Mataʻituina Faʻatasi: O se Tala o Tala Faʻasalalauga Faʻapitoa o le Faʻataunuʻuina o le Smartphone (2018)

Mafaufauga ma le TULAFONO SUʻESUʻEGA

I luma. Psychol., 20 Fepuari 2018 | https://doi.org/10.3389/fpsyg.2018.00141
  • 1Matagaluega o Tomai Faʻapitoa, McGill University, Montreal, QC, Kanata
  • 2Matagaluega o Anthropology, University McGill, Montreal, QC, Kanata
  • 3Raz Lab i le Cognitive Neuroscience, McGill University, Montreal, QC, Kanata
  • 4Aganuu, Mafaufau, ma le Brain Program, McGill University, Montreal, QC, Kanata

Matou te tuʻuina atu se tala faʻatauvaʻa o mea ua fai ma vaisu i luga o le atamai e ala i le faʻaalia o lenei mea faʻapitoa vafealoaloai i totonu o le faavae lautele fua faatatau oa tatou ituaiga. E ui ina matou malilie faatasi ma le au faitio i aso nei e faapea, o le telefoni ma le le mautonu o taui o tekonolosi feaveaʻi e mafai ona suia ai le leaga, matou te fautuaina e tuu le fale o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i se masini masani: o le tagata e tatau ona mataituina ma mataituina e isi. O le vaʻavaʻai mai i mea taua na maua i aʻoaʻoga faʻa-evolusione ma suʻesuʻega faʻamalosi o lotu, matou te faʻamatalaina a mataʻituina o le gaioiga faataitaiga o mea ua fai ma vaisu atamai ua faavae i se tulaga lautele faʻataʻitaʻiga faʻasalalau aʻoaʻoga o le manava o tagata. Fausiaina i luga o mafaufauga lata mai-mafaufauga o mafaufauga ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i suʻesuʻega o le neuroscience, tatou te faamatalaina le matafaioi o le taufaasese o aitalafu ma mea taufaasese i le faasalalauina o le faaaogaina o le telefoni feaveaʻi. Matou te faaiu ma faʻamatalaga mai mafaufauga mafaufauga ma faʻaleagaina faʻaitiiti i le sailia o faʻataʻitaʻiga tonu mo le faʻaaloalogia o fesoʻotaʻiga vavalalata ma le faʻatulagaina o tulafono faʻavae mo le faʻaaogaina o faʻamatalaga lautele.

faʻatomuaga

A o faagasolo lenei iloiloga mulimuli, o se galu fou o faatonu e uiga i aʻafiaga leaga o le faʻaogaina o telefoni na sosolo ai le talafou. O le aufaipisinisi a Apple tele, na lagolagoina e talosaga a tagata faatau, o lo o manaʻomia nei le tali atu i le televave o le faafitauli i mea tau vaisu atamai ma lona aafiaga i le atinaʻeina o fanau (Kawa, 2018). I le avea ai ma saienitisi fefaʻatauaʻiga oe na suʻesuʻeina le aʻafiaga o le initaneti i amio a le tagata (Veissière, 2016a,b), o la tatou sini o le tuʻuina atu lea o se vaaiga o le sootaga i le va o tekonolosi faʻamatalaga feaveai ma le soifua manuia o tagata soifua. A o matou malilie e tele le faʻaogaina o telefoni e mafai ona afaina ai le soifua maloloina o le mafaufau, matou te faʻamoemoe e toe malamalama i le taimi nei o le faʻaogaina o nei faiga faʻafefete i se faʻalautelega o aʻoaʻoga faʻalauiloa.

I lenei pepa, matou te ofoina atu le faʻaosoosoga e faʻapea, o mea e sili atu ona taua i luga o mafaufauga atamai ua le amanaʻia se vaega taua o le taua: e leai se mea faʻapitoa e fai ma vaisu e uiga i tekinolosi feaveaʻi. Matou te fautua atu, ae, o le lautele faʻamoemoega ma taui o le faʻafesoʻotaʻi ma isi tagata ma saili e aʻoaʻo mai isi o le faatosinaina ma le lagolagoina o sootaga fai ma vaisu ma telefoni. E tele mea na fai mai e uiga i vaisu i luga o le Initaneti ma le aufaasālalau fou ma tekinolosi lea e fesoʻotaʻi ma tatou ma faʻamauaso ai i tatou i le taimi e tasi, e oʻo atu ai i aʻafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau (Twenge, 2017). Peitai, o le natura loloto o nei auala, e masani lava ona masani ai. O le faʻaaogaina tele o telefoni, matou te fai mai, e le tele le faʻafeusuaiga e avea o se mea faʻapitoa. E le gata i lea, matou te finau faapea o le tagofia o tekinolosi feaveai e uunaia e le manaʻoga faaletagata e fesootai ma tagata, ma le taua e tatau ona vaaia, faalogoina, mafaufau i ai, taialaina, ma mataituina e isi, e oʻo atu i le loloto oo tatou mafaufauga lautele ma mamao atu ia tatou evolusione ua mavae.

O telefoni feaveaʻi, matou te fai mai, tuʻuina atu se faʻamalologa le lelei mo se isi manaʻoga maloloina. E pei ona o le a tatou vaʻaia, e mafai foi ona mafai ai ei tatou ona manatua ma faamanatuina le matafaioi a isi tagata i le faia oi tatou o tatou tagata, ma fesoasoani tatou te teufatuina faʻamaumauga ia e avea ai i tatou ma ituaiga tagata lautele.

I le faʻafefeina o aʻafiaga faʻapitoa o mea ua fai ma vaisu atamai - ma faʻaopoopoga, amioga a le tagata ma le soifua lelei - matou te le o faamoemoe e maua se faʻamatalaga masani e faʻateʻaina ai isi, faʻaaogaina le tele o telefoni faʻaoga. O le vavalalata-fesoʻotaʻi o le atamai-mea na fai ma vaisu, nai lo, atonu e tupu i luga o se faʻaauau mai le tuusao faʻaagafesootai i le va fealofani.

Taʻalo i taaloga vitio, faʻasalalauga galuega faigata e pei o le taulotoina o faʻatulagaga poʻo le faʻaoga faʻapitoa, ma o le mauaina vave o tala fou ma faʻamatalaga o loʻo iai i totonu o le telefoni feaveaʻi o telefoni feaveaʻi ua iloa e sili atu ona fai ma vaisu (Alter, 2017). I le tilotilo, o nei laupepa e le o manino mai o le vafealoai. E ui i lea, mai i se vaaiga o le evolusione, e ui lava i lea, o le gafatia o le tagata e galue lelei i soʻo se siosiomaga (ma le moni lava o le tagata lava ia) e faavae i luga o le mauaina o se faʻasalalauga tele, ma le faʻateleina o faʻamatalaga faaleaganuu talafeagai na fuafuaina e isi, ma e leai se tasi e mafai ona fatuina na o ia lava, pe na o se mea na te toe faia i lona lava olaga (Henrich, 2016; Mercier ma Sperber, 2017). Sailia o talafou ma faʻamatalaga, ia faigofie, o auala e aʻoaʻo mai isi, ma ia toe faʻafouina aganuu talafeagai mea tutupu ma tagata. O ata vitio e faʻapena ona faʻavaeina i tulaga faʻalapotopotoga e ono le faigofie ona iloa atu e tagata faʻatau ma tagata faitio. E ui o le tele o taaloga vitio e aofia ai taui faʻapitoa lautele i le taʻalo i luga o le initaneti ma isi tagata faʻaoga (Snodgrass et al., 2016) o isi tafaoga masani a le telefoni o mea e fai ma vaisu e pei o Candy e le o. O taui e le mafaamatalaina e maua mai i le "lopsic loop" o le faateleina o faigata (Alter, 2017), ao tatou faʻalauteleina i le Vaega "Faʻamatalaga-Faʻasalalauga ma Telefoni feaveaʻi," e masani ona faʻaosoina ai neurobiological polokalama e faʻalauteleina ai le sailia o taui ma vaisu i isi vaega (West et al., 2015). I le vaega e sosoo ai, matou te tuʻuina atu faʻamatalaga e lagolago ai le manatu o le tele o faʻamatalaga faʻamatalaga, mai imeli ma telefoni feaveaʻi i luga o faʻasalalauga lautele, faʻafetaui amioga faʻafeusuaiga e ala i le faʻamoemoe o taui faʻaagafesootai. O taui na mafua mai i le taʻalo i taaloga, ae ui i lea, o agafesootai i auala e le faʻaogaina. O le taʻavale a le tagata mo taʻaloga ma tauvaga, e moni, o loʻo faʻavaeina foʻi i faiga faʻale-aganuʻu, lea na fesoasoani ai le tauvaga i totonu o le vavaega ma le vavalalata i le faʻalauteleina o tomai, malamalama, ma tekonolosi mai lea tupulaga i lea tupulaga (Bell et al., 2009; Richerson et al., 2016). I le taumafai e sili atu i se taaloga faigata, o loʻo matou faʻatautaia le tulaga lelei i vaega faapitoa o tomai, ae faʻapea foi i le vaega o tauvaga faʻasalalau lava ia. O telefoni feaveaʻi, pei o le a tatou finau ai, ia maua se faʻaopoopoga o le faʻaleleia atili o le faʻaleleia atili o le faʻaleleia o fesoʻotaʻiga ma isi, aʻoga mai isi, ae faʻatusatusa ai foi i tatou ma tauva ma isi.

O le Vafealoai o le faʻaaogaina o le atamai

A oʻo mai i le faʻaaogaina o le telefoni, o suʻesuʻega faʻasaienisi ma atamai faʻapitoa e matuā lofituina lava, e lapataia ai i matou i le lamatiaga o nei tekinolosi fou. E tusa ai ma suʻesuʻega o loʻo iai, o le faʻaogaina o le atamai e fesoʻotai ma le atuatuvaleSteers et al., 2014; Andreassen et al., 2016), mea faitino (Lee et al., 2014; Twenge, 2017), ma le popolega lautele (Billieux et al., 2015; Emanuel et al., 2015; Hussain et al., 2017), faʻavaeina se augatupulaga o faʻasalalauga faʻafefefealoai, faʻafefelotu popole, 'zombies' mataʻitu 'Lu ma Lo, 2017). E ui o nei sailiiliga e mafua ai popolega taua e uiga i le 'itu pogisa' o le faaaogaina o telefoni, latou te taulai atu i tekinolosi fou e avea ma nofoaga e tasi o vaisu ma togafitiga. Matou te fautuaina e aumai lenei faafitauli i se faʻalauiloa atili o le evolusione, ma o le a faaauau pea ona finau e faapea, o le 'atamai atamai' o loʻo i ai nei, e le o faʻamautuina, ma e le o se faʻaaliga o suiga i le mafaufau o le mafaufau lea e masani ai ona fausia ai tagata. Faʻamatalaga lauiloa, tatou te finau, misia le faailoga i luga o se mea taua tele: e le o tele telefoni feaveaʻi latou te fai ma vaisu, ae o le fegalegaleaiga latou te gafatia. Matou te taʻutino atu o lenei auala mo agafesootai o se vaega taua lea o le evolusione faaletagata lea e mafua ai le telefoni i le selau ma afe o afe - e ala i nisi tala o le faitau afe miliona o tausaga (Hrdy, 2007). I se faaupuga faigofie, o le fai ma vaisu atamai o le fefaʻasoaʻi-fegalegaleaiga, ae le o faʻasalalau.

O loʻo i ai le tele o faʻamaoniga e lagolagoina ai le faʻauiga e faʻaaogaina e le telefoni i tulaga faʻapitoa, ma i le faʻaopoopoga, o lenei tulaga faʻapitoa o se nofoaga autu o vaisu atamai. Muamua, o le tele o faʻamatalaga faʻaoga atamai e faʻaalu i gaoioiga faʻasalalau e pei o fesoʻotaiga vavave, feʻau tusitusia, ma telefoni (Li ma Chung, 2006; Lopez-Fernandez et al., 2014). E tusa lava pe itiiti le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi, e pei o le faʻamatalaga faʻamatalaga poʻo le faaseʻe i luga o le uepi, ua avea nei ma tulaga faʻapitoa: 'fiafia', manatu, ma faʻamatalaga o faʻamatalaga faʻaagafesoʻotaʻi o le faʻaaloalogia ma le tuʻufaʻatasiga. Lona lua, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaaogaina a latou masini mo uluai faamoemoega i agafesootai o le a sili atu ona vave atiae le masani ai o le faʻaaogaina o atamaiVan Deursen et al., 2015). O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai e le na o le telefoni ia lava e fai ma vaisu, ae o fesoʻotaʻiga tuusaʻo pe leai foi-fegalegaleaiga faʻasalalau e mafai ai.

O le tele o vaega o mea ua fai ma vaisu atamai e maua ai nisi faʻataʻitaʻiga i totonu o lona sologa lelei. O suʻesuʻega nei i le evolusional psychology and social neuroscience o loʻo faʻamaonia ai o tamaitai e sili atu le poto masani i le cognition lautele ma o loʻo faʻaalia le faʻaalia o amio sili atu nai lo alii (Eckel ma Grossman, 1998; Andreoni ma Vesterlund, 2001; Meier, 2007; Laasch ma Conaway, 2009; Rand et al., 2016; Soutschek et al., 2017; Vaʻai Espinosa ma Kovářík, 2015 mo isi faʻamatalaga). O le vavalalata o lenei kenera e tumau i le faaaogaina o le atamai, ma le tele o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai e faʻaaogaina e tamaitai a latou telefoni mo faʻamanuiaga lautele e sili atu nai lo alii (Tufekci, 2008; Van Deursen et al., 2015). E tusa ai ma lo tatou talitonuga, o le natura faʻapitoa o le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi o le a sili atu ona faigofie ai ona fai ma vaisu tamaitai. O tala faʻatatau lata mai ua faʻamaonia ai lenei manatu: o le a tele lava ina atinaʻeina e tamaʻitaʻi ni amioga faʻafefete, e sili atu le popole pe afai latou te le mafai ona faʻaaogaina a latou masini, ma lagona le itiiti ifo le puleaina o le siakiina oa latou telefoni (Thompson ma Lougheed, 2012; Van Deursen et al., 2015).

Manatu i Isi Manatu Taiala O Tatou Manatu

E ui i le eseesega o le eseesega o tagata i mea tau fefaʻatauaʻiga, ae le o se finauga e faapea o tagata atoa, o ituaiga meaola ia. E sili atu nai lo le maua o faʻamaumauga tusitusia i mafaufauga o le atinaʻeina o atinaʻe e faʻamaonia ai fesoʻotaʻiga vavave faʻatasi i le va o le cognition ma le va fealofani (Moll ma Tomasello, 2007; Tomasello, 2009; Tomasello et al., 2012), o suʻesuʻega talu ai nei i le mafaufau-feʻaveaʻi, ua faʻaalia ai o se vaega tele o o tatou mafaufauga tuusao e tuuto atu i le toe faʻataʻitaʻiina o faʻasalalauga lautele. O se suʻesuʻega lautele lata mai e faʻaaoga ai le poto masani-faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga, faʻaalia e toetoe o le afa o le fafagu taimi e faʻaaluina i ni mafaufauga e le fesoʻotaʻi ma le galuega i le taimi nei (Killingsworth ma Gilbert, 2010). E ui lava o saienisi i luga o le tafaoga masani e masani ona faamatalaina ai taunuuga o se mafaufau feoai (faataitaiga, Mrazek et al., 2013), e foliga mai ua vave le talitonu o se galuega felagolagomaʻi e aofia ai se pasene tele o le mafaufau mafaufau e le faaeeina atu nisi aoga aoga. Ina ia faʻamatalaina le mea moni o le mafaufau-feseseaʻi, Poerio ma Smallwood (2016) ua fautuaina e faapea o le mea e tupu mai o le faʻaleleia lea o le evolusione, o loʻo avea o se faʻamaumauga mo le faʻaogaina o le faʻasalalauga faʻavalea. O le lagolagoina o lenei manatu, o suʻesuʻega e faʻaalia ai o mea uma ae o se vaega itiiti o le vavalalata e aofia ai faʻalapotopotoga faʻasalalau (Mar et al., 2012; Pese ma Wang, 2012). E le gata i lea, o le faʻaaogaina o mafaufauga ma agafesootai e faalagolago i le fefaʻasoaʻiina o le faʻafouina o le neura, lea e faʻapitoa ai le faʻaogaina o gaioiga faʻavaomalo e pei o le faʻalauiloaina ma le vaʻaia - o faiga masani e mafai ai e se tasi ona ola manuia lautele (Poerio ma Smallwood, 2016). Faataitaiga talu ai nei i le evolusione o le atuatuvale fesoasoani e faamaonia lenei manatu lautele mo faiga o le cognition masani. I se faasologa o pepa taua, ua finau ai Paul Andrews ma ana paaga e faapea o le 'atuatuvale' (o le le mautonu e mafua mai i le fatuina o le mafaufau) e tuuina atu faapitoa lautele tulaga lelei e fesoasoani e foʻia faafitauli faʻafesoʻotai i mafaufauga tau mafaufau. E le gata i lea, o se mea taua e faʻapea, o fafine (o loʻo sili atu le poto masani nai lo alii i le faʻaaogaina o le cognition) latou te iloa le atuatuvale i le maualuga o le maualuga nai lo alii. Andrews ma ana uo latou te vaʻai i lenei mea o se isi faʻamaoniga o se vaega taua o le ola i le mafaufau e tuʻufaʻatasia i le toe faʻataʻitaʻiina o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga (Andrews ma Thomson, 2009; Andrews et al., 2012, 2015). I le mea uma lava, o le tuputupu ae o le maliega i le va o mafaufauga tau atinaʻe, mafaufauga o le mafaufau, ma mea o le natura o loʻo fautua mai ai o tagata e toetoe lava o mafaufau i taimi uma ma e ala i isi tagata (Frith, 2002; Tomasello, 2009; Mar et al., 2012; Ramstead et al., 2016). Ua oʻo i le taimi ua matua, ona faʻamatalaina ai lea o se faʻamatalaga lautele o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le cognition. I vaega o loʻo mulimuli mai, tatou te faʻalauteleina lenei manatu ma faʻaoga i le faʻaaogaina o atamai.

Faasalalauga Faʻaagafesootai ma Initaneti Faʻamatalaga e pei o le Vaʻaia Faʻatasi-Faʻatasi

I se faasologa o pepa lata mai, Ramstead et al. (2016; Vaʻai foi Ramstead et al., 2017; Veissière, 2017) ua faʻamatalaina faʻamaonia le lalolagi o tagata soifua e pei o nofoaga faʻapitoa o "aganuʻu aganuʻu" faʻavaeina, fefaʻatauaʻiga faʻatumauina e uiga i tulaga tutusa o amioga. 'Aganuu', i luga o lenei manatu e mafai ona mafaufauina e pei o le faatulagaina lelei o le gauai atu; o lona uiga, o le gaioiga faʻapitoa e gauai atu i ai, tuʻuina atu o uiga, ma le taʻitaʻia o amioga i nisi o vaega o le lalolagi e tusa ai ma mea tatou te faʻamoemoe e faatalitali ma gauai i ai isi. E ui lava o le mea e maua mai i le faʻapipiʻiina o mea e fiafia i ai e maua mai ai faʻataʻatiaga eseese ma e maua ai faʻamatalaga eseese mai lea vaega i lea vaega, o le gafatia o le fefaʻasoaaʻi faʻasoa i vaega tetele o le lautele e pei o aʻu ' e ala i le felagolagomaʻi, o le faʻavaeina o aganuʻu masani o le olaga i totonu o Homo Sapiens (Ramstead et al., 2016; Veissière, 2017).

I lenei manatu, i luga o le tulaga masani o le atinaʻeina o le mafaufau ma agafesootai, ua aʻoaʻoina tagata e vaʻai i le lalolagi e ala i le manatu o isi tagata ma mafaufau loloto i mafaufauga o mea e fesoʻotaʻi ma mea e masani ai (e masani ona faʻatupuina ma le mamalu) e taʻitaʻia i latou ia latou taga (Veissière, 2017). Mai lea tulaga i lea mataupu ma lea taimi i lea taimi, tatou te sailia se vaega tele oo tatou mafaufauga, lagona, ma le faia o filifiliga i nisi o taimi, manino mai, o mea e sili ona taua o le "mea o le a mafaufau, lagona, pe faamoemoeina aʻu faia "eseese.

O lenei lagona mautinoa o le mataʻituina ma taʻitaʻia e isi mafaufauga, ua i ai le talitonuga e fai se sao taua i le atinaʻeina o le galulue faʻatasi, ola mama, lotu faʻatulagaina, ma le tele o le olaga lautele (Whitehouse, 2004; Boyer, 2008; Norenzayan ma Shariff, 2008; Atran ma Henrich, 2010; Norenzayan et al., 2013). E tusa ai ma lenei manatu, e masani ona taʻua o le supa natura le mataʻituina le natura, matou te faʻaogaina o matou Atua ma agaga e sili atu le tino nai lo mafaufauga faʻapitoa e taʻitaʻia ai lo matou tomai masani masani, mafaufauga, gaioiga, ma amioga lelei.

E le gata i lea, e manaʻomia foi ona fesoʻotai atu le telefoni feaveai, faʻamatalaga, ma alafesootai faʻasalalau, mo le manaʻomia o le mataʻituina ma mataʻituina isi, ma sili atu ona lelei, mo lo tatou manaʻoga ia iloa, faʻalogo mai, mafaufau i ai, mataitu, faamasinoina, ma aʻoaʻoina e isi. E mafai ona tatou taʻua lenei mea hypothesis o le mataʻituina o le toto.

O le faʻaauau - ma le faʻamalosia - o le faʻaaliga i le faʻaaogaina o le telefoni, o se auupega malosi lea, e aʻafia i galu o le faʻamaʻi o le tuulafoaiina, popolevale, le saogalemu, mea faitino, ma le faʻasoesa i tupulaga talavou i aso nei - aemaise lava le ' i le 1994 (Roberts et al., 2015; Weiser, 2015; Pearson ma Hussain, 2015; Twenge, 2017). E pei ona faailoa mai e Jean Twenge i lana tusi lata mai i luga o tagata tagatanuu (Twenge, 2017), o le faʻaiʻuga o le fesoʻotaiga faʻatekonolosi i tamaiti i Sisifo sa tutusa foi ma se fesuiaiga masani i aganuu a matua, ma le tulai mai o le 'matua o le helikopter'1 ae faapito tonu lava. O le tele o sailiga suʻesuʻega, na ia faʻamalamalama ai o tamaiti ma le tupulaga na fananau mai ina ua mavae le 1994 na faʻaaluina le tele o le taimi e leai se taimi e fefaʻasoaaʻi ai ma a latou tupulaga nai lo o latou tuaa, ma le tele o taimi i masini faaeletonika. E ui o le mafuaʻaga tonu i tua o nei mea e lua faʻamaonia e le mafai ona faʻamaonia, e mafai ona tatou matauina o le autalavou e le mafai ona fegalegaleai ma a latou tupulaga "i le olaga moni" (irl i totonu o le internet lingo) saili e faia faapea ma auala avanoa mo a latou augatupulaga. Faʻasalalau i luga o le initaneti, sili atu i le pito, o taimi uma lava, o se olaga moni, ma o lea, o se mea faʻapitoa.

O mea o loʻo i ai i le taimi nei e uiga i le aufaasālalau telefoni e masani ona le mafaufau, o lea, o lena mea le manao e vaai ma vaaia, ma faamasino ma ia faamasinoina e saʻo lava e uiga i isi tagata. E leai se mea e le masani ai, pei o lea, e uiga i le sailia o le taua o le tagata lava ia e ala i manatu o isi tagata. Matou te fautuaina, o le mea lea, ia mafaufau i lenei faatosinaga o se mea e masani ai, ma taula i totonu o vaega autu o le cognition masani lea e ese mai ia tatou ituaiga. I a tatou faʻasalalauga faʻasalalau ma le mataituina, e faigofie lava ona faʻaogaina e smartphones i tatou i se tala fou e faʻafesoʻotaʻi ai fesoʻotaʻiga vavalalata tagata. O lo latou faʻailoaina o le faʻaosofia o mea ua fai ma vaisu, i le isi itu, na o le faasino tonu lava i le tele o isi mea e afaina ai i tatou ma le auala tatou te mananao ai e afaina ia i latou.

Faʻamatalaga-Faʻasalalau ma Telefoni

Afai o le mafuaaga muamua o le faʻaogaina o telefoni e faʻapitoa, aisea e mafai ai e lenei tekinolosi ona oʻo atu i ni taunuuga le lelei? Matou te liliu atu i le saienisi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e faamatala ai pe faapefea e le tekinolosi feaveaʻi ona tuʻuina atu i matou i se vortex of anxiety-inducing, hyper-excited, hyper-monitoring.

Se Faʻapuʻupuʻu Puʻupuʻu i le Neuroscience of Addiction

O le natura tonu ma le neurochimika faʻamaʻologa o mea ua fai ma vaisu atamai ua le iloa nei (Elhai et al., 2017). O manatu iloga mai le neuroscience o le aʻoga ma le tagofia o vaisu, e ui i lea, e mafai ona ofoina atu ni manatu taua i la tatou mea e pipii ai i le manaia ese o piliki ma foliga mai e faatonutonu ai o tatou olaga.

E pei ona tatou vaʻaia, o le faʻaogaina o le atamai e faʻatasi ma e aofia ai i se laufanua vavalalata o agafesootai. Peitai, o lenei laufanua, e ui i lea, e faʻapipiʻiina foi e ala i faʻamatalaga mai le tele o tusi talosaga e tuʻuina atu ai le telefoni ma faʻamalosi, e tele ina faʻailoa mai ia i matou o le isi tagata ua fegalegaleai ma i matou. E tatau ona tatou mafaufau nei pe o fea ma pe faapefea ona talafeagai le 'vaisu' i lenei ata. Fegalegaleaiga faʻasalalau (numera pe leai) faʻaagasolo faʻasalaga taui dopaminergic i gamonia basal (Tagai Krach et al., 2010 mo se toe iloiloga). E taua le maitauina o nei lava taʻaloga e aofia ai i le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina (Belin et al., 2009), faʻamalosi vitio, ma le sailia o taui-tupe lautele (West et al., 2015). O matāʻupu nei e nafa ma aʻoaʻoga faʻapitoa: o le faagasologa lea e iloa ai e se tasi le faʻafesoʻotaʻi o mea e lua (fesuisuiai)Hebb, 1976; Seger, 2006; Yin ma Knowlton, 2006). Mo aʻoaʻoga faʻapitoa, e tatau ona tupu se faʻaaliga fou i se mea fou fou ma se faʻamalosaga e faʻafefeteina. Faatasi ai ma se telefoni, toetoe lava o faʻamatalaga uma e faʻaalia e le tagata faʻapitoa se tulaga faʻaagafesootai ma faʻaalia ai le faasologa o taui mo dopaminergic, e taʻitaʻia ai le tagata faʻapitoa e faʻatali ma sailia nei faʻamatalaga tauia. Faʻatasi ai ma faʻalavelave taʻitasi, e sili atu le malosi o lenei fesoʻotaʻiga, ma o le a fuafua le tagata faʻapitoa ma saili nei faʻamatalaga tauia, faʻasolosolo le auala mo amio masani.

O le dopaminergic system e faʻatautaia ai galuega e lua e pulea ai mea ua fai ma vaisu: o le tulimataiga o taui ma iloiloga o fua (Linnet, 2014). O se suesuega taua e uiga i le dopamine ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae ui i lea, o le manaia o le dopamineric masani e tupu ao lei faia le taui, poʻo le sili atu foi pe a fai se faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, o se pepe e faʻamaonia ai e mafai e se tasi ona taʻalo i luga) se faʻamaoniga o le faʻatuatuaina o le taui (faʻataʻitaʻiga, mai le tosoina o se leve). Ona o le faʻaititia o le fiafia ma le faʻaalia pea o le faʻaalia, o le faʻamoemoe o le faʻamanuiaga o le sili atu lea o le puluvaga sili atu o le malosi o mea ua fai ma vaisu nai lo le iloiloga o mea o le faʻamalosi (Fiorillo et al., 2003; van Holst et al., 2012). E tusa ai ma lenei sailiiliga, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e sili atu ona malosi pe afai e le mafai ona tatou iloa le mamanu o le taimi e faamoemoeina ai i latou (van Holst et al., 2012). Ua taʻua nei e saienitisi e uiga i nei mea ua fai ma vaisu faʻaauau le faʻamalosia or fetuutuunai fetuʻunaʻi fuafua (Zuriff, 1970). Neuroscientists ua latou iloa o se mea e mafua ai se amioga e maua ai se taui 50% o le taimi o le sili atu lea o le popole tele-faatosina o faasologa o taimi faatulagaina. O se taui na tuʻuina atu 75% o le taimi, mo se faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻamoemoeina e faʻatinoina le tele o le taimi. O se faailo e iloa ai se taui e tuʻuina atu le 25% o le taimi e mafai ona faʻamoemoe tutusa e faʻaalu le tele o le taimi. O ia faʻatulagaga maualuga-muai vaʻai (pe a mafai e le faiʻai ona faʻatautaia le vavalo o mea o le a tupu) e masani ona faaosofia ai lagona le fiafia. I le 50% le tau o le livi, o se faasologa o taui o se mea e mafai ona vavalalata e mafai ona faʻamalosi, ae e le mafaamatalaina e avea ma popolega-faʻaosoosoina (Fiorillo et al., 2003).

O le manatu e ave i le fale iinei o le fiafia lea e sili atu lona faʻamalosia ma le faʻamoemoega o taui nai lo le taui lava ia. A oʻo ina sili atu ona le mafaamatalaina taui, o le mea lea, o le fiafia e masani lava ona le lelei, e mafua ai ona popole (Ata 1).

 
Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 1. Gaioiga o le Dopaminergic i le Tali Atu i Manatu Le Mautonu (fetuunai mai Fiorillo et al., 2003, Ata 3C). Fua Faatatau Lagolagoina le toe amatalia o ni launiu o dopamine i se primate e avea o se galuega o le taumateina o le totogi, lea e tupu ai le sili dopaminergic gaoioiga pe a oo mai le taui i le afa o le taimi.

 
 

O le mea moni, o faʻamalamalamaga ma faʻamalamalamaga o faʻamatalaga i telefoni feaveaʻi e maua ai na o se taimi le tumau, fesuisuiaʻi, le mautonu, ae o se mea e sili ona manaomia e seasea lava ona fetaui ma taui, ma maua ai le mamanu o le tauia o le taui e mafua ai le malosi o auala o le fagua. Talu ai ona o le loloto o le natura faʻaleagafesoʻotaʻi o taui, o telefoni tatou te fiafia ai, e masani ona tatou faʻamalosi i le taamilosaga leaga o mea ua fai ma vaisu (Ata 1).

Fiafia e Avea ma Valoaga Taʻutino

E tusa ai ma faʻataʻitaʻiga-gaioiga ma le leai o se malosi o le aoga o le faʻamaonia, tatou te le vave iloa le lalolagi e pei ona i ai. Nai lo le tali tuusaʻo i mea faʻaleleia o le siosiomaga, tatou te faʻamuamua le faʻamatalaga e ala ia tatou faamoemoega. O le faʻamatalaga lata mai, i se isi faaupuga, e muamua ona tupu e ala i le faʻalauiloaina o le tagata lava ia na faʻaalia e le mea na tupu muamua (Friston ma Kiebel, 2009; Ramstead et al., 2016). I luga o lenei manatu, o tatou mafaufau e fua mai ai fuainumera fuainumera o le lalolagi e faavae i luga o le aʻoga muamua e tuuina mai ia i tatou le vavalo o mea o le a tulai mai i le poto masani ma pe faapefea foi ona galue e tusa ai. I le faia o lea, o lo tatou mafaufau e vaʻaia ai mataʻupu o loʻo oʻo mai ma faʻafefea faʻatusatusa i nei tulaga faʻapitoa, faʻaitiitia ai le eseesega i le va o nei faʻasalalauga e ala i faʻamaumauga faifaipea o mea muamua ma taga (ie, aʻoga)Ramstead et al., 2016, 2017). E pei ona taumafai pea a tatou faiga faʻavae ina ia faʻaitiitia le le mautonu e ala i le faʻaaogaina o le tele o faʻamatalaga faʻasalalau ina ia faʻatautaia, feeseeseaiga i le va o valoʻaga ma faʻamatalaga - taumatematega sese i le gagana - avea ma nofoaga masani. O le manaʻoga, i luga o lenei manatu, e mafai ona mafaufauina e pei o faʻamatalaga taumatematega (Tobler et al., 2006) (Ata 2, 3).

 
Faʻaaliga 2
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 2. Faʻatonuga o faʻamoemoega o le faʻamoemoega ma faʻamatalaga sese ma isi gaoioiga dopamineric mulimuli (fetuunai mai Keiflin ma Janak, 2015). (A) Aʻo le i faʻatulagaina lea tulaga, o le faʻamoemoe e leʻi faʻamoemoeina e maua ai le amataina o le dopamine neurons ma se faʻamatalaga lelei o valoʻaga. (B) O le taimi lava e maua ai se taui, o le mea (ae le o le taui) e maua ai se faʻamoemoe lelei lelei ma faʻateleina le gaoioiga o le pani. (C) A oʻo mai le mea na tupu, ae e faʻafetaia e aunoa ma se faʻamoemoe ua faʻamoemoeina, o le taunuuga o se mea sese le valoʻaga ma se faʻaitiitiga o le gaoioiga o le dopamine i lalo ifo o le laina.

 
 
Faʻaaliga 3
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 3. (A-D) Faʻailoa se faʻaopoopoga o faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu i le Ata 2 i le taimi nei o mea ua fai ma vaisu atamai, lea e faateleina ai le gaoioiga o le dopamine i le tulimataiga o le taui, ma ua faaitiitia i lalo ifo o laina i mataupu pe a le ausia le taui ua faamoemoeina.

 
 

E pei ona tatou taʻua i luga, o aʻoaʻoga vavalalata ma faʻataʻitaʻiga e leai se malosi e mafai ona faʻamatalaina ai le faʻamoemoe tele o le faanaunauga o faʻamatalaga taumatau o loʻo valoia ai se taui faʻaagafesootai e oʻo mai. I le isi itu, o le taimi faʻasalalau o faʻamatalaga o le atamai e faʻalauteleina ai le faʻamoemoe ma le tele o faʻamoemoe, ma mulimuli ane faʻatoʻilaloina mea sese sese ma le le fiafia.

O faʻamatalaga o faʻamatalaga mo le siakiina o amioga lea e iu ina avea ma masani, tusa lava pe leai se mataala muamua (Oulasvirta et al., 2012; Elhai et al., 2017). O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai le tele o lenei amio masani o le siakiina o amioga, faatasi ai ma le averesi o tupe faaalu taitoatasi i le 3 latou aso i luga oa latou telefoni (Alter, 2017), taʻavale, taina, poʻo le faʻaogaina o le 2617 taimi i aso uma (dscout, 2016). O le tele o tagata faʻaoga e faʻaalia ni mea sese sese i le faʻaogaina o le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi o latou telefoni, o se mea taua telefoni feʻaveaʻi (Sauer et al., 2015). O nei faʻamatalaga taumatemate e faʻamalosia ai masani masani le siakiina o le telefoni, o se auala e masani ai i le fai ma vaisu atamai (Oulasvirta et al., 2012). E mafai foi ona tupu mea sese i auala e sili atu ona faigofie, ae tutusa ma le tiga pe afai e le o ausia ni faamoemoega mamanuina patino: o se pepe tatou te faamoemoe atonu o se savali mai se tasi e pele ia i tatou poo se 'Instagram', pei o se faataitaiga, atonu e avea ma se imeli meli taufaʻasalalau poʻo se savali mai le tasi pule e uiga i se galuega tele.

Le Itu Pogisa o le Mataituina Lelei?

Faataitaiga autu o le cognition masani, e pei o le vavalalata, vavalalata-malosi, aʻoaʻoga fegalegaleaiga, ma faʻataʻitaʻiga faʻaagafesootai, e ofoina uma atu faʻataʻitaʻiga e faʻavasegaina ai le faʻalavelave fou o le tagofia o le atamai. Ua matou vaʻaia o togafitiga faʻatautaia o togafitiga e faʻasalaina ai tagata soifua masani mo le vaʻaiga o tagata lautele ma aʻoaʻoga faʻapisinisi. E ui ina tele lo matou faamoemoe i lenei pepa e faaopoopo atu se faʻamatalaga faamoemoeina e uiga i le soifua maloloina lelei o le faʻaogaina o mea tau atamai i le lotolotoi o mea faʻalavelave faʻafuaseʻi, e le mafai ona matou faʻaaogaina le faʻatupulaia o le maliega na faʻamatalaina i luga i luga o ni taunuuga le lelei e pei o le atuatuvale, popole, ma le tuulafoaiina.

O le faʻaaogaina o le telefoni ma le atuatuvale e matua faʻamalosia lelei, ma o se mafuaaga e tasi e mafua mai ai le talitonuga e faapea o smartphones, lea e masani ona faʻaaogaina e maua ai fesoʻotaʻiga lautele, e maua ai se faʻamaumauga e masani ona masani ai (e masani ona le lelei) faʻatusatusaina oe lava i isi (Steers et al., 2014). Peitai, ua matou finau, o le mataituina o tagata lautele o se mea e masani ai - e moni lava - o se vaega o le masani o tagata soifua. O faʻamatalaga masani faʻalauiloa o lenei tulaga ua faamamafa ai le fiafia o le tagata mo le faitatala (Dunbar, 2004) ma faʻatusatusaga faʻalapotopotoga (Fesoʻotaʻiga, 1954) i le tuʻufaʻatasia o avanoa lelei e iloilo ai le taufaamatau, faiga masani ma suiga i tulaga o agavaʻa a isi, ma maua ai faʻamatalaga talitonuina o faʻamatalaga faʻaleaganuʻu ma taʻiala taʻifala (Henrich, 2016). Matou te faʻaopopo atu o le faʻatusatusaina oi tatou lava i isi ma faʻaleagaina aganuu e mafai ai foi ona tatou maua le uiga, faaosofiaga, faamoemoega, ma le lagona o le faasinomaga. Faʻatasi ai ma telefoni feaveaʻi fesoʻotaʻi, o lenei faiga faʻalauiloa e faigofie lava ona faʻasolosolo. Matou te mafaia nei ma faʻaauau pea ona faʻatusatusa i faʻataʻitaʻiga vave-saoasaoa ma faʻasalalau faʻasalalauga lautele lea e faʻaituau i le lelei. E pei ona fautua mai e le aufaasālalau, o lenei faʻaauau pea o faʻamatalaga lelei e uiga i isi e mafai ai e le au faʻaaoga ona faʻaauau pea ona faʻatusatusaina le faʻatusatusaina o tagata ma iloiloga le lelei a le tagata lava ia e faasaga i se mea e taua o le "Steers et al., 2014). E ui lava i le natura o antigenic faʻataʻitaʻiga o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo, e le o faʻamaonia e nei tala o le manaʻo e fesoʻotaʻi vaʻavaʻai o se mea e sili atu le malosi o le faʻaaogaina o le telefoni nai lo le manaʻo e fai le sili atu nai lo isi.

Mo le faʻatalanoaina atili o popolega e le faʻaleagaina o le faʻaaogaina o telefoni, o le vaega o loʻo mulimuli mai o le a toe faʻaaogaina ai le tomai o le cognition masani e tuʻuina atu ai ni mea e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faia e fausia ai fegalegaleaiga fiafia ma soifua maloloina ma tekonolosi feaveaʻi.

Fafagaina o Agaga Faʻanoanoa

Afai o le tagofia o mea tau atamai e faalagolago i luga o le faavae o le tagata e agai atu i le tulaga o tagata, e mafai foi ona tatou aoao e pulea o tatou natura faaleagafesootai e faaleleia ai o tatou manao - pe pei o le a tuu i ai e filosofia Buddha, e mafai ona tatou aoao e faatea o tatou fiaai fiaai.

I totonu o le lotu Buddhist, o meaola uma lava ua fai mai e ono ola i le olaga, pe o le a oʻo i le ono itu o le olaga (Levitt, 2003; Maté, 2008). Latou te amata i Seoli, lea o loo faamatalaina ai o latou olaga o se sauaga faifaipea, aʻo lei agai atu i le malo o le fia aai, lea o loo mafatia ai i latou i le fia inu, fiaai, ma le naunau. E sosoo mai le malo o Meaola: o se lalolagi o le nofo pologa ma le valea. O lenei malo e sosoo ma Asura, o se lalolagi o le ita, lotoleaga, ma le feteenaiga e le gata. O le malo o tagata e sosoo mai: o se lalolagi o feeseeseaiga ma le le mautonu; suamalie ma le manava, vevela ma malulu, fiafia ma faanoanoa, lelei ma leaga. O le malo o tagata o se lalolagi e toetoe lava o le faʻalauteleina - o le poto ma le faʻamalamalamaga e mafai ona oʻo i ai, ae e leʻi ausia lava. Pe o le isi lalolagi o Deva-gati, po o le lagi, e ofoina atu se toomaga mulimuli e tatala mo fefinauaiga (Levitt, 2003). O le lalolagi o le fiafia tele, faatasi ai ma faigata matuia e tutusa. Saolotoga mai mafatiaga, i le iuga, e foliga mai e leai se mea e maua. I luga o le faitauga o mafaufauga faʻaonapo nei, o le ono ono faʻataʻitaʻiina e ono Realms faʻamalamalamaga le tulaga lelei ma le faʻamoemoe (itu) o tulaga eseese o le malamalama ma aafia ai se tasi o le a masani ona feiloai i le gasologa o le aso.

O le fiaʻai o agaga i lenei tala e mafai ona malamalama o le setete lea e puleaina ai o tatou manaʻoga. O lenei manatu e foliga mai e muamua atu i talitonuga faa-Buddhic, ma o loo maua i uluai lotu Initia i lalo o le igoa Sanskrit Muamua (Levitt, 2003). Pretas o meaola faalelagi na afaina i le le fia aai ma le galala. E tele o latou manava, ae o ni manua manifinifi e mafai ona naʻo le tausiaina o mea laiti. I le tele o faiga lotu Buddhist ma Zen, pei o le Oryoki auala e 'ai ma ola ai, e tasi le fatu araisa e ofoina atu i le fiaʻai o agaga e faʻaalia ai lo latou soifuaga ma faʻamafanafana i latou (Levitt, 2003). O le ki iinei o le fafagaina lea o o tatou Manu Fiafia, ma ia maua naʻo le saʻo saʻo. A o tatou talanoaina atili i la tatou faaiuga, o lenei mea e ogatasi ma auala e afaina ai-faaitiitia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fautuaina ai le faaaogaina tatau i luga o le le mautonu (Marlatt, 1996; Marlatt et al., 2011).

O le iloaina o le atamai o loʻo manaʻo e pei o le fia inu o agaga e maua ai le avanoa e liliu ai vaisu telefoni i se faʻatonuga, tonu lava le masani.

Seti o Maliega Faʻatonu

O le tele o tagata atamai atamai e lagona le maileia e latou telefoni (Harmoni ma Mazmania, 2013). O le laasaga muamua agai atu i le saʻolotoga mai le telefoni Oona fiaʻai, e pei ona tatou vaʻaia, o le toe maua lea o le faʻataʻitaʻiga o le mamanu ma toe vaʻaia. O le tapeina o leo uma ma faʻamatalaga e mafai ona fesoasoani i le faʻataʻitaʻiga a le pavali a Pavlov ma le faʻaaogaina masani o siaki masani. E pei ona tatou faamatalaina i luga, o mea ua fai ma vaisu atamai o le a faʻatalanoaina e le uila o le faʻamalosia o faʻamaumauga o taui faʻaagafesootai. Faatasi ai ma lenei mea i le mafaufau, o le faatulagaina o vaitaimi masani e siaki ai le telefoni a se tasi e mafai ona faaitiitia ai le malosi o lagona e tulaʻi mai i tulaga mataga o le tauia o taui. Pe a oʻo mai i fesoʻotaʻiga telefoni feaveaʻi, e mafai foi ona tatou faʻamalamalamaina o tatou faʻamoemoega ma mea e faʻamoemoe i ai, ma malilie faʻatasi i faʻamaumauga ma isi. Ia faʻamaonia faiga faʻavae o fesoʻotaiga vavave, faʻataʻitaʻiga, i latou e faʻasaina imeli afiafi ma vaiaso, poʻo le vaʻaia manino o faʻamoemoega mo faʻamalama taimi-taimi i le tali atu ua faʻaalia le aoga i le faʻaitiitia o le faʻalavelave ma faʻalauteleina le gaosiga (Mark et al., 2012). O 'faiga faʻavae' faapena ma faʻamoemoega manino mo le taimi e fai ai ni tusitusiga pe leai foi - o le mea tatou te taʻua o 'togafiti faʻatatau' - e mafai ona fuafua i uo, aiga ma e alolofa.

iʻuga

E pei lava o fausaga masani, o le mataʻituina ma le toe faʻaleleia o tagata e mafai ona liua i le fia inu. O le tutusa ma le fiaaai ma le taumafa masani e taua i la tatou finauga e uiga i tekinolosi feaveaʻi. O le taʻusalaina o le araisa, meafale, poʻo le umukuka mo se mea e le mafai ona faʻaaogaina, e le sili atu le puipuia o le faafitauli ona o le misia atoa o le faailoga. O le aʻa o mea ua fai ma vaisu, e pei ona tatou vaai i ai, e le o ni mea po o ni taui ia i latou lava, ma le itiiti ifo i tekinolosi e maua ai taui, ae i totonu faanaunauga o taui ma le faʻatulagaga o taimi ma sauniga masani. O le faʻamaoni faʻamaoni e uiga i faanaunauga, o le mea mulimuli latou te faʻafeiloaʻi ia te oe lava: o manaʻoga e uiga i manaʻoga muamua ma sili.

O telefoni feaveaʻi ma tekinolosi feaveaʻi e le o le mafuaaga lea o le faʻalavelave faʻaonapo nei I siosiomaga o falemaʻi pe a tele meaʻai ma mafai ona maua, o lo tatou naunau i le gaʻo ma le suka na vaneina e ala mai i faʻavasegaga faʻavasegaina, e mafai ona faigofie ona le mafai ona faʻaogaina ma faʻapogai i le gaʻo, maʻisuka, ma le faʻamaʻi o fatu fatu (Henrich, 2016; Harari, 2017). A o matou fefinauai i lenei pepa, o manaʻoga faʻapitoa ma taui o se vailaau vaivai vaivai lea e faalagolago i matua tausi faʻatasi (Hrdy, 2009) ma tufatufaina atu le malamalama (Tomasello, 2014; Henrich, 2016) ia ola ma faʻatupuina se mea taua i se lalolagi mataʻutia, e mafai foi ona faʻataunuʻuina e maua ai se tala faʻafeiloaʻiga o le mataʻituina o le sologa lelei. O telefoni feaveaʻi e mafai ona faʻatusatusa atu i le umukuka le lelei. O tekinolosi e lua e fesoasoani e faʻamalieina le gaosiga ma le faʻapipiʻiina o ituaiga faapitoa o manaʻoga masani: meaʻai i le tasi lima, ma faʻamatalaga faʻasalalau i le isi. O le ki i le 'ai lelei ma le lelei o tagata lautele o loʻo taoto i le sailia o le lelei ma le malosi o taumafa masani. E pei o le ulu 'o le mea moni lava' o le fiaʻai o le manava fiaʻai, o le fua o loʻo i ai i le faʻatulagaina o faʻamoemoe talafeagai, lelei o le faʻalauiloaina, ma le vaʻavaʻai mo le taimi, nofoaga, ma le tele o faʻamatalaga, fesoʻotaʻiga, ma le faʻatusatusaga o le a faʻaumatia. O le tapeina o faʻamatalaga, e pei ona matou vaʻaia, ua faʻaalia e fesoasoani ai i tagata faʻaaoga e toe maua le puleaina o afea ma pe aisea e siaki ai a latou masini ma le loto i ai (Alter, 2017). Pe a faʻaaogaina i faʻasalalauga faʻamaonia, o le telefoni ma faʻasalalauga faʻasalalau e mafai ona maua ai le tele o taunuʻuga lelei, mai le faʻalauteleina o le soifua manuia o le tagata (soifua manuia)Kim ma Lee, 2011) ia sili atu fegalegaleaiga alofa (Steers et al., 2014).

I le faaiuga, matou te iloa o loʻo i ai se feeseeseaiga i suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu i le va o faʻasalaga faʻavae ma faʻaleagaina-faʻaitiitia (Marlatt, 1996; Marlatt et al., 2011). O le auala mulimuli, lea tatou te fautuaina i lenei tusiga, e lagolagoina ai le saogalemu ma le faʻaaogaina le faʻaaogaina, ma le mafaufau i mea faʻalavelave o le agafesootai lea e tosina atu ai tagata i mea faʻaaoga. E ui o suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o le tuʻuina atu mo nisi taimi o nisi o faʻasalalauga lautele e mafai ona faʻaleleia atili ai le ola manuia (silasila Alter, 2017, mo se toe iloiloga), o taunuuga faʻapitoa ma agafesootai o le tuʻuina atu o le telefoni faʻaogaina uma e le o iloa, ma e ono taugata i se tausaga e manaʻomia ai fesoʻotaʻiga vave i le tele o vaega o le olaga faʻalapotopotoga.

Ae, e mafai e tagata taʻitoʻatasi, ona faʻatautaia a latou auala sili i le vafealoaloai e faʻafefe ai le leaga ma faateleina ai le lelei o le faʻaogaina o le telefoni. O le tuliloaina o fesoʻotaʻiga vavalalata soifua maloloina o le vaifofo. Nai lo le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi e faʻatusatusa ai o tatou olaga i le mea sese o mea moni o loʻo i ai isi, e mafai ona tatou faʻaaogaina e avea ma meafaigaluega e fesoʻotai ai e faʻaleleia sootaga vavalalata moni. Pe a foliga mai e le mavaaia le faʻatusatusaga faʻatauvaga, e mafai ona tatou gauai atu i se faaosofiaga po o se faamanatu o tatou lava tomai uiga ese - pe sili atu foi, e mafai ona tatou atiina ae le fiafia moni mo mea na ausia e isi (Chandra, 2017).

Tusitala Tusitala

SV na tuʻuina atu le faʻavae faʻavae e faʻavae i lana galuega talu ai i luga o aganuʻu aganuʻu ma fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo. Na fesoasoani le fesoasoani a MS e faʻamalosia le faʻavae faʻavae ma atili faʻavaeina i le neuroscience. SV ma MS na saofagā tutusa i le tusitusiga.

faatupeina

O lenei galuega na lagolagoina e le Social Sciences and Humanities Research Council o Kanata (MS) ma Brains Healthy mo Soifua Maloloina Soifua Maloloina (SV).

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

tautinoga

O le au tusitala e fia faafetai i le au maimoa o Giulia Piredda ma Yasmina Jraissati ma le Associate Editor Maurizio Tirassa mo a latou faamatalaga malamalama ma fesoasoani i le toe faaleleia o le finauga o loo tuuina atu iinei. E tele lo matou nofo aitalafu ia Maxwell Ramstead mo lana saofaga i manatu maua fua-malosi i la matou uluaʻi galuega i luga o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo i luga o le Initaneti ma mo le faasinoina oi matou i le faʻataʻitaʻiga o tusiga faʻataʻitaʻia-tusiga i vaisu. E finagalo le SV e faʻaalia le agaga faafetai ia Danny Frank mo le valaauliaina o ia e faʻamatala muamua le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻafefefeʻai o mea tau vaisu i le Psychotherapy Rounds o le Falemai Lautele a Iutaia i Montreal. O tusitala uma e matua faafetai tele mo le faʻaauau pea o le lagolagosua ma le faufautua na ofoina e Laurence Kirmayer i le Vaega o le Soifua Maloloina ma Agafesootai i McGill.

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. ^ "O le faʻatagaina o le matua fesoasoani" e faʻaaogaina e avea o se taimi faʻasalalau e faʻamatala ai le vaavaaia o matua i le tele o tulaga o olaga o tamaiti. E ui o le fuaitau muamua na aliali mai i le l960's (Ginott, 1965 / 2009), e masani ona fai mai e faʻamaonia le aganuʻu fanau fanau a post-1980s o le "faʻafefe solo" o le tama a se tasi. "Lawnmower parenting" (pe a fai e tasi le auala mo tamaiti i itu uma oo latou olaga), o nisi taimi e faʻaaogaina ai faʻamatalaga sili atu ona ogaoga o le matua o le helicopter. I Novema 2017, na lipotia mai e le Economist o matua i le Iunaite Setete ma le iva o atunuu Europa (sei vagana Farani), ua faʻaalu le 50% sili atu taimi ma a latou fanau nai lo le 1965 (Le Economist, 2017).

mau faasino

Alter, A. (2017). E le mafaamatalaina: O Le Tetee o Tekinolosi Faʻatekonolosi ma le Pisinisi o le Tausisia oi Matou Faʻatasi. Lonetona: Penguin Books.

Scholar Google

Andreassen, CS, Billieux, J., Griffiths, MD, Kuss, DJ, Demetrovics, Z., Mazzoni, E., et al. (2016). Le sootaga i le va o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o ala o faasalalauga faaagafesootai ma taaloga vitio ma faailoga o le le atoatoa o le mafaufau: o se suesuega tele-cross-sectional study. Toma. Faʻaaoga. Faʻatasi. 30, 252-262. faʻatonu: 10.1037 / adb0000160

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Andreoni, J., ma Vesterlund, L. (2001). O le fea o feusuaʻiga talafeagai? Eseesega o alii ma tamaitai i tulaga faigata. QJ Econ. 116, 293-312. Pule: 10.1162 / 003355301556419

CrossRef Full Text | Scholar Google

Andrews, PW, Bharwani, A., Lee, KR, Fox, M., ma Thomson, JA Jr. (2015). Serotonin se pito i luga pe lalo? Le fesuiaiga o le serotonergic system ma lona matafaioi i le atuatuvale ma le tali a le antidepressant. Neurosci. Biobehav. Faaa. 51, 164-188. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2015.01.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Andrews, PW, ma Thomson, JA Jr. (2009). Le itu susulu o le lanumoana: faanoanoa o se fetuunaiga mo le iloiloina o faafitauli faigata. Toma. Faaa. 116, 620-654. doi: 10.1037 / a0016242

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Andrews, PW, Thomson, JA Jr., Amstadter, A., ma Neale, MC (2012). Faʻamatalaga e leai se mea: o se suʻesuʻega faʻa-evoliga pe o sili atu mea leaga nai lo le lelei o faʻamaʻi pipisi. I luma. Toma. 3: 117. Pule: 10.3389 / fpsyg.2012.00117

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Atran, S., ma Henrich, J. (2010). O le fesuisuiai o lotu: pe faapefea ona maua mai i luga o oloa oloa, faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga faʻapitoa, faʻataʻitaʻiga masani, ma le tauvaga vaega e maua ai ni tautinoga loloto i lotu faʻapitoa. Biol. Leory 5, 18-30. Pule: 10.1162 / BIOT_a_00018

CrossRef Full Text | Scholar Google

Belin, D., Jonkman, S., Dickinson, A., Robbins, TW, ma Everitt, BJ (2009). Faiaʻoga tutusa ma fefaʻasoaaʻi i totonu o gaiolia basal: talafeagai mo le malamalama i mea ua fai ma vaisu. Faʻaaloalo. Brain Res. 199, 89-102. Pule: 10.1016 / j.bbr.2008.09.027

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bell, AV, Richerson, PJ, ma McElreath, R. (2009). Aganuʻu nai lo genes e maua ai le tele o le avanoa mo le atinaʻeina o le tele o tagata lautele. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 106, 17671-17674. doi: 10.1073 / pnas.0903232106

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Billieux, J., Maurage, P., Lopez-Fernandez, O., Kuss, DJ, ma Griffiths, MD (2015). E mafai e le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi le mafaufau e fai ma vaisu amioga? Faʻamatalaga i luga o faʻamatalaga o loʻo iai nei ma se faʻataʻitaʻiga lelei mo suʻesuʻega i le lumanai. Curr. Faʻaaoga. Sui. 2, 156–162. doi: 10.1007/s40429-015-0054-y

CrossRef Full Text | Scholar Google

Boyer, P. (2008). Mataupu Faalelotu na faamatalaina. New York, NY: Random House.

Scholar Google

Chandra, R. (2017). Facebuddha: Transcendence i le Tausaga o Fesoʻotaiga Lautele. San Francisco, CA: Pacific Heart Books.

dscout (2016). "Mobile Touches: Suesue a le Inaugural a le Dscout e uiga i tagata ma a latou taleni, "Lipoti o le Suʻega. Maua i: https://blog.dscout.com/hubfs/downloads/dscout_mobile_touches_study_2016.pdf

Dunbar, RI (2004). Faʻatalala i le evolusione perspective. Rev. Gen. Psychol. 8, 100-110. Pule: 10.1037 / 1089-2680.8.2.100

CrossRef Full Text | Scholar Google

Eckel, CC, ma Grossman, PJ (1998). Pe sili atu le manatu faapito o fafine nai lo alii ?: Molimau mai faʻataʻitaʻiga faʻaosooso. Econ. J. 108, 726-735. Pule: 10.1111 / 1468-0297.00311

CrossRef Full Text | Scholar Google

Elhai, JD, Dvorak, RD, Levine, JC, ma Hall, BJ (2017). Faʻamatalaga faʻapitoa faʻapitoa: faʻamatalaga faʻapitoa ma iloiloga faʻapitoa o fesoʻotaʻiga ma le atuatuvale ma le faʻafitauli o le mafaufau. J. Affect. Faʻafitauli. 207, 251-259. doi: 10.1016 / j.jad.2016.08.030

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Emanuel, R., Bell, R., Cotton, C., Craig, J., Drummond, D., Gibson, S., et al. (2015). Le mea moni e uiga i vaisu atamai. Coll. Suesuega. J. 49, 291-299.

Scholar Google

Espinosa, MP, ma Kovářík, J. (2015). Faʻaaloalo ma amioga tutusa. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 9: 88. doi: 10.3389 / fnbeh.2015.00088

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Festinger, L. (1954). O se talitonuga o faʻagasologa faʻatusatusaga faʻalapotopotoga. Hum. Faʻamatala. 7, 117-140. Pule: 10.1177 / 001872675400700202

CrossRef Full Text | Scholar Google

Fiorillo, CD, Tobler, PN, ma Schultz, W. (2003). Faʻapitoa faʻasologa o le taumatemateina o le tau ma le le mautinoa e dopamine neurons. saienisi 299, 1898â € "1902. doi: 10.1126 / science.1077349

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Friston, K., ma Kiebel, S. (2009). Faʻamatalaga faʻamaonia i lalo o le free-energy principle. Philos. Trans. R. Soc. London. B Biol. Sci. 364, 1211-1221. Pule: 10.1098 / rstb.2008.0300

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Frith, C. (2002). Faʻalogo i gaioiga ma le faʻalauiloaina o isi mafaufau. Malamalama. Cogn. 11, 481–487. doi: 10.1016/S1053-8100(02)00022-3

CrossRef Full Text | Scholar Google

Ginott, HG (1965 / 2009). Vaʻaiga i le va o Matua ma le Tamaitiiti: Toe Iloiloina ma Toe Faʻafouina: O le Vasega Faʻailoga O le Fouvaleina o Matua-Tamaiti. Niu Ioka, NY: Fiafiaga.

Harari, YN (2017). Homo deus. Palani: Albin Michel.

Scholar Google

Harmon, E., and Mazmanian, M. (2013). "Tala o le telefoni poto i talanoaga i aso uma: feteʻenaʻiga, feteʻenaʻi ma le le mautonu," i totonu Taualumaga a le SIGCHI Fonotaga i Faʻamaumauga a Tagata i Initaneti, (New York, NY: ACM), 1051-1060.

Scholar Google

Hebb, DO (1976). Mafaufauga o le aʻoaʻoina o le tino. J. Abnorm. Tama tama. 4, 309-314. Pule: 10.1007 / BF00922529

CrossRef Full Text | Scholar Google

Henrich, J. (2016). Le Mealilo o lo Tatou Manuia: Auala o le Aganuu o le avetaavaleina o le tagata soifua, Faʻatoʻaina o tatou meaola, ma le faia oi tatou Smarter. Princeton, NJ: Princeton University Press.

Scholar Google

Hrdy, SB (2007). "Faʻalauiloa tulaga o le atinaʻeina o tagata: le faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo," in Fegalegaleaiga Faaleaiga: O se Vaaiga Faalilolilo, e CA CA Salmon ma TK Shackelford (New York, NY: Oxford University Press), 39-68.

Scholar Google

Hrdy, SB (2009). Tina ma Isi. Cambridge, MA: Faʻafefe i luga.

Scholar Google

Hussain, Z., Griffiths, MD, ma Sheffield, D. (2017). O se suʻesuʻega i telefoni faʻalavelave e faʻaaogaina: o le matafaioi o le faʻasolosolo, popole, ma uiga taua. J. Behav. Faʻaaoga. 6, 378-386. Pule: 10.1556 / 2006.6.2017.052

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kawa, L. (2018). Lua Meafaifaʻatino a le Aupasite Autu Folau mo Suesuega o le Tupulaga Faʻafitauli i Tamaiti. Maua i: https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-01-08/jana-calpers-push-apple-to-study-iphone-addiction-in-children

Keiflin, R., ma Janak, PH (2015). Faʻamatalaga o valoʻaga a Dopamine i le aʻoaʻoina o mea tau tupe ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuron 88, 247-263. Pule: 10.1016 / j.neuron.2015.08.037

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Killingsworth, MA, ma Gilbert, DT (2010). O le mafaufau le mafaufau o se mafaufau le fiafia. saienisi 330: 932. doi: 10.1126 / science.1192439

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kim, J., ma Lee, JR (2011). Le ala ala i le fiafia: aʻafiaga o numera o uo facebook ma le faʻatinoina o oe lava. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 14, 359-364. Pule: 10.1089 / cyber.2010.0374

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Krach, S., Paulus, FM, Bodden, M., ma Kircher, T. (2010). Le natura faʻamalieina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 4: 22. doi: 10.3389 / fnbeh.2010.00022

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Laasch, O., ma Conaway, R. (2009). Eseesega o alii ma tamaitai i mea e fiafia i ai. J. Econ. Lit. 47, 448-474. Pule: 10.1257 / jel.47.2.448

CrossRef Full Text | Scholar Google

Lee, YK, Chang, CT, Lin, Y., ma Cheng, ZH (2014). Le itu pogisa o le faʻaaogaina o atamai: uiga faʻale-mafaufau, amioga malosi ma tekinolosi. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 31, 373-383. doi: 10.1016 / j.chb.2013.10.047

CrossRef Full Text | Scholar Google

Levitt, P. (2003). Faʻafiafia i le Moon: Tusitusi ma le Creativity o se Auala i le Saolotoga. Niu Ioka, NY: Fiafiaga.

Scholar Google

Li, S., ma Chung, T. (2006). Initaneti galuega ma vaisu i luga ole initaneti. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 22, 1067-1071. doi: 10.1016 / j.chb.2004.03.030

CrossRef Full Text | Scholar Google

Linnet, J. (2014). Neurobiological underpinnings o le tulimataiga o taui ma le taunuuga o le iloiloga i le faaletonu o taaloga. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 8: 100. doi: 10.3389 / fnbeh.2014.00100

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lopez-Fernandez, O., Honrubia-Serrano, L., Freixa-Blanxart, M., ma Gibson, W. (2014). Faʻaauau le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi i teine ​​talavou Peretania. CyberPsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 17, 91-98. Pule: 10.1089 / cyber.2012.0260

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lu, JM, ma Lo, YC (2017). "Suesuega o le atamai e faʻaaoga ao savali ma ona aʻafiaga i amioga a se tagata i le va o tagata gafa i Taiwan," in Taualumaga a le Fonotaga Faavaomalo i Fesootaiga a Tagata-Iniseti, (Cham: Springer), 469-475. doi: 10.1007 / 978-3-319-58753-0_67

CrossRef Full Text | Scholar Google

Mar, RA, Mason, MF, ma le Litvack, A. (2012). E faʻafefea ona fesoʻotaʻi atu i le olaga faamalieina, tuulafoaiina, ma le lagolago lautele: o le taua o le itupa ma mea e masani ai. Malamalama. Cogn. 21, 401-407. Pule: 10.1016 / j.concog.2011.08.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mareko, G., Voida, S., ma Cardello, A. (2012). "O se saoasaoa e le o faʻamalosi e electron: o se suʻesuʻega loloto o le galuega e aunoa ma se imeli," i totonu Taualumaga a le SIGCHI Fonotaga i Faʻamaumauga a Tagata i Initaneti, (Austin, TX: ACM), 555-564. Pule: 10.1145 / 2207676.2207754

CrossRef Full Text | Scholar Google

Marlatt, GA (1996). Faʻaitiitia le afaina: sau e pei o oe. Faʻaaoga. Faʻatasi. 21, 779–788. doi: 10.1016/0306-4603(96)00042-1

CrossRef Full Text | Scholar Google

Marlatt, GA, Larimer, ME, ma Witkiewitz, K. (eds). (2011). Harm Faaitiitiga: Auala mo le Puleaina o Faʻafitauli Maualuga. New York, NY: Guilford Press.

Scholar Google

Maté, G. (2008). I le Nofoaga o Agaga Fiafia. Berkeley, CA: North Atlantic Books.

Scholar Google

Meier, S. (2007). E le o faʻamaonia pe sili atu le vavalalata o fafine nai lo alii? molimau mai faʻataʻitaʻiga e lua. Tupe a le Malo Rev. 35, 215-232. Pule: 10.1177 / 1091142106291488

CrossRef Full Text | Scholar Google

Mercier, H., ma Sperber, D. (2017). O le Enigma of Reason. Cambridge: Harvard University Press.

Scholar Google

Moll, H., ma Tomasello, M. (2007). Galulue felagolagomai ma le tomai o tagata: le manatu ole Vygotskian intelligence. Philos. Trans. R. Soc. London. B Biol. Sci. 362, 639-648. Pule: 10.1098 / rstb.2006.2000

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mrazek, MD, Phillips, DT, Franklin, MS, Broadway, JM, ma Schooler, JW (2013). Talavou ma le leai o se aoga: faʻamaoniga o le Mind-Wandering Questionnaire (MWQ) o loʻo faʻaalia ai le leaga o le mafaufau-feoai solo mo le autalavou. I luma. Toma. 4: 560. Pule: 10.3389 / fpsyg.2013.00560

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Norenzayan, A., Henrich, J., ma Slingerland, E. (2013). "Faʻasinomaga faʻalelotu: o se faʻasologa," i totonu Faʻaleagaga faaleaganuu: Soʻotaga, Tekinolosi, Gagana ma Lotu, PJ Richerson ma MH Christiansen (Cambridge, MA: MIT Press), 365-378. Pule: 10.7551 / mitpress / 9780262019750.003.0019

CrossRef Full Text | Scholar Google

Norenzayan, A., ma Shariff, AF (2008). Le amataga ma le alualu i luma o tulaga faʻale-lotu. saienisi 322, 58â € "62. doi: 10.1126 / science.1158757

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Oulasvirta, A., Rattenbury, T., Ma, L., ma Raita, E. (2012). O amioga masani e faʻaoga tele ai le atamai. Pers. Tausiga le talafeagai. 16, 105–114. doi: 10.1007/s00779-011-0412-2

CrossRef Full Text | Scholar Google

Pearson, C., ma Hussain, Z. (2015). Faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi, vaisu, faʻasologa, ma uiga: o auala faʻafefiloi suesuega. Fa. J. Cyber ​​Behav. Toma. Aoao. 5: 17 i: 10.4018 / ijcbpl.2015010102

CrossRef Full Text | Scholar Google

Poerio, GL, ma Littlewood, J. (2016). Tafaʻaloga e taʻavale ai le lalolagi lautele: O mea tatou te iloa, mea tatou te le iloa, ma pe aisea e taua ai. Soc. Pers. Toma. Tapasa 10, 605-618. doi: 10.1111 / spc3.12288

CrossRef Full Text | Scholar Google

Ramstead, MJ, Veissière, SP, ma Kirmayer, LJ (2016). Faʻaleagaina aganuu: faʻafeʻaloiga o lalolagi i le lotoifale e ala i le fefaʻasoaaʻi o le faamoemoe ma le faʻatonuina o tulafono. I luma. Toma. 7: 1090. Pule: 10.3389 / fpsyg.2016.01090

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ramstead, MJD, Badcock, PB, ma Friston, KJ (2017). Taliina o le fesili a Schrödinger: o se faiga e leai se totogi. Tino. Faʻaaliga Faʻaola doi: 10.1016 / j.plrev.2017.09.001 [Epub luma o le lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text

Rand, DG, Brescoll, VL, Everett, JA, Capraro, V., ma Barcelo, H. (2016). O le agafesootai ma agafesootai: o le malamalama e sili ona fiafia i tamaitai, ae le mo alii. J. Exp. Toma. Gen. 145, 389-396. doi: 10.1037 / xge0000154

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Richerson, P., Baldini, R., Bell, AV, Demps, K., Frost, K., Hillis, V., et al. (2016). Filifilia vaega faʻaleaganuʻu e mulimuli i le syllogism masani a Darwin mo le faʻatinoga o filifiliga. Faʻatasi. Brain Sci. 39:e58. doi: 10.1017/S0140525X15000606

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Roberts, JA, Pullig, C., ma Manoli, C. (2015). Ou te manaʻomia laʻu telefoni: o se faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina o uiga faʻapitoa ma le tagofia o telefoni feaveaʻi. Pers. Tagata taitoatasi. Faʻaauau. 79, 13-19. doi: 10.1016 / j.paid.2015.01.049

CrossRef Full Text | Scholar Google

Sauer, VJ, Eimler, SC, Maafi, S., Pietrek, M., ma Krämer, NC (2015). Le manogi i totonu o laʻu taga: fuafua o lagona matagofie telefoni. Mob. Faasalalauga Faasalalau. 3, 293-316. Pule: 10.1177 / 2050157914562656

CrossRef Full Text | Scholar Google

Seger, CA (2006). O gaioiga basal i le aʻoaʻoina o tagata. Neuroscientist 12, 285-290. Pule: 10.1177 / 1073858405285632

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Snodgrass, JG, Lacy, MG, Dengah, HJ, Batchelder, G., Eisenhower, S., ma Thompson, RS (2016). Aganuʻu ma faʻataʻitaʻitaga: mafutaga o le guild ma le tafaoga i luga o le initaneti / faʻalavelave. Ethos 44, 50-78. doi: 10.1111 / etho.12108

CrossRef Full Text | Scholar Google

Pese, X., ma Wang, X. (2012). Faanatinati le mafaufau i le gagana Saina i aso uma-o se suʻesuʻega o sampling. FUAFUA ONA 7: e44423. doi: 10.1371 / journal.pone.0044423

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Soutschek, A., Burke, CJ, Beharelle, AR, Schreiber, R., Weber, SC, Karipidis, II, et al. (2017). O le polokalama o le dopaminergic o loʻo aʻafia ai le eseesega o tamaʻitaʻi i mea e fiafia iai. Nat. Hum. Faʻatasi. 1, 819–827. doi: 10.1038/s41562-017-0226-y

CrossRef Full Text | Scholar Google

Steers, MLN, Wickham, RE, ma Acitelli, LK (2014). Vaavaaia o tagata uma o loʻo faʻamafaʻailogaina mata: pe faʻafefea ona fesootaʻi le faʻaaogaina Facebook i faʻafitauli faʻafitauli. J. Soc. Falemaʻi. Toma. 33, 701-731. Pule: 10.1521 / jscp.2014.33.8.701

CrossRef Full Text | Scholar Google

Le Economist (2017). Matua Faʻaalu Faalua Faalua le Taimi ma a Latou Fanau e pei o 50 tausaga talu ai. Maua i: https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2017/11/daily-chart-20 [maua Ianuari 22, 2018].

Thompson, SH, ma Lougheed, E. (2012). Faʻilaloina e le Facebook? se suʻesuʻega suʻesuʻeina o eseesega o alii ma tamaitai i fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo i lalo o tamaʻitaʻi ma tamaitai aʻoga. Coll. Suesuega. J. 46, 88-98.

Scholar Google

Tobler, PN, O'Doherty, JP, Dolan, RJ, ma Schultz, W. (2006). O aʻoaʻoga a le tagata e faʻalagolago i faʻamatalaga taufaʻailoga tauia i le faʻalavelave puipui. J. Neurophysiol. 95, 301-310. doi: 10.1152 / jn.00762.2005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tomasello, M. (2009). Le Māfuaaga Tatou Te Galulue Faatasi ai. Cambridge, MA: MIT lolomi.

Scholar Google

Tomasello, M. (2014). Se Talafaasolopito Faalenatura o Manatu Faanatura. Cambridge, MA: Harvard University Press. Pule: 10.4159 / 9780674726369

CrossRef Full Text | Scholar Google

Tomasello, M., Melis, AP, Tennie, C., Wyman, E., Herrmann, E., Gilby, IC, et al. (2012). E lua ni laasaga taua i le atinaʻeina o le galulue faatasi o tagata: o le vavaeeseina o manatu. Curr. Anthropol. 53, 687-688. Pule: 10.1086 / 668207

CrossRef Full Text | Scholar Google

Tufekci, Z. (2008). Faʻamauina, faitala, Facebook, ma MySpace. Inf. Fesoʻotaʻiga. Soc. 11, 544-564. Pule: 10.1080 / 13691180801999050

CrossRef Full Text | Scholar Google

Twenty, JM (2017). IGN: Aiseā ua Tuputupu Aʻe ai Tamaiti Matutua Lelei i Aso Nei I le Liliu o le Fouvalega, Tele le Tolerante, Lelei Le Fiafia-ma Le Lelei Atoatoa mo le Tupulaga Talavou-ma le Mea e Uiga mo le Malologa o Tatou. New York, NY: Simon ma Schuster.

Scholar Google

Van Deursen, AJ, Bolle, CL, Hegner, SM, ma Kommers, PA (2015). Faʻataʻitaʻiga amioga faʻapitoa masani ma faʻafeusuaiga: O le matafaioi a le faʻaaogaina o telefoni, lagona faʻalagona, popolega faʻapitoa, tulafono a le tagata lava ia, tausaga, ma le itupa. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 45, 411-420. doi: 10.1016 / j.chb.2014.12.039

CrossRef Full Text | Scholar Google

van Holst, RJ, Veltman, DJ, Büchel, C., van den Brink, W., ma Goudriaan, AE (2012). Vaʻaia le faʻamoemoe e faʻafeiloaʻi i le faafitauli tau taaloga: o le vaisu i le faʻatali? Biol. Fomaʻi 71, 741-748. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2011.12.030

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Veissière, S. (2016a). "Vaaia o aafiaga tulpa: o le natura o le vavalalata o le va fealofani, tagata, ma le aganuu," i Hypnosis and Meditation: agai i le Science Integrative of Conscious Planes, eA A. Raz ma M. Lifshitz (Oxford: Oxford University Press).

Scholar Google

Veissière, S. (2016b). "O le initaneti e le o se vaitafe: avanoa, fegasoloaiga ma le tulaga tagata i totonu o se lalolagi uaea," i totonu Kiliki ma Kin: Faʻamatalaga Faʻasinomaga ma Faʻamatalaga Matamata, eds M. Friedman ma S. Schultermandl (Toronto: Iunivesite o Toronto Press).

Veissière, SPL (2017). Cultural Markov Paʻu? Manatu i Isi Mafaufauga: talanoa i le "Taliina o le fesili a Schrödinger: o se faiga e aunoa ma le malosi" saunia e Maxwell James Désormeau Ramstead et al. Tino. Faʻaaliga Faʻaola doi: 10.1016 / j.plrev.2017.11.001 [Epub luma o le lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text

Weiser, EB (2015). # Me: Narcissism ma ona faʻailoga e fai ma faʻamatalaga o le tele o taimi a le tagata lava ia. Pers. Tagata taitoatasi. Faʻaauau. 86, 477-481. doi: 10.1016 / j.paid.2015.07.007

CrossRef Full Text | Scholar Google

Sisifo, GL, Drisdelle, BL, Konishi, K., Jackson, J., Jolicoeur, P., ma Bohbot, VD (2015). O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga taaloga taʻaloga vitio e fesoʻotaʻi ma taʻiala faʻaletausaga o taʻutinoga taʻutaʻua. Faʻaaliga. Biol. Sci. 282: 20142952. Pule: 10.1098 / rspb.2014.2952

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Whitehouse, H. (2004). Auala o le Lotu Faʻalotu: O le Suesuega Faʻamaumauga o le Faʻasalalauga Faʻalelotu. Walnut Creek, CA: Rowman Altamira.

Scholar Google

Yin, HH, ma Knowlton, BJ (2006). O le matafaioi o le basal ganglia i le faʻavaeina o amioga. Nat. Rev. Neurosci. 7, 464-476. Pule: 10.1038 / nrn1919

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zuriff, GE (1970). O se faʻatusatusaga o fesuiaiga-fuainumera ma fesuiaʻiga o taimi faatulagaina o le faʻamalosia. J. Exp. Anal. Faʻatasi. 13, 369-374. Nu: 10.1901 / jeab.1970.13-369

CrossRef Full Text | Scholar Google

Upu Faʻatonu: togafitiga o le atamai, faʻasologa o mea faʻale-aganuʻu, aʻoaʻoga faʻapitoa, togafitiga faʻapitoa, aganuu, faʻataʻitaʻiga faʻaagafesootai, ghosts hungry

Talosaga: Veissière SPL ma Stendel M (2018) Mataʻituina Faʻamatalaga: O se Tala o le Faʻafoega Faʻafaifeʻau o le Faʻataunuʻu Faʻataʻitaʻi. I luma. Toma. 9: 141. Pule: 10.3389 / fpsyg.2018.00141

Na maua: 16 Novema 2017; Talia: 29 Ianuari 2018;
Lomia: 20 Fepuari 2018.

Faatonutonu e:

Maurizio Tirassa, Università degli Studi di Torino, Italia

Toe iloiloina e:

Giulia Piredda, Istituto Universitario di Studi Superiori di Pavia (IUSS), Italia
Yasmina Jraissati, Iunivesite a Amerika o Beirut, Lepanona

Copyright © 2018 Veissière ma Stendel. O se faʻasalalauga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o tuutuuga o le Laisene Creative Commons (CC BY). E faʻatagaina le faʻaaogaina, tufatufaina poʻo le toe gaosia i isi fonotaga, pe a tuʻuina atu le tusitala muamua ma le pule o le puletaofia, ma o le lomiga muamua i totonu o lenei tusi o talafaʻasolopito o loʻo taua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Faauuga: Samuel PL Veissière, [imeli puipuia]