Initaneti-Fesoʻotaʻiga faʻaletonu: O se Mataupu o Vafealoai Aspect, Coping, and Internet-Use Expectancies (2016)

. 2016; 7: 1747.

Lomia i luga o le initaneti 2016 Nov 10. Tui:  10.3389 / fpsyg.2016.01747

PMCID: PMC5102883

lē faʻatino

O talosaga tau feso'ota'iga i luga ole laiga e pei ole Facebook, WhatsApp, ma Twitter o nisi ia o talosaga fa'ainitaneti e masani ona fa'aaogaina. O loʻo faʻateleina le aofaʻi o tagata taʻitoʻatasi o loʻo mafatia i le faʻaitiitia o le puleaina o latou faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti lea e oʻo atu ai i le tele o aʻafiaga leaga i le olaga tuusao. E mafai ona taʻua lenei mea o le Initaneti-fesoʻotaʻiga maʻi (ICD). O su'esu'ega o lo'o iai nei o lo'o su'esu'eina ai le matafaioi a uiga ta'ito'atasi (fa'ata'ita'iga, fa'ailoga psychopathological, lagona o le tu'ua to'atasi) ma fa'amatalaga patino. I se fa'ata'ita'iga a le 485 tagata auai na fa'ata'ita'iina se fa'ata'ita'iga fa'atusa fa'atulagaina e su'esu'e ai tagata vavalo ma faufautua e ono vavalo ai se fa'aoga tele. O faʻaiʻuga o loʻo faʻamamafaina ai o le maualuga maualuga o le nofo toʻatasi ma le itiiti ifo o le vaʻaia o le lagolago lautele e faʻaleleia ai le lamatiaga o se faʻaogaina faʻamaʻi. O a'afiaga o fa'ailoga psychopathological (fa'anoanoa ma popolega fa'aagafesootai) fa'apea fo'i uiga ta'ito'atasi (fa'atatau o le tagata lava ia, malosi o le tagata lava ia, ma le fa'alavelave fa'alavelave) i fa'ailoga ICD o lo'o fa'atalanoaina e fa'amoemoega fa'aoga Initaneti ma faiga fa'aletonu. O fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai a'afiaga o fa'atalanoaga e o gatasi ma le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga a Brand et al. (). E pei ona fautuaina i le faʻataʻitaʻiga faʻaagafesootai e foliga mai o ni faʻamatalaga autu o faʻamaoniga ICD. O isi su'esu'ega e tatau ona su'esu'eina mea fa'afeso'ota'i ma 'ese'ese o isi ituaiga fa'aletonu fa'aoga fa'aoga Initaneti.

uputatala: Vaisu i luga ole laiga, upegatafa'ilagi feso'ota'iga, fa'amoemoega fa'aoga Initaneti, psychopathology, uiga, fa'afetaui, feso'ota'iga i luga ole laiga

faʻatomuaga

I le olaga i aso faisoo, o le Initaneti o se meafaigaluega talafeagai e suʻe ai faʻamatalaga, faʻatau i luga ole laiga ma le gata i lea, e fesoʻotaʻi ma tagata taʻitoʻatasi i le lalolagi atoa. O le faigofie ona maua ma le faʻateleina o le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi e faʻaleleia ai le taʻutaʻua o upega tafaʻilagi (SNS), e pei o le Facebook, ma isi faʻaoga fesoʻotaʻiga, e pei o Instagram, Twitter, ma WhatsApp (Wu et al., ). O nei talosaga uma e mafai ai ona fegalegaleai ma isi tagata, o fegalegaleaiga lelei o se uiga autu o nei meafaigaluega o se vaega o ala o faasalalauga lautele. Ae ui i lea, o le faʻamatalaga o faʻasalalauga lautele e sili atu ona lautele: "Auala i luga ole Initaneti e mafai ai e tagata faʻaoga ona fegalegaleai faʻatasi ma filifili le tagata lava ia, pe i le taimi moni poʻo le asynchronously, faatasi ai ma tagata lautele lautele ma vaapiapi e maua mai le taua mai mea e gaosia e le tagata ma le manatu o fegalegaleaiga ma isi.” (Carr ma Hayes, , i. 50). O lenei faʻamatalaga o loʻo i ai elemene autu e pei o le faʻaaogaina e le tagata faʻapitoa poʻo le tele o fesoʻotaʻiga, o ni vaega foi o nofoaga o fesoʻotaʻiga faʻapolofesa, laupapa talatalanoaga, poʻo talanoaga talanoaga (Carr ma Hayes, ). Mo lenei suʻesuʻega, matou faʻamatalaina fesoʻotaʻiga Initaneti o le faʻaogaina o upega tafaʻilagi (eg, Facebook, Twitter, Instagram), microblogs, ma blogs, faʻapea foʻi ma avefeʻau i luga ole laiga (faʻataʻitaʻiga, WhatsApp). O le fa'aogaina o nei saite e aofia ai gaioiga e mafai ai ona fefa'asoa'i ma isi tagata fa'aoga e pei o le fa'asalalauina o mea po'o le faitau tusi. O le fa'auigaina e le'o aofia ai nisi vaega o upegatafa'ilagi fa'aagafesootai e pei o ta'aloga po'o le su'eina o fa'amatalaga.

O nisi o mafuaʻaga autu ua oʻo ai nei meafaigaluega i le taʻutaʻua e ese mai i le avanoa e faʻafesoʻotaʻi ai ma uo o le faʻaleleia o lagona ma faʻafiafiaina oe lava (Krämer ma Winter, ; Neubaum ma Krämer, ). Kuss ma Griffiths () maua mea fa'aagafesootai e pei o le fa'ailoaina o vaega ma le fa'atauaina o le tagata lava ia e fai ma fa'ailo autu mo le auai i le SNS. SNS o nu'u 'upega tafa'ilagi lea e mafai ai ona faia fa'amatalaga patino e fa'asoa fa'amatalaga patino ma feso'ota'i ma isi tagata fa'aoga. O talosaga feso'ota'iga i luga ole laiga e fa'atatau ile feso'ota'iga i le va o tagata eseese. E ese mai i le SNS, o taʻaloga faʻaagafesootai ma suʻesuʻega faʻamatalaga e le o ni vaega autu o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga. (Amichai-Hamburger ma Vinitzky, ; Kuss ma Griffiths, ; Floros ma Siomos, ; Guedes et al., ). Peita'i, o lo'o fa'atupula'ia le aofa'i o tagata ta'ito'atasi o lo'o feagai ma a'afiaga leaga ona o le fa'aogaina tele o le Initaneti po'o le tele o talosaga i luga ole laiga, e pei o feso'otaiga i luga ole laiga. O lenei fa'aoga tele e ta'ua o vaisu i luga ole Initaneti po'o fa'afitauli fa'apitoa ole fa'aogaina ole Initaneti. O aʻafiaga leaga e ono mafai ona faʻaleagaina le faʻatinoga i galuega, aʻoga, poʻo kolisi, feeseeseaiga ma aiga ma uo, poʻo lagona le lelei (Brand et al., ). O le faʻateleina fua o vaisu Initaneti ua lipotia mai e 1% i Siamani (Rumpf et al., ).

O le faaletonu o le faaaogaina o le Initoneti faapitoa e faamatalaina ai le faaaogaina o mea ua fai ma vaisu o se mea faapitoa, faataitaiga, ponokalafi i luga o le Initoneti, taaloga i luga o le Initoneti, po o fesootaiga i luga o le Initoneti (mo se vaaiga lautele tagai i le Young, ; Young et al., ; Griffiths, ; Davis, ; Kuss ma Griffiths, ; Brand et al., ). O le faʻaogaina o le faʻaogaina o le Initaneti-fesoʻotaʻiga e masani ona taʻua o le SNS-addiction, faʻaogaina SNS pathological, faʻapea foʻi ma vaisu Facebook, poʻo vaisu atamai (Griffiths et al., ; Ryan et al., ; Choi et al., ; Wegmann et al., ). O nei faaupuga uma e faʻatatau i le soona faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti, fesoʻotaʻiga lautele, poʻo isi auaunaga faʻafesoʻotaʻi Initaneti, ae le o nisi faʻamatalaga faʻapitoa e pei o taʻaloga i luga o upega tafaʻilagi (Kuss and Griffiths, ; Casale et al., ). I le aotelega, o vaega autu o nei tekinolosi o le fesoʻotaʻiga ma le fegalegaleaiga ma isi, e tutoʻatasi mai vaega faʻapitoa. O nisi tagata e mafatia i taunuuga le lelei, e pei o lagona o le tuuatoatasi, faaletonu o agafesootai, soifua maloloina o le mafaufau, soifua manuia, po o fegalegaleaiga faaletagata lava ia, faafitauli i le faatonutonuina o lagona, ma le faatapulaaina o le avanoa i auala e taulimaina ai, ona o le faaaogaina o nei ituaiga o talosaga i luga o le initaneti. (Andreassen ma Pallesen, ; Hormes et al., ). I le fa'asologa o lo'o mulimuli mai, o le a fa'aogaina le upu Internet-communication disorder (ICD) lea e ogatusa ma le DSM-5 terminology of Internet-gaming disorder (American Psychiatric Association, ) ma le isi mea na fautuaina e Brand et al. (). Faʻavae i luga o faʻamaoniga o mea ua fai ma vaisu i le lautele ma luga o le faʻavasegaina o le Initaneti-taaloga taʻaloga i le vaega III o le DSM-5 faʻapitoa, o faʻamaoniga o le ICD o le salience, suiga o lagona, faʻapalepale, faʻamavaeina faʻailoga, leiloa o le pulea, popole, ma taunuuga le lelei i galuega, aʻoga, faʻatinoga o aʻoaʻoga, poʻo i fegalegaleaiga lautele (Griffiths et al., ).

Brand et al. () fautua mai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e taʻua o le I-PACE faʻataʻitaʻiga (I-PACE o loʻo tu mo le Interaction of Person-Affect-Cognition-Execution) lea e faʻatatau i faiga faʻapitoa ma faiga e faʻavaeina ai le atinaʻeina ma le tausiga o se faʻafitauli faʻapitoa i luga ole Initaneti e pei ole ICD. O lenei faʻataʻitaʻiga e taulaʻi i le fegalegaleaiga i le va o uiga autu o le tagata, tali faʻaalia ma le mafaufau, ma le filifiliga e faʻaaoga se faʻaoga patino. O nei faiga e mafai ona o'o atu ai i se fa'amalieina ma taui taui e ono i'u ai i se fa'aletonu fa'aoga fa'aoga Initaneti. O le auivi fa'ata'ita'i e va'ava'ai i le va o mea fa'apitoa ma le fa'atonuina fa'apea fo'i ma felafolafoaiga. Fai mai le au tusitala e iai uiga patino o tagata taʻitoʻatasi, e pei o uiga, faʻasalalauga faʻaagafesootai, mafuaʻaga faʻapitoa mo le faʻaaogaina o se talosaga, psychopathology, ma le bio-psychological constitution. O nei uiga e a'afia ai tali a'afiaga ma le mafaufau e pei o le faʻaogaina ma le faʻaituau o le mafaufau e fesoʻotaʻi i luga ole Initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga ole faʻaogaina ole Initaneti. O nei fesuiaiga o loʻo faʻamatalaina o fesuiaiga / faʻasalalauga i le faʻataʻitaʻiga I-PACE. O faʻamoemoega faʻaoga Initaneti ua faʻamatalaina o faʻamoemoega o loʻo i ai i le tagata faʻaoga i le faʻaogaina o le Initaneti poʻo ni talosaga faʻapitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e tagata faʻaoga ona faʻamoemoe o le faʻaaogaina o le Initaneti e fesoasoani e faʻamalolo ai faafitauli moni o le olaga, e aloese ai mai le tuulafoaiina, poʻo le maua o le fiafia ma maua ai lagona lelei pe a i luga o le initaneti (Brand et al., ). O nei fa'amoemoe e mafai ona a'afia ai le amio a se tasi ma le fa'ai'uga e fa'aoga pe leai se fa'aoga patino. I le faʻataʻitaʻiga I-PACE, Brand et al. () faʻapea e faʻapitoa le aʻafiaga o uiga o le tagata i le atinaʻeina ma le tausiga o se faʻaogaina o le Initaneti e faʻatalanoaina e ala i le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le faʻaituau o le mafaufau i luga ole Initaneti. O faʻamoemoega faʻapitoa ma mea faʻapitoa e faʻamalosia e le faʻamalieina poto masani ma le sola ese mai lagona le lelei. O se taunuuga, o le faʻaaogaina tele o le talosaga e sili ona fiafia e mafai ona faʻateleina, e mafua ai le faʻaitiitia o le pulea ma le faʻaitiitia o le faʻamautuina o uiga autu o le tagata (Brand et al., ). O nisi vaega o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma lona faʻasologa muamua (Brand et al., ) ua uma ona faʻataʻitaʻiina faʻapitoa e tusa ai ma vaisu cybersex e Laier ma Brand (), fa'aoga fa'amalosi SNS e Wegmann et al. (), ma vaisu fa'ainitaneti lautele e Brand et al. () fa'aogaina o se faiga fa'ata'ita'iga fa'atusa. O taunuʻuga mo vaisu faʻainitaneti lautele na faʻaalia ai o le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le faʻaogaina o le Initaneti e faʻafeiloaʻi atoatoa ai aʻafiaga o uiga ma le psychopathological i luga ole vaisu Initaneti lautele (Brand et al., ).

O isi a'afiaga o fa'atalanoaga i le va o uiga autu o le tagata ma sitaili fa'afetaui fa'atasi ai ma le fa'aituau o le mafaufau e feso'ota'i i luga ole Initaneti, lea e fa'atatau i le I-PACE fa'ata'ita'iga, e mana'omia ona su'esu'eina mo fa'afitauli eseese ole fa'aogaina ole Initaneti. O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻataʻitaʻiina ai tagata vavalo ma faufautua mo le faʻaletonu o fesoʻotaiga i luga ole Initaneti. Mafaufau i le faailoaina o convergent ma divergent masini o ituaiga eseese o faaletonu Internet-faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e aofia ai le faʻaogaina tutusa e pei o Brand et al. () na fa'aogaina e fa'atusatusa ai fa'asalalauga tu'usa'o ma fa'alilolilo i luga o se tulaga fa'apitoa.

O lo'o mulimuli mai, o le a talanoaina le matafaioi a nisi o tagata vavalo ma faufautua mo le tausiga ma le atina'eina o se ICD. O faʻamatalaga uma matou te faʻatalanoaina na suʻesuʻeina i se suʻesuʻega muamua e uiga i vaisu i luga ole Initaneti lautele (Brand et al., ). Matou te taʻua foʻi nisi suʻesuʻega, e faʻaalia ai faʻalavelave faʻapitoa poʻo aʻafiaga tuusaʻo i le va o faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻamaoniga ICD.

O suʻesuʻega muamua mo se faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le sootaga i le va o faʻamaoniga o le ICD ma le atuatuvale faʻapea foʻi ma popolega lautele (De Cock et al., ; Panek et al., ; Hong et al., ; Bodroza ma Jovanovic, ; Laconi et al., ; Moreau et al., ; Guedes et al., ). O le matamuli ma le maualalo o le taua o le tagata lava ia ua fesoʻotaʻi atu i faʻamaoniga o le ICD i le lautele poʻo vaisu Facebook aemaise lava (Chak ma Leung, ; Steinfield et al., ; Omar ma Subramanian, ; Panek et al., ; Bhagat, ; Laconi et al., ; Guedes et al., ). I le isi itu, Jelenchick et al. () e leai se aafiaga tuusaʻo i le va o le faʻaogaina o le SNS ma faʻamaoniga o le atuatuvale.

O isi suʻesuʻega na suʻesuʻeina le matafaioi tutotonu o le tuulafoaiina i vaisu Initaneti ma le ICD. Hardie ma Tee () na faʻaalia ai o faʻafitauli faʻaoga Initaneti e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le tuulafoaiina, popolega faʻaagafesootai, ma le faʻaitiitia o le lagolago lautele (Hardie ma Tee, ). Kim et al. () na finau e faapea o tagata tuuatoatasi latou te toe totogia faaletonu i le olaga moni pe a i luga ole laiga. E ogatasi lea ma su'esu'ega na maua ai se mafutaga i le va o le nofo to'atasi ma le ICD (Baker ma Oswald, ; De Cock et al., ; Omar ma Subramanian, ; Pese et al., ). Baker ma Oswald () faʻamatalaina o le siosiomaga o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e foliga mai o se siʻosiʻomaga saogalemu mo tagata matamumuli ona mafai lea ona fegalegaleai ma isi tagata. Atonu e sili ona talafeagai lenei mea pe a fa'aitiitia le lagolago fa'aagafesootai ma le maualuga o le tu'ua to'atasi. E foliga mai o le faʻaaogaina o le SNS e mafai ona faʻaitiitia ai le tuulafoaiina, lea e oʻo atu ai i le faʻateleina o le faʻaogaina o le Initaneti e faʻamalieina ai le manaʻoga o fegalegaleaiga faʻaagafesootai (Song et al., ). O faʻaiʻuga o loʻo faʻamamafa ai e sili atu le tuulafoaiina o agafesootai nai lo lagona tuulafoaiina e faʻaleleia ai le faʻaogaina o fesoʻotaiga i luga ole laiga (Ryan ma Xenos, ; Jin, ). I le aotelega, o nei suʻesuʻega uma o loʻo suʻesuʻeina le aʻafiaga tuusaʻo i le va o uiga o le tagata ma le faʻaogaina o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga eseese. Ae ui i lea, o aʻafiaga faʻatalanoaga e ala i le faʻaogaina o le faiga poʻo le faʻaituau o le mafaufau e fesoʻotaʻi i luga ole Initaneti, lea o loʻo faʻapipiʻiina i le auala faʻapitoa e Brand et al. (), e le'i su'esu'eina i le taimi nei. Na'o Wegmann et al. () na faʻaalia ai o le aʻafiaga o faʻamaoniga o le psychopathological, e pei o le atuatuvale ma le popolega lautele, i luga o le faʻaogaina o le SNS ma vaisu na faʻatalanoaina e le faʻaogaina o le Initaneti. E tutusa lea ma Hormes et al. () o loʻo finau faʻapea, o le faʻaogaina o le SNS faʻaleagaina e aʻafia i auala faʻamalosia eseese (vaai foi Kuss ma Griffiths, ).

E tusa ai ma le mea e mafai ona tatou iloa, e naʻo ni nai suʻesuʻega na suʻesuʻeina le matafaioi o le faʻaogaina o le tagata lava ia ma le faʻaogaina o le SNS. I la latou suʻesuʻega, o Wang J.-L. ma isi. () na faʻaalia ai o le faʻaogaina o le Initaneti o se faʻamatalaga taua o le faʻaogaina o le SNS e uiga i le faʻaosofia o le SNS faʻaoga e avea ma galuega faʻaagafesootai ma faʻafiafiaga. E ogatasi lea ma Gangadharbatla () o loʻo faʻaalia o le faʻaogaina o le Initaneti e iai sona aafiaga lelei i uiga agaʻi i le SNS. O le sootaga i le va o le malosi o le tagata lava ia ma le ICD e leʻi suʻesuʻeina i le taimi nei.

Aoteleina, e tele suʻesuʻega e faʻatatau i le va o faʻamaoniga o le psychopathological, manatu o le tagata lava ia poʻo le tuulafoaiina ma le faʻaogaina o le Initaneti-fesoʻotaʻiga. O suʻesuʻega muamua e uiga i le faʻalavelave faʻalavelave poʻo le malosi o le tagata lava ia e avea ma tagata vavalo o se ICD, mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi maua. Ae ui i lea, i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻaaogaina ai faʻamatalaga tutusa e aofia ai foi le faʻalavelave faʻalavelave ma le malosi o le tagata lava ia i le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ina ia mafai ai ona latalata i le uluai faʻataʻitaʻiga e Brand et al. (). O lenei faiga e mafai ai ona faʻatusatusa aʻafiaga tuusaʻo ma le le tuusaʻo o se ICD faʻatasi ai ma aʻafiaga ua uma ona maua i se faʻasalalauga lautele Initaneti.

I luga o se tulaga faʻapitoa e mafai ona faʻapea o tagata taʻitoʻatasi o loʻo mafatia i le atuatuvale ma le faʻaogaina o tagata e iai le faʻamoemoega i luga o le Initaneti e lagona lelei pe sosola ese mai faʻafitauli moni o le olaga. E mafai foi e nei tagata ona feagai ma faafitauli e ala i le faafitia po o le faaaogaina o vailaau. O se vaega o se ta'iala fa'aletonu. Matou te manatu fa'apena a'afiaga mo tagata ta'ito'atasi e maualalo le fa'atauaina o ia lava, maualalo le malosi o le tagata lava ia, ma le maualuga o le fa'alavelave-fa'aletonu fa'apea fo'i ma tagata ta'ito'atasi e lagona le tu'uato'atasi ma latou iloa le itiiti o le lagolago fa'aagafesootai. O nei agafesootai ma uiga e mafai ona taʻitaʻia ai le maualuga o le faʻamoemoe o le Initaneti o se meafaigaluega aoga e sola ese ai mai lagona le lelei pe maua ai le fiafia ma le fiafia, pe a i luga ole laiga. E mafai fo'i ona fa'apea o nei uiga e ta'ita'i atu ai fo'i i faiga fa'aletonu. E mafai e tagata ta'ito'atasi ona fa'afitia lo latou fa'atauaina o le tagata lava ia pe le amana'ia lagona o le fa'aitiitia o le lagolago nai lo le taulimaina. O nei ta'iala uma e taulima ai fa'afitauli fa'afitauli e mafai ona i'u ai i fa'amatalaga fa'apitoa e le amana'ia ai fete'ena'iga po'o lagona le lelei. Ma, matou te manatu o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai faʻamoemoega ma le manatu e foia faʻafitauli i luga ole laiga e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga.

O nei iloiloga e faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga a Brand et al. () o loʻo taʻua ai nei faʻamatalaga (faʻailoga psychopathological, uiga faʻapitoa) o loʻo faʻatalanoaina e ala i le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le faʻaogaina o le Initaneti e pei o le faʻaogaina o le Initaneti. Tuuina atu tusitusiga i luga o le taua o cognitions faʻaagafesootai mo le faʻaogaina o le SNS e pei ona faʻasalalau e Brand et al. (), matou te finau o le aʻafiaga o faʻamatalaga faʻaagafesootai i luga o faʻamaoniga o le ICD e naʻo se vaega faʻatalanoaina e ala i le faʻafetauiina o sitaili ma faʻamoemoega. O le fa'ata'ita'iga fa'atinoina o lo'o fa'aalia i le Ata Figure11.

Ata 1  

Le fa'ata'ita'iga fa'atino mo le su'esu'eina o manatu autu e aofia ai suiga latent ole ICD.

faiga

Tagata e Auai

E fa selau valusefulu-lima tagata auai i le va o le 14 ma le 55 tausaga (M = 23.95, SD = 4.96 tausaga) na auai i le suʻesuʻega. E tolu selau limagafulu ma le valu o fafine, 125 o tane, ma e toʻalua e leai se faʻamatalaga i le itupa. E tusa ai ma isi faʻamatalaga sociodemographic talafeagai, 252 tagata auai na lipotia mai sa latou i ai i se mafutaga pe faaipoipo, 366 o tamaiti aʻoga, 115 sa i ai se galuega masani. O tagata uma na auai na auai muamua i le suʻesuʻega a Brand et al. (), lea na faʻaaogaina ai se faʻataʻitaʻiga o le 1019 tagata auai e faʻataʻitaʻi ai le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i luga o vaisu i luga ole Initaneti. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei na filifilia i luga o le faʻavae o tagata auai muamua-filifiliga faʻaoga Initaneti. Na matou fai atu i tagata auai e filifili le tusi talosaga i luga o le initaneti latou te faʻaogaina patino ma e sili ona manaia. Ina ua uma ona faia le faaiuga, sa faatautaia e le au auai le vaega e tasi o le Su'ega Puupuu o le Initoneti Addiction na patino mo la latou talosaga muamua-filifiliga. E na'o matou na aofia ai tagata na fa'aaogaina le Initaneti mo feso'otaiga i luga ole laiga. O suʻesuʻega e faʻaaoga ai le Initaneti-fesoʻotaʻiga faʻafitauli e pei o le fesuiaiga faʻalagolago e le o se vaega o le suʻesuʻega muamua a Brand et al. (). E fa'aalu e le au auai le averesi 562.10 min (SD = 709.03) i le vaiaso e faʻaaoga ai fesoʻotaʻiga i luga ole laiga. O le faʻataʻitaʻiga na faʻafaigaluegaina i le Iunivesite o Duisburg-Essen e ala i meli-lisi, pepa, ma fautuaga mai le gutu. O le su'esu'ega na faia i luga ole laiga i luga ole laiga ma e mafai ona auai i latou na auai ile se'i lea e maua ai le avanoa e manumalo ai i se iPad, iPad mini, iPod nano, iPod shuffle, po'o Amazon gift cards. Na faʻamaonia e le komiti o amio faʻapitonuʻu le suʻesuʻega.

Tufuga

Su'ega su'ega o le su'ega pupuu o vaisu i luga ole laiga (s-IAT-com)

O faʻamaoniga o le faʻaogaina o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e pei o SNS poʻo blogs na suʻesuʻeina ma se suiga fou o le suʻega puʻupuʻu Initaneti, faʻamaonia mo fesoʻotaʻiga i luga ole laiga (s-IAT-com; Wegmann et al., ). Ina ia iloilo faʻasea faʻapitoa i le olaga i aso faisoo ona o talosaga fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti, o le faaupuga "Initaneti" i le uluai kopi na suia i "nofoaga i luga ole laiga" i mea uma. O le faatonuga na aofia ai se faʻamatalaga o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga, lea na faʻamatalaina ai o le faaupuga nofoaga o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e aofia ai SNS, blogs, ma microblogs, imeli, ma feʻau. I le s-IAT-com, e tatau i tagata auai ona tali 12 mea (mo se faʻataʻitaʻiga: "E fa'afia ona e iloa e te nofo i luga o saite feso'ota'iga i luga o le Initaneti e umi atu nai lo le mea na e fa'amoemoeina?”) i luga o se fua-Like-Likert-lima e amata mai i le 1 (=leai lava) i le 5 (=e masani lava). Faʻavae i luga o suʻesuʻega a Pawlikowski et al. () o le aofaʻi o sikoa e amata mai i le 12 i le 60. I totonu o lenei laina, o le sikoa> 30 o loʻo faʻaalia ai le faʻaaogaina o faʻafitauli ma le togi> 37 o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o le pathological o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga. O le s-IAT-com e aofia ai mea e lua: leiloa o le puleaina (ono mea) ma le manaʻo / faʻafitauli faʻaagafesootai (ono mea). O le fua e maualuga lona tulaga i totonu (Cronbach's α). Mo le fua atoa o le α o le 0.861 (le maua o le pule / pulega taimi α = 0.842, tuinanau / faʻafitauli faʻaagafesootai α = 0.774). O le fua na faʻaaogaina e fai ma sui o le latent dimension Internet-communication disorder.

Ole fua ole fa'amoemoe ole fa'aogaina ole Initaneti

Ole Fua ole fa'amoemoe ole Initaneti (IUES; Brand et al., ) na faʻaaogaina e iloilo ai faʻaosofiaga autu o tagata auai mo le faʻaogaina o le Initaneti poʻo le i luga ole laiga. Ole su'esu'ega e su'esu'e ai se fa'amoemoe lautele ile fa'aogaina ole Initaneti e fai ma mea faigaluega fesoasoani mo le mauaina o le fiafia po'o le sola ese mai le mea moni. Wegmann et al. () ua uma ona faʻamamafaina lenei fua e avea o se mea e mafai ona faʻaogaina ai le faʻaogaina o le SNS. O le fesili e aofia ai vaega laiti e lua: faʻamalosia lelei (fa mea, mo se faʻataʻitaʻiga: “Ou te faʻaogaina le Initaneti, aua e mafai ai / faʻafaigofie ona maua le fiafia ") ma faʻamoemoega aloese mai (fa aitema, mo se faʻataʻitaʻiga: “Ou te faʻaogaina le Initaneti, aua e mafai ai / faʻafaigofie ona faʻalavelave mai faʻafitauli"). O tali e tatau ona tu'uina i luga o le ono-point-Likert fua e amata mai i le 1 (= matua le ioe) i le 6 (= matua ioe). I le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei, o le faʻaogaina o totonu o le faʻamalosia lelei o le α = 0.775, o faʻamoemoega aloese α = 0.745. O fa'aaliga fa'aalia uma e lua o lo'o fa'atusalia le latent latent fa'amoemoega fa'aoga Initaneti. Mo se fa'amatalaga auiliili va'ai Brand et al. ().

Aotelega COPE

O le COPE Puupuu (Cover, ) na faʻaaogaina e iloilo ai faiga faʻafetaui i le tele o subdomains. Mo le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, na matou faʻaaogaina ni vaega se tolu o le gagana Siamani (Knoll et al., ): faafitia (mo se faataitaiga: “Sa ou faapea ifo ia te au lava 'e le moni lenei mea'.”), fa'aaogaina vaila'au (mo se fa'ata'ita'iga: “Ua ou faaaogaina le ava malosi po o isi fualaau faasaina ina ia ou maua ai se lagona lelei”), ma le fa'amavaega (mo se fa'ata'ita'iga: “Ua ou fiu e taumafai e taulimaina”). O vaega ta'itasi e aofia ai mea e lua, e tatau ona tali i luga ole fua fa'afa-Likert mai le 1 (= Ou te le'i faia lava) i le 4 (= Ua ou faia le tele o mea). O le tulaga fa'alotoifale sa fa'atatau i le fa'afitiga la'ititi α = 0.495, fa'aogaina o vaila'au laiti α = 0.883, ma le fa'a'ese'esega o amioga fa'aitiitiga α = 0.548, lea e tele lava ina fa'atusa ma Carver (). Matou te manatu o le faʻatuatuaina na talia ona e naʻo le lua mea e aofia ai vaega laiti ma o loʻo i ai le tele o suʻesuʻega faʻamaonia e aofia ai le toe suʻeina o le faʻamaoni (Brand et al., ). O vaega laiti e tolu o loʻo taʻua na faʻaaogaina e faʻaalia ai le latent dimension coping.

Faʻamatalaga puupuu o faʻamaumauga

O le Brief Symptom Inventory na faʻaaogaina e iloilo ai le tulaga o le mafaufau o tagata auai e ala i le lipoti a le tagata lava ia (BSI; Derogatis, ). Na matou faʻaogaina le lua faʻafitauli o le atuatuvale (ono mea, mo se faʻataʻitaʻiga: "I le 7 aso talu ai, o le a le tele na e mafatia ai mai le lagona le fiafia i mea.") ma le lagona o le tagata lava ia (fa aitema, mo se faʻataʻitaʻiga: “I le 7 aso ua tuanaʻi, o le a le tele na e mafatia ai ona o lou lagona maualalo nai lo isi.") o le gagana Siamani (Franke, ). O tali e tatau ona tuʻuina i luga o le lima-point-Likert-scale mai le 0 (= leai lava) i le 4 (= matuaʻi). O le faʻaogaina o totonu i totonu o la matou faʻataʻitaʻiga o le α = 0.863 (faʻalavelave faʻaleagaina) ma le α = 0.798 (le faʻaogaina o le va o tagata). O le latent latent o fa'ailoga psychopathological na fa'atusalia e vaega laiti e lua.

Fuafuaga fa'aletagata

Ina ia iloilo le taua o le tagata lava ia, na matou faʻaaogaina le Fua Faʻatatau o le Tagata Lava ia na saunia e Collani ma Herzberg () fa'avae ile fua muamua a Rosenberg (). E aofia ai mea e sefulu (mo se faʻataʻitaʻiga: “Ou te faia se uiga lelei ia te au lava ia.”), lea e tatau ona tali i se fua fa-fa-Liket e amata mai i le 0 (= matua le ioe) i le 3 (= matua ioe). Fa'atotonuga i totonu ole α = 0.904.

Fua o le malosi o le tagata lava ia

O se aotelega o le malosi o le tagata lava ia na iloiloina e le Self-Efficacy Scale (Schwarzer ma Ierusalema, ) e aofia ai mea e sefulu (mo se faʻataʻitaʻiga: “E masani lava ona ou taulimaina soo se mea e oo mai ia te au.”). E tali mai tagata auai i se fua fa'ailoga-Likert mai le 1 (= le moni) i le 4 (= le sa'o tonu). O le fa'amautu totonu ole α = 0.860.

Fa'ata'ita'i su'esu'ega mo fa'alavelave fa'aumi

Na matou fuaina le faʻalavelave faʻalavelave i le 3 masina talu ai ma le Trier Inventory for Chronic Stress (TICS) saunia e Schulz et al. (). Mea e sefululua (mo se faʻataʻitaʻiga: “Fefe ina ne'i tupu se mea leaga.”) e tatau ona fa'atatau ile fua fa'atatau e lima-Pikieti e amata mai i le 0 (= leai lava) i le 4 (= masani lava). Fa'atotonuga i totonu ole α = 0.910.

O suiga fa'aalia o le Fuafuaina o le Fa'atauaina o le Tagata Lava, Fua o le Fa'atauaina o le Tagata Lava ia, ma le Su'esu'ega Fa'ata'ita'i mo le Fa'atiga Fa'ama'i na fa'atusalia ai le latent dimension personality.

Laasaga o le nofomau

Na matou faʻaaogaina le faʻamatalaga puupuu o le Loneliness Scale (De Jong Gierveld ma Van Tilburg, ) e fua ai lagona o le tuuatoatasi. O lenei fesili e aofia ai vaega laiti e lua: lagona tuulafoaiina (e tolu mea, mo se faʻataʻitaʻiga: "Ou te oo i se lagona lautele o le gaogao.”) ma tu'u to'atasi/lagona lagolago lautele (e tolu mea, mo se faʻataʻitaʻiga: "Ou te misia le i ai o tagata i tafatafa o tagata.”). I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na matou taulai i ai tu'u to'atasi/lagona lagolago lautele. I totonu o lenei fa'avasegaga o mea e tatau ona fa'amauina i luga o le fua fa'atatau e lima-likert mai le 1 (= leai!) i le 5 (= ioe!). Tulaga tumau mo lagona tuulafoaiina sa α = 0.755 ma mo tu'u to'atasi/lagona lagolago lautele α = 0.865.

Su'esu'ega lagolago lautele

Na matou fuaina le lagolago faʻaagafesootai i le Social Support Questionnaire (F-SozU; Fydrich et al., ) e aofia ai mea e 14 (mo se faʻataʻitaʻiga: “E iai laʻu uō mamae e naunau i taimi uma e fesoasoani mai iā te aʻu.”), lea e tatau ona faʻatulagaina i luga o le lima-point Likert scale mai le 1 (= le moni) i le (5 = matua moni). Fa'atotonuga i totonu ole α = 0.924.

O le fa'aaliga fa'aalia mo le tu'ua to'atasi o le Fuafuaina o le Tu'atasi ma le aofa'i o togi o le Social Support Questionnaire o lo'o fa'atusalia ai le latent dimension agafesootai.

Suʻesuʻega faʻamaumauga

O su'esu'ega fa'afuainumera na fa'atinoina i le fa'aaogaina o le SPSS 23.0 mo Windows (IBM SPSS Statistics, fa'asalalau 2014). Ina ia faʻataʻitaʻiina sootaga vaʻavaʻai i le va o fesuiaiga e lua na matou fuafuaina ai faʻatasiga a Pearson. O suʻesuʻega faʻamaonia faʻamaonia (CFA) ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga (SEM) na faʻatusatusaina i le Mplus 6 (Muthén ma Muthén, ). E leai ni fa'amatalaga na misi. Na matou iloiloina le faʻataʻitaʻiga e fetaui ma faʻataʻitaʻiga masani: faʻasologa o aʻa o lona uiga sikuea sikuea (SRMR; tau <0.08 faʻaalia se fetaui lelei ma faʻamaumauga), faʻatusatusaga faʻatatau (CFI / TLI; tau> 0.90 faʻaalia se taliaina ma> 0.95 se fetaui lelei. fa'atasi ai ma fa'amaumauga), ma le a'a o lona uiga o le fa'atusa fa'atatau (RMSEA; fa'atatau <0.08 o lo'o fa'aalia ai le lelei ma le 0.08-0.10 o se fa'ata'ita'iga talafeagai) (Hu ma Bentler, , ). Χ2 sa fa'aaogaina le su'ega e siaki ai, pe o fa'amaumauga e maua mai le fa'ata'ita'iga fa'amatalaina. I le faʻatusatusaina o faʻataʻitaʻiga eseese, matou te mafaufau i le Bayesian Information Criterion (BIC) ae o tau maualalo ifo i lalo ole sefulu togi e faʻaalia ai se fetaui lelei ma faʻamaumauga (Kass ma Raftery, ). O fesuiaiga talafeagai uma mo le soalaupulega na manaʻomia e faʻafesoʻotaʻi le tasi ma le isi (Baron ma Kenny, ).

i'uga

Fa'amatalaga ma fa'amaopoopo

Ole fua ole togi ole fa'ata'ita'iga ile s-IAT-com ma togi ole fesili na fa'aogaina ma fa'atasiga lua e mafai ona maua ile Laulau. Table1.1. Pe a fa'atusatusa i sikoa fa'aputu na lipotia e Pawlikowski et al. () 39 tagata auai (8.04%) na faʻaalia se faʻafitauli faʻafitauli ae le o le faʻaogaina o faʻamaʻi (vaega tipi> 30 ae ≤37) ma le 15 tagata auai (3.09%) o se faʻaogaina faʻapitoa (vaega tipi> 37) o fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti.

Laulau 1  

Fa'amatalaga fa'amaumauga ma fa'atasiga fa'alua i le va o togi o le Su'ega Pu'upu'u Initaneti ma fua fa'atatau..

Faʻataʻitaʻiga o faʻatulagaga o fale

O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i luga ole latent variable ma faʻamaoniga ICD (s-IAT-com) o se fesuiaiga faʻalagolago na faʻaalia ai se fetaui lelei ma faʻamaumauga. O le RMSEA e 0.060 (p = 0.054), CFI o le 0.957, TLI o le 0.938, ma le SRMR o le 0.040, BIC o le 15072.15. O le χ2—sa taua le suega, χ2 o 174.17 (p <0.001) ma le χ2/df e 2.76.

I le aotelega, 50.8% o le eseesega i faʻamaoniga ICD e mafai ona faʻamatalaina e le faʻataʻitaʻiga fuafuaina (R2 = 0.508, p <0.001). O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatasi ai ma faʻailoga faʻapitoa ma β-mamafa o loʻo faʻatusalia i le Ata Figure22.

Ata 2  

Fa'ai'uga o le fa'ata'ita'iga fa'ata'otoga fa'atusa e aofia ai fa'afuaga fa'atatau i le fa'amatalaina o latent variables ma le β-mamafa fa'atasi, p-taua, ma toega.

O le latent variable agafesootai sa i ai se aafiaga tuusao i luga ole latent variable ICD ae o isi latent variables e leai se aafiaga tuusao (uma β <0.169, uma. p's > 0.263). Ae ui i lea, o faʻasalalauga uma e lua ole faʻaogaina ole Initaneti ma le faʻaogaina o faʻamatalaga taua ole ICD. E le gata i lea, o uiga tauleleia sa avea ma se vaʻaiga taua o le taulimaina o se β-mamafa leaga. O le aʻafiaga le tuusaʻo mai uiga faʻapitoa i luga o le taulimaina o le ICD sa taua tele (β = -0.166, SE = 0.077, p = 0.031). O le aʻafiaga le tuusaʻo mai faʻamaoniga o le psychopathological i faʻamaoniga o le ICD i luga o le faʻaogaina o le Initaneti sa taua foi (β = 0.199, SE = 0.070, p = 0.005). O fa'ai'uga uma e lua na fa'aalia ai a'afiaga o fa'asalalauga.

Su'esu'ega fa'aopoopo

Ina ia malamalama atili i faiga fa'avae a le ICD sa fa'ata'ita'iina nisi fa'ata'ita'iga po'o vaega o le fa'ata'ita'iga.

O le mataupu muamua na matou faʻatalanoaina o le aʻafiaga o agafesootai i le ICD. Faʻatusatusa i le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa a Brand et al. (), o le latent variable agafesootai sa fa'avasegaina fa'atasi ai ma suiga fa'aalia lagona lagolago lautele ma le fesuiaiga lilo tu'u to'atasi o le Fua o le Tutoatasi saunia e De Jong Gierveld ma Van Tilburg () nai lo le la'ititi lagona tuulafoaiina i le su'esu'ega o iai nei. Pe a fa'aogaina ia lava fa'aaliga fa'aalia mo le latent variable itu lautele, e pei ona faia i Brand et al. (), sa i ai se faʻataʻitaʻiga talafeagai (CFI = 0.955, TLI = 0.936, RMSEA 0.063, SRMR = 0.040, BIC = 15142.03). Ae ui i lea, o le eseesega i le va o lenei faʻataʻitaʻiga ma le faʻataʻitaʻiga autu o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e leai se aʻafiaga tuusaʻo o itu faʻaagafesootai poʻo le faʻasalalauga faʻapitoa o uiga faʻapitoa ma le ICD e ala i le faʻafetaui. O fesuiaiga o tagata na manatu foi o ni fesuiaiga e mafai ona i ai se aafiaga i le faʻataʻitaʻiga faʻatusa. Na matou muai fuafuaina faʻatasiga lua i le va o fesuiaiga faʻaalia ma le matua ma maua ai naʻo faʻasalalauga e maualalo le tele o le aʻafiaga (Cohen, (r's < |0.212|). I le aotelega, o manaʻoga mo le tuʻufaʻatasia o tausaga i le faʻataʻitaʻiga fuafuaina e leʻi faʻataunuʻuina (Baron ma Kenny, ). Ina ia pulea le faʻaituau o tamaʻitaʻi, o se faʻatusatusaga o kulupu na faʻatusatusa i fesuiaiga uma ma eseesega taua i le va o alii ma tamaitai na auai na maua e tusa ai ma le faʻaogaina o le tagata lava ia, malosi o le tagata lava ia, faʻalavelave faʻalavelave, faʻaogaina le faʻaaogaina o vailaʻau, ma faʻamoemoega faʻaoga i luga ole Initaneti.t = |0.06–4.32|, p = 0.035– < 0.001). Ina ua mae'a lea, sa su'esu'eina se fa'ata'ita'iga fa'atusa fa'aopoopo fa'atasi ai ma le fa'aeseesega fa'aopoopo e le itupa e fa'aaoga ai se au'ili'iliga fa'atatau. O lenei auala o taualumaga e masani ona faʻaaogaina e faʻatusatusa ai le vaega o lona uiga (tane vs. fafine) i luga o le faʻatulagaina (Dimitrov, ). O faʻailoga fetaui na talia (CFI = 0.942, TLI = 0.926, RMSEA 0.066, SRMR = 0.070, BIC = 15179.13). I le aotelega, na matou mauaina tutusa sootaga i le va o le taulimaina, faʻaogaina o le Initaneti, ma le ICD mo alii ma tamaitai auai. Mo tamaʻitaʻi o le aʻafiaga tuusaʻo mai agafesootai i le ICD e le taua (β = -0.148, p = 0.087) pe mo alii (β = -0.067, p = 0.661), e ui lava o le tele o le aafiaga na maualuga faʻamatalaina. O le aʻafiaga o faʻamaoniga o le psychopathological i le ICD faʻasalalau e le faʻaogaina o le Initaneti na maua mo tamaitai (β = 0.192, SE = 0.086, p = 0.025). Ae ui i lea, ona o le laʻititi laʻititi o faʻataʻitaʻiga mo faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e tatau ona talanoaina ma le faʻaeteete iʻuga. O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga eseese mo le tamaʻitaʻi ma le tane faʻataʻitaʻiga faʻatasi ai ma faʻasologa o uta ma β-mamafa o loʻo faʻatusalia i le Ata. Figure33.

Ata 3  

Fa'ai'uga o le fa'ata'ita'iga fa'ata'otoga tu'u'ese'ese mo le fa'ata'ita'iga tama'ita'i ma tama e aofia ai fa'afuaga o uta i luga ole latent fa'amatala fa'amatala ma le β-mamafa fa'atasi, p-taua, ma toega.

Talanoaga

Talanoaga lautele o iuga

O suʻesuʻega o loʻo iai nei na suʻesuʻeina auala faʻapitoa e pei o uiga o le tagata, faiga faʻafeiloaʻi, ma le faʻaituau o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma Initaneti e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga ICD. O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina na faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o se faʻafitauli faʻaoga Initaneti e Brand et al. () ma se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i luga o vaisu i luga ole Initaneti lautele e Brand et al. (). I le aotelega, o le faʻataʻitaʻiga ma le ICD o se fesuiaiga faʻalagolago na maua ai se fetaui lelei ma faʻamaumauga. O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na faʻamatalaina le 50.8% o le eseesega o faʻamaoniga ICD. O fa'ai'uga na fa'aalia ai o le so'otaga i le va o uiga o le tagata ma le ICD na fa'atalanoaina e ala i faiga fa'afetaui ma fa'amoemoega fa'aoga Initaneti. E le gata i lea, o se aʻafiaga tuusaʻo o vaega faʻaagafesootai e pei o le tuʻua toʻatasi ma le vaʻaia o le lagolago lautele i faʻamaoniga ICD na maua.

I le taimi muamua, na matou fuafuaina le faʻamaopoopoina lua i le va o fesuiaiga uma ma le sikoa s-IAT-fesoʻotaʻiga, e taua tele. E tutusa lea ma suʻesuʻega muamua ile ICD. O mea na maua e faʻamaonia ai foi le manatu, o le faʻalavelave faʻalavelave ma le malosi o le tagata lava ia e fesoʻotaʻi ma le ICD (mo le taimi muamua).

Lona lua, sa su'esu'eina le fa'ata'ita'iga fa'atusa fa'atusa. Na maua e le suʻesuʻega o vaega faʻaagafesootai o loʻo i ai se sao tutotonu i le ICD. O le maualuga o le nofo to'atasi ma le le iloa o le lagolago fa'aagafesootai na valoia fa'ailoga ICD. O tagata latou te manatu ia i latou lava o loʻo tuʻua toʻatasi ma faʻaitiitia le lagolagosua faʻaagafesootai e sili atu aʻafiaga leaga ona oa latou amio i luga ole laiga, lea e ogatusa ma suʻesuʻega muamua (Baker ma Oswald, ; De Cock et al., ; Omar ma Subramanian, ; Pese et al., ). O tagata taʻitoʻatasi na filifilia faʻamatalaga fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e avea ma a latou gaioiga autu i luga ole laiga e foliga mai e faʻamalieina manaʻoga faʻaagafesootai i luga ole laiga nai lo tulaga moni o le olaga (Song et al., ). O loʻo faʻaalia ai o talosaga fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e faʻataunuʻu ai se galuega faʻaagafesootai ma atonu e toe totogi ai le faʻaletonu o le olaga moni, lea e foliga mai o se auala taua mo faʻafitauli tau fesoʻotaʻiga (Kim et al., ; Yadav et al., ; Huang et al., ). O le mea e malie ai, o lenei aafiaga e leʻi faʻatalanoaina e ala i le faʻafetauiina o taʻiala poʻo faʻamoemoega e uiga i le fesoasoani a le Initaneti mo le foia o faʻafitauli poʻo le sola ese mai le mea moni. O le mea lea, o le faʻamalieina poto masani poʻo le taui o faʻaletonu faʻaagafesootai, lea e mafua ai le faʻaogaina tele o le Initaneti, faʻamatalaina se aʻafiaga tuusaʻo e aunoa ma se aʻafiaga o isi faʻaituau mafaufau.

O le suʻesuʻega o loʻo iai nei e faʻatatau i le faʻamaonia o aʻafiaga o faʻasalalauga ma i le siakiina o taunuʻuga ma faʻamatalaga faʻapitoa muamua e uiga i faiga o se vaisu i luga ole Initaneti lautele (Brand et al., ). E leai se aafiaga tuusaʻo pe faʻasalalau o itu faʻaagafesootai i luga o se vaisu lautele Initaneti. O le mea la lea, e mafai ona fa'apea o le fa'aogaina o le Facebook, WhatsApp, po'o le Twitter e fai ma vaisu e feso'ota'i ma fa'aletonu o le olaga fa'aagafesootai, e pei o le lagona tu'ufua fa'aagafesootai ma le fa'aitiitia o le lagolago fa'aagafesootai. E le o le tulaga lea mo le soona fa'aogaina o le Initaneti pe a leai se fa'aoga fa'apitoa e mana'omia. O le mea lea, o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e pei o se siosiomaga saogalemu, le iloa, pulea mo fesoʻotaʻiga e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le tuʻufaʻatasia i fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai moni, lea e tatau ona taʻitaʻia ai se faʻaoga le lelei.

Na faʻaalia foi e le suʻesuʻega o le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le faʻaogaina o le Initaneti o ni faʻamatalaga taua o le ICD, lea e ogatasi ma isi suʻesuʻega e uiga i tagata vavalo o vaisu Initaneti (Tonioni et al., ; Turel ma Serenko, ; Xu et al., ; Tang et al., ; Brand et al., ; Kardefelt-Winther, ; Lee et al., ). O tagata taʻitoʻatasi e maualuga le faʻamoemoe i luga ole Initaneti e avea ma meafaigaluega fesoasoani e faʻalavelave ai mai tiute faʻafefe poʻo le maua o le fiafia faʻapea foʻi ma faʻafitauli faʻaletonu e pei o le faʻafitia poʻo le faʻamavaega o amioga e maualuga atu le lamatiaga e atiaʻe se ICD. O le taua o faʻamaoniga o le mafaufau e pei o popolega faʻaagafesootai ma le atuatuvale mo se ICD e lagolagoina e le faʻataʻitaʻiga fautuaina ma fetaui ma isi suʻesuʻega i le va o vaega o le psychopathological ma le SNS faʻaoga (De Cock et al., ; Panek et al., ; Hong et al., ; Bhagat, ; Bodroza ma Jovanovic, ; Laconi et al., ; Moreau et al., ; Guedes et al., ). O le aʻafiaga o faʻamaoniga o le psychopathological i le ICD na faʻatalanoaina e le faʻaogaina o le Initaneti lea e ogatasi ma le suʻesuʻega a Wegmann et al. (). O tagata e iai faʻafitauli faʻavaivai, popolega faʻaagafesootai, ma faʻamoemoega agai i luga ole Initaneti o se meafaigaluega aoga mo le sola ese mai lagona le lelei ma mo le faamalieina o manaʻoga lautele, e maualuga atu le lamatiaga e atiaʻe ai se faʻafitauli faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga (Wegmann et al., ). E tutusa ma faʻamaoniga o le psychopathological, o le aʻafiaga o uiga faʻapitoa e pei o le manatu o le tagata lava ia, malosi o le tagata lava ia, ma le faʻalavelave faʻalavelave i le ICD na faʻatalanoaina e ni faʻamatalaga faʻapitoa, i lenei tulaga o se faiga faʻafefe. O le maualalo o le manatu o le tagata ia te ia lava, le malosi o le tagata lava ia, ma le maualuga o le faʻalavelave faʻafitauli e mafua ai le faʻafitia poʻo faʻafitauli, faʻaaogaina o vailaʻau, ma le faʻamavaeina o amioga. O nei tagata e leai ni isi auala e feagai ai ma le maualalo o le manatu o le tagata lava ia poʻo lagona o le tuulafoaiina poʻo le atuatuvale. O lenei mafutaga e mafai ona faatosina tagata e alu i luga ole laiga ina ia sosola ese mai faafitauli moni o le olaga. O suʻesuʻega muamua ua uma ona faʻaalia le sootaga i le va o le manatu o le tagata lava ia ma le manaʻoga mo fesoʻotaʻiga i luga ole laiga (Chak ma Leung, ; Steinfield et al., ; Panek et al., ; Bhagat, ; Laconi et al., ; Guedes et al., ). Faʻatasi ma le faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga a Brand et al. (), e faʻapea o tagata taʻitoʻatasi e maualuga atu le faʻalavelave faʻalavelave ma faʻaletonu e uiga i lo latou talitonuina o le tagata lava ia faʻatasi ai ma faʻalavelave faʻalavelave / faʻalavelave faʻafefe e sili atu le manaʻomia mo le faʻatonutonuina o lagona (Whang et al., ; Tonioni et al., ; Brand et al., ). O le fegalegaleai i le va o uiga o nei tagata ma le auala e tali atu ai i tulaga faigata e mafai ona iu ai i le faaaogaina o le "filifiliga muamua", o lona uiga, talosaga mo fesootaiga, lea e fesootai ai tagata taitoatasi ma isi. O lenei amio e mafai ona avea o se fuafuaga fesoasoani tele pe a faʻatalanoaina e tagata o latou faʻafitauli ma isi i luga ole laiga. I le isi itu, o lenei amioga e mafai ona avea ma faʻafitauli pe afai e le amanaʻia isi auala e foia ai faʻafitauli ma le amanaʻiaina o fesoʻotaʻiga moni, e ono iʻu ai i le faʻaesea o tagata lautele. O fa'ai'uga ua fa'ailoa mai ai o ta'iala mo le fo'ia o fa'afitauli i le olaga moni e iai sona sao taua i luga ole laiga. O le tuʻuina atu o taʻiala faʻatinoina, e pei o le faʻaogaina malosi, e foliga mai o se mea taua e puipuia ai le faʻaitiitia o le lamatiaga o le faʻaogaina o le Initaneti poʻo le "filifiliga muamua" -faʻaoga e fai ma taʻiala faʻaletonu (Kardefelt-Winther, ).

O le puleaina o taunuuga ina ua uma ona suʻeina le faʻaituau o alii ma tamaitai, na matou maua ai ni eseesega i taunuuga mo alii ma tamaitai. O fa'ai'uga na fa'aalia ai o le fa'aogaina o feso'ota'iga feso'ota'iga i luga o le initaneti pe a lagona le nofo to'atasi po'o le manatu o le itiiti ifo o le lagolago fa'aagafesootai e sili atu ona iloga mo tama'ita'i. O nisi o eseesega i le va o alii ma tamaitai na auai mo faʻafitauli eseese o le Initaneti poʻo faʻaoga SNS na lipotia muamua (Ko et al., ; Meerkerk et al., ; Kuss ma Griffiths, ; Laconi et al., ). Ang () mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻamamafaina o tamaʻitaʻi e sili atu le malosi o le Initaneti e sili atu ona latou auai i fesoʻotaʻiga i luga ole laiga nai lo tama tane. Ole eseesega ole ICD e tatau ona su'esu'eina ile su'esu'ega atili.

I le aotelega, o mea na maua e ogatusa ma le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le Initaneti (Brand et al., ) o lo'o fa'ailoa mai ai o le so'otaga i le va o uiga o le tagata ma fa'ailoga o le fa'aogaina o le Initaneti o lo'o fa'atalanoaina e ala fa'apitoa. E le gata i lea, o aʻafiaga faʻasalalauga na maua i le faagasologa o lenei suʻesuʻega ua uma ona faʻamoemoeina mo se faʻasalalauga lautele i luga ole Initaneti (Brand et al., ) ma vaisu i luga ole laiga (Laier ma Brand, ). Ae ui i lea, o le taua o itu taʻitasi e pei o le psychopathological, uiga, ma agafesootai e eseese. E ui o uiga faʻapitoa ma faʻailoga psychopathological na faʻatalanoaina e ala i le mafaufau e suʻesuʻeina se faʻasalalauga lautele i luga ole Initaneti ma le ICD, o faʻasalalauga faʻaagafesootai e leʻi faia se sao i le atinaʻeina ma le tausiga o le faʻaogaina lautele o le Initaneti. I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o agafesootai na i ai se aafiaga tuusaʻo i faʻamaoniga o le ICD.

O le mea lea, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻamamafaina ai le faʻaogaina ma le faʻaogaina o auala eseese o le faʻaogaina o le Initaneti, e pei ona faʻaalia e Montag et al. (), Laconi et al. (), Pawlikowski et al. (), ma Wang CW et al. (). E ui lava e foliga mai o loʻo i ai se faʻaogaina i le va o faiga faʻaogaina o le faʻaogaina lautele o le Initaneti ma le initaneti o fesoʻotaʻiga, na maua ai faʻamaoniga e mafai ai ona faʻaeseese i le va o faʻafitauli faʻaoga Initaneti. O le mea lea, e mafai ona faʻauʻuina o le faʻaogaina o le Initaneti ma le ICD e faʻasoa auala masani ae e le tutusa (Hormes et al., ). O nisi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le faʻatupulaia o faʻamaoniga e taʻu mai ai mea tutusa i le va o le faʻaogaina tele o fesoʻotaʻiga Initaneti ma isi vaisu o amioga. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le taua o le faʻamalosia o masini faʻapea foʻi ma faʻamaoniga mo le tele o faʻataʻitaʻiga faʻamaonia, lea e faʻamalosia ai le fausiaina o se ICD (Kuss and Griffiths, ; Andreassen ma Pallesen, ; Hormes et al., ).

O se faaiuga autu o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le Initaneti (Brand et al., ) e mafai ona tuʻuina atu i le ICD, tutusa ma le cybersex addiction case (Laier ma Brand, ). O le suiga o lenei faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i totonu o se faʻaoga faʻaogaina o le Initaneti, lea e faʻamalosia ai le faʻaogaina o faʻaoga faʻapitoa, faʻapitoa, e mafai ona faafaigofieina le malamalama o masini taʻitoʻatasi. O le faʻataʻitaʻiga faʻaleleia mo se ICD e tatau ona taulaʻi i le matafaioi o agafesootai ma le manatu e faʻaogaina e tagata o loʻo i ai faʻafitauli faʻale-agafesootai le faʻaogaina o fesoʻotaiga i luga ole laiga e totogi saʻo ai nei faaletonu. E fa'afeagai lea ma uiga o isi tagata, lea e fa'atalanoaina e ni manatu fa'apitoa. E le gata i lea, o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e tatau ona faʻatonutonuina mo isi ituaiga e pei o le Initaneti-gaming disorder, Initaneti- ponokalafi-faʻaogaina le faʻaogaina, poʻo amioga faʻatau i luga ole laiga. Mo le faaletonu i luga ole Initaneti, e mafai foi e tagata taʻitoʻatasi ona faʻaogaina le galuega e fesoʻotaʻi ai i luga ole laiga ma faʻafesoʻotaʻi ma isi tagata taʻalo aʻo taʻaloga. O le mea la lea, i le tulaga lea, e tatau foi ona talanoaina le tulaga e ono tulai mai i itu tau agafesootai.

tapulaa

Ma le mea mulimuli, o loʻo i ai ni tapulaʻa e tatau ona taʻua. Muamua, o le suʻesuʻega e faʻavae i luga o se suʻesuʻega i luga ole laiga i se faʻataʻitaʻiga e le faʻapitoa. E ui lava o faʻamaumauga na faʻatonutonuina ma le faʻaeteete ma aveese tagata auai, lea na taliina fesili i se taimi umi pe puupuu, e le mafai ona matou faʻateʻaina le faʻaituau i faʻamaumauga ona o le sootaga i le va o le initaneti o le suʻesuʻega ma ona anotusi. Lona lua, o le Brief COPE na saunia e Carver () faʻaalia le faʻatuatuaina maualalo, lea e faʻatusatusa pea i suʻesuʻega muamua (Carver, ; Brand et al., ). Ae ui i lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona mafaufau e faʻaaoga se isi fesili poʻo le puleaina o faʻamaumauga ma faʻavae e uiga i lo latou faʻatuatuaina. Ae ui i lea, na matou faʻaogaina nei faʻataʻitaʻiga e faʻataʻitaʻia ai le faʻaogaina o le latent dimension, o lona uiga o aʻafiaga i le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e saʻoloto mai mea sese o fua, e ui o le faʻatuatuaina o le fua tasi e fuaina ai le faʻaogaina e le sili ona lelei. E tusa ai ma le talanoaga e uiga i le faiga masani faʻaituau, o se malosi o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le heterogeneity o fua Likert. Podsakoff et al. () fa'amamafa o le fa'aogaina o fua fa'atatau masani e fa'asino i le fa'atupu fa'atasi. Latou te fautuaina le faʻaogaina o fua eseese ma faufale e faʻaleleia ai eseesega ma faʻaitiitia ai le faʻaituau masani. Lona tolu, i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻaaogaina ai le faaupuga "Talosaga Initaneti-fesoʻotaʻiga" poʻo "talosaga fesoʻotaiga i luga ole laiga". Talu ai o lenei faaupuga e aofia ai le lautele o tekinolosi eseese, o le aʻafiaga o tekinolosi eseese e mafai ona faʻatalanoaina i nisi suʻesuʻega. Ae ui i lea, ina ia faʻatapulaʻaina lenei mataupu, o tagata uma o loʻo auai i le suʻesuʻega ua tuʻuina atu i ai se faʻamatalaga manino, o le faaupuga "Talosaga i luga ole Initaneti." E le gata i lea, o fesuiaiga e pei o le malosi o le tagata lava ia e mafai ona faʻamaonia mo suiga faʻalagolago ma faiga faʻavae, mo se faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le Initaneti poʻo le malosi o le tagata lava ia i nei fesoʻotaʻiga eseese i luga ole laiga.

Suʻesuʻega i le lumanai

O su'esu'ega i le lumana'i e tatau ona su'esu'e tu'u sa'o ma fa'a'ese'ese faiga o ituaiga eseese o fa'aletonu fa'aoga Initaneti. I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻaaogaina ai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina ma faʻatusatusa iʻuga i isi suʻesuʻega faʻapitoa i tusitusiga. Ae ui i lea, o se faʻatusatusaga faʻapitoa tuusaʻo e tatau ona faʻalauteleina lo tatou malamalama e uiga i sao eseese o vaega faʻaagafesootai i le atinaʻeina ma le tausiga o ituaiga eseese o faʻaoga Initaneti.

Fesoasoani tusitala

EW: Tusia le ata muamua o le pepa, vaavaaia le sauniaina o tusitusiga, ma saofagā i le atamai ma galuega faatino i tusitusiga; MB: Fa'asa'o le ata, toe fa'afo'i fa'apitoa, ma saofagā i le atamai ma fa'atino i tusitusiga. Na iu ina faamaonia e tusitala uma ia tusitusiga. O tusitala uma e lua e tali atu mo itu uma o le galuega.

Feteenaʻiga o tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

  • American Psychiatric Association (2013). Su'esu'ega ma Fa'amaumauga Tusia o Fa'afitauli o le Mafaufau, 5th Edn. Uosigitone DC: American Psychiatric Publishing.
  • Amichai-Hamburger Y., Vinitzky G. (2010). Fa'aoga feso'ota'iga lautele ma uiga. komepiuta. Hum. Amio. 26, 1289–1295. 10.1016/j.chb.2010.03.018 [Cross Ref]
  • Andreassen CS, Pallesen S. (2014). O vaisu i luga ole laiga fesoʻotaʻiga: o se iloiloga atoatoa. Curr. Pharm. Des. 20, 4053–4061. 10.2174/13816128113199990616 [PubMed] [Cross Ref]
  • Ang C.-S. (2017). Malosiaga masani i luga ole Initaneti ma fesoʻotaʻiga i luga ole laiga: suʻesuʻeina eseesega o itupa. komepiuta. Hum. Amio. 66, 1–6. 10.1016/j.chb.2016.09.028 [Cross Ref]
  • Baker LR, Oswald DL (2010). Matamuli ma feso'ota'iga i luga ole laiga. J. Soc. Pers. Relat. 27, 873–889. 10.1177/0265407510375261 [Cross Ref]
  • Baron RM, Kenny DA (1986). O le eseesega o le fa'afoe-puluvaga i su'esu'ega fa'ale-mafaufau fa'ale-agafesootai: manatu fa'atatau, fuafuaga, ma fa'amaumauga fa'amau. J. Pers. Soc. Psychol. 51, 1173–1182. 10.1037/0022-3514.51.6.1173 [PubMed] [Cross Ref]
  • Bhagat S. (2015). O Facebook o se paneta o tagata nofo toatasi? Se iloiloga o tusitusiga. Int. J. Initia. Psychol. 3, 5–9.
  • Bodroza B., Jovanovic T. (2015). Fa'amaoniga o le fua fou mo le fuaina o amioga a tagata fa'aoga Facebook: vaega fa'ale-agafesootai o le fa'aogaina o le Facebook (PSAFU). komepiuta. Hum. Amio. 54, 425–435. 10.1016/j.chb.2015.07.032 [Cross Ref]
  • Brand M., Laier C., Young KS (2014a). Vaisu i luga ole Initaneti: faiga faʻafetaui, faʻamoemoega, ma aʻafiaga o togafitiga. Luma. Psychol. 5:1256. 10.3389/fpsyg.2014.01256 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Brand M., Young KS, Laier C. (2014b). Pulea muamua ma vaisu i luga ole Initaneti: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma iloiloga o suʻesuʻega o le neuropsychological ma neuroimaging. Luma. Amio. Neurosci. 8:375. 10.3389/fnhum.2014.00375 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Brand M., Young KS, Laier C., Wölfling K., Potenza MN (2016). Tuʻufaʻatasia o mafaufauga ma mafaufauga neurobiological e uiga i le atinaʻeina ma le tausiga o faʻafitauli faʻapitoa i luga ole Initaneti: o le Fesoʻotaʻiga o le Tagata-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga. Neurosci. Biobehav. Faaa 71, 252–266. 10.1016/j.neubiorev.2016.08.033 [PubMed] [Cross Ref]
  • Carr CT, Hayes RA (2015). Faʻasalalauga faʻaagafesootai: faʻamalamalamaina, atiina ae, ma le vavalo. Atl. J. Commun. 23, 46–65. 10.1080/15456870.2015.972282 [Cross Ref]
  • Carver CS (1997). E te mana'o e fuaina le fa'afetauiina ae ua umi tele lau fa'atonuga: mafaufau i le Pu'upu'u COPE. Int. J. Amio. Med. 4, 92–100. 10.1207/s15327558ijbm0401_6 [PubMed] [Cross Ref]
  • Casale S., Fioravanti G., Flett GL, Hewitt PL (2015). Sitaili faʻaalia e le tagata lava ia ma faʻafitauli faʻaogaina o auaunaga faʻafesoʻotaʻi Initaneti: o le matafaioi a popolega i uiga faʻaalia o le le atoatoa. Pers. Ta'itoatasi. Dif. 76, 187–192. 10.1016/j.paid.2014.12.021 [Cross Ref]
  • Chak K., Leung L. (2004). O le matamuli ma le nofoaga e pulea e avea ma tagata vavalo o vaisu i luga ole Initaneti ma le faʻaogaina ole Initaneti. Cyberpsychol. Amio. 7, 559–570. 10.1089/cpb.2004.7.559 [PubMed] [Cross Ref]
  • Choi S.-W., Kim D.-J., Choi J.-S., Choi E.-J., Pese W.-Y., Kim S., et al. . (2015). Faatusatusaga o tulaga lamatia ma puipuiga e fesoʻotaʻi ma vaisu telefoni ma vaisu Initaneti. J. Amio. O vaisu. 4, 308–314. 10.1556/2006.4.2015.043 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Cohen J. (1988). Su'esu'ega Malosiaga Fa'amaumauga mo le Saienisi Amio. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
  • Collani G., Herzberg PY (2003). Eine revidierte Fassung der deutschsprachigen Skala zum Selbstwertgefühl von Rosenberg. Zeitschri. Eseesega. Fa'ailoga. Psychol. 24, 3–7. 10.1024/0170-1789.24.1.3 [Cross Ref]
  • Davis RA (2001). O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa-amio o le faʻaogaina ole Initaneti ole pathological. komepiuta. Hum. Amio. 17, 187–195. 10.1016/S0747-5632(00)00041-8 [Cross Ref]
  • De Cock R., Vangeel J., Klein A., Minotte P., Rosas O., Meerkerk G.-J. (2013). Fa'aaogā fa'amalosi o saite fa'aagafesootai i Peleseuma: fa'asalalauga, talaaga, ma le matafaioi o uiga aga'i i galuega ma a'oga. Cyberpsychol. Amio. Soc. Netw. 17, 166–171. 10.1089/cyber.2013.0029 [PubMed] [Cross Ref]
  • De Jong Gierveld J., Van Tilburg TG (2006). O se fua e 6-aitema mo le tulaga lautele, lagona, ma agafesootai tuua toʻatasi: suʻega faʻamaonia i faʻamaumauga o suʻesuʻega. Re. 28 tausaga le matua, 582–598. 10.1177/0164027506289723 [Cross Ref]
  • Derogatis LR (1993). BSI: Fa'ailoga Pu'upu'u Fa'ailoga (Ta'iala). Minneapolis: National Computer System.
  • Dimitrov DM (2006). Fa'atusatusa vaega i luga ole latent variables: o se faiga fa'ata'ita'iga fa'atusa. Galuega 26, 429–436. [PubMed]
  • Floros G., Siomos K. (2013). Le sootaga i le va o matua sili ona lelei, vaisu i luga ole Initaneti ma mafuaaga mo fesoʻotaʻiga lautele i le talavou. Psychiatry Res. 209, 529–534. 10.1016/j.psychres.2013.01.010 [PubMed] [Cross Ref]
  • Franke GH (2000). Fa'ailoga Puupuu Invertory von LR Derogatis (Kurzform der SCL-90-R) - Deutsche Version. Göttingen: Beltz Test GmbH.
  • Fydrich T., Sommer G., Tydecks S., Brähler E. (2009). Fragebogen zur sozialen Unterstützung (F-SozU): Normierung der Kurzform (K-14) [Social Support Questionnaire (F-SozU): fa'ata'atiaga o le pu'upu'u (K-14). Zeitschri. Med. Psychol. 18, 43–48.
  • Gangadharbatla H. (2008). Facebook a'u: manatu fa'atasi o le tagata lava ia, mana'omia le auai, ma le fa'aogaina o le Initaneti e fai ma va'aiga o uiga o le iGeneration aga'i i upegatafa'ilagi. J. Fegalegaleai. Fa'asalalauga. 8, 5–15. 10.1080/15252019.2008.10722138 [Cross Ref]
  • Griffiths MD (2000). Pe o iai le Initaneti ma komepiuta “vaisu”? O nisi fa'amatalaga su'esu'ega. Cyberpsychol. Amio. 3, 211–218. 10.1089/109493100316067 [Cross Ref]
  • Griffiths MD, Kuss DJ, Demetrovics Z. (2014). O vaisu i luga o fesoʻotaiga vavave faʻaagafesootai: o se vaʻaiga lautele o suʻesuʻega muamua, i le Behavioral Addictions, eds Feder K., Rosenberg P., Curtiss L., faatonu. (San Diego, CA: Academic Press; ), 119–141.
  • Guedes E., Nardi AE, Guimarães FMCL, Machado S., King ALS (2016). Fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai, o se vaisu fou i luga ole laiga: o se toe iloiloga o le Facebook ma isi faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. Med. Expr. 3, 1–6. 10.5935/medicalexpress.2016.01.01 [Cross Ref]
  • Hardie E., Tee MY (2007). Faʻaoga tele i luga ole Initaneti: o le matafaioi o uiga, tuulafoaiina, ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga lautele i vaisu Initaneti. Aust. J. Emerg. Tekinolosi. Soc. 5, 34–47.
  • Hong F.-Y., Huang D.-H., Lin H.-Y., Chiu S.-L. (2014). Iloiloga o uiga faʻapitoa, faʻaoga Facebook, ma faʻataʻitaʻiga o vaisu Facebook a tamaiti aʻoga iunivesete a Taiwanese. Telemata. Fa'ailoa. 31, 597–606. 10.1016/j.tele.2014.01.001 [Cross Ref]
  • Hormes JM, Kearns B., Timko CA (2015). Mana'o Facebook? Amio fai ma vaisu i luga ole laiga feso'ota'iga feso'ota'iga ma lona feso'ota'iga ma fa'aletonu fa'atonutonu lagona. Vaisu 109, 2079–2088. 10.1111/faaopoopo.12713 [PubMed] [Cross Ref]
  • Hu L., Bentler PM (1995). Iloiloga fa'ata'ita'iga fetaui, i le Structural Equation Modeling Concepts Issues and Applications, ed Hoyle RH, faatonu. (Londoni: Sage Publications Inc.), 76–99.
  • Hu L., Bentler PM (1999). Fa'atonuga tipi mo fa'ailoga talafeagai ile su'esu'ega o fausaga fa'atasi: ta'iala masani fa'asaga i isi mea fou. Fa'atonu. Equ. Fa'ata'ita'iga 6, 1–55. 10.1080/10705519909540118 [Cross Ref]
  • Huang L.-Y., Hsieh Y.-J., Wu Y.-CJ (2014). Fa'amalieina ma le fa'aogaina o feso'ota'iga feso'ota'iga: o le fa'asalalauga o le poto masani i luga ole laiga. Fa'ailoa. Manag. 51, 774–782. 10.1016/j.im.2014.05.004 [Cross Ref]
  • Jelenchick LA, Eickhoff JC, Moreno MA (2013). “Fa'anoanoa Facebook?” Le fa'aogaina o upegatafa'ilagi fa'aagafesootai ma le atuatuvale i tupulaga matutua. J. Adolesc. Soifua Maloloina 52, 128–130. 10.1016/j.jadohealth.2012.05.008 [PubMed] [Cross Ref]
  • Jin B. (2013). E fa'afefea ona fa'aoga ma iloa e tagata nofo to'atasi le Facebook. komepiuta. Hum. Amio. 29, 2463–2470. 10.1016/j.chb.2013.05.034 [Cross Ref]
  • Kardefelt-Winther D. (2014). O se faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o vaisu i luga ole Initaneti: agai i se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le Initaneti. komepiuta. Hum. Amio. 31, 351–354. 10.1016/j.chb.2013.10.059 [Cross Ref]
  • Kass RE, Raftery AE (1995). Bayes factor. J. Am. Stat. Assoc. 90, 773–795. 10.1080/01621459.1995.10476572 [Cross Ref]
  • Kim J., LaRose R., Peng W. (2009). Loneliness o le mafuaʻaga ma le aʻafiaga o faʻafitauli faʻaoga Initaneti: o le faʻaogaina i le va o le Initaneti ma le soifua manuia o le mafaufau. Cyberpsychol. Amio. 12, 451–455. 10.1089/cpb.2008.0327 [PubMed] [Cross Ref]
  • Knoll N., Rieckmann N., Schwarzer R. (2005). Faʻafeiloaʻi o se puluvaga i le va o uiga ma faʻalavelave faʻalavelave: o se suʻesuʻega umi ma tagata gasegase o taotoga. Eur. J. Pers. 19, 229–247. 10.1002/per.546 [Cross Ref]
  • Ko CH, Yen JY, Chen CC, Chen SH, Yen CF (2005). Eseesega o alii ma tamaitai e aafia ai vaisu taaloga i luga o le initaneti i tupulaga talavou Taiwanese. J. Nerv. Feiloai. Dis. 193, 273–277. 10.1097/01.nmd.0000158373.85150.57 [PubMed] [Cross Ref]
  • Krämer NC, Winter S. (2008). Le sootaga o le manatu o le tagata lava ia, extraversion, malosi o le tagata lava ia, ma le faʻaalia o le tagata lava ia i totonu o upega tafaʻilagi. J. Media. Psychol. 20, 106–116. 10.1027/1864-1105.20.3.106 [Cross Ref]
  • Kuss DJ, Griffiths MD (2011a). vaisu i luga ole Initaneti: o se iloiloga faʻapitoa o suʻesuʻega faʻapitoa. Int. J. Ment. Vaisu Soifua Maloloina. 10, 278–296. 10.1007/s11469-011-9318-5 [Cross Ref]
  • Kuss DJ, Griffiths MD (2011b). Fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai i luga ole laiga ma vaisu: o se toe iloiloga o tusitusiga faʻapitoa. Int. J. Si'osi'omaga. Re. Soifua Maloloina 8, 3528–3552. 10.3390/ijerph8093528 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Laconi S., Tricard N., Chabrol H. (2015). Eseesega i le va o faʻafitauli faʻapitoa ma faʻafitauli faʻapitoa i luga ole Initaneti e tusa ai ma itupa, tausaga, taimi faʻaalu i luga ole laiga ma faʻailoga psychopathological. komepiuta. Hum. Amio. 48, 236–244. 10.1016/j.chb.2015.02.006 [Cross Ref]
  • Laier C., Brand M. (2014). Faʻamatalaga faʻamaonia ma iloiloga faʻapitoa i mea e mafua ai le tagofia o le cybersex mai le mafaufau-amio. Feusuaiga. O vaisu. Fa'amalosi 21, 305–321. 10.1080/10720162.2014.970722 [Cross Ref]
  • Lee Y.-H., Ko C.-H., Chou C. (2015). Toe asiasi i vaisu Initaneti i tamaiti aʻoga Taiwanese: o se faʻatusatusaga faʻatusatusa o faʻamoemoega o tamaiti aʻoga, taʻaloga i luga ole laiga, ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai i luga ole laiga. J. Abnorm. Tamaiti Psychol. 43, 589–599. 10.1007/s10802-014-9915-4 [PubMed] [Cross Ref]
  • Meerkerk G., Van Den Eijnden RJJM, Garretsen HFL (2006). Va'aiga o le fa'aogaina malosi o le Initaneti: e uiga uma i feusuaiga! Cyberpsychol. Amio. 9, 95–103. 10.1089/cpb.2006.9.95 [PubMed] [Cross Ref]
  • Montag C., Bey K., Sha P., Li M., Chen YF, Liu WY, et al. . (2015). E taua le va'aiga i le va o vaisu lautele ma fa'apitoa Initaneti? Fa'amaoniga mai se su'esu'ega tu'ufa'atasiga mai Siamani, Suetena, Taiuani ma Saina. Asia Pac. Psychiatry 7, 20–26. 10.1111/app.12122 [PubMed] [Cross Ref]
  • Moreau A., Laconi S., Delfour M., Chabrol H. (2015). Psychopathological talaaga o talavou ma talavou matutua faʻafitauli faʻaoga Facebook. komepiuta. Hum. Amio. 44, 64–69. 10.1016/j.chb.2014.11.045 [Cross Ref]
  • Muthén L., Muthén B. (2011). “MPlus”. (Los Angeles, CA: Muthén ma Muthén; ).
  • Neubaum G., Krämer NC (2015). O a'u uo i o'u tafatafa: o se su'esu'ega falesuesue e uiga i tagata vavalo ma taunuuga o le mauaina o le vavalalata lautele i luga o upega tafaʻilagi. Cyberpsychol. Amio. Soc. Netw. 18, 443–449. 10.1089/cyber.2014.0613 [PubMed] [Cross Ref]
  • Omar B., Subramanian K. (2013). Ua fai ma vaisu i le Facebook: su'esu'eina o matafaioi o uiga fa'aletagata, fa'amaliega saili ma fa'aalia Facebook i tupulaga talavou. J. Media Commun. Stud. 1, 54–65. 10.5176/2335-6618_1.1.6 [Cross Ref]
  • Panek ET, Nardis Y., Konrath S. (2013). Fa'ata po'o le megaphone?: E fa'afefea ona 'ese'ese fa'aoga i le va o le fa'atauva'a ma le 'upega tafa'ilagi i luga ole Facebook ma Twitter. komepiuta. Hum. Amio. 29, 2004–2012. 10.1016/j.chb.2013.04.012 [Cross Ref]
  • Pawlikowski M., Altstötter-Gleich C., Brand M. (2013). Fa'amaoniga ma mea tau le mafaufau o se fa'ata'ita'iga pu'upu'u ole su'ega ole vaisu a le Initaneti a Young. komepiuta. Hum. Amio. 29, 1212–1223. 10.1016/j.chb.2012.10.014 [Cross Ref]
  • Pawlikowski M., Nader IW, Burger C., Biermann I., Stieger S., Brand M. (2014). Fa'aoga fa'ainitaneti fa'aleaganu'u - O se fa'aputuga tele ma e le'o se fau fa'atusa. O vaisu. Re. A'oa'oga 22, 166–175. 10.3109/16066359.2013.793313 [Cross Ref]
  • Podsakoff PM, Mackenzie SB, Lee J.-Y., Podsakoff NP (2003). Auala masani fa'aituau ile su'esu'ega o amio: o se iloiloga taua o tusitusiga ma fofo fautuaina. J. Appl. Psychol. 88, 879–903. 10.1037/0021-9010.88.5.879 [PubMed] [Cross Ref]
  • Rosenberg M. (1965). Sosaiete ma le Ata o le Tagata Lava ia. Princeton, NJ: Princeton University Press.
  • Rumpf H.-J., Meyer C., Kreuzer A., ​​John U. (2011). Prävalenz der Internetabhängigkeit. Bericht ma le Bundesministerium für Gesundheit. E maua i luga ole laiga ile: http://www.drogenbeauftragte.de/fileadmin/dateien-dba/DrogenundSucht/Computerspiele_Internetsucht/Downloads/PINTA-Bericht-Endfassung_280611.pdf (Ausia Mati 30, 2015).
  • Ryan T., Chester A., ​​Reece J., Xenos S. (2014). Le faʻaogaina ma le faʻaleagaina o le Facebook: o se toe iloiloga o vaisu Facebook. J. Amio. O vaisu. 3, 133–148. 10.1556/JBA.3.2014.016 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Ryan T., Xenos S. (2011). O ai e fa'aogaina le Facebook? O se suʻesuʻega i le va o le Big Five, matamuli, faʻatauvaʻa, tuulafoaiina, ma le faʻaogaina o le Facebook. komepiuta. Hum. Amio. 27, 1658–1664. 10.1016/j.chb.2011.02.004 [Cross Ref]
  • Schulz P., Schlotz W., Becker P. (2004). Trierer Inventar zum Chronischen Stress (TICS). Göttingen: Hogrefe.
  • Schwarzer R., Ierusalema M. (1995). Fua fa'atatau o le malosi o le tagata lava ia, i Measures in Health Psychology: A User's Portfolio. Causal and Control Beliefs, eds Weinman J., Wright S., Johnston M., faatonu. (Windsor: NFER-NELSON; ), 35–37.
  • Pese H., Zmyslinski-Seelig A., Kim J., Drent A., Victor A., ​​Omori K., et al. (2014). E fa'anofofua oe e Facebook?: o se su'esu'ega meta. komepiuta. Hum. Amio. 36, 446–452. 10.1016/j.chb.2014.04.011 [Cross Ref]
  • Steinfield C., Ellison NB, Lampe C. (2008). O tupe fa'aagafesootai, fa'aletagata, ma le fa'aogaina o upega tafa'ilagi i luga ole laiga: o se su'esu'ega umi. J. Appl. Dev. Psychol. 29, 434–445. 10.1016/j.appdev.2008.07.002 [Cross Ref]
  • Tang J., Yu Y., Du Y., Ma Y., Zhang D., Wang J. (2013). Faʻateleina o vaisu i luga ole Initaneti ma lona fesoʻotaʻiga ma mea faʻalavelave faʻalavelave o le olaga ma faʻamaoniga o le mafaufau i le va o tagata faʻaoga initaneti. O vaisu. Amioga, 39 744–747. 10.1016/j.addbeh.2013.12.010 [PubMed] [Cross Ref]
  • Tonioni F., D'Alessandris L., Lai C., Martinelli D., Corvino S., Vasale M., et al. . (2012). Initaneti vaisu: itula faʻaalu i luga ole laiga, amio, ma faʻailoga mafaufau. Gen. Hosp. Psychiatry 34, 80–87. 10.1016/j.genhosppsych.2011.09.013 [PubMed] [Cross Ref]
  • Tonioni F., Mazza M., Autullo G., Cappelluti R., Catalano V., Marano G., et al. . (2014). O vaisu i luga ole Initaneti o se tulaga fa'ale-mafaufau e ese mai taaloga fai tupe? O vaisu. Amio. 39, 1052–1056. 10.1016/j.addbeh.2014.02.016 [PubMed] [Cross Ref]
  • Turel O., Serenko A. (2012). Le aoga ma le matautia o le fiafia i luga o upega tafaʻilagi fesoʻotaʻiga. Eur. J. Inf. Syst. 21, 512–528. 10.1057/ejis.2012.1 [Cross Ref]
  • Wang CW, Ho RT, Chan CL, Tse S. (2015). Su'esu'eina uiga fa'aletagata o tupulaga Saina fa'atasi ma amioga fa'afaigata i luga ole Initaneti: uiga ese'esega mo vaisu ta'aloga ma vaisu feso'ota'iga. O vaisu. Amio. 42, 32–35. 10.1016/j.addbeh.2014.10.039 [PubMed] [Cross Ref]
  • Wang J.-L., Jackson LA, Wang H.-Z., Gaskin J. (2015). Va'ai le fa'aogaina o feso'ota'iga i luga ole laiga (SNS): uiga, uiga, fa'aosofiaga, ma le fa'aogaina ole Initaneti. Pers. Ind. Eseese. 80, 119–124. 10.1016/j.paid.2015.02.016 [Cross Ref]
  • Wegmann E., Stodt B., Brand M. (2015). O le fa'aogaina o le fa'aogaina o upegatafa'ilagi fa'aagafesootai e mafai ona fa'amatalaina e ala i feso'ota'iga o fa'amoemoega o le fa'aogaina o le Initaneti, fa'aogaina o le Initaneti, ma fa'ailoga psychopathological. J. Amio. O vaisu. 4, 155–162. 10.1556/2006.4.2015.021 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Whang LS, Lee S., Chang G. (2003). Initoneti i luga o tagata faʻaoga faʻamatalaga mafaufau: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o amioga ile vaisu Initaneti. Cyberpsychol. Amio. 6, 143–150. 10.1089/109493103321640338 [PubMed] [Cross Ref]
  • Wu AMS, Cheung VI, Ku L., Hung EPW (2013). O aʻafiaga faʻale-mafaufau o le fai ma vaisu i luga o upega tafaʻilagi i le va o tagata faʻaoga atamai Saina. J. Amio. O vaisu. 2, 160–166. 10.1556/JBA.2.2013.006 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Xu ZC, Turel O., Yuan YF (2012). Ta'aloga i luga ole laiga vaisu i tupulaga talavou: fa'aosofiaga ma mea e puipuia ai. Eur. J. Inf. Syst. 21, 321–340. 10.1057/ejis.2011.56 [Cross Ref]
  • Yadav P., Banwari G., Parmar C., Maniar R. (2013). O vaisu i luga ole Initaneti ma ona fesoʻotaʻiga i tamaiti aʻoga maualuga: o se suʻesuʻega muamua mai Ahmedabad, Initia. Asia. J. Psychiatr. 6, 500–505. 10.1016/j.ajp.2013.06.004 [PubMed] [Cross Ref]
  • Young KS (1998). Pu'eina i le upega: Fa'afefea ona Iloa Fa'ailoga o Vaisu Initaneti - ma se Fuafuaga Manumalo mo le Toe Fa'aleleia. Niu Ioka, NY: John Wiley and Sons, Inc.
  • Young K., Pistner M., O'Mara J., Buchanan J. (1999). Cyber ​​disorders: ole popolega ole mafaufau ile meleniuma fou. Cyberpsychol. Amio. 2, 475–479. 10.1089/cpb.1999.2.475 [PubMed] [Cross Ref]