Initaneti i le Initaneti, Hikikomori Syndrome, ma le Prodromal Phase of Psychosis (2016)

Hypothesis & Theory ARTICLE

I luma. Fomaʻi, 03 Mati 2016 | http://dx.doi.org/10.3389/fpsyt.2016.00006
  • 1Department of Psychiatry, Faculty of Médecine, Université de Montréal, Montréal, QC, Kanata
  • 2Centre Hospitalier de le Université de Montréal, Hôpital Notre-Dame, Montréal, QC, Kanata
  • 3Aoga Faʻafomai, Iunivesite o Kuiniselani, Brisbane, QLD, Ausetalia
  • 4Matagaluega o Fomaʻi, Dalhousie University, Halifax, NS, Kanata
  • 5Matagaluega o Soifua Maloloina ma Epikopo, Dalhousie University, Halifax, NS, Kanata

O komipiuta, taaloga vitio, ma masini tekonolosi o se vaega o olaga o tagata talavou i aso taitasi. Hikikomori o se faʻamatalaga Iapani e faʻamatalaina ai se tulaga e afaina ai le tupulaga talavou poʻo le autalavou matutua o loʻo nonofo mamao mai le lalolagi, ua maeʻa ile fale o latou matua, lokaina io latou potumoe mo aso, masina, poʻo ni tausaga i le faaiuga, ma le mumusu e talanoa e tusa lava pe lo latou aiga. O nei tagata gasegase e faʻaaoga lelei le Initaneti, ma na o le taumafai e taulimaina o latou manaoga ogaoga faaletino. E ui lava muamua na faʻamatalaina i Iapani, o mataupu na faʻamatalaina mai le salafa o le lalolagi. O le lipoti muamua lenei mai Kanata. O le maʻi e faʻamatalaina uiga ma le mafaufau faʻapitoa, le lelei o faʻataʻitaʻiga o le schizophrenia, poʻo le initaneti o mea ua fai ma vaisu, lea e masani lava ona ese le faʻafitauli poʻo le faʻamaonia. Ae ui i lea, o nisi mataupu e le o faʻatasi ma le le atoatoa o le mafaufau. O le mafaufau o le togafitiga o le filifiliga e ui lava o le tele o mataupu e mumusu e fai. O le nofoaga tonu o hikikomori i le psychiatric nosology e leʻi fuafuaina. Matou te suʻesuʻeina Medline e oo atu i le 12th May, 2015 faʻaopoopo i le suʻeina o lima o talafaʻasolopito o mea uma na maua mai. Na matou faʻaogaina upu nei: Hikikomori OR (faʻaʻumiʻumi MA LE FAʻALETALO MA LE TULAGA). Ua matou mauaina pepa 97. O nei 42 sa i Iapani, ma 1 i le Korea. Ae ui i lea, o le tele o nei mea na taua mai i isi gagana faʻaPeretania na faʻaaogaina i le iloiloga. I le maeʻa ona suʻesuʻeina suafa ma faʻamaumauga, ua faʻamasinoina le 29. O isi suesuega e manaʻomia ina ia iloa ai le eseesega i le va o matai ma le lua hikikomori ma faʻamautu pe o se tino fou lenei, poʻo se faʻataʻitaʻiga faʻale-aganuʻu poʻo faʻalapotopotoga o faʻamautuina ua maeʻa.

 

faʻatomuaga

Tupulaga Talavou o se taimi o le fesuiaiga ma o le matua o le tau o le tele o le mafaufau. O le mea masani, o faʻamatalaga muamua e faʻalavelave ma e le faʻapitoa, e pei o le vaʻaia o tagata ma le vavae ese. I se taimi e faʻalavelave ai tekinolosi fou o tagata ma masani ai auala e fegalegaleai ai ma isi, atonu e faigata ona iloa le eseesega o mea e masani ona faʻaleleia ma mea e faʻaalia ai le amataina o le tele o faʻalavelave, e aofia ai le atuatuvale, fefaʻatauaiga lautele, faaletonu o le tagata, faʻaleagaina , Vaisu i luga ole Initaneti, poʻo hikikomori. Talu mai le 1970s, ua vaaia e Iapani le tulai mai o se ituaiga faapitoa o le sologa lelei o le vafealoaloai hikikomori, o se upu Iapani o loʻo faamatalaina ai le mafaufau ma le faʻalaigaina o aiga (1, 2). Hikikomori e sau mai le veape mafai, o lona uiga e toe foʻi, ma komoru, o lona uiga e sau i totonu (3). O le maʻi e afaina ai le tupulaga talavou poʻo le autalavou matutua o loʻo vavae ese mai le lalolagi, faʻapipiʻi i totonu o fale o latou matua, lokaina io latou potu moe mo aso, masina, poʻo ni tausaga i le faaiuga. Latou te mumusu e fesoʻotaʻi faʻatasi ma o latou aiga, faʻaoga lelei le Initaneti, ma na o le taumafai e taulimaina o latou manaoga ogaoga faaletino. E toatele hikikomori liliu i le Initaneti, ma o nisi taimi e sili atu nai lo le 12 latou aso e faʻaalu i luma o le komepiuta. O se taunuuga, e sili atu ma le afa o tagata gasegase e lamatia le initaneti, ma e tusa ma le tasi vae sefulu o le a fetaui lelei ma tulaga o suʻesuʻega mo se ituaiga vaisu (4).

O le manatu faavae o le hikikomori o finauga. O se mataupu ogaoga o le leai lea o se faʻamalamalamaga manino ma e leai se maliega i luga o tulaga faʻamaonia ile suʻesuʻega atoa (5). E i ai le feteʻenaʻi pe o lenei maʻi e faailogaina se tali patino i le suiga o le sosaiete i Iapani (6) poʻo pe o se faʻafitauli maʻi faʻapitoa o mafaufau faʻapitoa e mafai ona i ai i se isi mea (7). Ua fautuaina foi e faapea hikikomori e mafai ona aoga i nei tagata taʻitoʻatasi oe mafai ona fesoasoani e toe maua ai se lagona o le faasinomaga ma le fesoʻotaʻi vavalalata e ala i auala fou e fetaui ma i latou (6). O le isi vaega o feeseeseaiga o le hikikomori e tatau ona mauaina pe afai e mafai e se isi maʻi maʻi ona iloa tala. O nisi tusitala na finau faapea o le faaupuga "lua hikikomori"E tatau ona faʻaaogaina pe afai o loʻo iai le faʻasalaga ma faʻamatalaina i se vaega o le syndrome, ao le i ai se suʻesuʻega o le mafaufau, e tatau ona faʻaaogaina le upu" primary hikikomori "5).

E ui lava muamua na faʻamatalaina i Iapani, o mataupu na faʻamatalaina mai le salafa o le lalolagi. O le lipoti muamua lenei mai Kanata.

Tulaga Faamatalaga

O le tulaga lenei o se alii talavou o nofo i Montreal tausaga 21 tausaga, Caucasian, e aunoa ma ni fomaʻi e ese mai i le moe i le ituaiga o le gasegase o le gasegase (taufetuli) lea na ia sailia ai ma le manuia togafitiga i le 13 tausaga. O lona gaosiga faaletino na masani lava. Na ia ulaula se tasi sikaleti i le aso ma e leʻi tagofia isi fualaau. Sa ia suʻesuʻeina le inisinia i le iunivesite; e masani lava o ia o se tagata aʻoga pupula. Sa taalo o ia i taaloga.

O faafitauli na amataina ina ua le maua se tauvaga a le 1 tauvaga aʻoga, ina ua masani ona masani i le faamanuiaina i ana suʻesuʻega. E ui e leʻi lagona e ia le lotovaivai, ae na faʻaalu e le alii talavou le taimi na o ia i totonu o lona potu. Ua le toe auai o ia i lona aiga mo taumafataga e pei ona masani ai, ma manao e ave se mea mai le pusaaisa ma toe foi vave atu i lona potu, lea na ia faaaluina le tele o le aso i le komepiuta. O le tausaga muamua, sa nofo ai o ia i se potu moe vaapiapi, saunia lelei, ma 'ai meaai na saunia mo ia, ae ua le toe auai i le aiga i le laulau. Ae ui i lea, na ia tuua loa le fale o le aiga e nonofo ai na o ia i totonu o se tamai fale. O iina, na iu lava ina vavaeeseina le fegalegaleaiga ma lona aiga sei vagana ai le faia o tagamea ma fai se siakiina po o se taumafataga mai lea taimi i lea taimi. Ae peitai, sa ia mulumulu soo.

Na faʻaalu lona taimi i luga o le Initaneti poʻo le taaalo i taaloga vitio i le vavalalata atoatoa o le vafealoaʻi, e ui lava na ia fai mai o loʻo alu pea i vasega i le iunivesite. O le tulaga na popole i lona aiga ma ana uo, o le na taumafai e puʻeina lana komepiuta mo le tele o vaiaso, aua na sili atu lana tupe nai lo le 12 i le aso i luma o le komepiuta, e masani ona taaalo pe matamata ata vitio. O lenei faʻamavaega na leai se aoga i lona vavaeese ma le vavaeese mai tagata. Sa fai atu lona aiga ia te ia e alu mo se faufautua, ae sa ia musu e faia, ma na o tagata o le aiga na sailia se fesoasoani. O le tagata gasegase e leʻi lagona le faanoanoa poʻo le faʻamaoni ma mumusu e saili se fesoasoani.

Ma, na ia iloaina se isi toilalo i le iunivesite. Na filifili, faatasi ai ma le maliega a le alii talavou - ioe, toetoe lava o lana talosaga, na ia tuuina mai lona lagona o le toilalo - e tatau ona toe nofo o ia ma se tasi o lona aiga. Na vave ona faaleleia lana amio, ae i le tausaga lona lua, na toe amata ona ia faʻaaluina nai lo le 15 latou aso i le komepiuta. Na le toe alu i le vasega e ui lava na ia iloa o le a mafua ai ona toilalo. Na atili faʻaosooso ma ita tele o ia ina ua taumafai lona aiga e faʻatalanoa lana amio ma toe teena ai talosaga e saili togafitiga. O nei mea uma na maeʻa i se malologa atoa ma lona aiga, ma o lea na latou faʻaaogaina atili ai le pule.

Ina ua uma ona toesea mai le aoga ma le le mautonu e uiga i tupe, o le alii talavou na sili atu lona avanoa e sui. Ole suʻesuʻega ole mafaufau e toetoe lava a faʻamatalaina e masani ai, e ese mai nai uiga mataʻutia-uiga faʻamalosi, faailoga o le faʻalagonaina o lagona ma le vaʻaia, ma elemene o fefaʻatauaiga lautele ma le popole i mea fou. E leʻi i ai se faʻamaoniga o le atuatuvale, tuusao tusiga, mafaufauga-mafaufau, poʻo le faʻamalo. O lona tomai masani e masani ai, ma sa ia te ia se malamalamaaga vaega i mafuaaga talafeagai mo lona tolopoina. Na ia taʻuamiotonuina e avea o se auala e saoloto ai ma e faasino atu i feeseeseaiga faavaomalo. O taunuʻuga o lana suʻega o le neurology e masani lava, e aofia ai le MRI. Faatasi ai ma le vaavaaiga, na ia toe faaauau ai lana galuega ma suʻesuʻega e aunoa ma le manaomia o fualaau poʻo vailaʻau faʻapitoa.

Tusitusia Iloiloga

Matou te suʻesuʻeina Medline e oo atu i le 12th May, 2015 faʻaopoopo i le suʻeina o lima o talafaʻasolopito o mea uma na maua mai. Na matou faʻaogaina upu nei: Hikikomori OR (faʻaʻumiʻumi MA LE FAʻALETALO MA LE TULAGA). Ua matou mauaina pepa 97. O nei 42 sa i Iapani, ma 1 i le Korea. Ae ui i lea, o le tele o nei mea na taua mai i isi gagana faʻaPeretania na faʻaaogaina i le iloiloga. I le maeʻa ona suʻesuʻeina suafa ma faʻamaumauga, ua faʻamasinoina le 29. Matou te le mafai ona maua le ono o nei pepa. Na matou mauaina foi se tusi talafeagai i Falani (8).

Faʻaauau

Hikikomori ua faʻamalamalamaina e se vaega tomai Iapani e iai uiga nei: (1) faʻaaluina le tele o le taimi i le fale; (2) leai se fiafia i le alu i le aʻoga poʻo le galue; (3) faʻamausali o le toina i tua mo le sili atu i le 6 masina; (4) faʻaaogaina o le schizophrenia, togiaso o le mafaufau, ma le maʻi pipili; ma (5) faʻamavaeina i latou o loʻo tausisia sootaga vavalalata (faʻataʻitaʻiga, faauoga) (9, 10). O isi taʻiala e sili atu ona feteenai. O nei mea e aʻafia ai le aofia ai poʻo le le aofia ai o le psychiatric comorbidity (muamua ma le lua hikikomori), le umi o le aloese mai le vafealoaloai, ma le iai poʻo le toesea o popolega faʻavae ma le faʻaletonu o le galue (5).

E tusa ma le 1-2% o talavou ma talavou matutua hikikomori i atunuu Asia, e pei o Iapani, Hong Kong, ma Korea (4, 9, 11). O le tele o tulaga o tane (8-13) faʻatasi ai ma le umi o le taimi o le faʻasalalauga faʻapitoa mai 1 i le 4 tausaga, e fuafua i le suʻesuʻega ma le faʻatulagaga (5, 8, 13, 14). O le faʻasalaga ma isi suʻesuʻega faʻafomaʻi e matua fesuisuiai, e leai se tasi (13), afa o mataupu (11), toetoe lava o mataupu uma (12, 13). O lenei fesuiaiga e mafai ona faamatalaina i le leai o se maliliega i le faʻamatalaga o hikikomori ma ona o le eseese o metotia na faʻaaogaina i le tele o suʻesuʻega. Ae ui i lea, e foliga mai o se tasi o manatu e tulaʻi mai o le tele o hikikomori mataupu na maua ai faʻamaʻi psychiatric diagnoses (5).

Hikikomori na uluai faamatalaina i Iapani, ae o mataupu na lipotia mulimuli ane i Oman (15), Spain (13, 16, 17), Italia (18), Kolea i Saute (4, 14), Hong Kong (19), Initia (20), Falani (8, 21), ma le Iunaite Setete (19, 22). E ese mai i lipoti o mataupu, suʻesuʻeina o fomaʻi psychiatrist mai atunuu e eseese e pei o Ausetalia, Bangladesh, Iran, Taiuani, ma Thailand fautuaina hikikomori mataupu o loʻo vaaia i atunuʻu uma na suʻesuʻeina, aemaise lava i taulaga (23).

E i ai ni nai suʻesuʻega lelei o le suʻesuʻeina o hikikomori. O le tele o mea e iloa e mafua mai nai laʻititi suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga e leai ni sui. Ae sili atu ona taua, e itiiti lava faʻamatalaga e uiga i le taatele poʻo uiga o hikikomori i fafo atu o ni nai atunuu i Asia.

E ese mai i le leai o se faʻamatalaga manino o le maʻi, o le mea e mafua ai le vavalalata faʻasalalauga (11) ma le maasiasi ma le taʻusalaina o le aiga, o pa puipui uma ia i le iloa ma le faʻamalamalamaga o nei tagata. O le faʻamatalaga, o mea lava ia e mafua ai le umi o le tolopo i le mauaina o togafitiga (1, 4, 5, 10, 13).

Aʻoaʻoga o Hikikomori ma Lisi i le Initaneti

Le maliega i luga o le aano o le hikikomori e leʻi maua, ma e tele faʻamatalaga talafeagai. I luga o se tulaga o le mafaufau, o le tele o lipoti ma tusiga ua taʻua ai le fesootaiga i le va hikikomori ma le fesuisuiaʻi, e oʻo lava i faʻalavelave faʻafuaseʻi, aafiaga o tamaiti. E foliga mai o le tele o mataupu na aafia i le va fealofani o fanau, e masani ona aafia i le osofaia i le aʻoga poo isi ituaiga o tagata teena (4-6, 8, 10, 12, 15, 24, 25). O se uiga e uiga i le tagata, o le faalumaina o lagona, ma se uiga masani pe aloese foi i se auala e mafai ai ona fuafua e atiina ae hikikomori (5, 20, 25).

I le tulaga o le aiga ma le siosiomaga, e mafai ona i ai se sootaga i le va o le tulai mai o le maʻi ma faaletonu o le aiga (4, 8, 10, 19, 26), teena matua (25) poʻo le le puipuia (5), ma togafitiga a matua (13, 27). Le ausia o mea tau aʻoaʻoga faʻapitoa, faʻatasi ma faʻamoemoega maualuga, ma o nisi taimi o le teenaina o le aoga, e foliga mai foi o ni tulaga i le atinaʻeina o hikikomori (3-6).

O faʻamatalaga faʻa-le-aganuu, e aofia ai le malepelepe o fegalegaleaiga faʻale-agafesootai, faʻatautaia, faʻatautaia o tekinolosi, faʻavaomalo, ma le agavaʻa i luga o le va fealofani, e mafai foi ona i ai se sao i le tulaʻi mai o hikikomori (5, 8, 11, 16, 28, 29). O nei suiga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻavaivaia poʻo le vavaeeseina mai le sosaiete i tagata taʻitoʻatasi e pei o se mafaufau faʻaletonu i lagona tiga. Ona o le tulaga lea ua avea ai se tasi o vaega o faafitauli o feeseeseaiga lautele e mafua mai i le le toe i ai mai tulaga masani o agafesootai (otiinu) i le teenaina o le aoga (futo) ma iu ai ina faʻamavaeina le vafealoaloai (hikikomori).

O le initaneti o le Initaneti ma suiga mulimuli ane i le auala e fegalegaleai ai tagata ma totonu ma i totonu o le sosaiete e mafai foi ona avea ma mafuaaga sili e saofagā i hikikomori (26). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se manaʻoga mo fesoʻotaiga i luga o le initaneti e mafai ona i ai se sao i le atinaʻeina o le vaʻaia o tagata i nisi tagata (26).

Vaʻaia Eseese o Hikikomori

Eseesega i le va hikikomori ma o le taimi muamua o isi faʻafitauli o le mafaufau e mafai ona faigata ona o le tele o faʻamaoniga e le o ni faʻamatalaga ma e mafai ona maua i tulaga eseese (21, 30). O nei mea e aofia ai le vavae ese, faʻalavelave faʻaagafesootai, leai o le tietiega, lagona o le dysphoric, faaletonu o le moe, ma faʻaitiitia le faʻamaualuga (21, 30, 31). E pei ona taʻua muamua, e ui lava o le fefaʻatauaʻiga ma le suʻesuʻega o le psychiatric e faʻalagolago lava i le suʻesuʻeina o suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga, o nai suʻesuʻega suʻesuʻega ma lipoti talu ai nei i tusitusiga e foliga mai e malilie i se maualuga maualuga o ia tagata na maua. O nei mea e sili ona taatele o le valea, o isi faʻafitauli o le mafaufau, ma faʻafitauli o le mafaufau poʻo le atuatuvale, e pei o le tele o le atuatuvale ma le feʻau faʻapitoa (2, 8, 9, 12, 13, 32). O isi ua fautuaina mai le faaletonu o le fomaʻi, faaletonu o le tagata, e pei o le schizoid poʻo le aloese mai le le atoatoa, poʻo le faʻasaina o le cannabis ma le faʻasalaga faʻasalaga, poʻo le faʻaogaina o le Initaneti (5, 8-10, 23). I vaega nei, hikikomori o le a faʻatusatusa i vaisu i luga ole Initaneti ma le mafaufau.

Faatusatusaga i le va o Hikikomori ma le Initaneti

pei hikikomori, O le vaisu i luga o le Initaneti o se faʻalauiloa o le mafaufau o le mafaufau, ma o le faʻamatalaga ma faʻamatalaga ile fale o loʻo avea pea ma mataupu o finauga. Laulau 1 o loʻo tuʻuina mai ai ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ua faʻamaonia i se faʻataʻitaʻiga tele o tagata Saina auai (n = 405) (34).

 
TABLE 1
www.frontiersin.org 

Laulau 1. Faʻamaumauga o suʻesuʻega o vaisu i luga ole Initaneti (33).

 
 

O nei taʻiala e faʻaauau pea ona talu ai e leai se telefoni faʻasolosolo na faʻaaogaina i latou. DSM-5 ua faʻaalia se faʻamatalaga tali tutusa, ua taʻua o le gasegase o le Initaneti, o se tulaga e manaʻomia ai se suʻesuʻega atili. O le a le mafai ona e faʻaaogaina le Initaneti e aloese ai mai lagona le lelei, ma faʻafesoʻotaʻi / agavaʻa / matata faʻapitoa e tatau ona totogi. i le maʻi (35). O isi eseesega e faapea e leai se faitioga i le DSM, o le umi o le 12 masina nai lo le masina 3, e tatau i tagata maʻi ona ausia ni tuʻutuʻuga se lima e maua ai le siama ma, sili atu ona taua, o le maʻi e gata i taaloga i le Initaneti ma e le ia amanaʻia isi gaoioiga Initaneti.

O le faʻamaʻi o le tagofiaina o le Initaneti e le manino ona o loʻo folasia pea ia taiala, o le tele o suʻesuʻega faʻasolosolo o le faitau aofaʻi o tagata, ma ua faʻalauteleina le faʻaaogaina o le Initaneti talu ona faʻamatala muamua. Tao et al. (33) na lipotia mai se faʻalauiloa mai le 1 i le 14%, faʻamatalaina suʻesuʻega na faia i le 2008 ma le 2009. Talu mai lena taimi,Instagram, Facebook, ma isi) ma YouTube ua salalau ma e mafai ona avea ma taʻitaʻia atili ai faʻafitauli faʻafitauli i le Initaneti. Shek et al. (36) na maua le faʻaaogaina o 17-26.8% i talavou i Hong Kong. E sili atu lenei mea hikikomori lea e fuafua e aʻafia 1-2% o le faitau aofai i Asia (silasila i luga). E faigata ona iloa pe o le a le tausaga e amata ai talu mai le tele o suʻesuʻega ua uma ona faia ma talavou ma talavou matutua ma tamaiti ua faʻaalia nei i le Initaneti mai le laʻititi. Faʻafitauli faʻafitauli e mafai ona amata aʻo leʻi oʻo i le talavou. O lona uiga, i se eseʻesega ma hikikomori e masani ona tupu mulimuli ane i le taulealea o le talavou matutua [i le matua tausaga o le amataina o le 22.3 tausaga i Ref. (9)]. O se suʻesuʻega a le atunuʻu i Korea na iloa ai o tamaiti laiti e sili atu ona avea ma vaisu nai lo le teine ​​(3.6 versus 1.9%) (37), lea e ogatusa ma hikikomori. I tulaga uma e lua, o atunuu Asia e foliga mai o loo taimua i suʻesuʻega.

O le filifiliga o le faaupuga "vaisu" o loʻo faʻamaonia ai le sootaga i le va o le faʻaaogaina o le Initaneti ma isi mea ua fai ma vaisu (e pei o le taalo tau tupe) ma le tagofia o vailaʻau. O tagata Initaneti-tagata ua afaina o le a tolu taimi e sili atu nai lo le le avea ma vaisu ia mafatia mai le ava malosi (38). Brand ma Laier (39) toe iloiloina suʻesuʻega o le neuroimagery i luga ole vaisu i luga o le Initaneti ma maua ai se mamanu lava e tasi o le faʻataunuʻuina o le faʻamaʻi faʻamaʻi ma le faʻataunuʻuina o le cortex nai lo mea e faʻaaogaina e tagata. O masani masani o le initaneti o mea ua fai ma vaisu i luga o le Initaneti, ua mafua ona o lenei foliga tutusa. I le Ref. (40), e fa ni faʻataʻitaʻiga autu na maua mai tusi: aʻoaʻoga o le aʻoaʻo aʻoaʻoga (lelei ma le faʻamalosia le malosi), faʻataʻitaʻiga-amio, amio faʻaletonu o tomai faʻapitoa, ma le mafaufauga o le leai o se totogi (O le Initaneti o le a sili atu ona malosi le ola maloloina nai lo le ola moni, tosina mai tagata o loʻo manaʻomia ni faʻamalosi malosi). Faʻamaumauga faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, lagona o le tagata lava ia, faʻafitauli faʻalagona, faʻaosoosoina o le manaʻoga, ma isi mea) e sili atu ona aʻafia nai lo tagata faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, popolega faʻalapotopotoga, faʻafitauli vavalalata o tagata, mafutaga faʻatasi matua, faʻatinoina o le aiga, ma isi) tala faʻataʻitaʻiga talu ai nei (41). Ua fautuaina e faapea o nei tulaga uma e lua o se sui o le tali atu i tulaga o lagona tiga (33, 42). E ui o le malosi e mafai ona i ai sona sao i hikikomori, ae o isi mea na sili atu ona lipotia i hikikomori, lea o le eseesega ma sailiiliga i vaisu i luga o le Initaneti. O lenei vavalalata e mafai ona faamatalaina i se eseesega agaalofa i totonu o nei vaega e lua pe mafai foi ona avea ma se mea e masani ai ona o le muamua faʻamatalaga o le hikikomori o se faʻamaʻi lautele i tusitusiga Iapani. Ae ui i lea, o le mea moni e faapea o hikikomori muamua i le Initaneti ua faʻaaogaina i le sefulu tausaga e foliga mai e faasino atu i se eseesega tele i le va o vaega e lua. I le malamalama o tusitala, e leai se neuroima na faia e suʻesuʻe ai hikikomori.

Hikikomori ma le Initaneti ua i ai nisi e sili atu i luga oa latou fuafuaga ua fuafuaina. O le lua vaega o le leiloa o le fiafia i le aʻoga poʻo le galulue ma faʻalavelave faʻafesoʻotaʻi tagata. Se eseesega i le va hikikomori ma le Initaneti e fai ma vaisu e tusa lava po o le a le faʻauigaina o le faʻamalosia i le faapalepale ma le tolopoina o faʻamaoniga i le pito i tua ma le manatu o le faʻaleagaina o galuega e afua mai i le faafitauli o mea ua fai ma vaisu ae le o le isi auala. O faʻasalaga e lua e mautinoa lava e sili atu i nisi tulaga, e pei o le leai o se fiafiaga mo isi gaoioiga, faʻaogaina o le Initaneti e sosola ese ai lagona o le mafaufau, ma le faʻaletonu o galuega (4, 18, 20). Faʻaauau le 56% o hikikomori e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona lamatia le initaneti o vaisu ma le 9% faʻalavelave i Korea i Saute (4). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suesuega a Korea i Saute na lipotia mai e faapea, o nisi o le mafaufau ua maua le Initaneti i se faʻataʻitaʻiga o se tagata maʻi Iapani hikikomori (23). I le faatusatusa atu i mataupu o mea ua fai ma vaisu, atonu o le Initaneti e aoga mo le lelei o le olaga o hikikomori e ala i le tuuina atu ia te ia o se auala e feiloai ai i tagata e fiafia i ai ma faafitauli faapena (42). O sea atinaʻe e mafai ona avea ma faailoga o le faʻaleleia atili ae le o se faʻalavelave. O se taunuuga, o le tele o togafitiga e faaaoga ai le Initaneti e pulea hikikomori aua e masani ona na o le pau lea o le auala talafeagai mo i latou e fegalegaleai ai ma fomaʻi soifua maloloina (43). I le tulaga o le tagofia o le Initaneti, ua fautuaina mai e le taiala ia amioga e ogaoga ma e tau atu ai i mafatiaga, lea e le o se tulaga mo hikikomori oe mafai ona vaʻavaʻai ia latou amioga o se vaega o latou faʻamatalaga (egosyntonic).

E mafai i le tele o mataupu hikikomori e faʻamaonia ai le le atoatoa o le Initaneti e pei o le pala. Ae ui i lea, e pei ona taua i le taimi muamua, e toatele hikikomori faʻaaoga moni le Initaneti mo fegalegaleaiga faʻaagafesootai (20) aua e mafai ai ei latou ona iloa faʻatasi ma isi i tulaga talitutusa faʻapea ma latou teu ai lava i latou i le lalolagi i fafo (43). Mai se vaaiga masani, o le fesili e mafai ona avea ma mea e faaopoopo i ai le Initaneti o mea ua fai ma vaisu i le pulega o se hikikomori. E mafai ona aoga pe afai e maua ai e le au gasegase avanoa faaopoopo, ae ona o le le lava o suʻesuʻega i togafitiga o vaisu i le Initaneti (44) ma le manaia o le siama, o le a matua faateia. O le mea lea e tatau ai ona faʻaeteete e le o le faʻailogaina o amioga e faʻatatau i le faʻalapotopotoga, aemaise lava i le vavaeeseina o feeseeseaiga ma le le mautonu (45).

O le mafaufau i le isi auala, e foliga mai e le o se mea e ono maua e se tagata maʻi mo le tagofia o le Initaneti i fafo atu o Asia o se suʻega hikikomori aua o loʻo i ai se elemene o le tagata taʻutaʻua faʻaalia i hikikomori e foliga mai e faʻasaina i lenei konetineta. Ae ui i lea, o le faaopoopoina o mea tau eletise na manatu o le a gafa ma hikikomori (feteʻenaʻiga faaleaiga, suiga o agafesootai, le maasiasi e tusa ai ma le faaletonu o le mafaufau, ma isi) e mafai ona manuia ai nisi o tagata gasegase Initaneti ia o nei mea e foliga mai e taua tele i la latou vaisu.

O le isi faʻafitauli taua o le faʻamaloloina o le mafaufau, lea e mafai ona aʻafia uma hikikomori (12) ma le Initaneti ua fai ma vaisu (46). O le fomaʻi atoa e masani lava ona muamua muamua i se vaega o le prodrome, lea e foliga tutusa hikikomori (47, 48). O faʻafitauli e taatele i tulaga uma e lua e aofia ai le vavalalata faʻasalalauga, faʻaleagaina o galuega e fesoʻotai i le va fealoai, faʻaleagaina o le tumama, le maua o le tietiega, popolevale, le talitonuina, le fiafia, lagona atuatuvale, maʻi le moe,5, 10, 49). E faapitoa le taua o le ICD-10 subtype o faʻataʻitaʻiga faigofie (50), lea o loʻo tuʻuina mai ma le le lelei o faʻamaoniga ma amioga le lelei e aunoa ma le taufaasese poo le faʻafeiloaʻiga (51), e ui o lenei suʻesuʻega e feteenai ma ua toesea mai le faʻavasegaina o le DSM ona o le leai o se faʻatuatuaga ma le leai o se faʻaaogaina (51).

E lua itu atonu e fesoasoani i le eseesega i le va o le lua. Muamua, e le o iai i le hikikomori ma, lona lua, o se maʻi maʻi hikikomori atonu o le a le aʻafia i isi faʻafitauli leaga e faʻaopoopo i le vavaeesega faʻaagafesootai, e pei o le faaletonu o le mafaufau. E pei ona taʻua muamua, o aʻafiaga leaga e le patino i le mafaufau ma e mafai ona fautuaina isi faʻamaʻi e pei o le atuatuvale poʻo le faʻasalaga faʻasalaga lona lua i le faʻaaogaina o le cannabis (52).

Faʻasalaga leaga i totonu hikikomori o loʻo nonofo mo ni taimi uumi i totonu o la latou potu e faʻaaoga ai le Initaneti e mafai foi ona taʻitaʻia atu ai se ata e foliga tutusa ma le psychosis. E ui lava i le faitau aofaʻi o tagata, 13.2-28.4% o tagata e ono aʻafia i lagona o le mafaufau-tutusa i o latou olaga (53, 54), o se ripoti lata mai na faaalia ai, i totonu o se kulupu o 170 iunivesite o le iunivesite-e pei o faailoga i luga o le 2-masina o fesoʻotaiga ma faafitauli faʻaaogaina le Initaneti (46). Fai mai tusitala o le faʻaaogaina o le Initaneti e mafai ona avea ma se faʻalavelave e faʻasalaina ai se faʻafitauli, pe, i se isi itu, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai ni faʻaletonu o le tagata e mafai ona faʻaaluina le tele o taimi i le initaneti e feiloai ai ma tagata (46, 55). O lenei faʻamatalaga mulimuli ane e foliga tutusa ma le mea na taʻua muamua e uiga i hikikomori ma le Initaneti (43). E le gata i lea, o le leai o se faʻafitauli ua fesootaʻi atu i faʻamaʻi pipisi o le mafaufau mo le tele o tausaga e oʻo lava i tagata taitoatasi (56). O le leai o se faʻafitauli e mafua mai i le vavae ese o tagata e mafai ona faʻalauteleina ai le mafaufau o le mafaufau hikikomori faʻapea foi, faʻafefeteina le laina i le va o faʻamaumauga e lua. I le leai o ni faʻamalologa o faʻamaʻi pipisi o le mafaufau e fautuaina ai se mea mataʻutia o le psychosis, faʻaleleia o le siosiomaga (faʻaitiitia le faʻaogaina o lagona ma le faʻaaogaina o le Initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga) atonu e fesoasoani i le vavalalata i le va o hikikomori, mafaufauga, ma le initaneti. O le faasologa o taimi o le atinaʻeina o faʻamaoniga e mafai ona avea ma seisi faʻailoga o le tulaga na muamua sau ma "mafua ai" le isi.

I le suʻesuʻeina o se tasi o tusitala (Emmanuel Stip), o nisi o gasegase e maua i nisi taimi se mea manino ma le manino o le mafaufau ma se autu e fesoʻotaʻi ma komepiuta poʻo le fenumiai e uiga i le lalolagi o taʻaloga moni faʻatautaia (57). O isi ua i ai ni uiga mataʻutia-uiga malolosi. E toʻatele foi e faʻaalia ai le le lelei o faʻamaoniga i luga o fua faʻataʻitaʻi o le mafaufau e pei o le PANSS faʻatasi ai ma se fuainumera maualalo o le 60 i luga o le lafoga le lelei, lea e tetee i togafitiga (57). O le faʻaitiitia o faʻamaʻi faʻamaonia e matua taua lava. Ae ui i lea, e le o mataupu uma e o mai faatasi ma se isi le atoatoa o le mafaufau pe afai o loʻo gasegase se maʻi, e leʻo lava le faʻamalamalamaina o le faʻamaʻiina o le faʻasolosolo umi ma le faʻasalaga lautele (58).

Pulega o Hikikomori

O faʻatalanoaga e masani ona tupu i le taimi o le hikikomori, ona o le natura o le faʻamaʻi - o le faʻasalaga o tagata lautele - ma o se tasi ona o le tetee o le aiga e faʻasalalau le mataupu mo mafuaʻaga o le taʻusalaina, faʻalumaina, fefe, faʻasalaga lautele, ma le leai o se malamalama. O le aapa atu i togafitiga faʻaleaganuʻu e ono faʻamaonia ai le faigata ma togafiti togafitiga hikikomori mataupu masani o se tasi o pa puipui sili i le puleaina lelei (4, 5, 10, 12, 13).

E tolu ituaiga lautele o kamupani e tuuina atu auaunaga e fesoasoani ai hikikomori i Iapani: (1) nofoaga faʻalesoifua maloloina o le mafaufau e faʻaaoga togafitiga mafaufau / faʻapitoa; (2) faʻalapotopotoga o loʻo faʻaaogaina auala e leai ni togafitiga poʻo mafaufauga; ma (3) le tele o isi nofoaga e tuʻuina atu ai togafitiga faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, togafitiga fesoasoani i solofanua, fafagaina i totonu o se faatoaga, ma luga ole laiga i luga o le initaneti) (19). Auaunaga e masani ona faalagolago i le auala hikikomori ua faʻamalamalamaina ma malamalamaina ae o se fuafuaga faʻaletausaga lelei e tatau ona aofia uma ai togafitiga faʻamaʻi ma agafesootai (19). O le sini o le pulega o le vavae ese lea o le tino (o lona uiga o le tosoina mai o latou potu poʻo isi siosiomaga) ma le vavae ese, ma faʻamalosia ai i latou e faʻaaogaina se matafaioi malosi i totonu o sosaiete, pe o le toe foi i le aʻoga pe faʻapipiʻi le maketi o galuega (5).

I le taimi muamua, puleaina hikikomori e aofia ai se iloiloga faʻataʻitaʻiga a le falemaʻi e faʻalavelave ai le auai o le mafaufau faʻapitoa. Afai o loʻo iai se faʻasalaga, e tatau ona ofoina togafitiga faʻapitoa tau togafitiga. Ole falemaʻi atonu e manaʻomia i nisi tulaga o le matuia o galuega, ma togafitiga talafeagai mo togafitiga ma / poʻo le mafaufau mo togafitiga faʻatasi, e pei o le schizophrenia, faanoanoaga, ma le telefoni faʻasalalau, e mafai ona faʻaalia. O faʻamalositino a le mafaufau ma le mafaufau e mafai foi ona manaʻomia mo le atinaʻe lautele poʻo faʻafitauli o le tagata. O le toatele, e ui i lea, e leai se mafaufau o le mafaufau ma ua manatu o le "hikikomori muamua". I nei tulaga, po o mataupu e le o le faafitauli ogaoga e le o se faafitauli ogaoga pe na o le mafuaʻaga o le faaletonu o galuega, auaunaga faufautua, polokalama o asiasiga a le aiga e aofia ai le poto poto faʻataʻitaʻiga, ma le faʻataʻitaʻiga o le aiga poʻo le faʻalapotopotoga o loʻo faʻaalia le tele o le folafolaga e ui lava o loʻo i ai auala faʻapitoa ma molimau e maua ai (4, 5, 10, 12, 49). O le mafaufau o le psychotherapy ma le nidotherapy, o le faʻaogaina lelei o le siosiomaga faaletino ma agafesootai e fesoasoani e ausia ai se tulaga lelei mo maʻi, ua faʻaaogaina foi (14, 57, 59). O faʻamaoniga i luga o le vailaʻau faʻapitoa e oʻo lava ile taugata. Paroxetine na faʻaaogaina ma le manuia i se tagata maʻi e toʻatasi ma le maʻi le mautonu o le na alu i lona potu mo 10 tausaga ae e le manino pe o le faailoga moni lea hikikomori (10).

O togafitiga e mafai ona uumi, o le atoatoa ma le lagolagoina o le auai i le togafitiga o togafitiga e le masani ai ma e na o se vaega toalaiti o mataupu e maua ai le auai lautele lautele (4, 12, 13, 32).

I le atoaga, o faʻamatalaga e uiga i le togafitiga e tele lava ina faʻavae i luga o laʻasaga laʻititi po o lipoti lipoti, ma le leai o ni faʻataʻitaʻiga faʻatautaia (5). Atonu e saogalemu le faapea atu o togafitiga togafitiga e tatau ona tuʻuina atu pe afai o loʻo i ai se maʻi faʻapitoa i le mafaufau, ae leai se mafuaʻaga e tatau ona i ai nai lo isi ituaiga togafitiga, pe afai latou te le faalavelaveina le tasi ma le isi. O le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma togafitiga faafomaʻi (faʻatasi ai ma lona malamalama loloto e uiga i faʻamaʻi o le mafaufau) ma togafitiga faʻapitoa (faatasi ai ma lona faamamafa i le toe faʻaleleia o agafesootai, aapa atu ma le faʻasinomaga masani) e ono aoga i le hikikomori ma le faʻamaualuga (19). Peraimeri hikikomori o mataupu atonu o le a sili ona manuia mai togafitiga o le mafaufau, ae o le toe suʻesuʻeina e se fomaʻi i le mavae ai o sina taimi e mafai ona mautinoa ai o loʻo maʻi pea le tagata gasegase o faailoga o le psychiatric.

Suʻega

Ma le isi, o lenei mea o loʻo atagia mai ai le faʻavaivai poʻo le faʻaleagaina. O se suʻesuʻega e tasi na faʻaalia ai tagata gasegase i maʻi le mautonu lautele ma hikikomori na sili atu lona leaga nai lo i latou e naʻo le telefoni faʻafesootai, o loʻo fautua mai ai hikikomori o se eseesega tele o le muamua.

Afai o se hikikomori mulimuli ane toe faʻafouina ma le lotomalie i totonu o le sosaiete - masani lava pe a mavae ni tausaga - e feagai o ia ma se faʻafitauli ogaoga: maua mai tausaga ua leiloloa o aʻoga poʻo galuega. O le mea lea e sili ai le faigata ona toe foʻi atu i le sosaiete. O taunuʻuga mo tagata taitoatasi hikikomori e sili atu le leaga pe afai latou te le sailia le fesoasoani, e tusa lava pe lagolago tagata o latou aiga (13).

Faaiuga Faaiu

O lenei mataupu e foliga mai e talafeagai ma le faamatalaga o le "hikikomori syndrome "poʻo le" faʻasolosolo taimi o le faʻasolosoloina o maʻi "ma matou talitonu o le lipoti muamua lea na lolomi mai Kanata. O le tagata gasegase e leʻi mafai ona faʻafetaiaʻia se isi suʻesuʻega o le psychiatric, e pei o se mea e sili ona afaina, se maʻi le mautonu, poʻo soʻo se faaletonu o tagata, e tusa ai ma le DSM-5. E mafai ona o ona faailoga e mafua mai i se vaega o le mafaufauga poʻo ni aʻafiaga leaga o le schizophrenia e ui lava e itiiti ni faʻamaoniga mo lenei faʻamaʻi i le faʻaalia poʻo mulimuli ane. O le tagofia o le Initaneti sa iloiloina foi e ui lava i lenei tulaga faapitoa, o le malosi ma le umi o le faʻaaogaina o le Initaneti i aso taʻitasi e foliga mai na tulai mai lona lua i lona umi o le solomuli o tagata. E le gata i lea, o le aveeseina o lana komepiuta ma le Initaneti e le mafua ai se suiga i lana amio po o lona aveeseina o tagata. O le mea taua, na mafai ona toe amata lana galuega ma suʻesuʻega e aunoa ma le manaʻoga mo vailaʻau poʻo togafitiga.

Le nofoaga tonu o hikikomori i le psychiatric nosology e leʻi fuafuaina. O se tasi o fesili na lagaina pe afai o se tasi o agavaʻa agaʻi faʻaleagaina. O nisi tusitala o loo faapea mai e le o se maʻi, ae o se faaupuga o le atuatuvale, lea e mafai ona faamatalaina ai le leai o se tulaga masani ma autasi le taliaina o faamatalaga faafomaʻi i luga o suesuega faasaienisi (58, 60). O nisi e finau ai hikikomori atonu o se tali e le faʻaleagaina pe faʻafesoʻotaʻi i mafatiaga (42) ma faʻamaonia i tulaga o le tuputupu aʻe faʻatasi ma le faʻailoaina o fausaga (6). Faʻalavelave faʻafuaseʻi e pei o hikikomori e mafai ona atagia mai ai le suiga o le tupulaga talavou ma le siosiomaga ma le aiga, ae maise lava i le vaʻaia o le solomuli lautele ma le mafatia o le aiga ma le leai o se malosi. A o iai le feeseeseaiga pe o hikikomori e tatau ona avea o se faʻafitauli o le mafaufau pe leai foi, hikikomori e masani ona avea o se "maʻi" e fomaʻi i Iapani (20). Ae ui i lea, o loʻo i ai le le mautonu pe o hikikomori o se maʻi faʻamuamua poʻo le lua (faʻamaʻi faʻasalalau tagata e le o aʻafia ma soʻo se maʻi o le psychiatric), pe na o se aʻoga lona lua, pe afai o le vaʻaia o tagata e fesoʻotaʻi ma isi togafitiga faʻafomaʻi. Ae ui i lea, e pei ona faʻamanino lata mai i tusitusiga (58), o le faʻaaogaina o se faʻaititia o se vaaiga mamao po o se faʻataʻitaʻiga atonu e ono avea ma se faʻaosooso faʻasosoʻo ma le leiolio, aemaise lava le amanaʻiaina o faʻamatalaga taʻitasi ma le tapulaa o tusitusiga e aunoa ma se fesoʻotaiga vavalalata manino ma soʻo se isi faʻafitauli psychiatric poʻo mea faʻapitoa i le vafealoaloai. O polokalame faʻapitoa i polokalame mo uluaʻi vaevaega poʻo le faʻatalatalanoaga e uiga i se suʻesuʻega o le prodromal psychosis e taʻitaʻiina ai i tatou e mafaufau i faʻasalalauga eseese, e aofia ai ma faʻataʻitaʻiga i tupulaga talavou o le aufaʻatasi o le faifilosofia o Michel Serres e taua o le "Thumbelina": o se suiga fou faaletagata e mafua ai le mafai i tusitusiga ma o latou lima matua (61). Tamaiti aʻoga ma tamaiti aʻoga i aso nei o loʻo feagai ma se galulolo o suiga ma iu ai i le faʻaaluina o le tele o taimi i totonu o le komepiuta nai lo le lalolagi moni.

O le mea lea, e ui lava hikikomori atonu e mafai ona faamatalaina i le taimi nei o se taunuuga o fegalegaleaiga i tulaga tau mafaufau, mea ola, ma mea tau le va fealoai, o nisi suʻesuʻega e manaomia pea e iloa ai le va o le tulaga muamua ma le lua hikikomori ma faʻamautu pe o se vaega fou lenei o suʻesuʻega, poʻo se faʻaaliga faʻale-aganuʻu poʻo faʻalapotopotoga o faʻamautuina ua maeʻa. O suʻesuʻega faʻamalosi e mafai ona fesoasoani i le faʻavaeina o le siosiomaga poʻo le aʻafiaga o aʻafiaga, ae o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e mafai ona faʻaleleia atili lo tatou malamalama i togafitiga lelei. Ae i le taimi nei, o lipoti o lipoti mai le salafa o le lalolagi e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama i lenei tulaga ma fesoasoani ai e faʻatino le manatu.

Talosaga Tetele

Na tusia le faʻatagaina na maua mai le maliega mai le mataupu ina ua uma ona tuʻuina atu faʻamalamalamaga atoa o suʻesuʻega, e aofia ai le faʻataʻitaʻiga Brain. Na talia le suʻesuʻega e le Komiti o Amio Taualoa a Fernand Seguin Research Center, i Montreal, QC, Canada. O suʻesuʻega na tuʻuina atu i tusitusiga na aofia ai se mataupu faʻavae tagata.

Tusitala Tusitala

ES o le tusitala muamua ma le tusitala tutusa. AC, AT, ma SK na auai i le tusiaina o vaega i le vaega ma toe iloilo se ata muamua.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

faatupeina

O ES o le saienitisi suesue i le Iunivesite o Montreal ma faʻaaogaina le faʻatupega mai ia mea.

mau faasino

1. Watts J. Tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina e aafia i le "hikikomori". Lancet (2002) 359(9312):1131. doi: 10.1016/S0140-6736(02)08186-2

CrossRef Full Text | Scholar Google

2. Kato TA, Shinfuku N, Sartorius N, Kanba S. O hikikomori a Iapani ma le atuatuvale i tagata talavou o loʻo salalau i fafo atu? Lancet (2011) 378(9796):1070. doi:10.1016/S0140-6736(11)61475-X

CrossRef Full Text | Scholar Google

3. Furuhashi T, Tsuda H, Ogawa T, Suzuki K, Shimizu M, Teruyama J, et al. Malo o lieux, faʻamatalaga ma feeseeseaiga o tupulaga talavou matutua litaea i Farani ma Au Japan (Hikikomori). Le Evolution Psychiatric (2013) 78(2):249–66. doi:10.1016/j.evopsy.2013.01.016

CrossRef Full Text | Scholar Google

4. Lee YS, Lee JY, Choi TY, Choi JT. Polokalame asiasi mo aiga mo le sailia, iloiloina ma togafitia le sologa lelei o tupulaga i Korea. Fomaʻi maʻi maʻi Neurosci (2013) 67(4):193–202. doi:10.1111/pcn.12043

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

5. Li TM, Wong PW. Taʻaloga o le vaʻaia o tagata lautele (hikikomori): o se iloiloga faʻaleleia o suʻesuʻega agavaʻa ma faʻatusatusaga. Aust NZJ Psychiatry (2015) 49(7):595–609. doi:10.1177/0004867415581179

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

6. Uʻamea A. O le sailiga o hikikomori Iapani: vavalalata le vafealoaloai i tagata talavou. Sociol Rev (2008) 56(2):309–25. doi:10.1111/j.1467-954X.2008.00790.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

7. Tateno M, Park TW, Kato TA, Umene-Nakano W, Saito T. Hikikomori e ono mafai ona faia i le falemaʻi: se suʻesuʻega fesili. BMC Psychiatry (2012) 12:169. doi:10.1186/1471-244X-12-169

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

8. Maïa F, Figueiredo C, Pionnié-Dax N, Vellut N. Hikikomori, o tamaiti talavou o loʻo o ese mai. Palani: Armand Colin (2014).

Scholar Google

9. Koyama A, Miyake Y, Kawakami N, Tsuchiya M, Tachimori H, Takeshima T. O le soifuaga masani, o le faʻamaualuga o le mafaufau ma le faʻateleina o le faitau aofaʻi o "hikikomori" i le faitau aofai o tagata i Iapani. Maualuga Resitala (2010) 176(1):69–74. doi:10.1016/j.psychres.2008.10.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

10. Teo AR. O se ituaiga fou o le vavaeeseina o tagata i Iapani: o se toe iloiloga o hikikomori. O le fomaʻi (2010) 56(2):178–85. doi:10.1177/0020764008100629

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

11. Wong PW, Li TM, Chan M, Tulafono YW, Chau M, Cheng C, et al. O le faʻaogaina ma le faʻasaʻoina o le faʻasalaga lautele (hikikomori) i Hong Kong: o se suʻesuʻega o suʻesuʻega i telefoni feaveaʻi. O le fomaʻi (2015) 61(4):330–42. doi:10.1177/0020764014543711

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

12. Kondo N, Sakai M, Kuroda Y, Kiyota Y, Kitabata Y, Kurosawa M. Tulaga lautele o hikikomori (faaumiumi le vavaeeseina o tagata) i Iapani: togafitiga o mafaufau ma taunuuga i nofoaga o le soifua maloloina o mafaufau. O le fomaʻi (2013) 59(1):79–86. doi:10.1177/0020764011423611

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

13. Malagon-Amor A, Corcoles-Martinez D, Martin-Lopez LM, Perez-Sola V. Hikikomori i Sepania: o se suʻesuʻega faʻamatalaga. O le fomaʻi (2014) 61(5):475–83. doi:10.1177/0020764014553003

CrossRef Full Text | Scholar Google

14. Teo AR, Kato TA. O le faʻaogaina ma le faʻasaʻoina o le faʻasalaga o tagata lautele i Hong Kong. O le fomaʻi (2015) 61(1): 102. Pule: 10.1177 / 0020764014554923

CrossRef Full Text | Scholar Google

15. Sakamoto N, Martin RG, Kumano H, Kuboki T, Al-Adawi S. Hikikomori, o se aganuu agavaʻa po o se faʻaleagaga faʻaleaganuʻu? Nidotherapy ma se ata vali mai Oman. Int J Mental Health (2005) 35(2):191–8. doi:10.2190/7WEQ-216D-TVNH-PQJ1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

16. Ovejero S, Caro-Canizares I, de Leon-Martinez V, Baca-Garcia E. Faateleina le le atoatoa o le vavalalata lautele: o se hikokomori mataupu i Sepania. O le fomaʻi (2014) 60(6):562–5. doi:10.1177/0020764013504560

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

17. Garcia-Campayo J, Alda M, Sobradiel N, Sanz Abos B. [O se lipoti o hikikomori i Sepania]. Med Clin (2007) 129(8): 318-9.

Scholar Google

18. De Michele F, Caredda M, Delle Chiaie R, Salviati M, Biondi M. [Hikikomori (ioe): se faʻasologa o aganuu i le itulau 2.0 web). Riv Psichiatr (2013) 48(4):354–8. doi:10.1708/1319.14633

CrossRef Full Text | Scholar Google

19. Chan GH-Y, Lo T. Hedden auaunaga a le autalavou: mea e mafai e Hong Kong ona aʻoaʻoina mai Iapani. Le fanau a le tamaititi talavou Serv Rev (2014) 42: 118-26. Pule: 10.1016 / j.childyouth.2014.03.021

CrossRef Full Text | Scholar Google

20. Teo AR, Fetters MD, Stufflebam K, Tateno M, Balhara Y, Choi TY, et al. Faailoaina o le hikikomori syndrome o le vavaeeseina o tagata: uiga o le mafaufau ma togafitiga togafitiga i atunuu e fa. O le fomaʻi (2015) 61(1):64–72. doi:10.1177/0020764014535758

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

21. Guedj-Bourdiau M. Fale puipui o le talavou. Hikikomori. Ann Med Psychol (2011) 169(10):668–73. doi:10.1016/j.amp.2011.10.005

CrossRef Full Text | Scholar Google

22. Teo AR. Vavalalata le va fealoai ma le atuatuvale: se lipoti o le hikikomori. O le fomaʻi (2013) 59(4):339–41. doi:10.1177/0020764012437128

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

23. Kato TA, Tateno M, Shinfuku N, Fujisawa D, Teo AR, Sartorius N, et al. E i ai i fafo atu o Iapani le faʻasolosolo o le 'hikikomori' o le vavalalata o tagata? O se uluai suesuega faava o malo. Fomaʻi Psychiatry Psychiatrist Epidemiol (2012) 47(7):1061–75. doi:10.1007/s00127-011-0411-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

24. Borovoy A. Iapani o loʻo natia: o loʻo faʻamalosia le lagona faʻavaivai i Iapani. Cult Medic Psychiatry (2008) 32(4):552–76. doi:10.1007/s11013-008-9106-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

25. Krieg A, Dickie JR. Faʻapipiʻi ma hikikomori: faʻataʻitaʻiga o le atinaʻe o le mafaufau. O le fomaʻi (2013) 59(1):61–72. doi:10.1177/0020764011423182

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

26. Suwa M, Suzuki K. O le uiga o le "hikikomori" (faʻasalaga faʻasalalau) ma le tulaga faʻale-aganuu i Iapani i aso nei. J Psychopathol (2013) 19(3): 191-8.

Scholar Google

27. Umeda M, Kawakami N. Faʻasalaga o le siʻosiʻomaga o le aiga o tamaiti laiti ma le aʻafiaga o le vaʻaia o tagata ('hikikomori') i le faitau aofaʻi o tagata i Iapani. Fomaʻi maʻi maʻi Neurosci (2012) 66(2):121–9. doi:10.1111/j.1440-1819.2011.02292.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

28. Norasakkunkit V, Uchida Y. Ina ia tausisia pe tausia le tumau o oe lava ia? Hikikomori lamatia i Iapani ma le vavae ese mai le sailia o le fealofani. J Soc Clin Psychol (2014) 33(10):918–35. doi:10.1521/jscp.2014.33.10.918

CrossRef Full Text | Scholar Google

29. Wong V. O le autalavou na lokaina i le taimi ma avanoa? Faʻamatalaina uiga o le vaʻaia o tagata ma faʻatinoga faʻaletino. J Soc Work Pract (2009) 23(3):337–52. doi:10.1080/02650530903102692

CrossRef Full Text | Scholar Google

30. Gariup M, Parellada E, Garcia C, Bernardo M. [Hikikomori poʻo le faʻataʻitaʻiga faigofie?]. Med Clin (2008) 130(18):718–9. doi:10.1157/13120777

CrossRef Full Text | Scholar Google

31. Teo AR, Gaw AC. Hikikomori, o le aganuu a Iapani e faʻasolosolo ai le faʻasalaga lautele ?: o se talosaga mo DSM-5. J Nerv Ment Dis (2010) 198(6):444–9. doi:10.1097/NMD.0b013e3181e086b1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

32. Nagata T, Yamada H, Teo AR, Yoshimura C, Nakajima T, van Vliet I. Comorbid faʻasalaga lautele (hikikomori) i tagata faʻamaʻi ma le maʻi popolega lautele: uiga faʻapitoa ma tali togafitiga i se faasologa o mataupu. O le fomaʻi (2013) 59(1):73–8. doi:10.1177/0020764011423184

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

33. Tao R, Huang X, Wang J, Zhang H, Zhang Y, Li M. Faʻatulagaina tuʻutuʻuga faʻamaonia mo le tagofia o le Initaneti. onāga i vailāʻau (2010) 105(3):556–64. doi:10.1111/j.1360-0443.2009.02828.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

34. Craparoa G. Internet addiction, dissociation, ma alexithymia. Procedia Soc Behav Sci (2011) 30: 1051-6. Pule: 10.1016 / j.sbspro.2011.10.205

CrossRef Full Text | Scholar Google

35. American Psychiatric Association. Malosi DSMT. Fuataga ma Fuainumera Faamaumau o Mafaufauga Mafaufau: DSM-5 (2013). Maua mai: http://dsm.psychiatryonline.org/book.aspx?bookid=556

Scholar Google

36. Shek DT, Yu L. Adolescent le tagofia o le initaneti i Hong Kong: faʻaaogaina, suia, ma faʻasaʻo. J Pediatr Adolesc Gynecol (2016) 29(1 Suppl):S22–30. doi:10.1016/j.jpag.2015.10.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

37. Ha YM, Hwang W. Eseesega i le initaneti e fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga o le soifua maloloina o le mafaufau i le va o le au talavou e faʻaoga ai se suʻesuʻega i luga o le upega tafaʻilagi a le atunuʻu. Int J Ment Addiction (2014) 12(5):660–9. doi:10.1007/s11469-014-9500-7

CrossRef Full Text | Scholar Google

38. Ho RC, Zhang MW, Tsang TY, Toh AH, Pan F, Lu Y, et al. O le fegalegaleaiga i le va o le initaneti o vaisu ma le psychiatric co-morbidity: o se meta-iloiloga. BMC Psychiatry (2014) 14:183. doi:10.1186/1471-244X-14-183

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

39. Brand M, Young KS, Laier C. Manaʻo muamua ma le initaneti: o faʻataʻitaʻiga masani ma iloiloga o suʻesuʻega neuropsychological ma neuroimaging. Laua Neurosci i luma (2014) 8: 375. doi: 10.3389 / fnhum.2014.00375

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

40. Chakraborty K, Basu D, Vijaya Kumar KG. Initaneti ole vaisu: maliega, feeseeseaiga, ma le agai i luma. Ausetalia i Sasae Sasaʻe (2010) 20(3): 123-32.

PubMed Abstract | Scholar Google

41. Koo HJ, Kwon JH. Tulaga lamatia ma mea puipuia o mea tau vaisu i luga o le initaneti: o se tolu-iloiloga o suesuega loloto i Korea. Yonsei Med J (2014) 55(6):1691–711. doi:10.3349/ymj.2014.55.6.1691

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

42. Taylor M. Laasaga o le le mautonu: o se fua faatatau mimetic i faafitauli faʻalapotopotoga i Iapani. Anthropoics (2006) 12(1). Maua mai: http://www.anthropoetics.ucla.edu/ap1201/taylor.htm

Scholar Google

43. Chan HY, Lo TUA. Tulaga lelei o le olaga o le talavou natia i Hong Kong. Appl Res Qual Life (2014) 9(4):951–69. doi:10.1007/s11482-013-9279-x

CrossRef Full Text | Scholar Google

44. Tupu DL, Delfabbro PH, Griffiths MD, Gradisar M. Iloiloina o mataupu tau falemai o le tagofiaina o vaisu i luga ole Initaneti: iloiloga faʻaleleia ma iloiloga CONSORT. Clin Psychol Rev (2011) 31(7):1110–6. doi:10.1016/j.cpr.2011.06.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

45. Van Rooij AJ, Prause N. O se iloiloga ogaoga o le '' upega tafaʻilagi i vaisu 'ma fautuaga mo le lumanaʻi. J Behav Addict (2014) 3(4):203–13. doi:10.1556/JBA.3.2014.4.1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

46. Mittal VA, Dean DJ, Pelletier A. O le tagofia o le initaneti, suiga moni ma suiga i taimi umi i aafiaga o le mafaufau-pei o le tupulaga talavou. Early Interview Psychiatry (2013) 7(3):261–9. doi:10.1111/j.1751-7893.2012.00390.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

47. Yung AR, McGorry PD. Faʻamatalaga o le mafaufau: faatulaga le tulaga. Br J Psychiatry Suppl (2007) 51:s1–8. doi:10.1192/bjp.191.51.s1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

48. Daneault JG, Stip E. Genealogy o meafaigaluega mo le suʻesuʻeina o le mafaufau. Laʻasaga i luma (2013) 4: 25. Tui: 10.3389 / fpsyt.2013.00025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

49. Hafner H, Maurer K, Ruhrmann S, Bechdolf A, Klosterkotter J, Wagner M, et al. Tuai amata ma puipuiga lona lua o le mafaufau: mea moni ma faaaliga vaaia. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci (2004) 254(2):117–28. doi:10.1007/s00406-004-0508-z

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

50. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. O le ICD-10 Faʻasoaina o Faʻafitauli o le Mafaufau ma le Faʻalagona: Tulaga Faʻamaumauga mo Suesuega. Geneva: Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (1993).

Scholar Google

51. O O'Brien D, Macklin J. Late ua amata faʻataʻitaʻiga faigofie. Scott Med J (2014) 59(1):e1–3. doi:10.1177/0036933013519025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

52. Schmits E, Quertemont E. [Ua taʻua nei "suamalie" fualaau faasaina: cannabis ma le syndrome syndrome]. Rev Med Liege (2013) 68(5-6): 281-6.

PubMed Abstract | Scholar Google

53. van Os J, Hanssen M, Bijl RV, Vollebergh W. Faʻalavelave faʻafitauli o le mafaufau ma le faʻalapotopotoga o faʻamaoniga o le mafaufau: se faʻatautaia i le taulaga-faʻatautaia. Arch Gen Psychiatry (2001) 58(7):663–8. doi:10.1001/archpsyc.58.7.663

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

54. Kendler KS, Gallagher TJ, Abelson JM, Kessler RC. Soifuaga masani, tulaga lamatia o le faitau aofaʻi o tagata, ma le faʻamaonia o le leai o se aoga o le mafaufau e pei ona iloiloina i totonu o se faʻalapotopotoga a Amerika. O le National Comorbidity Survey. Arch Gen Psychiatry (1996) 53(11):1022–31. doi:10.1001/archpsyc.1996.01830110060007

CrossRef Full Text | Scholar Google

55. Mittal VA, Tessner KD, Walker EF. Faʻaaoga tele le Initaneti ma le faʻaleagaina o le amio i tama talavou. Schizophr Res (2007) 94(1–3):50–7. doi:10.1016/j.schres.2007.04.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

56. Daniel C, Mason OJ. Faʻapitoa mafaufauga faʻapitoa i le mafaufau faʻapitoa i taimi o le faʻanoanoa. Biomed Res Int (2015) 2015: 439379. Pule: 10.1155 / 2015 / 439379

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

57. Stip E. Interface health mentale, faʻasalalau ma faʻasalaga - tasi le lua ma le lua faʻataʻitaʻiga: o le faʻaaogaina o le medielo o le cannabis ma le hikikomori. Santé Ment Qué (2014) 39(2):8–14. doi:10.7202/1027828ar

CrossRef Full Text | Scholar Google

58. Li TM, Wong PW. Faʻasalalauga faʻapitoa: faʻamalosolo i le vafealoaloai i le taimi o le talavou: se aganuu-faapitoa pe o se lalolagi atoa? J Child Child Psychiatry (2015) 56(10):1039–41. doi:10.1111/jcpp.12440

CrossRef Full Text | Scholar Google

59. Wilson S. Braindance o le hikikomori: agai i le toe foi mai i le mafaufau i le mafaufau. Palakalafa (2010) 33(3):392–409. doi:10.3366/para.2010.0206

CrossRef Full Text | Scholar Google

60. Tajan N. Suʻega a le tagata ma le mafaufau: o se iloiloga auiliili o hikikomori. Neuropsychiatr Child Adolesc (2015) 63(5):324–31. doi:10.1016/j.neurenf.2015.03.008

CrossRef Full Text | Scholar Google

61. Serres M. Petite Poucette. Palani: Faʻaaliga. Le Pommier Ed (2012).

Scholar Google

 

Keywords: hikikomori, vaisu i luga o le Initaneti, schizophrenia, faʻasalaga faʻaagafesoʻotaʻi, vaega faʻasolosolo

Faʻamatalaga: Stip E, Thibault A, Beauchamp-Chatel A ma Kisely S (2016) Initaneti Faʻasaga, Hikikomori Maʻi, ma le Prodromal Phase of Psychosis. I luma. Fomaʻi 7: 6. Tui: 10.3389 / fpsyt.2016.00006

Na maua: 23 Setema 2015; Talia: 11 Ianuari 2016;
Lomia: 03 Mati 2016

Faatonutonu e:

Rajshekhar Bipeta, Gandhi Medical College and Hospital Hyderabad, Initia

Toe iloiloina e:

Aviv M. Weinstein, Iunivesite o Ariel, Isaraelu
Luigi Janiri, Università Cattolica del Sacro Cuore, Italia

Copyright: © 2016 Stip, Thibault, Beauchamp-Chatel ma Kisely. O se faʻasalalauga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o tuutuuga o le Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe'ā tuʻuina atu le uluaʻi tusitala poʻo le laiseneina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei tusi o tala o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Fesootaiga: Emmanuel Stip, [imeli puipuia]