Initaneti i le Initaneti, Hikikomori Syndrome, ma le Prodromal Phase of Psychosis (2016)

lē faʻatino

O komipiuta, taaloga vitio, ma masini tekonolosi o se vaega o olaga o tagata talavou i aso taitasi. Hikikomori o se faʻamatalaga Iapani e faʻamatalaina ai se tulaga e afaina ai le tupulaga talavou poʻo le autalavou matutua o loʻo nonofo mamao mai le lalolagi, ua maeʻa ile fale o latou matua, lokaina io latou potumoe mo aso, masina, poʻo ni tausaga i le faaiuga, ma le mumusu e talanoa e tusa lava pe lo latou aiga. O nei tagata gasegase e faʻaaoga lelei le Initaneti, ma na o le taumafai e taulimaina o latou manaoga ogaoga faaletino. E ui lava muamua na faʻamatalaina i Iapani, o mataupu na faʻamatalaina mai le salafa o le lalolagi. O le lipoti muamua lenei mai Kanata. O le maʻi e faʻamatalaina uiga ma le mafaufau faʻapitoa, le lelei o faʻataʻitaʻiga o le schizophrenia, poʻo le initaneti o mea ua fai ma vaisu, lea e masani lava ona ese le faʻafitauli poʻo le faʻamaonia. Ae ui i lea, o nisi mataupu e le o faʻatasi ma le le atoatoa o le mafaufau. O le mafaufau o le togafitiga o le filifiliga e ui lava o le tele o mataupu e mumusu e fai. O le nofoaga tonu o hikikomori i le psychiatric nosology e leʻi fuafuaina. Matou te suʻesuʻeina Medline e oo atu i le 12th May, 2015 faʻaopoopo i le suʻeina o lima o talafaʻasolopito o mea uma na maua mai. Na matou faʻaogaina upu nei: Hikikomori OR (faʻaʻumiʻumi MA LE FAʻALETALO MA LE TULAGA). Ua matou mauaina pepa 97. O nei 42 sa i Iapani, ma 1 i le Korea. Ae ui i lea, o le tele o nei mea na taua mai i isi gagana faʻaPeretania na faʻaaogaina i le iloiloga. I le maeʻa ona suʻesuʻeina suafa ma faʻamaumauga, ua faʻamasinoina le 29. O isi suesuega e manaʻomia ina ia iloa ai le eseesega i le va o matai ma le lua hikikomori ma faʻamautu pe o se tino fou lenei, poʻo se faʻataʻitaʻiga faʻale-aganuʻu poʻo faʻalapotopotoga o faʻamautuina ua maeʻa.

uputatala: hikikomori, Initaneti o mea ua fai ma vaisu, schizophrenia, tolopoina o agafesootai, vaega o le gaosiaina

faʻatomuaga

Tupulaga Talavou o se taimi o le fesuiaiga ma o le matua o le tau o le tele o le mafaufau. O le mea masani, o faʻamatalaga muamua e faʻalavelave ma e le faʻapitoa, e pei o le vaʻaia o tagata ma le vavae ese. I se taimi e faʻalavelave ai tekinolosi fou o tagata ma masani ai auala e fegalegaleai ai ma isi, atonu e faigata ona iloa le eseesega o mea e masani ona faʻaleleia ma mea e faʻaalia ai le amataina o le tele o faʻalavelave, e aofia ai le atuatuvale, fefaʻatauaiga lautele, faaletonu o le tagata, faʻaleagaina , Vaisu i luga ole Initaneti, poʻo hikikomori. Talu mai le 1970s, ua vaaia e Iapani le tulai mai o se ituaiga faapitoa o le sologa lelei o le vafealoaloai hikikomori, o se upu Iapani o loʻo faamatalaina ai le mafaufau ma le faʻalaigaina o aiga (, ). Hikikomori e sau mai le veape mafai, o lona uiga e toe foʻi, ma komoru, o lona uiga e sau i totonu (). O le maʻi e afaina ai le tupulaga talavou poʻo le autalavou matutua o loʻo vavae ese mai le lalolagi, faʻapipiʻi i totonu o fale o latou matua, lokaina io latou potu moe mo aso, masina, poʻo ni tausaga i le faaiuga. Latou te mumusu e fesoʻotaʻi faʻatasi ma o latou aiga, faʻaoga lelei le Initaneti, ma na o le taumafai e taulimaina o latou manaoga ogaoga faaletino. E toatele hikikomori liliu i le Initaneti, ma o isi taimi faʻaalu ai le sili atu ma le 12 ha aso i luma o le komepiuta. O lona iʻuga, sili atu ma le afa o tagata mamaʻi e ono lamatia i latou i le Initaneti, ma e tusa o le tasi vaesefulu o le a fetaui lelei ma faʻataʻitaʻiga mo na ituaiga vaisu ().

O le manatu faavae o le hikikomori o finauga. O se mataupu ogaoga o le leai lea o se faʻamalamalamaga manino ma e leai se maliega i luga o tulaga faʻamaonia ile suʻesuʻega atoa (). E i ai le feteʻenaʻi pe o lenei maʻi e faailogaina se tali patino i le suiga o le sosaiete i Iapani () poʻo pe o se faʻafitauli maʻi faʻapitoa o mafaufau faʻapitoa e mafai ona i ai i se isi mea (). Ua fautuaina foi e faapea hikikomori e mafai ona aoga i nei tagata taʻitoʻatasi oe mafai ona fesoasoani e toe maua ai se lagona o le faasinomaga ma le fesoʻotaʻi vavalalata e ala i auala fou e fetaui ma i latou (). O le isi vaega o feeseeseaiga o le hikikomori e tatau ona mauaina pe afai e mafai e se isi maʻi maʻi ona iloa tala. O nisi tusitala na finau faapea o le faaupuga "lua hikikomori"E tatau ona faʻaaogaina pe afai o loʻo iai le faʻasalaga ma faʻamatalaina i se vaega o le syndrome, ao le i ai se suʻesuʻega o le mafaufau, e tatau ona faʻaaogaina le upu" primary hikikomori ").

E ui lava muamua na faʻamatalaina i Iapani, o mataupu na faʻamatalaina mai le salafa o le lalolagi. O le lipoti muamua lenei mai Kanata.

Tulaga Faamatalaga

O le mea lea na tupu i le tauleʻaleʻa nofo i Montréal 21 tausaga, Caucasian, e leai ni vailaʻau faʻataʻitaʻi e ese mai i sauniga masani o le moe i le tulaga o le gasegase o le gaioiga (luluina) lea na ia sailia lelei ai togafitiga i le matua o le 13. O lona faʻamalositino o le masani Na ia ulaina le tasi sikaleti sikaleti i le aso ma e leʻi toe aveina se isi vailaʻau. Sa aʻoga inisinia i le iunivesite; sa masani lava o ia o se tamaititi aʻoga atamai. Sa taalo i taʻaloga.

O faʻafitauli na amata ina ua leiloa se tauvaga aʻoaʻoga i le 1 tausaga, ina ua maeʻa masani i le manuia o ana suʻesuʻega. E ui na te leʻi lagonaina le faʻanoanoa, ae sa faʻaalu e le aliʻi talavou le tele o taimi naʻo ia i lona potu. Na ia le toe auai i lona aiga mo taumafataga e pei ona masani ai, ua ia manaʻo e ave se mea mai le pusaaisa ma toe foʻi vave i lona potu, lea na ia faʻaaluina ai le tele o le aso i le komipiuta. O le tausaga muamua, sa nofo ai i totonu o se potumoe lautele, lava saunia meaʻai, 'ai meaʻai na saunia mo ia ae musu e auai i le aiga i le laulau. Peitai, na ia tuua mulimuli ane le fale o le aiga ae nofo na o ia i se tamai fale mautotogi. O iina, na iʻu lava ina toeititi motu lona fesoʻotaʻiga ma lona aiga seʻi vagana ai le tagamea, ma le faia o se siaki poʻo se 'aiga mai lea taimi i lea taimi. Peitai, sa masani ona ia fufuluina.

Na ia faʻaaluina lona taimi i luga o le Initaneti poʻo le taʻalo i taʻaloga vitio i le faʻaesea atoa o fegalegaleaiga, e ui na ia taʻua o loʻo alu pea i ana vasega iunivesite. O le mea na tupu na popole ai lona aiga ma uo, o e na taumafai e faoa lana komepiuta mo ni nai vaiaso, aua na ia faʻaaluina le sili atu nai lo 12 ha aso i luma o le komepiuta, moni lava e taʻalo taʻaloga pe matamata ata vitio. O lenei faoa faamalosi e leai se aoga i lona tuulafoaiina ma le aveese o agafesootai. Na fai iai lona aiga e alu e faufautua, ae na musu e fai, ma naʻo tagata o le aiga na sailia se fesoasoani. O le tagata gasegase sa leʻi lagonaina le faanoanoa po o le pule i le ola ma musu e saili se fesoasoani.

Ma, na ia maua foʻi se isi faʻaletonu i le iunivesite. Na faia le tonu, ma le maliega a le tauleʻaleʻa - ioe, toeititi lava i lana talosaga, talu ai lona lagona o le toilalo - e tatau ona ia toe nofo ma se tasi o lona aiga. O lana amio na faʻafuaseʻi ona faʻaleleia, ae e oʻo atu i le tausaga lona lua, ua toe amata foʻi ona ia faʻaaluina le sili atu ma le 15 ha aso i le komipiuta. Na ia le toe auai i le vasega e ui lava na ia iloaina o lenei mea o le a iʻu i le toilalo. Na avea o ia ma tagata faʻamalosi ma itaita i taimi uma pe a taumafai lona aiga e talanoaina lana amio ma toe teʻena foʻi ni talosaga e saili se togafitiga. O nei mea uma na faʻaiʻuina i se malologa atoa ma lona aiga, lea na latou faʻaaogaina ai le tele o faiga faʻamalosi.

Ina ua uma ona toesea mai le aoga ma le le mautonu e uiga i tupe, o le alii talavou na sili atu lona avanoa e sui. Ole suʻesuʻega ole mafaufau e toetoe lava a faʻamatalaina e masani ai, e ese mai nai uiga mataʻutia-uiga faʻamalosi, faailoga o le faʻalagonaina o lagona ma le vaʻaia, ma elemene o fefaʻatauaiga lautele ma le popole i mea fou. E leʻi i ai se faʻamaoniga o le atuatuvale, tuusao tusiga, mafaufauga-mafaufau, poʻo le faʻamalo. O lona tomai masani e masani ai, ma sa ia te ia se malamalamaaga vaega i mafuaaga talafeagai mo lona tolopoina. Na ia taʻuamiotonuina e avea o se auala e saoloto ai ma e faasino atu i feeseeseaiga faavaomalo. O taunuʻuga o lana suʻega o le neurology e masani lava, e aofia ai le MRI. Faatasi ai ma le vaavaaiga, na ia toe faaauau ai lana galuega ma suʻesuʻega e aunoa ma le manaomia o fualaau poʻo vailaʻau faʻapitoa.

Tusitusia Iloiloga

Matou te suʻesuʻeina Medline e oo atu i le 12th May, 2015 faʻaopoopo i le suʻeina o lima o talafaʻasolopito o mea uma na maua mai. Na matou faʻaogaina upu nei: Hikikomori OR (faʻaʻumiʻumi MA LE FAʻALETALO MA LE TULAGA). Ua matou mauaina pepa 97. O nei 42 sa i Iapani, ma 1 i le Korea. Ae ui i lea, o le tele o nei mea na taua mai i isi gagana faʻaPeretania na faʻaaogaina i le iloiloga. I le maeʻa ona suʻesuʻeina suafa ma faʻamaumauga, ua faʻamasinoina le 29. Matou te le mafai ona maua le ono o nei pepa. Na matou mauaina foi se tusi talafeagai i Falani ().

Faʻaauau

Hikikomori ua faʻamatalaina e se vaega faʻapitoa Iapani o loʻo i ai uiga ia: (1) faʻaaluina tele o taimi i le fale; (2) leai se fiafia e alu i le aʻoga pe faigaluega; (3) finafinau i le tolopoina mo le sili atu i le 6 masina; (4) faʻateʻaina o le schizophrenia, faʻaleagaina o le mafaufau, ma le faʻamai o le bipolar; ma le (5) tuʻufaʻatasia o i latou e tausisi i oe lava sootaga (eg, faʻauooga) (, ). O isi taʻiala e sili atu ona feteenai. O nei mea e aʻafia ai le aofia ai poʻo le le aofia ai o le psychiatric comorbidity (muamua ma le lua hikikomori), le umi o le aloese mai le vafealoaloai, ma le iai poʻo le toesea o popolega faʻavae ma le faʻaletonu o le galue ().

E tusa ma le 1-2% o talavou ma talavou matutua hikikomori i atunuu Asia, e pei o Iapani, Hong Kong, ma Korea (, , ). O le tele o tulaga o tane (-) ma le uiga o le umi o le vafealoaʻi toe amataina mai le 1 i le 4 tausaga, faʻamoemoe i le suʻesuʻe mamanu ma le faʻatulagaina (, , , ). O le faʻasalaga ma isi suʻesuʻega faʻafomaʻi e matua fesuisuiai, e leai se tasi (), afa o mataupu (), toetoe lava o mataupu uma (, ). O lenei fesuiaiga e mafai ona faamatalaina i le leai o se maliliega i le faʻamatalaga o hikikomori ma ona o le eseese o metotia na faʻaaogaina i le tele o suʻesuʻega. Ae ui i lea, e foliga mai o se tasi o manatu e tulaʻi mai o le tele o hikikomori mataupu na maua ai faʻamaʻi psychiatric diagnoses ().

Hikikomori na uluai faamatalaina i Iapani, ae o mataupu na lipotia mulimuli ane i Oman (), Spain (, , ), Italia (), Kolea i Saute (, ), Hong Kong (), Initia (), Falani (, ), ma le Iunaite Setete (, ). E ese mai i lipoti o mataupu, suʻesuʻeina o fomaʻi psychiatrist mai atunuu e eseese e pei o Ausetalia, Bangladesh, Iran, Taiuani, ma Thailand fautuaina hikikomori mataupu o loʻo vaaia i atunuʻu uma na suʻesuʻeina, aemaise lava i taulaga ().

E i ai ni nai suʻesuʻega lelei o le suʻesuʻeina o hikikomori. O le tele o mea e iloa e mafua mai nai laʻititi suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga e leai ni sui. Ae sili atu ona taua, e itiiti lava faʻamatalaga e uiga i le taatele poʻo uiga o hikikomori i fafo atu o ni nai atunuu i Asia.

E ese mai i le leai o se faʻamatalaga manino o le maʻi, o le mea e mafua ai le vavalalata faʻasalalauga () ma le maasiasi ma le taʻusalaina o le aiga, o pa puipui uma ia i le iloa ma le faʻamalamalamaga o nei tagata. O le faʻamatalaga, o mea lava ia e mafua ai le umi o le tolopo i le mauaina o togafitiga (, , , , ).

Aʻoaʻoga o Hikikomori ma Lisi i le Initaneti

Le maliega i luga o le aano o le hikikomori e leʻi maua, ma e tele faʻamatalaga talafeagai. I luga o se tulaga o le mafaufau, o le tele o lipoti ma tusiga ua taʻua ai le fesootaiga i le va hikikomori ma le fesuisuiaʻi, e oʻo lava i faʻalavelave faʻafuaseʻi, aafiaga o tamaiti. E foliga mai o le tele o mataupu na aafia i le va fealofani o fanau, e masani ona aafia i le osofaia i le aʻoga poo isi ituaiga o tagata teena (-, , , , , , ). O se uiga e uiga i le tagata, o le faalumaina o lagona, ma se uiga masani pe aloese foi i se auala e mafai ai ona fuafua e atiina ae hikikomori (, , ).

I le tulaga o le aiga ma le siosiomaga, e mafai ona i ai se sootaga i le va o le tulai mai o le maʻi ma faaletonu o le aiga (, , , , ), teena matua () poʻo le le puipuia (), ma togafitiga a matua (, ). Le ausia o mea tau aʻoaʻoga faʻapitoa, faʻatasi ma faʻamoemoega maualuga, ma o nisi taimi o le teenaina o le aoga, e foliga mai foi o ni tulaga i le atinaʻeina o hikikomori (-).

O faʻamatalaga faʻa-le-aganuu, e aofia ai le malepelepe o fegalegaleaiga faʻale-agafesootai, faʻatautaia, faʻatautaia o tekinolosi, faʻavaomalo, ma le agavaʻa i luga o le va fealofani, e mafai foi ona i ai se sao i le tulaʻi mai o hikikomori (, , , , , ). O nei suiga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻavaivaia poʻo le vavaeeseina mai le sosaiete i tagata taʻitoʻatasi e pei o se mafaufau faʻaletonu i lagona tiga. Ona o le tulaga lea ua avea ai se tasi o vaega o faafitauli o feeseeseaiga lautele e mafua mai i le le toe i ai mai tulaga masani o agafesootai (otiinu) i le teenaina o le aoga (futo) ma iu ai ina faʻamavaeina le vafealoaloai (hikikomori).

O le initaneti o le Initaneti ma suiga mulimuli ane i le auala e fegalegaleai ai tagata ma totonu ma i totonu o le sosaiete e mafai foi ona avea ma mafuaaga sili e saofagā i hikikomori (). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se manaʻoga mo fesoʻotaiga i luga o le initaneti e mafai ona i ai se sao i le atinaʻeina o le vaʻaia o tagata i nisi tagata ().

Vaʻaia Eseese o Hikikomori

Eseesega i le va hikikomori ma o le taimi muamua o isi faʻafitauli o le mafaufau e mafai ona faigata ona o le tele o faʻamaoniga e le o ni faʻamatalaga ma e mafai ona maua i tulaga eseese (, ). O nei mea e aofia ai le vavae ese, faʻalavelave faʻaagafesootai, leai o le tietiega, lagona o le dysphoric, faaletonu o le moe, ma faʻaitiitia le faʻamaualuga (, , ). E pei ona taʻua muamua, e ui lava o le fefaʻatauaʻiga ma le suʻesuʻega o le psychiatric e faʻalagolago lava i le suʻesuʻeina o suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga, o nai suʻesuʻega suʻesuʻega ma lipoti talu ai nei i tusitusiga e foliga mai e malilie i se maualuga maualuga o ia tagata na maua. O nei mea e sili ona taatele o le valea, o isi faʻafitauli o le mafaufau, ma faʻafitauli o le mafaufau poʻo le atuatuvale, e pei o le tele o le atuatuvale ma le feʻau faʻapitoa (, , , , , ). O isi ua fautuaina mai le faaletonu o le fomaʻi, faaletonu o le tagata, e pei o le schizoid poʻo le aloese mai le le atoatoa, poʻo le faʻasaina o le cannabis ma le faʻasalaga faʻasalaga, poʻo le faʻaogaina o le Initaneti (, -, ). I vaega nei, hikikomori o le a faʻatusatusa i vaisu i luga ole Initaneti ma le mafaufau.

Faatusatusaga i le va o Hikikomori ma le Initaneti

pei hikikomori, O le vaisu i luga o le Initaneti o se faʻalauiloa o le mafaufau o le mafaufau, ma o le faʻamatalaga ma faʻamatalaga ile fale o loʻo avea pea ma mataupu o finauga. Laulau Table11 o loʻo tuʻuina mai ai ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ua faʻamaonia i se faʻataʻitaʻiga tele o tagata Saina auai (n = 405) ().

Laulau 1 

Initaneti masaniga diagnostic aiaiga ().

O nei taʻiala e faʻaauau pea ona talu ai e leai se telefoni faʻasolosolo na faʻaaogaina i latou. DSM-5 ua faʻaalia se faʻamatalaga tali tutusa, ua taʻua o le gasegase o le Initaneti, o se tulaga e manaʻomia ai se suʻesuʻega atili. O le a le mafai ona e faʻaaogaina le Initaneti e aloese ai mai lagona le lelei, ma faʻafesoʻotaʻi / agavaʻa / matata faʻapitoa e tatau ona totogi. i le maʻi (). O isi eseʻesega e faapea e leai se faʻavae tulaga i le faʻavasegaga DSM, o le umi o le 12 masina nai lo le 3 masina, tagata manaʻomia manaʻomia feiloai lima tulaga e maua ai le faʻamaoniga ma, sili atu ona taua, o le faʻamaoniga e gata i Initaneti taʻaloga ma e leai amanaia isi gaioiga Initaneti.

O le faʻamaʻi o le tagofiaina o le Initaneti e le manino ona o loʻo folasia pea ia taiala, o le tele o suʻesuʻega faʻasolosolo o le faitau aofaʻi o tagata, ma ua faʻalauteleina le faʻaaogaina o le Initaneti talu ona faʻamatala muamua. Tao et al. () na lipotia mai se faʻalauiloa mai le 1 i le 14%, faʻamatalaina suʻesuʻega na faia i le 2008 ma le 2009. Talu mai lena taimi,Instagram, Facebook, ma isi) ma YouTube ua salalau ma e mafai ona avea ma taʻitaʻia atili ai faʻafitauli faʻafitauli i le Initaneti. Shek et al. () na maua le faʻaaogaina o 17-26.8% i talavou i Hong Kong. E sili atu lenei mea hikikomori lea e fuafua e aʻafia 1-2% o le faitau aofai i Asia (silasila i luga). E faigata ona iloa pe o le a le tausaga e amata ai talu mai le tele o suʻesuʻega ua uma ona faia ma talavou ma talavou matutua ma tamaiti ua faʻaalia nei i le Initaneti mai le laʻititi. Faʻafitauli faʻafitauli e mafai ona amata aʻo leʻi oʻo i le talavou. O lona uiga, i se eseʻesega ma hikikomori e masani ona tupu mulimuli ane i le talavou o talavou matutua [averesi tausaga o le amataga o le 22.3 tausaga i Ref. ()]. O se suʻesuʻega a le atunuʻu i Korea na iloa ai o tamaiti laiti e sili atu ona avea ma vaisu nai lo le teine ​​(3.6 versus 1.9%) (), lea e ogatusa ma hikikomori. I tulaga uma e lua, o atunuu Asia e foliga mai o loo taimua i suʻesuʻega.

O le filifiliga o le faaupuga "vaisu" o loʻo faʻamaonia ai le sootaga i le va o le faʻaaogaina o le Initaneti ma isi mea ua fai ma vaisu (e pei o le taalo tau tupe) ma le tagofia o vailaʻau. O tagata Initaneti-tagata ua afaina o le a tolu taimi e sili atu nai lo le le avea ma vaisu ia mafatia mai le ava malosi (). Brand ma Laier () toe iloiloina suʻesuʻega o le neuroimagery i luga ole vaisu i luga o le Initaneti ma maua ai se mamanu lava e tasi o le faʻataunuʻuina o le faʻamaʻi faʻamaʻi ma le faʻataunuʻuina o le cortex nai lo mea e faʻaaogaina e tagata. O masani masani o le initaneti o mea ua fai ma vaisu i luga o le Initaneti, ua mafua ona o lenei foliga tutusa. I le Ref. (), e fa ni faʻataʻitaʻiga autu na maua mai tusi: aʻoaʻoga o le aʻoaʻo aʻoaʻoga (lelei ma le faʻamalosia le malosi), faʻataʻitaʻiga-amio, amio faʻaletonu o tomai faʻapitoa, ma le mafaufauga o le leai o se totogi (O le Initaneti o le a sili atu ona malosi le ola maloloina nai lo le ola moni, tosina mai tagata o loʻo manaʻomia ni faʻamalosi malosi). Faʻamaumauga faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, lagona o le tagata lava ia, faʻafitauli faʻalagona, faʻaosoosoina o le manaʻoga, ma isi mea) e sili atu ona aʻafia nai lo tagata faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, popolega faʻalapotopotoga, faʻafitauli vavalalata o tagata, mafutaga faʻatasi matua, faʻatinoina o le aiga, ma isi) tala faʻataʻitaʻiga talu ai nei (). Ua fautuaina e faapea o nei tulaga uma e lua o se sui o le tali atu i tulaga o lagona tiga (, ). E ui o le malosi e mafai ona i ai sona sao i hikikomori, ae o isi mea na sili atu ona lipotia i hikikomori, lea o le eseesega ma sailiiliga i vaisu i luga o le Initaneti. O lenei vavalalata e mafai ona faamatalaina i se eseesega agaalofa i totonu o nei vaega e lua pe mafai foi ona avea ma se mea e masani ai ona o le muamua faʻamatalaga o le hikikomori o se faʻamaʻi lautele i tusitusiga Iapani. Ae ui i lea, o le mea moni e faapea o hikikomori muamua i le Initaneti ua faʻaaogaina i le sefulu tausaga e foliga mai e faasino atu i se eseesega tele i le va o vaega e lua. I le malamalama o tusitala, e leai se neuroima na faia e suʻesuʻe ai hikikomori.

Hikikomori ma le Initaneti ua i ai nisi e sili atu i luga oa latou fuafuaga ua fuafuaina. O le lua vaega o le leiloa o le fiafia i le aʻoga poʻo le galulue ma faʻalavelave faʻafesoʻotaʻi tagata. Se eseesega i le va hikikomori ma le Initaneti e fai ma vaisu e tusa lava po o le a le faʻauigaina o le faʻamalosia i le faapalepale ma le tolopoina o faʻamaoniga i le pito i tua ma le manatu o le faʻaleagaina o galuega e afua mai i le faafitauli o mea ua fai ma vaisu ae le o le isi auala. O faʻasalaga e lua e mautinoa lava e sili atu i nisi tulaga, e pei o le leai o se fiafiaga mo isi gaoioiga, faʻaogaina o le Initaneti e sosola ese ai lagona o le mafaufau, ma le faʻaletonu o galuega (, , ). Faʻaauau le 56% o hikikomori e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona lamatia le initaneti o vaisu ma le 9% faʻalavelave i Korea i Saute (). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suesuega a Korea i Saute na lipotia mai e faapea, o nisi o le mafaufau ua maua le Initaneti i se faʻataʻitaʻiga o se tagata maʻi Iapani hikikomori (). I le faatusatusa atu i mataupu o mea ua fai ma vaisu, atonu o le Initaneti e aoga mo le lelei o le olaga o hikikomori e ala i le tuuina atu ia te ia o se auala e feiloai ai i tagata e fiafia i ai ma faafitauli faapena (). O sea atinaʻe e mafai ona avea ma faailoga o le faʻaleleia atili ae le o se faʻalavelave. O se taunuuga, o le tele o togafitiga e faaaoga ai le Initaneti e pulea hikikomori aua e masani ona na o le pau lea o le auala talafeagai mo i latou e fegalegaleai ai ma fomaʻi soifua maloloina (). I le tulaga o le tagofia o le Initaneti, ua fautuaina mai e le taiala ia amioga e ogaoga ma e tau atu ai i mafatiaga, lea e le o se tulaga mo hikikomori oe mafai ona vaʻavaʻai ia latou amioga o se vaega o latou faʻamatalaga (egosyntonic).

E mafai i le tele o mataupu hikikomori e faʻamaonia ai le le atoatoa o le Initaneti e pei o le pala. Ae ui i lea, e pei ona taua i le taimi muamua, e toatele hikikomori faʻaaoga moni le Initaneti mo fegalegaleaiga faʻaagafesootai () aua e mafai ai ei latou ona iloa faʻatasi ma isi i tulaga talitutusa faʻapea ma latou teu ai lava i latou i le lalolagi i fafo (). Mai se vaaiga masani, o le fesili e mafai ona avea ma mea e faaopoopo i ai le Initaneti o mea ua fai ma vaisu i le pulega o se hikikomori. E mafai ona aoga pe afai e maua ai e le au gasegase avanoa faaopoopo, ae ona o le le lava o suʻesuʻega i togafitiga o vaisu i le Initaneti () ma le manaia o le siama, o le a matua faateia. O le mea lea e tatau ai ona faʻaeteete e le o le faʻailogaina o amioga e faʻatatau i le faʻalapotopotoga, aemaise lava i le vavaeeseina o feeseeseaiga ma le le mautonu ().

O le mafaufau i le isi auala, e foliga mai e le o se mea e ono maua e se tagata maʻi mo le tagofia o le Initaneti i fafo atu o Asia o se suʻega hikikomori aua o loʻo i ai se elemene o le tagata taʻutaʻua faʻaalia i hikikomori e foliga mai e faʻasaina i lenei konetineta. Ae ui i lea, o le faaopoopoina o mea tau eletise na manatu o le a gafa ma hikikomori (feteʻenaʻiga faaleaiga, suiga o agafesootai, le maasiasi e tusa ai ma le faaletonu o le mafaufau, ma isi) e mafai ona manuia ai nisi o tagata gasegase Initaneti ia o nei mea e foliga mai e taua tele i la latou vaisu.

O le isi faʻafitauli taua o le faʻamaloloina o le mafaufau, lea e mafai ona aʻafia uma hikikomori () ma le Initaneti ua fai ma vaisu (). O le fomaʻi atoa e masani lava ona muamua muamua i se vaega o le prodrome, lea e foliga tutusa hikikomori (, ). O faʻafitauli e taatele i tulaga uma e lua e aofia ai le vavalalata faʻasalalauga, faʻaleagaina o galuega e fesoʻotai i le va fealoai, faʻaleagaina o le tumama, le maua o le tietiega, popolevale, le talitonuina, le fiafia, lagona atuatuvale, maʻi le moe,, , ). E faapitoa le taua o le ICD-10 subtype o faʻataʻitaʻiga faigofie (), lea o loʻo tuʻuina mai ma le le lelei o faʻamaoniga ma amioga le lelei e aunoa ma le taufaasese poo le faʻafeiloaʻiga (), e ui o lenei suʻesuʻega e feteenai ma ua toesea mai le faʻavasegaina o le DSM ona o le leai o se faʻatuatuaga ma le leai o se faʻaaogaina ().

E lua itu atonu e fesoasoani i le eseesega i le va o le lua. Muamua, e le o iai i le hikikomori ma, lona lua, o se maʻi maʻi hikikomori atonu o le a le aʻafia i isi faʻafitauli leaga e faʻaopoopo i le vavaeesega faʻaagafesootai, e pei o le faaletonu o le mafaufau. E pei ona taʻua muamua, o aʻafiaga leaga e le patino i le mafaufau ma e mafai ona fautuaina isi faʻamaʻi e pei o le atuatuvale poʻo le faʻasalaga faʻasalaga lona lua i le faʻaaogaina o le cannabis ().

Faʻasalaga leaga i totonu hikikomori o loʻo nonofo mo ni taimi uumi i totonu o la latou potu e faʻaaoga ai le Initaneti e mafai foi ona taʻitaʻia atu ai se ata e foliga tutusa ma le psychosis. E ui lava i le faitau aofaʻi o tagata, 13.2-28.4% o tagata e ono aʻafia i lagona o le mafaufau-tutusa i o latou olaga (, ), o se ripoti lata mai na faaalia ai, i totonu o se kulupu o 170 iunivesite o le iunivesite-e pei o faailoga i luga o le 2-masina o fesoʻotaiga ma faafitauli faʻaaogaina le Initaneti (). Fai mai tusitala o le faʻaaogaina o le Initaneti e mafai ona avea ma se faʻalavelave e faʻasalaina ai se faʻafitauli, pe, i se isi itu, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai ni faʻaletonu o le tagata e mafai ona faʻaaluina le tele o taimi i le initaneti e feiloai ai ma tagata (, ). O lenei faʻamatalaga mulimuli ane e foliga tutusa ma le mea na taʻua muamua e uiga i hikikomori ma le Initaneti (). E le gata i lea, o le leai o se faʻafitauli ua fesootaʻi atu i faʻamaʻi pipisi o le mafaufau mo le tele o tausaga e oʻo lava i tagata taitoatasi (). O le leai o se faʻafitauli e mafua mai i le vavae ese o tagata e mafai ona faʻalauteleina ai le mafaufau o le mafaufau hikikomori faʻapea foi, faʻafefeteina le laina i le va o faʻamaumauga e lua. I le leai o ni faʻamalologa o faʻamaʻi pipisi o le mafaufau e fautuaina ai se mea mataʻutia o le psychosis, faʻaleleia o le siosiomaga (faʻaitiitia le faʻaogaina o lagona ma le faʻaaogaina o le Initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga) atonu e fesoasoani i le vavalalata i le va o hikikomori, mafaufauga, ma le initaneti. O le faasologa o taimi o le atinaʻeina o faʻamaoniga e mafai ona avea ma seisi faʻailoga o le tulaga na muamua sau ma "mafua ai" le isi.

I le suʻesuʻeina o se tasi o tusitala (Emmanuel Stip), o nisi o gasegase e maua i nisi taimi se mea manino ma le manino o le mafaufau ma se autu e fesoʻotaʻi ma komepiuta poʻo le fenumiai e uiga i le lalolagi o taʻaloga moni faʻatautaia (). O isi ua i ai ni uiga mataʻutia-uiga malolosi. E toʻatele foi e faʻaalia ai le le lelei o faʻamaoniga i luga o fua faʻataʻitaʻi o le mafaufau e pei o le PANSS faʻatasi ai ma se fuainumera maualalo o le 60 i luga o le lafoga le lelei, lea e tetee i togafitiga (). O le faʻaitiitia o faʻamaʻi faʻamaonia e matua taua lava. Ae ui i lea, e le o mataupu uma e o mai faatasi ma se isi le atoatoa o le mafaufau pe afai o loʻo gasegase se maʻi, e leʻo lava le faʻamalamalamaina o le faʻamaʻiina o le faʻasolosolo umi ma le faʻasalaga lautele ().

Pulega o Hikikomori

O faʻatalanoaga e masani ona tupu i le taimi o le hikikomori, ona o le natura o le faʻamaʻi - o le faʻasalaga o tagata lautele - ma o se tasi ona o le tetee o le aiga e faʻasalalau le mataupu mo mafuaʻaga o le taʻusalaina, faʻalumaina, fefe, faʻasalaga lautele, ma le leai o se malamalama. O le aapa atu i togafitiga faʻaleaganuʻu e ono faʻamaonia ai le faigata ma togafiti togafitiga hikikomori mataupu masani o se tasi o pa puipui sili i le puleaina lelei (, , , , ).

E tolu ituaiga lautele o kamupani e tuuina atu auaunaga e fesoasoani ai hikikomori i Iapani: (1) nofoaga faʻalesoifua maloloina o le mafaufau e faʻaaoga togafitiga mafaufau / faʻapitoa; (2) faʻalapotopotoga o loʻo faʻaaogaina auala e leai ni togafitiga poʻo mafaufauga; ma (3) le tele o isi nofoaga e tuʻuina atu ai togafitiga faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, togafitiga fesoasoani i solofanua, fafagaina i totonu o se faatoaga, ma luga ole laiga i luga o le initaneti) (). Auaunaga e masani ona faalagolago i le auala hikikomori ua faʻamalamalamaina ma malamalamaina ae o se fuafuaga faʻaletausaga lelei e tatau ona aofia uma ai togafitiga faʻamaʻi ma agafesootai (). O le sini o le pulega o le vavae ese lea o le tino (o lona uiga o le tosoina mai o latou potu poʻo isi siosiomaga) ma le vavae ese, ma faʻamalosia ai i latou e faʻaaogaina se matafaioi malosi i totonu o sosaiete, pe o le toe foi i le aʻoga pe faʻapipiʻi le maketi o galuega ().

I le taimi muamua, puleaina hikikomori e aofia ai se iloiloga faʻataʻitaʻiga a le falemaʻi e faʻalavelave ai le auai o le mafaufau faʻapitoa. Afai o loʻo iai se faʻasalaga, e tatau ona ofoina togafitiga faʻapitoa tau togafitiga. Ole falemaʻi atonu e manaʻomia i nisi tulaga o le matuia o galuega, ma togafitiga talafeagai mo togafitiga ma / poʻo le mafaufau mo togafitiga faʻatasi, e pei o le schizophrenia, faanoanoaga, ma le telefoni faʻasalalau, e mafai ona faʻaalia. O faʻamalositino a le mafaufau ma le mafaufau e mafai foi ona manaʻomia mo le atinaʻe lautele poʻo faʻafitauli o le tagata. O le toatele, e ui i lea, e leai se mafaufau o le mafaufau ma ua manatu o le "hikikomori muamua". I nei tulaga, po o mataupu e le o le faafitauli ogaoga e le o se faafitauli ogaoga pe na o le mafuaʻaga o le faaletonu o galuega, auaunaga faufautua, polokalama o asiasiga a le aiga e aofia ai le poto poto faʻataʻitaʻiga, ma le faʻataʻitaʻiga o le aiga poʻo le faʻalapotopotoga o loʻo faʻaalia le tele o le folafolaga e ui lava o loʻo i ai auala faʻapitoa ma molimau e maua ai (, , , , ). O le mafaufau o le psychotherapy ma le nidotherapy, o le faʻaogaina lelei o le siosiomaga faaletino ma agafesootai e fesoasoani e ausia ai se tulaga lelei mo maʻi, ua faʻaaogaina foi (, , ). O faʻamaoniga i luga o vailaʻau faʻafomaʻi e laititi lava. Paroxetine na faʻamanuiaina faʻaaogaina i le tasi tagata maʻi ma le faʻamaoni-faʻamalosia faʻaletonu o le na alu i fafo lona potu mo 10 tausaga ae e le o mautinoa pe o le moni lea o le muamua peraimeri hikikomori ().

O togafitiga e mafai ona uumi, o le atoatoa ma le lagolagoina o le auai i le togafitiga o togafitiga e le masani ai ma e na o se vaega toalaiti o mataupu e maua ai le auai lautele lautele (, , , ).

I le atoaga, o faʻamatalaga e uiga i le togafitiga e tele lava ina faʻavae i luga o laʻasaga laʻititi po o lipoti lipoti, ma le leai o ni faʻataʻitaʻiga faʻatautaia (). Atonu e saogalemu le faapea atu o togafitiga togafitiga e tatau ona tuʻuina atu pe afai o loʻo i ai se maʻi faʻapitoa i le mafaufau, ae leai se mafuaʻaga e tatau ona i ai nai lo isi ituaiga togafitiga, pe afai latou te le faalavelaveina le tasi ma le isi. O le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma togafitiga faafomaʻi (faʻatasi ai ma lona malamalama loloto e uiga i faʻamaʻi o le mafaufau) ma togafitiga faʻapitoa (faatasi ai ma lona faamamafa i le toe faʻaleleia o agafesootai, aapa atu ma le faʻasinomaga masani) e ono aoga i le hikikomori ma le faʻamaualuga (). Peraimeri hikikomori o mataupu atonu o le a sili ona manuia mai togafitiga o le mafaufau, ae o le toe suʻesuʻeina e se fomaʻi i le mavae ai o sina taimi e mafai ona mautinoa ai o loʻo maʻi pea le tagata gasegase o faailoga o le psychiatric.

Suʻega

Ma le isi, o lenei mea o loʻo atagia mai ai le faʻavaivai poʻo le faʻaleagaina. O se suʻesuʻega e tasi na faʻaalia ai tagata gasegase i maʻi le mautonu lautele ma hikikomori na sili atu lona leaga nai lo i latou e naʻo le telefoni faʻafesootai, o loʻo fautua mai ai hikikomori o se eseesega tele o le muamua.

Afai o se hikikomori mulimuli ane toe faʻafouina ma le lotomalie i totonu o le sosaiete - masani lava pe a mavae ni tausaga - e feagai o ia ma se faʻafitauli ogaoga: maua mai tausaga ua leiloloa o aʻoga poʻo galuega. O le mea lea e sili ai le faigata ona toe foʻi atu i le sosaiete. O taunuʻuga mo tagata taitoatasi hikikomori e sili atu le leaga pe afai latou te le sailia le fesoasoani, e tusa lava pe lagolago tagata o latou aiga ().

Faaiuga Faaiu

O lenei mataupu e foliga mai e talafeagai ma le faamatalaga o le "hikikomori syndrome "poʻo le" faʻasolosolo taimi o le faʻasolosoloina o maʻi "ma matou talitonu o le lipoti muamua lea na lolomi mai Kanata. O le tagata gasegase e leʻi mafai ona faʻafetaiaʻia se isi suʻesuʻega o le psychiatric, e pei o se mea e sili ona afaina, se maʻi le mautonu, poʻo soʻo se faaletonu o tagata, e tusa ai ma le DSM-5. E mafai ona o ona faailoga e mafua mai i se vaega o le mafaufauga poʻo ni aʻafiaga leaga o le schizophrenia e ui lava e itiiti ni faʻamaoniga mo lenei faʻamaʻi i le faʻaalia poʻo mulimuli ane. O le tagofia o le Initaneti sa iloiloina foi e ui lava i lenei tulaga faapitoa, o le malosi ma le umi o le faʻaaogaina o le Initaneti i aso taʻitasi e foliga mai na tulai mai lona lua i lona umi o le solomuli o tagata. E le gata i lea, o le aveeseina o lana komepiuta ma le Initaneti e le mafua ai se suiga i lana amio po o lona aveeseina o tagata. O le mea taua, na mafai ona toe amata lana galuega ma suʻesuʻega e aunoa ma le manaʻoga mo vailaʻau poʻo togafitiga.

Le nofoaga tonu o hikikomori i le psychiatric nosology e leʻi fuafuaina. O se tasi o fesili na lagaina pe afai o se tasi o agavaʻa agaʻi faʻaleagaina. O nisi tusitala o loo faapea mai e le o se maʻi, ae o se faaupuga o le atuatuvale, lea e mafai ona faamatalaina ai le leai o se tulaga masani ma autasi le taliaina o faamatalaga faafomaʻi i luga o suesuega faasaienisi (, ). O nisi e finau ai hikikomori atonu o se tali e le faʻaleagaina pe faʻafesoʻotaʻi i mafatiaga () ma faʻamaonia i tulaga o le tuputupu aʻe faʻatasi ma le faʻailoaina o fausaga (). Faʻalavelave faʻafuaseʻi e pei o hikikomori e mafai ona atagia mai ai le suiga o le tupulaga talavou ma le siosiomaga ma le aiga, ae maise lava i le vaʻaia o le solomuli lautele ma le mafatia o le aiga ma le leai o se malosi. A o iai le feeseeseaiga pe o hikikomori e tatau ona avea o se faʻafitauli o le mafaufau pe leai foi, hikikomori e masani ona avea o se "maʻi" e fomaʻi i Iapani (). Ae ui i lea, o loʻo i ai le le mautonu pe o hikikomori o se maʻi faʻamuamua poʻo le lua (faʻamaʻi faʻasalalau tagata e le o aʻafia ma soʻo se maʻi o le psychiatric), pe na o se aʻoga lona lua, pe afai o le vaʻaia o tagata e fesoʻotaʻi ma isi togafitiga faʻafomaʻi. Ae ui i lea, e pei ona faʻamanino lata mai i tusitusiga (), o le faʻaaogaina o se faʻaititia o se vaaiga mamao po o se faʻataʻitaʻiga atonu e ono avea ma se faʻaosooso faʻasosoʻo ma le leiolio, aemaise lava le amanaʻiaina o faʻamatalaga taʻitasi ma le tapulaa o tusitusiga e aunoa ma se fesoʻotaiga vavalalata manino ma soʻo se isi faʻafitauli psychiatric poʻo mea faʻapitoa i le vafealoaloai. O polokalame faʻapitoa i polokalame mo uluaʻi vaevaega poʻo le faʻatalatalanoaga e uiga i se suʻesuʻega o le prodromal psychosis e taʻitaʻiina ai i tatou e mafaufau i faʻasalalauga eseese, e aofia ai ma faʻataʻitaʻiga i tupulaga talavou o le aufaʻatasi o le faifilosofia o Michel Serres e taua o le "Thumbelina": o se suiga fou faaletagata e mafua ai le mafai i tusitusiga ma o latou lima matua (). Tamaiti aʻoga ma tamaiti aʻoga i aso nei o loʻo feagai ma se galulolo o suiga ma iu ai i le faʻaaluina o le tele o taimi i totonu o le komepiuta nai lo le lalolagi moni.

O le mea lea, e ui lava hikikomori atonu e mafai ona faamatalaina i le taimi nei o se taunuuga o fegalegaleaiga i tulaga tau mafaufau, mea ola, ma mea tau le va fealoai, o nisi suʻesuʻega e manaomia pea e iloa ai le va o le tulaga muamua ma le lua hikikomori ma faʻamautu pe o se vaega fou lenei o suʻesuʻega, poʻo se faʻaaliga faʻale-aganuʻu poʻo faʻalapotopotoga o faʻamautuina ua maeʻa. O suʻesuʻega faʻamalosi e mafai ona fesoasoani i le faʻavaeina o le siosiomaga poʻo le aʻafiaga o aʻafiaga, ae o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e mafai ona faʻaleleia atili lo tatou malamalama i togafitiga lelei. Ae i le taimi nei, o lipoti o lipoti mai le salafa o le lalolagi e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama i lenei tulaga ma fesoasoani ai e faʻatino le manatu.

Talosaga Tetele

Na tusia le faʻatagaina na maua mai le maliega mai le mataupu ina ua uma ona tuʻuina atu faʻamalamalamaga atoa o suʻesuʻega, e aofia ai le faʻataʻitaʻiga Brain. Na talia le suʻesuʻega e le Komiti o Amio Taualoa a Fernand Seguin Research Center, i Montreal, QC, Canada. O suʻesuʻega na tuʻuina atu i tusitusiga na aofia ai se mataupu faʻavae tagata.

Tusitala Tusitala

ES o le tusitala muamua ma le tusitala tutusa. AC, AT, ma SK na auai i le tusiaina o vaega i le vaega ma toe iloilo se ata muamua.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

faatupeina

O ES o le saienitisi suesue i le Iunivesite o Montreal ma faʻaaogaina le faʻatupega mai ia mea.

mau faasino

1. Watts J. Tagata lautele soifua maloloina atamamai popole i "hikikomori". Lancet (2002) 359 (9312): 1131.10.1016 / S0140-6736 (02) 08186-2 [PubMed] [Cross Ref]
2. Kato TA, Shinfuku N, Sartorius N, Kanba S. O Iapani le hikikomori ma le faʻanoanoa i tagata talavou o loʻo salalau i fafo atu? Lancet (2011) 378 (9796): 1070.10.1016 / S0140-6736 (11) 61475-X [PubMed] [Cross Ref]
3. Furuhashi T, Tsuda H, Ogawa T, Suzuki K, Shimizu M, Teruyama J, et al. État des lieux, points communs et différences entre des jeunes matutuaes retirants sociaux en France et au Japon (Hikikomori). LʻEvolution Psychiatrique (2013) 78 (2): 249-66.10.1016 / j.evopsy.2013.01.016 [Cross Ref]
4. Lee YS, Lee JY, Choi TY, Choi JT .. Polokalame asiasiga i le fale mo le sailia, iloiloina ma togafitia talavou ua toʻesea agaʻi i Korea. Psychiatry Clin Neurosci (2013) 67 (4): 193–202.10.1111 / pcn.12043 [PubMed] [Cross Ref]
5. Li TM, Wong PW .. Autalavou agaʻi i tua amioga (hikikomori): o se faʻavasega iloiloga o agavaʻa ma aofaʻiga suʻesuʻega. Aust NZJ Psychiatry (2015) 49 (7): 595–609.10.1177 / 0004867415581179 [PubMed] [Cross Ref]
6. Furlong A. O le Iapani hikikomori faʻaaliga: ogaoga agaʻi i tua faʻafitauli i totonu o tagata talavou. Sociol Rev (2008) 56 (2): 309–25.10.1111 / j.1467-954X.2008.00790.x [Cross Ref]
7. Tateno M, Park TW, Kato TA, Umene-Nakano W, Saito T .. Hikikomori o se taimi talafeagai falemaʻi i le mafaufau: o se fesili fesili. BMC Psychiatry (2012) 12: 169.10.1186 / 1471-244X-12-169 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
8. Maïa F, Figueiredo C, Pionnié-Dax N, Vellut N. Hikikomori, ces adolescents en retrait. Pale: Armand Colin; (2014).
9. Koyama A, Miyake Y, Kawakami N, Tsuchiya M, Tachimori H, Takeshima T .. Faʻateleina le olaga, comorbidity psychiatric ma demographic felavasaʻi o "hikikomori" i totonu o se nuʻu faitau aofaʻi i Iapani. Psychiatry Res (2010) 176 (1): 69-74.10.1016 / j.psychres.2008.10.019 [PubMed] [Cross Ref]
10. Teo AR .. O se fou fou o le sosia ese o agafesootai i Iapani: o se toe iloiloga o hikikomori. Int J Soc Psychiatry (2010) 56 (2): 178–85.10.1177 / 0020764008100629 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
11. Wong PW, Li TM, Chan M, Law YW, Chau M, Cheng C, et al. Le faʻateleina ma faʻamaopoopoina o le ogaoga o agaʻi i tua faʻafitauli (hikikomori) i Hong Kong: o se koluse-vaega telefoni-faʻavae suʻesuʻega suʻesuʻega. Int J Soc Psychiatry (2015) 61 (4): 330–42.10.1177 / 0020764014543711 [PubMed] [Cross Ref]
12. Kondo N, Sakai M, Kuroda Y, Kiyota Y, Kitabata Y, Kurosawa M .. Tulaga lautele o le hikikomori (faaumiumi le aluese o agafesootai) i Iapani: psychiatric diagnose ma taunuʻuga i le mafaufau soifua maloloina nofoaga tutotonu. Int J Soc Psychiatry (2013) 59 (1): 79-86.10.1177 / 0020764011423611 [PubMed] [Cross Ref]
13. Malagon-Amor A, Corcoles-Martinez D, Martin-Lopez LM, Perez-Sola V. Hikikomori i Sepania: o se suʻesuʻega faʻamatala. Int J Soc Psychiatry (2014) 61 (5): 475-83.10.1177 / 0020764014553003 [PubMed] [Cross Ref]
14. Teo AR, Kato TA. O le salalau ma faʻamaopoopoina o le ogaoga o agaʻiaga i tua i Hong Kong. Int J Soc Psychiatry (2015) 61 (1): 102.10.1177 / 0020764014554923 [PubMed] [Cross Ref]
15. Sakamoto N, Martin RG, Kumano H, Kuboki T, Al-Adawi S .. Hikikomori, o se aganuu-toe tali atu pe o le aganuu-fusia syndrome? Nidotherapy ma se ata faʻapitoa mai Oman. Int J Psychiatry Med (2005) 35 (2): 191–8.10.2190 / 7WEQ-216D-TVNH-PQJ1 [PubMed] [Cross Ref]
16. Ovejero S, Caro-Canizares I, de Leon-Martinez V, Baca-Garcia E .. Faʻalualuʻu le faʻafuaseʻi o le sosaiete i fafo: o se hikikomori mataupu i Sepania. Int J Soc Psychiatry (2014) 60 (6): 562–5.10.1177 / 0020764013504560 [PubMed] [Cross Ref]
17. Garcia-Campayo J, Alda M, Sobradiel N, Sanz Abos B. [O se lipoti o le hikikomori i Sepania]. Med Clin (2007) 129 (8): 318–9. [PubMed]
18. De Michele F, Caredda M, Delle Chiaie R, Salviati M, Biondi M. [Hikikomori (): o se aganuu-noatia syndrome i le web 2.0 vaitaimi]. Riv Psichiatr (2013) 48 (4): 354–8.10.1708 / 1319.14633 [PubMed] [Cross Ref]
19. Chan GH-Y, Lo T. Nofoaga a le autalavou natia: o a Hong Kong e mafai ona aʻoaʻoina mai Iapani. Tamaiti Talavou Auauna Rev (2014) 42: 118–26.10.1016 / j.childyouth.2014.03.021 [Cross Ref]
20. Teo AR, Fetters MD, Stufflebam K, Tateno M, Balhara Y, Choi TY, et al. Faʻailoaina o le hikikomori syndrome o le aveʻesea o agafesootai: psychosocial foliga ma togafitiga fiafia i le fa atunuʻu. Int J Soc Psychiatry (2015) 61 (1): 64-72.10.1177 / 0020764014535758 [PubMed] [Cross Ref]
21. Guedj-Bourdiau M. Fale taofia o le tamaititi. Hikikomori. Ann Med Psychol (2011) 169 (10): 668-73.10.1016 / j.amp.2011.10.005 [Cross Ref]
22. Teo AR .. Tuʻufaʻatasiga vavalalata e fesoʻotaʻi ma faʻanoanoaga: o se lipoti lipoti o hikikomori. Int J Soc Psychiatry (2013) 59 (4): 339–41.10.1177 / 0020764012437128 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
23. Kato TA, Tateno M, Shinfuku N, Fujisawa D, Teo AR, Sartorius N, et al. E i ai le 'hikikomori' syndrome o agaʻi i tua i tua atu o Iapani? O se faʻataʻitaʻiga muamua faʻavaomalo. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol (2012) 47 (7): 1061–75.10.1007 / s00127-011-0411-7 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
24. Borovoy A. .. O talavou nana a Iapani: faʻatauaina lagona faʻanoanoa i Iapani. Cult Med Psychiatry (2008) 32 (4): 552-76.10.1007 / s11013-008-9106-2 [PubMed] [Cross Ref]
25. Krieg A, Dickie JR .. Faʻapipiʻiina ma hikikomori: o se psychosocial atinaʻe faʻataʻitaʻiga. Int J Soc Psychiatry (2013) 59 (1): 61-72.10.1177 / 0020764011423182 [PubMed] [Cross Ref]
26. Suwa M, Suzuki K. O le vaʻaiga o le "hikikomori" (tolopoina o agafesoʻotaʻi) ma le sosaiete-faʻaleaganuʻu tulaga i Iapani nei. J Psychopathol (2013) 19 (3): 191-8.
27. Umeda M, Kawakami N .. Faʻapotopotoga o tamaiti siʻosiʻomaga siʻosiʻomaga ma le aʻafiaga o agafesoʻotaʻi toʻesea ('hikikomori') i le nuʻu faitau aofaʻi o tagata i Iapani. Psychiatry Clin Neurosci (2012) 66 (2): 121–9.10.1111 / j.1440-1819.2011.02292.x [PubMed] [Cross Ref]
28. Norasakkunkit V, Uchida Y. Faʻafetaui poʻo le tausisi pea ia te oe lava? Hikikomori lamatiaga i Iapani ma le 'eseʻese mai le sailia o le fealofani. J Soc Clin Psychol (2014) 33 (10): 918–35.10.1521 / jscp.2014.33.10.918 [Cross Ref]
29. Wong V. Autalavou lokaina i le taimi ma avanoa? Faʻauigaina o foliga o le vavalalataina o le tolopoina ma faʻataʻitaʻiga aafiaga. J Soc Work Pract (2009) 23 (3): 337–52.10.1080 / 02650530903102692 [Cross Ref]
30. Gariup M, Parellada E, Garcia C, Bernardo M. [Hikikomori poʻo le faigofie schizophrenia?]. Med Clin (2008) 130 (18): 718–9.10.1157 / 13120777 [PubMed] [Cross Ref]
31. Teo AR, Gaw AC .. Hikikomori, o se aganuu a Iapani e fusia i aga ma aga o agaʻi i luma ?: o se talosaga mo DSM-5. J Nerv Ment Dis (2010) 198 (6): 444–9.10.1097 / NMD.0b013e3181e086b1 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
32. Nagata T, Yamada H, Teo AR, Yoshimura C, Nakajima T, van Vliet I .. Comorbid social withdrawal (hikikomori) i fafo tagata gasegase ma le le fiafia i le va fealoai o tagata: falemaʻi uiga ma togafitiga tali i se tulaga faʻasologa. Int J Soc Psychiatry (2013) 59 (1): 73–8.10.1177 / 0020764011423184 [PubMed] [Cross Ref]
33. Tao R, Huang X, Wang J, Zhang H, Zhang Y, Li M .. Fautuaina ni tulaga faʻataʻitaʻi mo le fai ma vaisu i Initaneti. Togafitiga (2010) 105 (3): 556–64.10.1111 / j.1360-0443.2009.02828.x [PubMed] [Cross Ref]
34. Craparoa G. Initaneti mea ua fai ma vaisu, faʻateʻaina, ma le alexithymia. Procedia Soc Behav Sci (2011) 30: 1051–6.10.1016 / j.sbspro.2011.10.205 [Cross Ref]
35. American Psychiatric Association. Faʻamalosi DSMT. Tusi Faʻamaonia ma Fuainumera Tusi Lesona o Mafaufauga Faʻaletonu: DSM-5 (2013). Avanoa mai: http://dsm.psychiatryonline.org/book.aspx?bookid=556
36. Shek DT, Yu L .. Le tagofia o mea initaneti a talavou i Hong Kong: faʻateleina, suiga, ma faʻafesoʻotaʻi. J Pediatr Adolesc Gynecol (2016) 29 (1 Faʻaopoopo): S22-30.10.1016 .2015.10.005 / j.jpag.XNUMX [PubMed] [Cross Ref]
37. Ha YM, Hwang W. Gender eseesega i vaisu i luga o initaneti e fesoʻotaʻi ma faʻailoga o le soifua maloloina o le mafaufau i le va o talavou o loʻo faʻaaoga se suʻesuʻega a le atunuʻu. Int J Ment Addiction (2014) 12 (5): 660–9.10.1007 / s11469-014-9500-7 [Cross Ref]
38. Ho RC, Zhang MW, Tsang TY, Toh AH, Pan F, Lu Y, et al. Le faʻafesoʻotaʻiga i le va o vaisu i luga ole initaneti ma le mafaufau faʻatasi-faʻaleagaina: o se meta-auiliiliga. BMC Psychiatry (2014) 14: 183.10.1186 / 1471-244X-14-183 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
39. Brand M, Young KS, Laier C .. Muaʻi faʻatonutonu ma vaisu i luga ole initaneti: ose faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi ma toe iloiloina o neuropsychological ma neuroimaging sailiga. Luma Hum Neurosci (2014) 8: 375.10.3389 / fnhum.2014.00375 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
40. Chakraborty K, Basu D, Vijaya Kumar KG .. Initaneti o mea ua fai ma vaisu: maliega, finauga, ma le auala o i luma. East Asian Arch Psychiatry (2010) 20 (3): 123–32. [PubMed]
41. Koo HJ, Kwon JH .. Tulaga lamatia ma le puipuia o mea i luga ole initaneti: o le meta-suʻesuʻega o aʻoaʻoga taua i Korea. Yonsei Med J (2014) 55 (6): 1691–711.10.3349 / ymj.2014.55.6.1691 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
42. Taylor M. Taʻiala o le faʻateʻaina: o se faʻataʻitaʻiga itu i faʻafitauli lautele i Iapani. Antropoetics (2006) 12 (1). Avanoa mai: http://www.anthropoetics.ucla.edu/ap1201/taylor.htm
43. Chan HY, Lo TW. Tulaga lelei o le olaga o le au talavou natia i Hong Kong. Appl Res Qual Life (2014) 9 (4): 951–69.10.1007 / s11482-013-9279-x [Cross Ref]
44. King DL, Delfabbro PH, Griffiths MD, Gradisar M .. Iloiloina o faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi o togafitiga i vaisu i luga o le Initaneti: o se faʻavasega iloiloga ma CONSORT iloiloga. Clin Psychol Rev (2011) 31 (7): 1110–6.10.1016 / j.cpr.2011.06.009 [PubMed] [Cross Ref]
45. Van Rooij AJ, Prause N .. O se faitioga ogaoga o le "Initaneti o mea ua fai ma vaisu" aiaiga ma fautuaga mo le lumanaʻi. J Behav Addict (2014) 3 (4): 203–13.10.1556 / JBA.3.2014.4.1 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
46. ​​Mittal VA, Dean DJ, Pelletier A. O mea Initaneti o mea ua fai ma vaisu, o mea moni ua suia ma suia umi i mafaufauga e pei o le psychotic i talavou matutua. Early Interv Psychiatry (2013) 7 (3): 261–9.10.1111 / j.1751-7893.2012.00390.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
47. Yung AR, McGorry PD .. Faʻamatalaga o psychosis: setiina o le tulaga. Br J Psychiatry Suppl (2007) 51: s1–8.10.1192 / bjp.191.51.s1 [PubMed] [Cross Ref]
48. Daneault JG, Stip E .. Gafa o meafaifaʻaili mo le gaosiaina o le mafaufau o le mafaufau. Fomaʻi i Luma (2013) 4: 25.10.3389 / fpsyt.2013.00025 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
49. Hafner H, Maurer K, Ruhrmann S, Bechdolf A, Klosterkotter J, Wagner M, et al. Vaveina iloaina ma puipuia tulaga lua o psychosis: mea moni ma faʻaaliga. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci (2004) 254 (2): 117–28.10.1007 / s00406-004-0508-z [PubMed] [Cross Ref]
50. Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. O le ICD-10 Faʻavasegaina o le Mafaufau ma le Lelei Faʻaletonu: Diagnostic Criteria for Research. Geneva: Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi; (1993).
51. O'Brien D, Macklin J .. Late onset faigofie faigofie schizophrenia. Scott Med J (2014) 59 (1): e1–3.10.1177 / 0036933013519025 [PubMed] [Cross Ref]
52. Schmits E, Quertemont E .. [E taʻua o fualaʻau "vaivai": cannabis ma le amotivational syndrome]. Rev Med Liege (2013) 68 (5–6): 281–6. [PubMed]
53. van Os J, Hanssen M, Bijl RV, Vollebergh W .. Faʻateleina o le faʻamaʻi o le mafaufau ma tulaga o le nuʻu o faʻamaʻi o le mafaufau: o se faʻatusatusaga i totonu o taulaga ma taulaga. Arch Gen Psychiatry (2001) 58 (7): 663–8.10.1001 / archpsyc.58.7.663 [PubMed] [Cross Ref]
54. Kendler KS, Gallagher TJ, Abelson JM, Kessler RC. Faʻateleina le olaga atoa, numera o tulaga lamatia o tagata, ma faʻamaoniga lelei o anaffective psychosis e pei ona suʻesuʻeina i le US faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi. Le National Comorbidity Survey. Arch Gen Psychiatry (1996) 53 (11): 1022–31.10.1001 / archpsyc.1996.01830110060007 [PubMed] [Cross Ref]
55. Mittal VA, Tessner KD, Walker EF .. Faʻateleina le faʻaaogaina o Initaneti ma le schizotypal uiga faʻaletonu i talavou. Schizophr Res (2007) 94 (1–3): 50–7.10.1016 / j.schres.2007.04.009 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
56. Daniel C, Mason OJ .. Valoia faʻalemafaufau pei o ni mea masani i le taimi o le le lava lagona. Biomed Res Int (2015) 2015: 439379.10.1155 / 2015/439379 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
57. Stip E. Interface santé mentale, société et toxicomanie - une thématique et deux ata: lʻusage médical du cannabis et le hikikomori. Santé Ment Qué (2014) 39 (2): 8–14.10.7202 / 1027828ar [PubMed] [Cross Ref]
58. Li TM, Wong PW. Vaaiga faʻatonu: faʻasolosolo agaʻi ese i tua i taimi o talavou: o se aganuu-faʻapitoa poʻo se lalolagi gaioiga? J Child Psychol Psychiatry (2015) 56 (10): 1039–41.10.1111 / jcpp.12440 [PubMed] [Cross Ref]
59. Wilson S. Braindance o le hikikomori: agaʻi i le toe foʻi atu i le mafaufau poʻo le mafaufau. Palakalafa (2010) 33 (3): 392–409.10.3366 / para.2010.0206 [Cross Ref]
60. Tajan N. Social withdrawal ma psychiatry: o se auiliiliga iloiloina o hikikomori. Neuropsychiatr Enfance Adolesc (2015) 63 (5): 324-31.10.1016 / j.neurenf.2015.03.008 [Cross Ref]
61. Serres M. Petite Poucette. Paris: Manifeses. Le Pommier Ed; (2012).