E aofia ai le faaletonu o taaloga i le ICD-11: O le manaʻoga e faia mai se falemaʻi ma le soifua maloloina lautele Faʻaaliga i luga: O se vaivaiga vaivai faasaienisi mo le faaletonu o taaloga: Ia tatou sese i le itu o le lapataiga (van Rooij et al., 2018)

J Behav Addict. 2018 Jul 16: 1-6. Pule: 10.1556 / 2006.7.2018.59.

Rumpf HJ1, Acha S S2,3, Billieux J4, Bowden-Jones H5, Carragher N6, Demetrovics Z7, Higuchi S8, Tupu DL9, Mann K10, Potenza M11, Saunders JB12, Abbott M13, Ambekar A14, Aricak OT15, Assanangkornchai S16, Bahar N17, Borges G18, M. M19,20, Chan EM21, Chung T22, Derevensky J23, Kashef AE24, Farrell M25, Fineberg NA26,27, Gandin C28, Gentile DA29, Griffiths MD30, Goudriaan AE31, Grall-Bronnec M32, Hao W33, Hodgins DC34, Ip P35, Király O7, Lee HK36, Kuss D30, Lemmens JS37, Long J33, Lopez-Fernandez O30, Mihara S8, Petry NM38, Pontes HM30, Rahimi-Movaghar A39, Rehbein F40, Rehm J41,42,43, Scafato E44, Sharma M45, Spritzer D46, Stein DJ47, Tam P48, Weinstein A49, Wittchen HU43, Wölfling K50, Zullino D2, Poznyak V6.

lē faʻatino

O le faʻatulagaina o le faʻalauiloaina o le faʻafitauli o taaloga (GD) i le 11th revision of the International Classification of Diseases (ICD-11) na atiaʻe e le World Health Organization (WHO) ua taʻitaʻia ai se felafolafoaiga olaola i le tausaga talu ai. E ese mai i le lautele o le lagolago mo le faaiuga i le au tusitala aʻoaʻoga, o se lomiga talu ai nei e van Rooij et al. (2018) toe fai le faitioga na laga e faasaga i le aofia ai o le GD i le ICD-11 e Aarseth et al. (2017). Matou te finau o lenei vaega o tagata suʻesuʻe e le mafai ona latou iloa le falemaʻi ma le soifua maloloina lautele, lea e lagolagoina ai le WHO. E taua le iloa o le tele o fa'aituau e ono a'afia ai lenei finauga; aemaise lava, atonu e manaʻo le pisinisi taʻaloga e faʻaitiitia lana matafaioi e ala i le fai mai o le GD e le o se faʻafitauli o le soifua maloloina lautele, o se tulaga atonu e lagolagoina e finauga mai tagata atamamai e faʻavae i le aufaasālalau mafaufauga, suʻesuʻega o taaloga komepiuta, faʻasaienisi fesoʻotaʻiga, ma aʻoga faʻapitoa. Peita'i, e pei lava o isi fa'ama'i po'o fa'aletonu ile ICD-11, ole fa'ai'uga pe fa'aaofia pe leai le GD e fa'avae ile fa'amaoniga ole falema'i ma mana'oga fa'alesoifua maloloina lautele. O le mea lea, matou te toe taʻua ai la matou faaiuga e aofia ai le GD o loʻo atagia mai ai le ute o le ICD ma o le a faʻafaigofie togafitiga ma puipuiga mo i latou e manaʻomia.

FUAFUAGA:  ICD-11; vaaiga ile falema'i; faaletonu o taaloga; soifua maloloina lautele

PMID: 30010410

FAIA: 10.1556/2006.7.2018.59

I le tausaga talu ai, sa i ai se felafolafoaiga olaola e uiga i le aofia ai o le faaletonu o taaloga (GD) i le ata o le 11th toe iloiloga o le International Classification of Diseases (ICD-11) e le World Health Organization (WHO). O se faasologa o fonotaga faaletausaga a tagata tomai faapitoa WHO - i Tokyo (Iapani), Seoul (Korea i Saute), Hong Kong (Saina), ma Istanbul (Turkey) - na faia talu mai le 2014 na maua ai le mafuaaga ma le faʻamaoniaina o le fautuaga e aofia ai le GD i le vaega o faaletonu ona o amioga ua fai ma vaisu i le ICD-11 Beta-Draft (WHO, 2018a). O le faaiuga na faʻavae i luga o le toe iloiloina o faʻamaoniga o loʻo maua i tusitusiga faʻasaienisi ma luga o faʻasologa o mataupu faʻapea foʻi ma aafiaga mai faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na tuʻuina atu e tagata tomai faʻavaomalo mai le mafaufau, mafaufau faʻapitoa, vailaʻau i totonu, faʻataʻitaʻiga a le aiga, epidemiology, neurobiology, ma le soifua maloloina lautele. I le aotelega, e 66 tagata atamamai mai atunuu e 25 na auai i nei fonotaga. So'o se fete'ena'iga e ono tula'i mai i fonotaga a le WHO na fa'atautaia e tusa ai ma tulafono ma tulafono a le WHO (WHO, 2015).

O le faaiuga autasi e aofia ai le GD i le ICD-11 na luitauina talu ai nei e se vaega o tagata suʻesuʻe (Aarseth et al., 2017). O a latou finauga na taitai atu ai i se faasologa o faamatalaga (Billieux et al., 2017; Griffiths, Kuss, Lopez-Fernandez, & Pontes, 2017; Higuchi et al., 2017; James & Tunney, 2017; Kiraly & Demetrovics, 2017; Lee, Choo, & Lee, 2017; Müller & Wölfling, 2017; Saunders et al., 2017; Shadloo et al., 2017; van den Brink, 2017), o le tele o ia mea na fiafia e aofia ai le suʻesuʻega fou o le GD i le ICD-11. O se tali mai le vaega muamua, e ui ina i ai ni suiga i le tusitala, na toe lolomiina talu ai nei e faapea o le faavae faasaienisi mo le GD o loo vaivai tele i le taimi nei e faamaonia ai le aofia i le ICD-11 (van Rooij et al., 2018). Mo se faʻataʻitaʻiga, o nei tusitala o loʻo fautua mai o le faʻaleagaina o galuega ona o le taʻaloga e leʻo lava le faʻamaonia, o taaloga e sili atu ona faʻamalamalamaina o se faiga faʻaogaina nai lo se faʻalavelave faʻapitoa, e le mafai ona faʻaleagaina tagata taʻaloga e le faʻalavelave i le aofia ai o le GD i le ICD-11 , ma le GD o se vaega faʻataʻitaʻiga o se taunuuga o le popolevale mama. O le tele o faʻamatalaga pepa o loʻo taʻua i luga na faʻaalia ai faʻamaoniga faʻamaonia mai le tele o vaaiga e faʻamaonia ai nei manatu. Aemaise lava, o faʻamaoniga suʻesuʻe e faʻaalia ai aʻafiaga leaga i mataupu o le GD i le tele o vaega ma i luga o taimi eseese na faʻaalia (Saunders et al., 2017). Ae paga lea, o nei faʻamaoniga faʻavae faʻapea foʻi ma faʻamaumauga o loʻo feagai ma togafitiga faʻavaomalo i se luʻitau tuputupu aʻe i le tali lelei atu i faʻamatalaga mo faʻafitauli tau taaloga e leʻi faʻaalia e van Rooij et al. (2018). O isi faitioga (fa'ata'ita'iga, "GD o se su'esu'ega o lo'o fa'atusalia ai le popolevale tau amio") e fa'avae i luga o manatu e le mafai ona fa'amaonia fa'amaonia ma e leai se fa'amaoniga na tu'uina atu e fa'aalia ai se fa'alavelave fa'apea. Ae ui i lea, o le faʻamoemoega o lenei pepa e le o le toe faia uma o nei finauga ae o le taulai atu i le taua o le falemaʻi ma le soifua maloloina lautele o le GD.

Aisea e 'ese'ese ai fa'auigaga a le au su'esu'e o fa'amaumauga e tasi?

O su'esu'ega su'esu'ega e mafai i nisi taimi ona fa'aletonu ona o fa'afitauli fa'apitoa, ae o le fa'auigaina o fa'amaumauga o su'esu'ega e ono a'afia fo'i i fa'aituau. Fa'aituau fa'aituau e feso'ota'i ma ona lava manatu muamua ma e ono aofia ai fa'aitiitiga fa'amaumauga e ala i le su'eina o fa'aletonu filifilia (fa'aituau lavea'i), iloilo fa'amaoniga e lagolagoina ai ona lava manatu fa'atusa e sili atu ona lelei pe a fa'atusatusa i fa'amaoniga e lu'itauina ai nei manatu muamua (fa'amautu fa'aituau), po'o le "taimi e ta'u mai ai. ” fa'aituau lea e fa'asino i le matele o saienitisi eseese e iai ni mana'oga eseese e fa'atatau i fa'amaoniga fa'amaonia (Kaptchuk, 2003). Faʻavae i luga o nei ma isi faʻaituau, e masani ona i ai i saienitisi faʻamatalaga feteʻenaʻi ma faʻaiuga e uiga i faʻamatalaga tutusa.

O fa'auigaga fete'ena'i ma fa'ai'uga o su'esu'ega e mafai ona tula'i mai mo le tele o mafua'aga. O se suʻesuʻega o talaaga faʻapolofesa oi latou e faitioina le faʻaofiina o le GD i le ICD-11 o loʻo faʻaalia ai o le tele - e ui lava e le o tagata uma - tusitala e sau mai vaega e ese mai le faʻasaienisi falemaʻi poʻo le soifua maloloina lautele; e aofia ai mafaufauga faʻasalalau, suʻesuʻega taʻaloga komepiuta, suʻesuʻega ma agafesootai, sociology, aʻoaʻoga mafaufauga, mamanu taʻaloga, ma fesoʻotaʻiga faasaienisi (van Rooij et al., 2018). I se faʻatusatusaga, o tagata suʻesuʻe e fiafia i le faʻaofiina o le GD e mafua mai i aʻoaʻoga faʻapitoa ma le soifua maloloina lautele, e pei o le mafaufau, mafaufau o tamaiti, soifua maloloina o le mafaufau, vailaʻau i totonu, faʻataʻitaʻiga a le aiga, falemaʻi mafaufau, neuroscience falemaʻi, ma vaisu togafitiga ma puipuiga (silasila i Saunders et al., 2017). O le nofouta i aʻoaʻiga eseese o loʻo aʻafia i itu uma e lua o le felafolafoaiga e ono faʻamatalaina ai le tele o feeseeseaiga. E ui o manatu eseese e malamalama ma e mafai ona aoga mo felafolafoaiga faaosofia, e tatau ona fesiligia po o le a le ituaiga tomai e manaʻomia pe a fai filifiliga e aofia ai pe le aofia ai faʻafitauli i le ICD-11 e tatau ona faia.

Mo se faʻataʻitaʻiga, e talafeagai le manatu o le faʻailogaina o se aʻafiaga e le manaʻomia o se suʻesuʻega fou na faʻaalia (Stein et al., 2010). Ae ui i lea, mai se vaaiga faʻapitoa, e le manuia lenei finauga pe a oʻo mai i le suʻesuʻeina o manaʻoga falemaʻi ma le soifua maloloina lautele. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻateʻaina mai le ICD-11 le le atoatoa o le 'ai tele ona o finauga e ono faʻafefe ai tagata e 'ai tele poʻo tagata e maualuga le faʻasologa o le tino. Ae ui i lea, ona o le maualuga o le oti ma isi tulaga lamatia o le soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli o meaʻai, o le a iai se aafiaga leaga tele, aemaise lava i tamaitai talavou (Smink, van Hoeken, & Hoek, 2012). O le finauga o le fa'ailoga fa'ailoga e le fa'apitoa i le GD ae e feso'ota'i ma le tele o isi fa'aletonu o le mafaufau. O le afaina e fesoʻotaʻi ma le aofia ai o se suʻesuʻega faʻapitoa, o lona uiga, o se tulaga faʻalesoifua maloloina e mafai ona faʻaalia e fesoʻotaʻi ma le mamafa o faʻamaʻi, e itiiti ifo nai lo le faʻaleagaina e mafua mai i lona le faʻaaogaina, o se vaega o loʻo suʻesuʻeina atili i lalo. O lenei manatu e ogatusa ma le puipuiga malu e taʻitaʻia fautuaga ma gaioiga a faʻalapotopotoga o le soifua maloloina lautele, lea e manaʻomia ai "… le mautinoa faasaienisi e le tatau ona avea ma mafuaaga e tolopo ai faiga puipuia"(WHO, 2018c). E pei o se tasi o tali i le felafolafoaiga na taʻua faʻapuupuu, Aarseth et al. (2017) talia"se va'aiga fa'aa'oa'oga e mamao ese mai le mea moni fa'afoma'i"(Müller & Wölfling, 2017, i. 118). O lo matou atugaluga o le leai o se tomai fa'afoma'i e ono o'o atu ai i fa'ai'uga le sa'o; sa matou tuuina atu ni faataitaiga autu se lua i lalo.

Aisea e taua tele ai fefinauaiga i luga o le mafaufau ile falema'i ma le soifua maloloina lautele?

O tagata taʻitoʻatasi i le tele o atunuʻu i le salafa o le lalolagi e sailia togafitiga, ona o loʻo mafatia i le faʻaletonu o galuega e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga GD. I le tele o atunuu, e leai ni auaunaga faʻalesoifua maloloina mo tagata o loʻo i ai faʻafitauli taʻaloga poʻo auaunaga e utiuti ma faʻalavelave, ae i totonu o na atunuu ua faʻatuina auaunaga, o loʻo faʻatupulaʻia le manaʻoga, molimau i se manaʻoga e leʻi ausia. I le tele o atunuu, ua matua faateleina le numera o togafitiga ma tagata togafitia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aofaʻi o auaunaga faʻapitoa mo faʻafitauli faʻainitaneti e aofia ai le GD na faʻateleina mai le 2008 i le 2015 i Siamani (Petersen, Hanke, Bieber, Mühleck, & Batra, 2017). I Suitiselani, o fale faʻapitoa i faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu ua faʻateleina manaoga mo fautuaga ma togafitiga mo le GD. Ua avea ma vaega tele o gaioiga mo le lata i le afa o nei auaunaga ma o se manaʻoga mo aʻoaʻoga i lenei vaega na faʻamaonia e le 87% o faʻalapotopotoga suʻesuʻe (Tu'itu'i, Sager, & Perissinotto, 2018). I Suiselani, Geneva University Hospital na faʻamauina o manaʻoga i mataupu tau soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma taʻaloga ua faʻaluaina i le 5 tausaga talu ai (faʻamatalaga e leʻi faʻasalalau mai Falemai a le Iunivesite o Geneva). I Hong Kong, o mataupu saili fesoasoani e fesoʻotaʻi ma le tele o taaloga na faʻateleina i luga o le 60% i le 2016 faʻatusatusa i le 2015 (faʻamatalaga e leʻi faʻasalalau mai Tung Wah Group of Hospitals Integrated Center on Addiction Prevention and Treatment). O le tele o mataupu GD na faʻaalia ai faʻamaoniga o le faʻaleagaina o lagona, tausiga o le tagata lava ia, fesoʻotaʻiga lautele, faʻatonuga, ma le aʻoga ma le faʻatinoga.

O le faʻaofiina o se suʻesuʻega o le GD e mafai ona faʻamoemoe e tali atu i lenei manaʻoga e leʻi ausia ma e taʻitaʻia ai le faʻavaeina o auaunaga faʻafomaʻi fou e tuʻuina atu togafitiga faʻapitoa mo tagata o loʻo mafatia i faʻafitauli faʻafitauli i le tele o atunuu o le lalolagi. O le faʻaofiina o le GD i le ICD-11, e pei o isi faʻafitauli ma faʻamaʻi uma, e mafai ai ona aʻoaʻoina lelei le soifua maloloina faʻapolofesa ma fesoʻotaʻiga i totonu oi latou, faʻafaigofie le puipuia ma vave faʻalavelave, faʻalauteleina suʻesuʻega ma mataʻituina, ma lagolagoina le atinaʻeina ma le faʻatupeina o togafitiga. O nei manatu taua ua tele lava ina le amanaia e van Rooij et al. (2018) ma isi e tetee i le manatu o le GD. Ae, ua finau nei tagata suʻesuʻe e le manaʻomia se suʻesuʻega ma e mafai ona tuʻuina atu fesoasoani i falemaʻi ma auaunaga faʻapitoa "…e tutusa ma auaunaga mo isi fa'afitauli o le soifua maloloina o le mafaufau, ia e le o noatia i se fa'ama'i fa'apitoa, e pei o auaunaga mo tagata ua afaina i sauaga tau feusuaiga po'o le fa'avauvau."(van Rooij et al., 2018, i. 3). O lenei manatu e le faʻavae i luga o le falemaʻi moni; o 'au'aunaga o lo'o fa'amatalaina i luga e tu'uina atu ona o fa'alavelave fa'afuase'i fa'amata'u ma le mana'omia o le fa'alavelave fa'afuase'i i se si'osi'omaga saogalemu ma lagolago, ae le ona o le su'esu'ega e le mana'omia pe le maua.

O le isi manatu taua o le fa'alavelave. O lo'o fa'atupuina pea le fa'ata'ita'iga ma le puipuiga o tusitusiga ile GD. E ui ina fa'atulagaina iloiloga (King et al., 2017; Zajac, Ginley, Chang, & Petry, 2017) faʻamaonia le le lava o suʻesuʻega faʻalavelave ma tapulaʻa i mea o loʻo i ai nei, o le tele o falemaʻi togafitiga o loʻo i ai i le lalolagi atoa, ma le faitau afe o tagata gasegase o loʻo sailia auaunaga. O le tetee i le GD i totonu o le ICD-11 o loʻo faʻalavelaveina ai le avanoa o tagata taʻitoʻatasi i togafitiga ma e ono mafua ai le tuai i le atinaʻeina o faʻalavelave faʻapitoa mo le tulaga.

O le faamatalaga e faapea o taaloga ua na o se auala e taulima ai isi faaletonu o le mafaufau [faataitaiga, le atoatoa o le mafaufau (ADHD), atuatuvale, po o le popole] ma e le o se faaletonu i lana lava aia, o le isi lea finauga tetee e teena ai le leai. o tomai fa'afoma'i. Ua fa'amautu lautele i lenei felafolafoaiga (fa'ata'ita'iga, Müller & Wölfling, 2017), ma i le lautele o aʻoaʻoga o le soifua maloloina o le mafaufau, o le tuʻufaʻatasiga e masani lava o le tulafono nai lo le tuusaunoaga. I le falema'i, i nisi o gasegase, o le soona ta'alo e mafai ona avea ma se auala e feagai ai ma se tulaga fa'alavelave ma e ono alualu i luma i se GD (Griffiths, 2017). E fa'atusa lea i fa'afitauli e feso'ota'i ma vaila'au, ma i le tala fa'asolopito, o finauga fa'apenei na faia a'o le'i o'o i taimi na manatu ai fa'aletonu le fa'aogaina o vaila'au o ni tulaga tuto'atasi o le mafaufau. O le faʻamatalaga, naʻo le 1980 i le lomiga lona tolu o le Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga (DSM-III) o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau na manatu i le DSM e tutoʻatasi nai lo tulaga lua ona o isi faʻafitauli (Robinson & Adinoff, 2016). Mai se vaaiga fa'afoma'i, o le inu tele e mafai ona fa'aitiitia ai fa'ailoga o le fa'anoanoa po'o le ma'i fa'ama'i pe a mae'a fa'ama'i (PTSD), ma e ono aga'i i luma le inu ava malosi (Cooper, Russell, Skinner, Frone, & Mudar, 1992). O le mea moni, o le togafitia o le atuatuvale poʻo le PTSD e tatau ona avea ma sini faʻapitoa mo ia gasegase. Ae ui i lea, o le togafitia o le faʻaaogaina o le ava malosi e taua tele, aua o lenei maʻi e mafai ona avea ma avetaʻavale autu o le faʻaletonu o le gasegase ma o lona togafitiga atonu o se mea e manaʻomia muamua mo togafitiga lelei o tulaga faʻalavelave. E le gata i lea, ua faʻaalia o le fofo o le faʻalagolago i le ava na faʻaitiitia ai faʻamaoniga o le atuatuvale (Brennan, SooHoo, Lemke, & Schutte, 2016).

O iloiloga o togafitiga i totonu o nei fa'ata'ita'iga e fa'atatau fo'i i fa'afitauli tau ta'aloga. E pei ona faʻaalia i se suʻesuʻega talu ai nei, o talavou matutua oe na faʻamalosia ma faʻaaogaina taʻaloga e avea o se taʻiala faʻafefe na faʻateleina faʻamaoniga o le GD pe a faʻatusatusa i latou o loʻo faʻaaogaina isi taʻiala le lelei.Plante, Gentile, Groves, Modlin, & Blanco-Herrera, i lomitusi). Mafaufau i faʻalavelave, o se manaʻoga sili e masani ona maua e togafitia ai le GD. O se tagata e iai le GD atonu e le mafai ona fa'atino gaioiga talafeagai ma le olaga i aso uma. E masani ona feso'ota'i ma a'afiaga fa'alesoifua maloloina ma fa'aletonu tele ile aoga po'o galuega. E le gata i lea, o suʻesuʻega e faʻaalia ai o le tele o taʻaloga e fesoʻotaʻi ma suiga i le fausaga o faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le tele o mea efuefu ma mea papaʻe i totonu o le faiʻai (Weinstein, 2017). E le gata i lea, e fesoʻotaʻi ma le le atoatoa o le dopaminergic lea e faʻalavelave ai tagata taʻitoʻatasi e toe faʻafoʻi (Weinstein, Livny, & Weizman, 2017) aemaise lava i tupulaga talavou (Weinstein, 2017). I le fa'aaogaina o nei finauga uma, e tatau ona fa'amuamua le GD. E le fa'apea e le tatau ona fa'atalanoaina ma fa'aaofia i taimi mulimuli ane fa'aletonu o le mafaufau e pei o le ADHD po'o le atuatuvale.

Aisea e ono a'afia ai finauga e le o ni fa'ama'i i le si'osi'omaga lautele o lenei felafolafoaiga?

Aarseth et al.'s (2017) faʻamatalaga ua faʻaosofia ai le tele o finauga, ae o nei mea na tele lava ina le amanaiaina i le talanoaga mulimuli ane e van Rooij et al. (2018). E foliga mai e le mafai ona maua se maliliega i lenei felafolafoaiga ma atonu e le talafeagai. Ae ui i lea, e taua le maitauina e ono iai le tele o aʻafiaga leaga o le le aofia ai o le GD ile ICD-11. E pei ona taʻua muamua, atonu e i ai ni aʻafiaga e le gata mo le sauniuni o fomaʻi soifua maloloina e puipuia, faʻamaonia, ma faʻatautaia nei tulaga, ae faʻapea foʻi ma le avanoa i togafitiga. Kamupani inisiua soifua maloloina ma isi fa'atupe o togafitiga e mafai ona fa'aaogaina finauga na laga mai e tagata su'esu'e e le o ni fa'asoifua maloloina (fa'ata'ita'iga, "o taaloga o se gaioiga masani o le olaga"); o lea, oi latou e manaʻomia togafitiga ma faʻatapulaʻaina tupe e le mafai ona maua se fesoasoani faʻapitoa. E le gata i lea, o le leai o se inisiua a kamupani inisiua soifua maloloina e ono mafua ai ona le atinaʻeina e fomaʻi le poto masani i le fesoasoani i tagata o loʻo iai faʻafitauli tau taaloga, ae filifili e tulituliloa isi vaega o le tausiga o le soifua maloloina e sili atu ona toe totogi.

O le atugaluga, o le faʻamatalaga lata mai na teteʻe i le GD e se vaega toʻaitiiti leo e fesoʻotaʻi ma le Sosaiete mo Media Psychology ma Tekinolosi, Vaega 46 o le American Psychological Association (2018) e mafai ona avea o se faʻataʻitaʻiga mo pisinisi taʻaloga e finau faasaga i le faʻaofiina o le GD i le ICD-11. O lenei faʻamatalaga ma finauga na laga e van Rooij et al. (2018) e mafai ona faʻaosoina gaioiga faʻaoso a le pisinisi taʻaloga, lea e ono taumafai e faʻaitiitia manaoga ole falemaʻi ma le soifua maloloina lautele. I tua atu, o le pisinisi tapaa (e pei ona faʻaalia i faiga faʻamasinoga i Amerika) e fai ma faʻataʻitaʻiga o le tulaga e mafai ai e ia manatu ona tetee atu i le tulaga o i latou o loʻo finau mo manaʻoga o tagata mamaʻi.

faaiuga

E pei lava o soʻo se isi faʻamaʻi poʻo faʻafitauli i vailaʻau ma mafaufauga, o le faʻaiʻuga pe tatau pe leai foi le GD i le ICD-11 e manaʻomia ona faʻamaonia i luga o faʻamaoniga faʻapitoa ma manaʻoga o le soifua maloloina lautele. Ioe, o lenei suʻesuʻega faʻaeteete o faʻamaoniga o le matafaioi a faʻalapotopotoga faʻalesoifua maloloina lautele, e pei o le WHO. E ui o isi manatu e faʻavae i luga o finauga e le faʻapitoa e aoga mo felafolafoaiga faʻaosofia, e sili ona taua le mafaufau pe o le a le ituaiga tomai e sili ona fesoasoani ma talafeagai i lenei mataupu. O isi fa'amatalaga o lo'o ta'ua i totonu o lenei pepa ua fa'atalanoaina nisi o faitioga i fa'asaienisi; i lenei faʻamatalaga, ua matou faʻamamafaina finauga e fesoʻotaʻi ma mataupu tau falemaʻi ma le soifua maloloina lautele, lea e atagia mai ai le ute o le ICD. O nei finauga e lagolagoina ai le mana'omia o se nomenclature mo le falema'i ma le soifua maloloina lautele, e aofia ai su'esu'ega manino e mafai ona faafaigofie ai togafitiga talafeagai ma taugofie ma puipuiga. O le ICD o le "… o le faavae mo le faailoaina o tulaga o le soifua maloloina ma fuainumera i le lalolagi atoa. O le tulaga fa'avaomalo mo le fa'amalamalamaina ma le lipotia o fa'ama'i ma tulaga tau soifua maloloina. E mafai ai e le lalolagi ona faʻatusatusa ma faʻasoa faʻamatalaga faʻalesoifua maloloina e faʻaaoga ai se gagana masani. O le ICD o loʻo faʻamatalaina le atulaulau o faʻamaʻi, faʻalavelave, manuʻa ma isi tulaga faʻalesoifua maloloina. O nei fa'alapotopotoga o lo'o lisiina i se auala atoatoa ina ia mafai ona ufiufi mea uma"(WHO, 2018b). O manaoga i le lalolagi atoa mo togafitiga ma le tele o mafatiaga, faaletonu o galuega, ma mafatiaga o loʻo feagai ma i latou o loʻo aʻafia i le GD o loʻo faʻavaeina le manaʻoga faʻanatinati ma le taimi mo le GD i totonu o le ICD-11. Matou te valaau atu i fomaʻi, tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina lautele, ma saienitisi e mafaufau i nei finauga i lenei felafolafoaiga taua ma ia fuaina taunuuga taitasi ma aafiaga taua mo le soifua manuia o tagata mafatia.

Fesoasoani a le au tusitala

O le ata muamua o lenei pepa na saunia e H-JR i le galulue faʻatasi ma se vaega autu o tusitala (SA, JB, HB-J, NC, ZD, SH, DLK, KM, MP, JBS, ma VP). O tusitala uma na saofagā i meafaitino, tuʻuina atu faʻamatalaga, poʻo le lagolagoina ma le atamai o mea. Ua faamaonia e tagata uma le lomiga mulimuli o lenei pepa.

Feeseeseaiga o tului

O tusitala o lenei pepa o loʻo galulue i suʻesuʻega faʻasaienisi, faiga faʻavae ma puipuiga, faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, poʻo le pulega o auaunaga i le matata o taaloga ma le GD. Latou te taʻutino atu latou te leʻi mauaina se faʻatupega mo suʻesuʻega, lauga, poʻo isi gaioiga mai le pisinisi taʻaloga. O tusitala H-JR, SA, JB, HB-J, NC, ZD, SH, DLK, KM, MP, JBS, MA, AA, OTA, SA, NB, EM-LC, TC, JD, AEK, MF, CG, MDG, WH, DCH, PI, HKL, DK, JL, SM, AR-M, JR, ES, MS, DS, DZ, ma VP o sui o le WHO Advisory Group on Gaming Disorder, ma GB, NMP, ma le PT sa avea ma sui o le DSM-5 kulupu faigaluega ile Initaneti Gaming Disorder. GB, AR-M, ma JR o sui o le WHO Technical Advisory Group on Alcohol and Drug Epidemiology, ma GB na auai i tulaga faʻale-aganuʻu o Faʻafitauli ona o le Faʻaaogaina o Mea mo le ICD-11 Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines. AR-M sa avea ma sui ole WHO International Advisory Group mo le Toe Iloiloga ole ICD-10 Mafaufau ma Amio Fa'aletonu. VP ma NC o tagata faigaluega a le WHO. O le NMP o loʻo i luga o le Komiti Faufautua mo Tamaiti ma Screens, Institute of Digital Medical and Child Development. O le NAF o loʻo taʻitaʻia le EU COST Action mo faʻafitauli faʻaogaina o le Initaneti. O tusitala naʻo ia e nafa ma manatu o loʻo faʻaalia i lenei lomiga ma latou te le o fai ma sui o le tulaga aloaia, faiga faʻavae, manatu, poʻo faaiuga a le WHO, American Psychiatric Association, poʻo isi faʻalapotopotoga o loʻo lisiina i luga. Fai mai tusitala uma e leai se feteenaiga o aia e uiga i lenei lomiga. Ae ui i lea, mo le mataupu faavae o le atoatoa, o mea nei e tatau ona taʻua: o nisi o tusitala o loʻo aʻafia i le togafitiga o faʻamaʻi taʻaloga poʻo isi amioga ua fai ma vaisu (AA, SA, JB, HBJ, NB, EM-LC, JD, DCH, WH , SH, DLK, HKL, SM, AR-M, NMP, MP, JBS, MS, DS, DJS, PT, KW, ma DZ). E le gata i lea, o nisi o tusitala (NAF, SH, MP, JR, JBS, DJS, ma DZ) ua maua le lagolago tau tupe poʻo le faʻailoga mai kamupani vailaʻau.

mau faasino

 Aarseth, E., Bean, A. M., Boonen, H., Colder Carras, M., Coulson, M., Das, D., Deleuze, J., Dunkels, E., Edman, J., Ferguson, C. J., Haagsma , M. C., Helmersson Bergmark, K., Hussain, Z., Jansz, J., Kardefelt-Winther, D., Kutner, L., Markey, P., Nielsen, R. K. L., Prause, N., Przybylski, A., Quandt, T., Schimmenti, A., Starcevic, V., Stutman, G., Van Looy, J., & Van Rooij, A. J. (2017). Pepa felafolafoaiga tatala a tagata suʻesuʻe i luga o le talosaga a le World Health Organization ICD-11 Gaming Disorder. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 267–270. fai:https://doi.org/10.1556/2006.5.2016.088 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Billieux, J., King, D. L., Higuchi, S., Achab, S., Bowden-Jones, H., Hao, W., Long, J., Lee, H. K., Potenza, M. N., Saunders, J. B., & Poznyak , V. (2017). E taua le fa'aletonu o galuega ile su'esu'ega ma su'esu'ega ole fa'aletonu tau ta'aloga. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 285–289. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.036 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Brennan, P. L., SooHoo, S., Lemke, S., & Schutte, K. K. (2016). O le fa'aaogaina o le ava e va'ai mai ai le 10-tausaga o fa'ailoga fa'aletonu i le su'esu'ega o le soifua maloloina ma le litaea. Journal of Aging and Health, 28(5), 911–932. fai:https://doi.org/10.1177/0898264315615837 Crossref, MedlineScholar Google
 Cooper, M. L., Russell, M., Skinner, J. B., Frone, M. R., & Mudar, P. (1992). Fa'atiga ma le fa'aaogaina o le ava malosi: Fa'amalieina a'afiaga o le itupa, fa'afetaui, ma le fa'amoemoe o le ava. Journal of Abnormal Psychology, 101(1), 139–152. fai:https://doi.org/10.1037/0021-843X.101.1.139 Crossref, MedlineScholar Google
 Griffiths, M. D. (2017). O vaisu o amioga ma vaisu e tatau ona faauigaina i mea e tutusa ai ae le o ni mea e le tutusa ai. Vaisu, 112(10), 1718–1720. fai:https://doi.org/10.1111/add.13828 Crossref, MedlineScholar Google
 Griffiths, M. D., Kuss, D. J., Lopez-Fernandez, O., & Pontes, H. M. (2017). O lo'o iai ta'aloga fa'alavelave ma o se fa'ata'ita'iga o ta'aloga fa'aletonu. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 296–301. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.037 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Higuchi, S., Nakayama, H., Mihara, S., Maezono, M., Kitayuguchi, T., & Hashimoto, T. (2017). Faʻaofiina o taʻiala faʻaletonu taʻaloga i le ICD-11: O se vaaiga faʻapitoa e fiafia i ai. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 293–295. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.049 fesoʻotaʻigaScholar Google
 James, R. J. E., & Tunney, R. J. (2017). O le sootaga i le va o le le atoatoa o taaloga ma vaisu e manaʻomia ai se suʻesuʻega o amioga. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 306–309. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.045 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Kaptchuk, T. J. (2003). A'afiaga o fa'auiga fa'aituau i fa'amaoniga su'esu'e. BMJ, 326(7404), 1453–1455. fai:https://doi.org/10.1136/bmj.326.7404.1453 Crossref, MedlineScholar Google
 King, D. L., Delfabbro, P. H., Wu, A. M. S., Doh, Y. Y., Kuss, D. J., Pallesen, S., Mentzoni, R., Carragher, N., & Sakuma, H. (2017). Togafitiga o le faaletonu o taaloga i luga ole Initaneti: O se iloiloga faʻavaomalo faʻavaomalo ma iloiloga CONSORT. Iloiloga Fa'afoma'i Fa'afoma'i, 54, 123-133. fai:https://doi.org/10.1016/j.cpr.2017.04.002 Crossref, MedlineScholar Google
 Kiraly, O., & Demetrovics, Z. (2017). O le faʻaofiina o le faʻalavelave taʻaloga i le ICD e sili atu le lelei nai lo le le lelei. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 280–284. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.046 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Tu'itu'i, S., Sager, P., & Perissinotto, C. (2018). “Onlinesucht” i le der Schweiz [“Faiga-i luga ole laiga” i Suitiselani]. Na maua mai ia Iuni 27, 2018, mai https://fachverbandsucht.ch/download/597/180419_Bericht_Expertengruppe_Onlinesucht_de__def_OhneAnhang.pdf Scholar Google
 Lee, S. Y., Choo, H., & Lee, H. K. (2017). Fa'apaleni i le va o le fa'aituau ma le fa'aletonu o mea moni: Pe o le i ai o le fa'aogaina o le ava malosi e fa'aleagaina ai tagata inu malosi pe fa'alavelaveina su'esu'ega fa'asaienisi? Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 302–305. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.047 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Müller, K. W., & Wölfling, K. (2017). Itu uma e lua o le tala: O vaisu e le o se gaoioiga fa'afiafia. Tusitala o Vaisu Amio, 6(2), 118–120. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.038 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Petersen, K. U., Hanke, H., Bieber, L., Mühleck, A., & Batra, A. (2017). Angebote bei internetbasiertem Suchtverhalten (AbiS) [Au'aunaga mo amioga fa'a-Itaneti e fai ma vaisu]. Lengerich, Siamani: Pabst. Scholar Google
 Plante, C. N., Gentile, D. A., Groves, C. L., Modlin, A., & Blanco-Herrera, J. (i lomitusi). Ta'aloga vitiō e fai ma auala fa'afetaui i le fa'atupuina o vaisu ta'aloga vitio. Psychology of Popular Media Culture. Scholar Google
 Robinson, S. M., & Adinoff, B. (2016). Le fa'avasegaina o le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu: Fa'asolopito, fa'amatalaga, ma manatu fa'apitoa. Saienisi Amio (Basel), 6(3), 18. doi:https://doi.org/10.3390/bs6030018 CrossrefScholar Google
 Saunders, J. B., Hao, W., Long, J., King, D. L., Mann, K., Fauth-Bühler, M., Rumpf, HJ, Bowden-Jones, H, Rahimi-Movaghar, A., Chung, T ., Chan, E., Bahar, N., Achab, S., Lee, H. K., Potenza, M., Petry, N., Spritzer, D., Ambekar, A., Derevensky, J., Griffiths, M. D., Pontes, H. M., Kuss, D., Higuchi, S., Mihara, S., Assangangkornchai, S., Sharma, M., Kashef, A. E., Ip, P., Farrell, M., Scafato, E., Carragher, N., & Poznyak, V. (2017). Fa'aletonu ta'aloga: O lona fa'avasegaina o se tulaga taua mo su'esu'ega, pulega ma puipuiga. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 271–279. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.039 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Shadloo, B., Farnam, R., Amin-Esmaeili, M., Hamzehzadeh, M., Rafiemanesh, H., Jobedar, M. M., Ghani, K., Charkhgard, N., & Rahimi-Movaghar, A. (2017) ). Faʻaofiina o faʻamaʻi taʻaloga i le faʻavasegaina o suʻesuʻega ma le faʻalauiloaina o le tali atu i le soifua maloloina lautele. Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 310–312. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.048 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Smink, F. R., van Hoeken, D., & Hoek, H. W. (2012). Epidemiology o le 'ai fa'aletonu: Fa'alavelave, fa'atuputeleina ma fua faatatau o le oti. Lipoti o le Psychiatry i le taimi nei, 14(4), 406–414. fai:https://doi.org/10.1007/s11920-012-0282-y Crossref, MedlineScholar Google
 Stein, D. J., Phillips, K. A., Bolton, D., Fulford, K. W., Sadler, J. Z., & Kendler, K. S. (2010). O le a le faaletonu o le mafaufau/mafaufau? Mai le DSM-IV i le DSM-V. Fomaʻi Faʻafomaʻi, 40(11), 1759–1765. fai:https://doi.org/10.1017/S0033291709992261 Crossref, MedlineScholar Google
 Le Sosaiete mo Media Psychology ma Tekinolosi; Vaega 46 o le American Psychological Association. (2018). APA Media Psychology and Technology Division (Div 46) faʻamatalaga faʻavae o loʻo faʻaalia ai popolega e uiga i le fuafuaga e aofia ai le "Gaming Disorder" i le ICD-11. Na maua mai ia Aperila 7, 2018, mai https://de.scribd.com/document/374879861/APA-Media-Psychology-and-Technology-Division-Div-46-Policy-Statement-Expressing-Concern-Regarding-the-Plan-to-Include-Gaming-Disorder-in-the-ICD-1 Scholar Google
 van den Brink, W. (2017). ICD-11 faʻalavelave taʻaloga: Manaʻomia ma saʻo i le taimi poʻo le matautia ma vave tele? Tusitala o Vaisu Amio, 6(3), 290–292. fai:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.040 fesoʻotaʻigaScholar Google
 van Rooij, A. J., Ferguson, C. J., Colder Carras, M., Kardefelt-Winther, D., Shi, J., Aarseth, E., Bean, A. M., Bergmark, K. H., Brus, A., Coulson, M., Deleuze, J., Dullur, P., Dunkels, E., Edman, J., Elson, M., Etchells, P. J., Fiskaali, A., Granic, I., Jansz, J., Karlsen, F., Kaye , L. K., Kirsh, B., Lieberoth, A., Markey, P., Mills, K. L., Nielsen, R. K. L., Orben, A., Poulsen, A., Prause, N., Prax, P., Quandt, T. , Schimmenti, A., Starcevic, V., Stutman, G., Turner, N. E., van Looy, J., & Przybylski, A. K. (2018). O se faavae faasaienisi vaivai mo le faaletonu o taaloga: Ia tatou sese i le itu o le faaeteete. Tusitala o Vaisu Amio, 7(1), 1–9. fai:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.19 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Weinstein, A. (2017). O se faʻamatalaga faʻamatalaga i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o faiʻai o le faaletonu o taaloga i luga ole Initaneti. Fa'afomai Fa'afoma'i, 8, 185. doi:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00185 Crossref, MedlineScholar Google
 Weinstein, A., Livny, A., & Weizman, A. (2017). O atinaʻe fou i suʻesuʻega o faiʻai o le Initaneti ma faʻalavelave taʻaloga. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews, 75, 314-330. fai:https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2017.01.040 Crossref, MedlineScholar Google
 Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi [WHO]. (2015). O a'afiaga o le soifua maloloina lautele o le fa'aogaina tele o le Initaneti, komepiuta, telefoni feavea'i ma masini fa'aeletoroni fa'apenei. Lipoti o le Fonotaga. Maota Fono Autu, Faavae mo le Faalauiloaina o Suesuega Kanesa, National Cancer Research Center, Tokyo, Iapani. Sineva, Suiselani: WHO. Scholar Google
 Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi [WHO]. (2018a). ICD-11 beta fa'ata'ita'iga - Fa'amaumauga o le maliu ma le ma'i. Fa'aletonu o le mafaufau, amio po'o le neurodevelopmental. Na maua mai ia Aperila 7, 2018, mai https://icd.who.int/dev11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054 Scholar Google
 Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi [WHO]. (2018b). Fa'avasegaga Fa'avaomalo o Fa'ama'i (ICD) pepa fa'amatalaga. ICD fa'amoemoe ma fa'aoga. Na maua mai ia Aperila 7, 2018, mai http://www.who.int/classifications/icd/factsheet/en/ Scholar Google
 Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi [WHO]. (2018c). Le fa'atonuga: Soifua Maloloina, puipuiga o tamaiti ma le fa'aauau. Na maua mai ia Aperila 15, 2018, mai http://www.who.int/hia/examples/overview/whohia076/en/ Scholar Google
 Zajac, K., Ginley, M. K., Chang, R., & Petry, N. M. (2017). Togafitiga mo le faaletonu o taaloga Initaneti ma vaisu i luga ole Initaneti: O se iloiloga faʻapitoa. Psychology of Addictive Behavior, 31(8), 979–994. fai:https://doi.org/10.1037/adb0000315 Crossref, MedlineScholar Google