O se faʻatusatusaga o manaʻoga ma tulaga faʻalagona i le va o tagata taʻalo faʻamalosi ma tagata inu ava malosi. Faʻatonu Behav. 2007; 32: 1555–64.  https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2006.11.01.CrossRefScholar Google
  40. 40.
    Fernie BA, Caselli G, Giustina L, Donato G, Marcotriggiani A, Spada MM. Manaʻoga mafaufau e avea o se vavalo o le taʻalo tupe. Faʻatonu Behav. 2014; 39: 793–6.  https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2014.01.010.CrossRefScholar Google
  41. 41.
    van Holst RJ, van den Brink W, Veltman DJ, Goudriaan AE. Aisea e le manuia ai taaloga taaalo: o se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻamalosi ma le faʻaogaina o mea i totonu o taaloga faʻaletupe. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2010; 34: 87-107.  https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2009.07.007
  42. 42.
    Goudriaan AE, De Ruiter MB, Van den Brink W, Oosterlaan J, Veltman DJ. Faʻavasegaina o le faiai o faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻaali o le manaʻoga ma le manaʻo tele i tagata taʻalo faʻasolosolo, tagata ulaula mamafa ma ola maloloina: o se suʻesuʻega a le FMRI. Faʻatonu Biol. 2010; 15: 491-503.  https://doi.org/10.1111/j.1369-1600.2010.00242.x.
  43. 43.
    Courtney KE, Ghahremani DG, Lonetona ED, Ray LA. Le faʻafesoʻotaʻiga i le va o le cue-reactivity i le precuneus ma le maualuga o le faʻamoemoe i le nikotini ma le ava malosi. Faʻamoemoeina Ava Malosi 2014; 141: 21–6.  https://doi.org/10.1016/j.drugalcdep.2014.04.026.CrossRefScholar Google
  44. 44.
    Wray JM, Gass JC, Tiffany ST. O se iloiloga faʻasolosolo o sootaga i le va o le manaʻo ma le ulaula faʻamutaina. Nicotine Tob Res. 2013; 15: 1167–82.  https://doi.org/10.1093/ntr/nts268.
  45. 45.
    Henry EA, Kaye JT, Bryan AD, Hutchison KE, Ito TA. O le faʻaaogaina o le cannabis faʻaalia le manaʻo ma le manaʻo i totonu o tagata e le masani ai, faʻatele ma mamafa tagata faʻaaoga fualaʻau. Neuropsychopharmacology. 2014; 39: 1214–21.  https://doi.org/10.1038/npp.2013.324.
  46. 46.
    Noori HR, Cosa Linan A, Spanagel R. E tele naua le faʻasolosoloina o vailaʻau faʻasolosolo o le tali atu i fualaʻau, faʻatupe, meaʻai ma faʻailoga tau feusuaʻiga: o se auiliiliga maeʻaeʻa iloiloga. Eur Neuropsychopharmacol. 2016; 26: 1419–30.  https://doi.org/10.1016/j.euroneuro.2016.06.013.
  47. 47.
    Palaus M, Marron EM, Viejo-Sobera R, Redolar-Ripoll D. Neural faavae o taʻaloga vitio: o se faʻavasega iloiloga. Luma Hum Neurosci. 2017; 11: 248.  https://doi.org/10.3389/fnhum.2017.00248.CrossRefScholar Google
  48. 48.
    Van Holst RJ, Van Holstein M, Van den Brink W, Veltman DJ, Goudriaan AE. Tali tali i le taimi o cue reactivity i faʻafitauli tagata taʻalo tupe: o se suʻesuʻega fMRI. PLoS Tasi. 2012; 7 (3): e30909.  https://doi.org/10.1371/journal.pone.0030909.CrossRefScholar Google
  49. 49.
    Zhang JT, Yao YW, Potenza MN, Xia CC, Lan J, Liu L, et al. Aʻafiaga o le manaʻo amio faʻagaioia i luga o neural substrates o le manaʻoga-faʻaosofia manaʻoga i Initaneti taʻaloga le atoatoa. Neuroimage Falemai. 2016; 12: 591–9.  https://doi.org/10.1016/j.nicl.2016.09.004.CrossRefScholar Google
  50. 50.
    • Argyriou E, Davison CB, Lee TTC. Tali taofi ma le Initaneti faʻaletonu faaletonu: meta-auiliiliga. Faʻatonu Behav. 2017; 71: 54-60.  https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2017.02.026 Lenei meta-auiliiliga maua ai se sili lelei vaʻavaʻaiga e uiga i le taimi nei empirical molimau e uiga i le sootaga i le va tali tali faʻafitauli deficit ma taʻaloga faʻaletonu. E faʻamatala atili ai manatu faʻalemafaufau ma aʻoga. CrossRefScholar Google
  51. 51.
    Chen CY, Huang MF, Yen JY, Chen CS, Liu GC, Yen CF, et al. Faʻafesoʻotaʻi e le faiʻai le taofiofia o le tali atu i faʻafitauli i le Initaneti. Fomaʻi faʻapitoa Neurosci. 2015; 69: 201–9.  https://doi.org/10.1111/pcn.12224.CrossRefScholar Google
  52. 52.
    Smith JL, Mattick RP, Jamadar SD, Iredale JM. Faʻaletonu i amioga faʻatamaia i vailaʻau faʻasuaʻava ma vaisu: a meta-auiliiliga. Faʻamoemoeina Ava Malosi 2014; 145: 1–33.  https://doi.org/10.1016/j.drugalcdep.2014.08.009.CrossRefScholar Google
  53. 53.
    Fauth-Bühler M, Mann K, Potenza MN. Taʻaloga faʻapitoa: o se toe iloiloga o faʻamaoniga a le neurobiological talafeagai mo lona faʻavasegaga o se faʻamaʻi ua fai ma vaisu. Faʻatonu Biol. 2017; 22: 885–97.  https://doi.org/10.1111/adb.12378.
  54. 54.
    Meng Y, Deng W, Wang H, Guo W, Li T. O le muamua afaina i tagata taʻitoʻatasi ma le initaneti taʻaloga faʻaletonu: o se meta-auiliiliga o le faʻatinoina magnetic resonance imaging Studies. Faʻatonu Biol. 2015; 20: 799–808.  https://doi.org/10.1111/adb.12154.
  55. 55.
    • Dong G, Li H, Wang L, Potenza MN. Faʻatonutonu pulea ma taui / leiloa gaioiga i initaneti taʻaloga faʻaletonu: iʻuga mai se faʻatusatusaga ma faʻamalieina Initaneti taʻaloga-tagata faʻaaoga. Eur Psychiatry. 2017; 44: 30–8.  https://doi.org/10.1016/j.eurpsy.2017.03.004 O le tusitusiga faʻatusatusaina frontal cortical faʻagaoioia i mea faʻafiafiaina taʻaloga ma tagata taʻitoʻatasi ma faʻamaonia taʻaloga faʻafitauli. O loʻo faʻaalia mai ai, o faʻaletonu i galuega faʻataʻitaʻi e foliga mai o se itu taua tele lea i amioga ua fai ma vaisu.CrossRefScholar Google
  56. 56.
    Yan WS, Li YH, Xiao L, Zhu N, Bechara A, Sui N. Galue manatua ma filifiliga taua i le faia o vaisu: o se neurocognitive faatusatusaga i le va o heroin addicts, pathological gamblers ma maloloina maloloina. Faʻamoemoeina Ava Malosi 2014; 134: 194-200.  https://doi.org/10.1016/j.drugalcdep.2013.09.027.CrossRefScholar Google
  57. 57.
    Stephan RA, Alhassoon OM, Allen KE, Wollman SC, Hall M, Thomas WJ, et al. Meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega o le neuropsychological falemaʻi o le faʻaletonu o le tino ma le le mautonu i le faʻaogaina o le ava malosi. Am J Faʻamalosi Faʻamalosi i le Ava Malosi 2017; 43: 24–43.  https://doi.org/10.1080/00952990.2016.1206113.
  58. 58.
    Roberts CA, Jones A, Montgomery C.Meta-auiliiliga o le faʻagaioiga o gaioiga i le ecstasy / polydrug tagata faʻaoga. Psychol Med. 2016; 46: 1581–96.  https://doi.org/10.1017/S0033291716000258.
  59. 59.
    Verdejo-Gracía A, Bechara A, Recknor EC, Pérez-Gracía M. Faʻaletonu le faʻatinoina i vailaʻau faʻalagolago tagata i le taimi o faʻaogaina fualaʻau ma faʻasaina: o se suʻesuʻega o le amio, mafaufau ma lagona faʻafesoʻotaʻiga o vaisu. J Int Neuropsychol Soc. 2006; 12: 405–15.Scholar Google
  60. 60.
    Quintero GC. O se suʻesuʻega o le biopsychological o faʻalavelave tau tupe. Neuropsychiatr Dis Togafitiga. 2016; 13: 51-60.  https://doi.org/10.2147/NDT.S118818.CrossRefScholar Google
  61. 61.
    Verdejo-Garcia A, Manning V. Faʻatonutonu galue i faʻaletonu faʻaletonu: malamalama lelei faʻamatalaga ma faʻalapotopotoga ma falemaʻi taunuʻuga. Curr Addict Rep. 2015; 2: 214–9.  https://doi.org/10.1007/s40429-015-0062-y.
  62. 62.
    Mallorqui-Bague N, Tolosa-Sola I, Fernandez-Aranda F, Granero R, Fagundo AB, Lozano-Madrid M, et al. Faʻaletonu kilokalama i pulega faʻagaioiga ma filifiliga-faia faʻaletonu kulupu faʻaputugatupe le faʻafitauli laiti sub-ituaiga. J Gambl Stud. 2018; 34: 209–23.  https://doi.org/10.1007/s10899-017-9724-0.
  63. 63.
    Brand M, Young KS, Laier C.Faʻataʻitaʻiga muamua ma vaisu Initaneti: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma toe iloiloina o neuropsychological ma neuroimaging sailiga. Luma Hum Neurosci. 2014; 8 (375): 36.  https://doi.org/10.3389/fnhum.2014.00375.Scholar Google
  64. 64.
    Schiebener J, Brand M. Faia o faaiuga ma isi fesoʻotaʻiga i Initaneti taʻaloga le atoatoa ma isi ituaiga o Initaneti-faʻaogaina le atoatoa. Curr Addict Rep. 2017; 4: 262–71.  https://doi.org/10.1007/s40429-017-0156-9.
  65. 65.
    Yao YW, Chen PR, Li S, Wang LJ, Zhang JT, Yip SW, et al. Filifiliga-faia mo ono maua ma leiloa i le kolisi tamaiti aʻoga ma Initaneti taʻaloga le atoatoa. PLoS Tasi. 2015; 10 (1): e0116471.  https://doi.org/10.1371/journal.pone.0116471.CrossRefScholar Google
  66. 66.
    Yao YW, Wang LJ, Yip SW, Chen PR, Li S, Xu J, et al. Faʻaletonu filifiliga i lalo o tulaga lamatia e fesoʻotaʻi ma taʻaloga-faʻapitoa taofia paʻu i le kolisi tamaiti aʻoga ma Initaneti taʻaloga le atoatoa. Psychiatry Res. 2015; 229 (1-2): 302–9.  https://doi.org/10.1016/j.psychres.2015.07.004.CrossRefScholar Google
  67. 67.
    Qi X, Du X, Yang Y, Du G, Gao P, Zhang Y, et al. Faʻaitiitia modulation e le tulaga lamatia luga o le faiai faia i le taimi o filifiliga i talavou e maua i le Initaneti taʻaloga le atoatoa. Luma Behav Neurosci. 2015; 9: 296.  https://doi.org/10.3389/fnbeh.2015.00296.CrossRefScholar Google
  68. 68.
    Weinstein AM, Abu HB, Timor A, Mama Y. Tuai tolopoina, lamatiaina-aveina, ma le teʻena lagona lelei i tagata taʻitoʻatasi ma Initaneti ma vitio taʻaloga le atoatoa. J Behav Tagata fai ma vaisu. 2016; 5: 674–82.  https://doi.org/10.1556/2006.5.2016.081.
  69. 69.
    Dong G, Potenza MN. Faʻataʻituina ma le mautinoa le faia o filifiliga i Initaneti faʻaletonu faaletonu: aʻafiaga e uiga i le initaneti taʻaloga i le setiina o le leaga aʻafiaga. J Psychiatr Res. 2016; 73: 1-8.  https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2015.11.011.CrossRefScholar Google
  70. 70.
    Pawlikowski M, Brand M. Ova tele Initaneti taʻaloga ma faʻaiuga filifiliga: faia tele lalolagi o taua-tagata taaalo i ai faʻafitauli i filifiliga faia i lalo o tulaga lamatia? Psychiatry Res. 2011; 188: 428–33.  https://doi.org/10.1016/j.psychres.2011.05.017.CrossRefScholar Google
  71. 71.
    Liu L, Xue G, Potenza MN, Zhang JT, Yao YW, Xia CC, et al. Faʻaletonu neural gaioiga i le taimi o le mautinoa le faia o filifiliga i tagata taʻitoʻatasi ma Initaneti-taʻaloga le atoatoa. Falemai Neuroimage. 2017; 14: 741–9.  https://doi.org/10.1016/j.nicl.2017.03.010.CrossRefScholar Google
  72. 72.
    Brand M, Rothbauer M, Driessen M, Markowitsch HJ, Roth-Bauer M. Faʻatonutonu galuega ma filifiliga mataʻutia i tagata mamaʻi ma opiate faʻalagolago. Faʻamoemoeina Ava Malosi 2008; 97: 64–72.  https://doi.org/10.1016/j.drugalcdep.2008.03.017.
  73. 73.
    Goudriaan AE, Grekin ER, Sher KJ. Faia filifiliga ma tali tali faʻamalosi o ni tagata vavalo i le soʻona inu 'ava malosi: o se lumanaʻi suʻesuʻega. Fomaʻi o le Ava Malolo Exp. 2011; 35: 1050–7.  https://doi.org/10.1111/j.1530-0277.2011.01437.x.

Faʻamatalaga o le puletaofia