Italia Journal of Pediatrics fua 45, Mataupu numera: 149 (2019)
lē faʻatino
tua
O le faʻaogaina o masini faʻasalalau, e pei o le telefonipoto ma le laulau, o loʻo faʻateleina i le taimi nei, aemaise lava i le au laiti. O tupulaga talavou e faʻaalu le tele o taimi ma a latou telefoni feaveaʻi e faʻatalanoa ai ala o fesoʻotaʻiga lautele, aemaise lava Facebook, Instagram ma Twitter aua. E masani ona lagona e tupulaga le tatau ona faʻaogaina se masini faʻasalalau e fai ma auala e fausia ai se faʻasinomaga lautele ma faʻaalia ai i latou lava. Mo nisi tamaiti, o le umiaina o telefoni feaveaʻi e amata i se taimi vave i le 7 tausaga, e tusa ai ma tagata tomai faapitoa i luga ole initaneti.
Mea ma metotia
Na matou suʻesuʻeina faʻamaoniga i luga o le faʻaogaina o ala o faasalalauga ma ona taunuuga i le talavou.
i'uga
I tusitusiga, telefoni feaveaʻi ma papa e mafai ona aʻafia ai le atinaʻeina o le mafaufau o le talavou, e pei o le aʻoaʻoina, moe ma le mapuea. E le gata i lea, o le tino puta, faʻalavelave, vaisu, cyberbullism ma Hikikomori phenomena o loʻo faʻamatalaina i tupulaga talavou o loʻo faʻaogaina soʻo masini faʻasalalauga. Ole Italian Pediatric Society e tu'uina atu fautuaga e fa'atatau i gaioiga mo aiga ma foma'i e aloese ai mai i'uga leaga.
faaiuga
E tatau i matua ma fomaʻi ona nofouta i le salalau lautele o le faʻaogaina o masini faʻasalalau i tupulaga talavou ma taumafai e aloese mai aʻafiaga o le mafaufau i le uii.
tua
O le faʻaogaina o masini faʻasalalau, aemaise lava faʻaoga fesoʻotaʻiga, e aofia ai fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai ma taaloga vitio, ua matua faʻateleina i le tamaitiiti [1].
Mafaufau i fesoʻotaʻiga lautele, Facebook o le faʻaoga sili ona faʻaaogaina ma le 2.4 piliona tagata faʻaoga i le lalolagi atoa sosoo ai ma le Instagram ma Twitter [2].
Aemaise lava, i tupulaga talavou, o le matua o le faʻaogaina muamua o fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai ua pa'ū i le 12-13 tausaga i aso nei ona o le manaʻomia o le faʻaaogaina o se auala e fausia ai se faʻasinomaga lautele ma faʻaalia i latou lava [2] [3].
E tusa ai ma le ISTAT, 85.8% o Italia talavou matutua 11-17 tausaga e masani ona maua telefoni feaveaʻi, ma sili atu i le 72% maua Initaneti e ala i smartphones. E tele atu teine (85.7%) o loʻo faʻaogaina le telefoni faʻatusatusa i tama [4]. E le gata i lea, o suʻesuʻega talu ai nei na lipotia mai e 76% o tupulaga talavou latou te faʻaogaina fesoʻotaʻiga lautele, ma le 71% oi latou e faʻaaogaina le sili atu ma le tasi polokalame fesoʻotaʻiga lautele [5]. Toeitiiti o le afa o tupulaga talavou o loʻo i luga o le initaneti [6].
O feso'ota'iga i luga ole laiga, a'oa'oga ma fa'afiafiaga ua fa'atuputeleina i luga ole laiga. I Europa, o suʻesuʻega a le Eurostat na faʻaalia ai le tuputupu aʻe tele o le Initaneti mai le 55% i le 2007 i le 86% i le 2018, ma le Initaneti e ala i se masini feaveaʻi mai le 36% i le 2012 i le 59% i le 2016.7, 8].
Mafaufau i faʻamatalaga i le lalolagi atoa, o le numera o tagata faʻaoga telefoni feaveaʻi o loʻo fuafua e oʻo atu i le 2.87 piliona tagata faʻaoga i le 2020 [9].
E le gata i lea, o faʻafitauli faʻaogaina luga ole initaneti ua manatu moni lava o se popolega faʻalesoifua maloloina lautele i vaega faʻapitoa e pei o talavou. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega a Saina ma Iapani o loʻo lipotia mai e 7.9 i le 12.2% o tupulaga talavou o faʻafitauli faʻaoga Initaneti [10, 11]. I Initia, e sili atu le maualuga o le faʻamaʻi, e oʻo atu i le 21% i vaega vaivai [12].
I Italia e itiiti ni faʻamatalaga e uiga i le faʻaogaina o ala o faasalalauga i le talavou [4, 13, 14].
O se suʻesuʻega na faʻaalia ai e 75% o tupulaga talavou e faʻaogaina le telefoni i taimi o gaioiga a le aʻoga ma 98% faʻaaogaina i le vaeluapo. O le tele o tupulaga talavou e momoe ma latou telefoni i lalo o aluga (45%) ma siaki telefoni i le po (60%). E le gata i lea, o le 57% oi latou e faʻaogaina le telefoni i totonu o le sefulu minute mai le ala mai ma le 80% e momoe i le uuina o latou telefoni.14].
sini
O le fa'amoemoega o le su'esu'ega o le fa'amatalaina lea o fa'amaoniga i le fa'aogaina o ala fa'asalalau ma ona a'afiaga i tupulaga talavou.
Mea ma metotia
Mo le fa'amoemoega o le su'esu'ega na matou su'esu'eina uma i'uga lelei ma le le lelei o le fa'aogaina o ala o faasalalauga i luga o tupulaga talavou, mafaufau i fa'afitauli tau le soifua maloloina, ina ia mafai ai ona tu'uina atu fautuaga e fa'asilisili ai le fa'aoga ma fa'aitiitia ai a'afiaga leaga. O se ta'iala su'esu'e e aofia ai se iloiloga fa'apitoa o tusitusiga fa'asaienisi autu na lomia mai ia Ianuari 2000 ia Aperila 2019 e fa'aaoga ai ta'iala mo le Fa'atonu Fa'amatalaga mo Fa'amatalaga Fa'atonu ma Meta-Analyses (PRISMA). Na fa'atautaia se su'esu'ega fa'amaumauga a le MEDLINE/PubMed, Cochrane Library, le Cumulative Index to Nursing and Allied Health Literature (CINHAL). O le suʻesuʻega algorithm na faʻavae i luga o le tuʻufaʻatasia o faaupuga nei: faʻaoga faʻasalalauga, fesoʻotaʻiga lautele, taaloga vitio, tamaititi, talavou, aiga, matua, telefoni, initaneti, aʻoaʻoga, moe, vaʻai, vaisu, maso, faʻalavelave, hikikomori, faʻaagafesootai , cyberbullying, itu lelei, itu le lelei. Leai se tapula'a gagana na fa'aogaina.
i'uga
Aoaoina
O fesoʻotaʻiga lautele ma telefoni feaveaʻi e mafai ona fesoʻotaʻi ma taunuuga o aʻoaʻoga, e pei o le maualalo o taunuʻuga tau aʻoaʻoga, faʻaitiitia le faʻatonuga ma le faʻatuai [15,16,17].
Fa'afitauli fa'aogaina telefonipoto (PSU) e fa'amaopoopo i se auala i luga o le a'oa'oga e sili atu nai lo le loloto o se tasi [18]. Faatasi ai ma aʻafiaga leaga o le faʻaogaina i luga, o le tele o taimi e: faʻaitiitia le fatufatuaʻi, tomai faʻalapotopotoga, lava mafaufauga ma le malamalama i faʻamatalaga [19, 20]. E le gata i lea, o tamaiti aʻoga o loʻo i ai se auala maualuga i le aʻoaʻoina e naʻo le faʻamoemoe e fai naʻo mea e matua manaʻomia e suʻesuʻe ai, e maua ai faʻaiʻuga e le faʻamalieina nai lo tagata aʻoaʻo loloto [15, 21,22,23,24].
moe
E tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei, o le faʻaogaina o masini faʻasalalau i le taimi e momoe ai e masani lava: 72% o tamaiti ma 89% o talavou e iai le itiiti ifo ma le tasi le masini faʻasalalau i totonu o le potumoe [25]. O le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi aʻo leʻi moe ua lipotia mai e faʻalavelave i le umi o le moe ma le lelei [26, 27].
E le gata i lea, o le tele o faʻafitauli faʻalesoifua maloloina ua faʻamatalaina e uiga i le le lelei o le moe: faʻafitauli o le faʻaaogaina o le ava malosi, atuatuvalega, faʻamaʻi mata, vaivai o le tino, faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma faʻateleina le aʻafia i le malulu ma le fiva [28,29,30,31,32,33].
O le pao circadian e mafai ona aʻafia lelei i le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi aʻo leʻi moe, e oʻo atu ai i le le lava o le moe: faʻateleina le moe, faʻafefe ma faʻaitiitia le umi o le moe e tusa ma le 6.5 h i aso o le vaiaso.34,35,36].
O fa'avevela fa'aeletise ma moli pupula o telefoni feavea'i e mafai ona mafua ai le fa'aletonu o le tino e pei o le tiga o maso po'o le ulu ulu [37,38,39].
E le gata i lea, o suʻesuʻega talu ai nei na fautua mai ai o le le lava o le moe poʻo le umi o le moe e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi pipisi e pei o le maʻisuka ma le fatu fatu poʻo faʻafitauli o le mafaufau e pei o le atuatuvale poʻo le faʻaaogaina o vailaʻau.40, 41].
O le numera o tupulaga talavou e puupuu le umi o le moe nai lo le mea na fautuaina e le National Sleep Foundation le umi, ua faʻateleina, aemaise lava i teine (45.5% vs 39.6% i tama) [42].
Mulimuli ane, o le 5 poʻo le sili atu itula i aso taʻitasi o le faʻaogaina o masini faʻasalalau e fesoʻotaʻi ma se maualuga maualuga o faʻafitauli o le moe pe a faʻatusatusa i le 1 h faʻaaogaina i aso uma [43].
vaʻai
O le faʻateleina o le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi e mafai ona iʻu ai i faʻafitauli o le mata e pei ole maʻi mata mamago (DED), mata ita ma le vaivai, lagona mu, tui conjunctival, faʻaitiitia le vaʻaia, tiga, vaivai acute acquired comitant esotropia (AACE) ma macular degeneration [44, 45].
I le taimi o le faʻaogaina o le telefoni, o loʻo i ai se faʻaitiitiga o le emo fua i le 5-6 / min e faʻateleina ai loimata ma faʻafeiloaʻi, e oʻo atu ai i le DED [46,47,48]. O le mea e laki ai, o le 4 vaiaso taofi o le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleleia atili o falemaʻi i tagata maʻi DED [49].
A'o le AACE, o le mamao o le faitau e mafai ona fa'atuputeleina ai le leo o musele sa'o, e mafua ai se suiga o le va'aiga ma le nofo. E faʻapea foʻi i le DED, o faʻamaoniga faʻapitoa e mafai ona faʻaleleia le aloese mai telefoni poto [50, 51].
onāga i vailāʻau
O se tasi o itu sili ona faʻafitauli o telefoni feaveaʻi ma faʻaoga Initaneti i tupulaga talavou o vaisu. O mea ua fai ma vaisu e faasino atu i se tasi ua mata'utia i se gaoioiga patino e faalavelave i gaoioiga o aso taitasi [52].
I le tulaga o vaisu telefoni feavea'i, e fa'aauau pea ona siaki e tagata i-meli ma polokalame fa'aagafesootai. O le faigofie ona maua le atamai atamai i le aso e faafaigofie ai le sosolo o lenei ituaiga o vaisu [53]. O le faʻaogaina o le telefoni e oʻo lava ile taimi o fesoʻotaʻiga faʻafesagaʻi o se faʻalavelave faʻateleina foi. Ua ta'ua o le “phubbing” [54].
E pei ona fautuaina mai e suʻesuʻega talu ai, o vaisu telefoni e mafai ona faʻatusatusa i vaisu-faʻaaogaina vailaʻau [55].
O faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega mo vaisu telefoni ua tuʻuina atu ina ia faʻafaigofie ai le vave iloa o ia [56].
E tusa ai ma le Teen Smartphone Addiction National Survey questionnaire na faia mai le 2016 i le 2018, 60% o uo talavou, i la latou faʻatusatusaga, ua fai ma vaisu ia latou telefoni [57]. O le mea moni, e toʻaitiiti atunuu latou te faʻavasegaina vaisu o se faʻamaʻi. Masalo o le mafuaʻaga lea e itiiti ai a matou faʻamatalaga i vaisu masini faʻasalalau i le talavou.
O se suʻesuʻega talu ai nei a le National Information Society Agency i le 2012 na faʻamaonia ai o vaisu telefoni i Chorea e 8.4% [58].
O nisi suʻesuʻega na faʻamamafaina ai tulaga lamatia e fesoʻotaʻi ma vaisu telefoni e pei o uiga faʻapitoa ma sociodemographic foliga ae faʻapea foʻi uiga faʻamatua. I auiliiliga, popolega, leiloa o le puleaina o le faapalepale, alu ese, le mautonu ma le le mautonu, suiga o lagona, pepelo, leiloa o le fiafia ua faailoaina o ni tulaga lamatia o vaisu telefoni [59].
Mafaufau i tulaga tau itupa, o suʻesuʻega talu ai na faʻamatalaina e faʻaalu e tamaitai le tele o taimi i luga o telefoni feaveaʻi ma e toetoe lava 3 taimi sili atu le lamatiaga mo vaisu telefoni nai lo alii [60, 61]. Ua lipotia mai foi e faapea o vaisu tamaitai e mafai ona fesootai ma se manaoga malosi atu mo fegalegaleaiga lautele [62].
E tusa ai ma uiga faʻamatua i le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi, e taua tele aʻoaʻoga a matua e togafitia ai tupulaga talavou i vaisu [63, 64]. I lenei tulaga, e mafai e matua ona taofia le tagofia o le telefoni feaveai i tupulaga talavou e ala i le tuuina atu o le lagolago. O le mea moni, o se mafutaga lelei matua-talavou e mafai ona faʻaitiitia ai popolega faʻale-agafesootai ma faʻateleina ai le saogalemu ma le taua o le tagata lava ia [65]. I le isi itu, o le pipii a matua ma le le mautonu e mafai ona faateleina ai le lamatiaga o vaisu telefoni feaveai i tupulaga talavou [66].
O faʻafitauli autu o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma vaisu e: maualalo le taua o le tagata lava ia, atuatuvalega, popole, atuatuvale, le saogalemu ma le nofo toatasi [18, 67].
E ono a'afia fo'i taunu'uga a le a'oga ona o vaisu telefoni e mafai ona ta'ita'iina ai tupulaga talavou e le amana'ia tiute ma fa'aalu le taimi ma le le aoga [68, 69].
E masani ona faʻaaogaina le Initaneti e sola ese ai mai lagona le lelei ma le nofo toʻatasi, aloese mai fegalegaleaiga faʻafesagaʻi, faʻateleina le taua o le tagata lava ia, faʻaleleia le lamatiaga o le atuatuvale, popolega lautele ma vaisu [70, 71].
O vaisu telefoni feaveaʻi e fesoʻotaʻi ma ni mea faʻapitoa se lua: fefe i le misi (FOMO) ma le le fiafia.
O le FOMO e mafai ona faʻamatalaina o le faʻafefeina o faʻalavelave faʻalavelave ma le manaʻoga e faʻaauau pea ona fesoʻotaʻi ma isi. FOMO e fa'atupuina le mana'omia e siaki fa'aauau agafesootai ina ia mafai ai ona fa'afou i gaioiga a uo [72].
O le le fiafia ua faauigaina o se tulaga le lelei o lagona, e fesoʻotaʻi ma le leai o se aʻafiaga o le mafaufau ma le fiafia e fesoʻotaʻi ma le le fiafia. E mafai e tagata ona taumafai e faʻafetaui le le fiafia e ala i le sailia o faʻaosofiaga faaopoopo ma faʻaaogaina faʻamalosi telefoni [73,74,75].
O tupulaga talavou, e sili atu ona vaivai, e maualuga atu le lamatiaga o le le fiafia ma le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga [76]. I se isi itu, o vaisu telefoni feaveaʻi e mafai ona aʻafia leaga e ala i fesoʻotaʻiga faʻafesagaʻi talavou [77].
Musele ma le auivi
Faʻafitauli faʻaogaina telefonipoto (PSU) e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli o le skeletal, tiga o maso, olaga nofonofo, leai se malosi faaletino ma faʻavaivaia le puipuiga [78, 79].
O nisi o lipoti a Saina, o loʻo faʻamatalaina e 70% o tupulaga talavou na feagai ma tiga o le ua, 65% tiga o tauau, 46% tapulima ma tamatamailima. O faaletonu musculoskeletal e fesootaʻi ma telefoni feaveaʻi e mafai ona aʻafia i le tele o mea, e aofia ai le tele o faʻaaliga telefoni, numera o feʻau tusitusia ma itula faʻaalu i aso taʻitasi i luga o telefoni feaveaʻi [80, 81].
E le gata i lea, i le taimi o le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi, o le le faʻaogaina o le tino e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli faʻapitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaogaina o le ua (33-45°) e mafai ona mafua ai aʻafiaga musculoskeletal aemaise lava i le ua.82, 83].
Aemaise lava, o feau tusitusia o se tasi lea o mafuaʻaga sili ona mafua ai le faʻalavelave i luga o le tui faʻamaʻi ma le tiga o le ua ia i latou na faʻaaluina le 5.4 ha aso i luga o la latou telefoni.82, 84].
Fa'asesega
O gaioiga telefoni feaveaʻi e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave maualuga o le mafaufau ma faʻaitiitia le faʻalauiloaina o nisi taimi e lamatia ai olaga o tagata faʻaoga [85].
O le lamatiaga o le faʻalavelave e sili atu ona maualuga i le tulaga o lau telefoni telefoni feaveaʻi ma i le tulaga o taaloga [86].
O faʻamatalaga mataʻutia na faʻaalia ai o faʻalavelave taʻavale o se tasi lea o mafuaʻaga autu o manuʻa i tamaiti. O Amerika na maua le siʻitia o le 5% o taavale afi na maliliu i tupulaga talavou [87, 88]. Atonu e feso'ota'i ma se PSU. O le mea moni, o tagata savavali o loʻo faʻaogaina le initaneti ma telefoni feaveaʻi e maualuga le lamatiaga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ona e tau le vaʻavaʻai soo i itu uma ma kolosi le auala ma sina gauai [89]. Aemaise lava, o tagata faʻalogologo musika e faʻaitiitia le malamalama i tulaga [90].
I lenei tulaga, o le matafaioi o le faʻataʻitaʻiga a matua e taua tele i le atinaʻeina o amioga a talavou: o tupulaga talavou ma matua o loʻo faʻaogaina i le telefoni feaveaʻi faʻalavelave faʻalavelave e sili atu ona faʻaogaina se telefoni feaveaʻi aʻo latou aveina i latou lava. O se suʻesuʻega na faia i luga o le 760 matua aʻo iai tamaiti (4-10 tausaga) i totonu o le taʻavale na matauina ai le 47% o matua e talanoa i luga o le telefoni feaveaʻi, 52.2% e talanoa i luga o le telefoni e leai ni lima, 33.7% faitau feʻau tusitusia, 26.7% auina atu fe'au tusitusia, ma 13.7% na fa'aogaina feso'ota'iga lautele a'o ave ta'avale [91]. E mafai ona avea lenei mea ma se tulaga mata'utia ma fa'atupula'ia fa'atuputeleina e a'afia ai tupulaga ma tagata matutua i le lumana'i.
Cyberbullying faʻalavelave
Ole fa'ateleina ole fua ole cyberbullying e feso'ota'i ma le tele o avanoa o telefoni feavea'i, initaneti ma masini feavea'i. E mafai ona faauigaina o se ituaiga o sauaga e faia e se tagata po'o se vaega e ala i se auala faaeletonika ma fa'amae'aina e fa'atupu ai le le fiafia, fa'amata'u, fefe po'o le maasiasi i le tagata manua [92]. E eseese ituaiga o cyberbullying o loʻo faʻamatalaina e tusitusiga: telefoni, feʻau tusitusia, ata / vitio, imeli ma feʻau feʻau o loʻo sili ona faʻaaogaina [93]. O se popolega tele lea mo le soifua maloloina lautele: i Italia, 2015 ISTAT faʻamaumauga na faʻaalia ai e 19.8% o le 11-17 tausaga le matutua o loʻo faʻaogaina le initaneti, lipoti o loʻo faʻafefeina i luga ole laiga [94,95,96].
Hikikomori
O se mea fa'aagafesootai e ta'ua Shakaiteki hikikomori (social withdrawal) ua fa'atuputeleina le fa'alauiloaina i le tele o Atunu'u [97]. E oʻo mai i le taimi nei, ua faʻatatauina e tusa ma le 1-2% o talavou ma talavou matutua o loʻo hikikomori i atunuu Asia. O le to'atele oi latou o tama'ita'i ma o lo'o i ai se fa'alavelave fa'aagafesootai mai le 1 i le 4 tausaga [98,99,100,101,102,103,104]. Latou te mumusu e fesoʻotaʻi e oʻo lava i o latou lava aiga, faʻaauau le faʻaogaina o le Initaneti ma na o le taumafai e taulimaina o latou manaʻoga faaletino.
O le tele o hikikomori e fa'aalu le sili atu ma le 12 ha le aso i luma o le lau ma o le mea lea e maualuga ai le lamatiaga o vaisu i luga ole initaneti [105,106,107].
Tulaga lelei
Telefonitelefoni ma Initaneti ua fesoʻotaʻi foʻi i le tele o itu lelei e uiga i fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma fesoʻotaʻiga, atinaʻe ma mafaufauga faʻapitoa.
E mafai e talavou ona faʻaleleia le amio pulea, faʻaalia o latou manatu ma faʻaiuga mafaufau [108].
O tupulaga talavou e lagona le faaesea ma le atuatuvale, e mafai ona fausia ni mafutaga e aunoa ma le popole i le auala e iloilo ai e isi o latou itu faaletino, faaleleia o latou lagona atuatuvale ma maua le lagolago e faateleina ai lo latou taua faaletagata lava ia ma le taliaina e tupulaga ma maua le lagolago faalelagona [109,110,111,112,113].
O fa'ai'uga o lo'o aoteleina ile Laulau 1.
Talanoaga
Fautuaga
I matua
I luga o le faʻavae o lipoti o tusitusiga, e tatau i matua ona nofouta i aʻafiaga lelei ma le le lelei o le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi ma ala o fesoʻotaʻiga i tupulaga talavou. O le mea lea, o fautuaga e faʻatatau i gaioiga mo aiga e aofia ai:
- Fa'aleleia le feso'ota'iga: vala'aulia tupulaga e fa'atalanoa ma le faitio e uiga i le taimi latou te fa'aaluina i masini fa'asalalau ma e uiga i le fa'aoga lautele latou te fa'aogaina. Fa'amalosia i latou e fa'asoa fa'afitauli latou te ono o'o iai i luga ole laiga ma luga ole laiga. Fa'ailoa i latou i mea i luga ole laiga ma luga ole laiga i luga ole laiga.
- Mataʻituina: faʻamaonia le taimi faʻaalu i luga ole laiga ma mea e aofia ai; fa'alauiloa talanoaga malosi e uiga i le fa'aogaina o masini fa'asalalau; fautua fa'atasi ma va'aiga fa'atasi.
- Fa'amatala manino faiga fa'avae ma fa'atonuga: aloese mai le fa'aogaina o masini fa'asalalau i taimi o taumafataga, meaaoga ma le taimi e momoe ai.
- Aumai le faʻataʻitaʻiga: faʻaitiitia le taimi e faʻaaoga ai telefonipoto i taimi o fonotaga a le aiga, pe a sopoia le auala ma taimi o taumafataga.
- Galulue faʻatasi: fatuina se fesoʻotaʻiga ma fomaʻi ma tagata tausi soifua maloloina ina ia mafai ona iloa faʻafitauli o le initaneti ma telefoni feaveaʻi.
I foma'i
I luga o le faavae o lipoti o tusitusiga, o fautuaga mo fomaʻi ma tausi soifua maloloina e aofia ai:
- Feso'ota'iga ma tupulaga talavou ma matua: fa'ailoa i tupulaga i a'afiaga lelei ma le leaga o le fa'aogaina o masini fa'asalalau. Tuuina atu faʻamatalaga e uiga i: lamatiaga o vaisu, faʻalavelave, taunuʻuga tau aʻoaʻoga, taunuuga o le neuropsychological, malamalama. Talanoa ma tupulaga talavou e uiga ia latou telefoni feaveaʻi ma fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai, faʻalatalata i ai i se auala e sili atu ona malamalama ma malamalama. Mafaufau ma tupulaga talavou ma matua e uiga i le auala e fesoʻotaʻi ai faʻalavelave faʻavae i luga o le lau ma faʻaletonu le faʻatinoga o aʻoaʻoga ma pe faʻafefea ona avea matua ma faʻataʻitaʻiga taua mo a latou fanau.
- Feso'ota'iga fa'aagafesootai ma itu lelei: fa'avaivaia le fa'aogaina e tupulaga talavou o feso'ota'iga fa'aagafesootai ma telefoni feavea'i na'o le aloese mai le nofo to'atasi ma fa'ateleina ai le fa'aaloalo; fa'alauiloa le fa'aogaina saogalemu o ala fa'asalalau e fa'afeso'ota'i ai uo ma fefa'asoaa'i mea o lo'o i totonu.
- Fa'aleleia le va o tamaiti-a'oga: fa'alauiloa le va feagai ma tupulaga ma aiga.
- Iloa suiga i le soifua maloloina ma agafesootai: ina ia vave ona kopi i vaisu telefoni ma faʻaitiitia ai aʻafiaga leaga, e tatau i fomaʻi ona iloa faʻamaoniga ma faʻailoga e faʻaalia mo le le saʻo o le faʻaogaina o masini faʻasalalau, e pei o le paʻu / paʻu o le mamafa, tiga o le ulu ma maso, vaʻai. / fa'alavelave mata, ma isi.
- A'oa'o: fa'ailoa fesili su'esu'e e uiga i le olaga o le tamaititi i luga ole laiga ile asiasiga masani a tamaiti, e aofia ai fesili e uiga i le fa'aogaina o taaloga vitio ma le fa'amata'u i luga ole laiga, ina ia iloa ai tupulaga o lo'o a'afia i amioga e lamatia ai le soifua maloloina po'o fa'afitauli o vaisu.
O fautuaga o lo'o aoteleina ile Laulau 2.
iʻuga
O telefoni feavea'i ma feso'ota'iga fa'aagafesootai ua avea ma vaega taua o le olaga o le talavou e a'afia ai le olaga atoa o le tagata. E tatau i matua ma foma'i/ tausi soifua maloloina ona malamalama uma i penefiti ma tulaga lamatia ina ia puipuia ai taunuuga le lelei, e pei o vaisu telefoni. E tatau i fomaʻi ma matua ona taumafai e malamalama atili i gaioiga i luga ole laiga, talanoa ma i latou e uiga i le faʻaogaina o le telefoni ma puipuia mea leaga.
mau faasino
- 1.
Bozzola E, Spina G, Ruggiero M, Memo L, Agostiniani R, Bozzola M, Corsello G, Villani A. Media masini i tamaiti aʻoga aʻoga: o fautuaga a le Italia pediatric society. Ital J Pediatr. 2018;44:69.
- 2.
O le faitotoa o fuainumera. 2018 www.statista.com
- 3.
Oberst U, Renau V, Chamarro A, Carbonell X. Fa'ata'ita'iga o le itupa i fa'amatalaga Facebook: e sili atu fafine i luga o le initaneti? Comput Hum Behav. 2016;60:559–64.
- 4.
Indagine Conoscitiva i le bullismo ma le cyberbullismo. Commissione parlamentare infanzia e adolescenza. 27 Mati 2019 www.istat.it
- 5.
Bagot KS, Milin R, Kaminer Y. Adolescent initiation of cannabis use and early onset psychosis. Fa'atautala Fa'atatau. 2015;36(4):524–33.
- 6.
Teens, social media & Technology 2018. Pew Reserch Center, Me 2018. www.pewinternet.org/2018/05/31/teens-social-media-technology-2018/
- 7.
O matou o le social-Hootsuite. Digital ile 2019 www.wearesocial.com
- 8.
Fa'aoga initaneti ma gaioiga. Eurostat. 2017. www.ec.europa.eu/eurostat
- 9.
Numera o tagata fa'aoga telefonipoto i le lalolagi atoa mai le 2014 i le 2020 (i piliona). Fa'amaumauga 2017. www.statista.com
- 10.
Li Y, Zhang X, Lu F, Zhang Q, Wang Y. Initaneti vaisu i totonu o tamaiti aʻoga tulagalua ma aʻoga i Saina: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu. Cyberpsychol Behav Soc Netw. 2014;17:111–6.
- 11.
Mihara S, Osaki Y, Nakayama H, Sakuma H, Ikeda M, Itani O, Kaneita Y, et al. Faʻaoga Initaneti ma faʻafitauli faʻaoga initaneti i tupulaga talavou i Iapani: o se suʻesuʻega a le atunuʻu. Sui Amioga Rep. 2016;4(Suppl. C):58–64.
- 12.
Sanjeev D, Davey A, Singh J. Faʻaalia o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti i tupulaga talavou Initia: o se suʻesuʻega faʻasolosolo auala. Child Adolesc Ment Health. 2016;12:60–78.
- 13.
- 14.
Rapporto Censis sulla situazione sociale del Paese. 2018: 465–470.
- 15.
Rogaten J, Moneta GB, Spada MM. Fa'atinoga tau a'oa'oga e fai ma fa'atinoga o auala i su'esu'ega ma a'afiaga ile su'esu'ega. J Fiafia Stud. 2013;14:1751–63.
- 16.
Kirschner PA, Karpinski AC. Facebook ma fa'atinoga tau a'oa'oga. Comput Hum Behav. 2010;26:1237–45.
- 17.
Dewitte S, Schouwenburg HC. Fa'atuai, fa'aosoosoga, ma fa'aosofiaga: o le tauiviga i le va o le taimi nei ma le lumana'i i le fa'atuai ma le tausi taimi. Eur J Personal. 2002;16:469–89.
- 18.
Lopez-Fernandez O, Kuss DJ, Romo L, Morvan Y, Kern L, Graziani P, Rousseau A, Rumpf HJ, Bischof A, Gässler AK, et al. Faʻalagolago le tagata lava ia i luga o telefoni feʻaveaʻi i talavou matutua: o se suʻesuʻega faʻaleaganuʻu a Europa. J Amio Vaisu. 2017;6:168–77.
- 19.
Warburton K. A'oa'oga loloto ma a'oa'oga mo le fa'aauauina. Int J Sustain High Educ. 2003;4:44–56.
- 20.
Chin C, Brown DE. Aoao i le faasaienisi: o se faatusatusaga o auala loloto ma luga. JRes Sci Aoao. 2000;37:109–38.
- 21.
Hoeksema LH. Ta'iala a'oa'oina e fai ma ta'iala ile manuia o galuega ile fa'alapotopotoga. Leiden Iunivesite: Netherlands. DSWO Press, 1995.
- 22.
Arquero JL, Fernández-Polvillo C, Hassall T, Joyce J. Vocation, faʻaosofia ma auala e aʻoaʻo ai: o se suʻesuʻega faʻatusatusa. Educ Train. 2015;57:13–30.
- 23.
Gynnild V, Myrhaug D. Toe asia auala i le aʻoaʻoina i le saienisi ma inisinia: o se suʻesuʻega faʻapitoa. Eur J Eng Educ. 2012;37:458–70.
- 24.
Rozgonjuk D, Saal K, Täht K. Faʻafitauli faʻaoga telefonipoto, auala loloto ma luga ole aʻoaʻoga, ma faʻaoga faʻasalalauga lautele i lauga. Int J Environ Res Soifua Maloloina. 2018;15:92.
- 25.
Carter B, Rees P, Hale L, Bhattacharjee D, Paradkar MS. Feso'ota'iga i le va o le fa'aogaina o masini fa'asalalau e fa'atatau i lau telefoni feavea'i po'o le fa'aogaina ma taunu'uga moe o se iloiloga fa'atulagaina ma fa'ata'ita'iga. JAMA Pediatr. 2016;170(12):1202–8.
- 26.
Lanaj K, Johnson RE, Barnes CM. Amata le aso faigaluega ae ua uma? Fa'ai'uga o le fa'aogaina o le telefonipoto i le leva o le po ma le moe. Okeni Amioga Hum Decis Process. 2014;124(1):11–23.
- 27.
Lemola S, Perkinson-Gloor N, Brand S, Dewald-Kaufmann JF, Grob A. Adolescents 'aufaasālalau faaeletonika faʻaaogaina i le po, faʻalavelave moe, ma faʻafitauli faʻavaivai i le tausaga telefoni. Journal of Youth and Adolescence. 2015;44(2):405–18.
- 28.
Park S, Cho MJ, Chang SM, Bae JN, Jeon HJ, Cho SJ, Kim BS, ma isi. Fegalegaleaiga o le umi o le moe ma sociodemographic ma mea tau soifua maloloina, faʻafitauli o le mafaufau ma faʻalavelave moe i totonu o se faʻataʻitaʻiga o tagata Korea matutua. J Moe Res. 2010;19(4):567–77.
- 29.
Bao Z, Chen C, Zhang W, Jiang Y, Zhu J, Lai X. O fesoʻotaʻiga a le aʻoga ma faʻafitauli o le moe a talavou Saina: o se suʻesuʻega faʻasalalau faʻasalalau. J Sch Soifua Maloloina. 2018;88(4):315–21.
- 30.
Cain N, Gradisar M. Faʻaaogaina faʻasalalauga faʻaeletonika ma moe i tamaiti aʻoga ma tupulaga talavou: o se iloiloga. Moe Med. 2010;11(8):735–42.
- 31.
Prather AA, Puterman E, Epel ES, Dhabhar FS. Le lelei o le moe e fa'amalosia ai le fa'aosoina o le cytokine e fa'aosoina le fa'amamafa i tama'ita'i ua mae'a le fa'ata'ita'iga o lo'o iai le fa'ama'i maualuga o le manava visceral. Faiai Amio Immun. 2014;35(1):155–62.
- 32.
Nagane M, Suge R, Watanabe SI. O le taimi po'o le malolo ma le lelei o le moe e mafai ona va'ai i fa'atinoga o a'oa'oga ma fa'aletonu o le mafaufau i tamaiti a'oga iunivesete. Biol Rhythm Res. 2016;47(2):329–37.
- 33.
Waller EA, Bendel RE, Kaplan J. Le moe ma le mata. Mayo Clin Proc. 2008;83(11):1251–61.
- 34.
Ivarsson M, Anderson M, Åkerstedt T, Lindblad F. O le taalo i se taaloga televise e aafia ai le fesuisuiai o le fatu. Acta Paediatr. 2009;98(1):166–72.
- 35.
Hysing M, Pallesen S, Stormark KM, Lundervold AJ, Sivertsen B. Faiga moe ma le le mautonu i tupulaga talavou: o se suʻesuʻega faʻavae tagata. J Moe Res. 2013;22:549–56.
- 36.
Li S, Jin X, Wu S, Jiang F, Yan C, Shen X. O le aʻafiaga o le faʻaogaina o ala o faʻasalalauga i faiga moe ma faʻalavelave moe i tamaiti aʻoga i Saina. Moe. 2007;30(3):361–7.
- 37.
Cain N, Gradisar M. Faʻaaogaina faʻasalalauga faʻaeletonika ma moe i tamaiti aʻoga ma tupulaga talavou: o se iloiloga. Moe Med. 2010;11:735–42.
- 38.
Weaver E, Gradisar M, Dohnt H, Lovato N, Douglas P. Le aʻafiaga o taʻaloga vitio aʻo leʻi moe i luga o le moe a le tupulaga. J Clin Sleep Med. 2010;6:184–9.
- 39.
Thomee S, Dellve L, Harenstam A, Hagberg M. Malamalama i fesoʻotaʻiga i le va o faʻamatalaga ma fesoʻotaʻiga tekonolosi faʻaogaina ma faʻamaoniga o le mafaufau i talavou matutua-o se suʻesuʻega agavaa. BMC Soifua Maloloina. 2010;10:66.
- 40.
Altman NG, Izci-Balserak B, Schopfer E, Jackson N, Rattanaumpawan P, Gehrman PR, Patel NP, et al. Le umi o le moe ma le le lava o le moe e fai ma va'aiga o taunuuga o le soifua maloloina cardiometabolic. Moe Med. 2012;13(10):1261–70.
- 41.
Bixler E. Moe ma sosaiete: o se vaaiga faʻamaʻi. Moe Med. 2009;10(1).
- 42.
Owens J. Le lava le moe i talavou ma talavou matutua: o se faʻafouga i mafuaʻaga ma taunuuga. Pediatrics. 2015;134(3):921–32.
- 43.
Continente X, Pérez A, Espelt A, Lopez MJ. O masini fa'asalalau, mafutaga fa'aleaiga ma faiga moe i tupulaga talavou i totonu o le taulaga. Moe Med. 2017;32:28–35.
- 44.
Smick K. Puipuia mata o lou ma'i mo le malamalama leaga: vaega muamua: le taua o le a'oga. Rev Optom. 2014;151:26–8.
- 45.
Bergqvist UO, Knave BG. Fa'aleaga mata ma galue i fa'aaliga fa'aaliga. Scand J Galuega Si'osi'omaga Soifua Maloloina. 1994;20:27–33.
- 46.
Freudenthaler N, Neuf H, Kadner G, Schlote T. Uiga o le gaioiga faʻafuaseʻi mata i le taimi o faʻaaliga faʻaaliga vitio faʻaogaina i volenitia soifua maloloina. Graefes Arch Clin Exp Ophthalmol. 2003;241:914–20.
- 47.
Fenga C, Aragona P, Di Nola C, Spinella R. Faʻatusatusaga o faʻamaʻi faʻamaʻi mata ma loimata osmolarity e fai ma faʻailoga o le faʻaleagaina o le mata i tagata faigaluega faʻaaliga vitio. Am J Ophtalmol. 2014;158:41–8.
- 48.
Moon JH, Lee MY, Moon NJ. Feso'ota'iga i le va o le fa'aogaina o le fa'aogaina o ata vitio ma fa'ama'i mata mago i tamaiti a'oga. J Pediatr Ophthalmol Strabismus. 2014;51(2):87–92.
- 49.
Moon JH, Kim KW, Moon NJ. O le fa'aogaina o le telefoni feavea'i o se tulaga lamatia mo ma'i mata mago tamaiti e tusa ai ma le itulagi ma le matua: o se su'esu'ega fa'atonutonu. BMC Ophthalmol. 2016;16:188.
- 50.
Clark AC, Nelson LB, Simon JW, Wagner R, Rubin SE. Esotropia comitant mata'utia maua. Br J Ophthalmol. 1989;73:636–8.
- 51.
Lee HS, Park SW, Heo H. Acute maua comitant esotropia e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina tele o telefoni. BMC Ophthalmol. 2016;16:37.
- 52.
Kwon M, Kim DJ, Cho H, Yang S. O le Fua o Vaisu Smartphone: Atinaʻe ma le Faʻamaoniaina o se Faʻamatalaga Puupuu mo Talavou . PLOS TASI. 2013; 8(12).
- 53.
Choi SW, Kim DJ, Choi JS, Ahn H, Choi EJ, Pese WY, Kim S, ma isi. Faʻatusatusaga o tulaga lamatia ma puipuiga e fesoʻotaʻi ma vaisu telefoni ma vaisu initaneti. J Amio Vaisu. 2015;4(4):308–14.
- 54.
Chotpitayasunondh V, Douglas KM. Le faʻafefea ona avea le "phubbing" ma masani: o faʻasologa ma taunuuga o le snubbing e ala i le telefoni. Comput Hum Behav. 2016;63:9–18.
- 55.
Wegmann E, Brand M. Initaneti-fesoʻotaʻiga faaletonu: O se mataupu o agafesootai, faʻafeiloaʻi, ma faʻamoemoega faʻaoga i luga ole initaneti. Luma Psychol. 2016;7(1747):1–14.
- 56.
Lin YH, Chiang CL, Lin PH, Chang LR, Ko CH, Lee YH, Lin SH. Tulaga Fa'atonu mo Su'esu'ega mo Vaisu Smartphone. PLOS TASI. 2016;11.
- 57.
Teen Smartphone Addiction National Survey questionnaire. www.screeneducation.org
- 58.
National Information Society Agency. Su'esu'ega o vaisu i luga ole Initaneti 2011. Seoul: National Information Society Agency. 2012:118–9.
- 59.
Bae SM. O vaisu telefoni a tupulaga talavou, e le o se filifiliga atamai. J Korea Med Sci. 2017;32:1563–4.
- 60.
Choi SW, Kim DJ, Choi JS, Ahn H, Choi EJ, Pese WY, Kim S, ma isi. Faʻatusatusaga o tulaga lamatia ma puipuiga e fesoʻotaʻi ma vaisu telefoni ma vaisu initaneti. J Amio Vaisu. 2015;4(4):308–14.
- 61.
Weiser EB. Eseesega o itupa i faiga fa'aoga i luga ole laiga ma mea e fiafia iai ile initaneti: o se fa'atusatusaga e lua. CyberPsychol Behav. 2004;3:167–78.
- 62.
Long J, Liu TQ, Liao YH, Qi C, He HY, Chen SB, Billieux J. Faʻasalalau ma faʻamaopoopoina o faʻafitauli faʻaoga telefonipoto i se faʻataʻitaʻiga faʻafuaseʻi tele o tamaiti aʻoga Saina. BMC Psychiatry. 2016;16:408.
- 63.
Lee H, Kim JW, Choi TY. Tulaga lamatia mo vaisu telefoni i Korea talavou: faʻaoga faʻaoga telefoni. J Korea Med Sci. 2017;32:1674–9.
- 64.
Lam LT, Peng ZW, Mai JC, Jing J. Faʻailoga e fesoʻotaʻi ma vaisu i luga ole initaneti i tupulaga talavou. Cyberpsychol Amioga. 2009;12(5):551–5.
- 65.
Jia R, Jia HH. Masalo e tatau ona e tu'ua'ia ou matua: fa'atasi matua, itupa, ma fa'afitauli fa'aoga initaneti. J Amio Vaisu. 2016;5(3):524–8.
- 66.
Bhagat S. O Facebook o se paneta o tagata nofo to'atasi? Se iloiloga o tusitusiga. Le International Journal of Indian Psychology. 2015;3(1):5–9.
- 67.
Liu M, Wu L, Yao S. Dose-tali faʻatasi o le screen time-based sedentary behavior i tamaiti ma talavou ma le atuatuvale: o se meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega mataʻituina. Br J Sports Med. 2016;50(20):1252–8.
- 68.
Ihm J. O aʻafiaga faʻaagafesootai o vaisu telefoni a tamaiti: o le matafaioi o fesoʻotaʻiga lagolago ma fesoʻotaʻiga lautele. J Amio Vaisu. 2018;7(2):473–81.
- 69.
Wegmann E, Stodt B, Brand M. O le faʻaogaina o le faʻaaogaina o upega tafaʻilagi faʻasalalau e mafai ona faʻamatalaina e ala i le fegalegaleaiga o faʻamoemoega o le faʻaogaina o le initaneti, faʻaogaina o le initaneti, ma faʻamaoniga o le psychopathological. J Amio Vaisu. 2015;4(3):155–62.
- 70.
Lin LY, Sidani JE, Shensa A, Radovic A, Miller E, Colditz JB, Primack BA. Fesoʻotaʻiga i le va o fesoʻotaʻiga faʻasalalau lautele ma le atuatuvale i le va o talavou matutua a Amerika. Fa'anoanoa Fa'anoanoa. 2016;33(4):323–31.
- 71.
Ko CH, Yen JY, Chen CS, Yeh YC, Yen CF. Tulaga faʻapitoa o faʻamaoniga o le mafaufau mo vaisu i luga ole laiga i tupulaga talavou: o se suʻesuʻega faʻamoemoe e 2-tausaga. Arch Pediatr Adolesc Med. 2009;163(10):937–43.
- 72.
Przybylski AK, Murayama K, DeHaan CR, Gladwell V. Faʻamalosia, faʻalagona, ma amioga faʻatasi ma le fefe i le misi. Comput Hum Behav. 2013;29:1841–8.
- 73.
Biolcati R, Mancini G, Trombini E. Tulaga i le le fiafia ma amioga lamatia i taimi avanoa o talavou. Psychol Rep. 2017:1–21.
- 74.
Brissett D, Snow RP. Le fiafia: le mea e leai se lumanaʻi. Fa'asinomaga Fegalegaleai. 1993;16(3):237–56.
- 75.
Harris MB. Feso'ota'iga ma uiga o le le fiafia ma le le fiafia. J Appl Soc Psychol. 2000;30(3):576–98.
- 76.
Wegmann E, Ostendorf S, Brand M. Pe aoga le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga Initaneti mo le sola ese mai le le fiafia? O le le fiafia e fegalegaleai ma le manaʻo e faʻaalia ma le aloese mai faʻamoemoega i le faʻamatalaina o faʻamaoniga o le le atoatoa o fesoʻotaiga i luga ole Initaneti. PLOS TASI. 2017;13(4).
- 77.
Wang P, Zhao M, Wang X, Xie X, Wang Y, Lei L. Fegalegaleaiga a tupulaga ma vaisu telefoni feaveaʻi: o le faʻasalalauga o le taua o le tagata lava ia ma le faʻatulagaina o le manaʻoga e auai. J Amio Vaisu. 2017;6(4):708–17.
- 78.
Ko K, Kim HS, Woo JH. O le suʻesuʻega o le vaivai o maso ma tulaga lamatia o faʻafitauli o le musculoskeletal system mai le faʻaogaina o tusitusiga i luga o se telefoni. Tusitala a le Ergonomics Society of Korea. 2013;32(3):273–8.
- 79.
Cao H, Sun Y, Wan Y, Hao J, Tao F. Faʻafitauli faʻafitauli i luga o le initaneti i tupulaga talavou Saina ma lona fesoʻotaʻiga i faʻamaoniga o le psychosomatic ma le faamalieina o le olaga. BMC Soifua Maloloina. 2011;11(1):802.
- 80.
Kim HJ, Kim JS. Le sootaga i le va o le faʻaogaina o le telefoni ma faʻailoga musculoskeletal faʻapitoa ma tamaiti aʻoga iunivesite. J Phys Ther Sci. 2015;27:575–9.
- 81.
Lee JH, Seo KC. Le faʻatusatusaga o faʻasologa o mea sese e tusa ai ma togi o vaisu atamai. J Phys Ther Sci. 2014;26(4):595–8.
- 82.
Lee SJ, Kang H, Shin G. Su'e feliuliua'i le ulu a'o fa'aogaina se telefoni. Ergonomics. 2015;58(2):220–6.
- 83.
Kang JH, Park RY, Lee SJ, Kim JY, Yoon SR, Jung KI. O le a'afiaga o le tu'u i luma o le ulu ile paleni fa'asolo ile taimi umi ole tagata faigaluega fa'avae komepiuta. Ann Rehabil Med. 2012;36(1):98–104.
- 84.
Park JH, Kim JH, Kim JG, Kim KH, Kim NK, ChoiI W, Lee S, ma isi. O aʻafiaga o le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi i luga o le pito o le tino, o le tiga o maso o le ua ma le atuatuvale. Matai Fa'asaienisi ma Tekinolosi Tusi. 2015;91:12–7.
- 85.
Ning XP, Huang YP, Hu BY, Nimbarte AD. Kinematics ua ma maso gaioiga i le taimi o gaioiga o masini feaveaʻi. Int J Ind Ergon. 2015;48:10–5.
- 86.
Hong JH, Lee DY, Yu JH, Kim YY, Jo YJ, Park MH, Seo D. Aafiaga o le piano ma le faʻaogaina o le telefoni i gaioiga o maso tapulima. J Convergence Info Technol. 2013;8(14):472–5.
- 87.
Collet C, Guillot A, Petit C. Telefoni aʻo ave taavale I: o se iloiloga o suʻesuʻega faʻamaʻi, mafaufau, amio ma le physiological. Ergonomics. 2010;53(5):589–601.
- 88.
Chen PL, Pai CW. O le tele o le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi ma le tauaso le mafaufau: o se suʻesuʻega mataʻituina i Taipei. Taiwan BMC Soifua Maloloina. 2018;18:1342.
- 89.
Nofoaga Autu mo Fa'ama'i ma Puipuiga. E sefulu mafua'aga autu o le oti ma manu'a. 2018. www.cdc.gov
- 90.
Stelling-Konczak A, van Wee GP, Commandeur JJF, Hagenzieker M. Talanoaga i luga o le telefoni feaveaʻi, faʻalogologo i musika ma taʻavale filemu (eletise): e taua le leo o feoaiga mo le uila saogalemu? Fa'ama'i fa'ama'i Fa'alē. 2017;106:10–22.
- 91.
Byington KW, Schwebel DC. A'afiaga o le fa'aogaina ole initaneti feavea'i ile a'afiaga ole a'oga ole a'oga ile kolisi. Fa'ama'i fa'ama'i Fa'alē. 2013;51:78–83.
- 92.
Schwebel DC, Stavrinos D, Byington KW, Davis T, O'Neal EE, De Jong D. Faʻalavelave ma le saogalemu o tagata savali: faʻafefea ona talanoa i luga o le telefoni, feʻau tusitusia, ma le faʻalogologo i musika e aʻafia ai le sopoia o le auala. Fa'ama'i fa'ama'i Fa'alē. 2012;445:266–71.
- 93.
Bingham CR, Zakrajsek JS, Almani F, Shope JT, Sayer TB. Fai le mea ou te fai atu ai, ae le o aʻu: amio faʻalavelave avetaʻavale a talavou ma o latou matua. J Saf Res. 2015;55:21–9.
- 94.
Tokunaga RS. Mulimuli ia te oe i le fale mai le aʻoga: o se iloiloga taua ma le tuʻufaʻatasia o suʻesuʻega i luga ole cyberbullying victimization. Comput Hum Behav. 2010;26:277–87.
- 95.
Smith PK, Mahdavi J, Carvalho M, Fisher S, Russell S, Tippett N. Cyberbullying: lona natura ma le aafiaga i tamaiti aoga maualuga. J Child Psychal Psychiatry. 2008 Ape;49(4):376–85.
- 96.
Il bullismo in Italia: comportamenti offensivi e violenti tra i giovanissimi. http://www.istat.it
- 97.
Kato TA, Kanba S, Teo AR. Hikikomori: poto masani i Iapani ma tulaga faʻavaomalo. Fa'afoma'i Fa'afoma'i a le Lalolagi. 2018;17(1):105.
- 98.
Maïa F, Figueiredo C, Pionnié-Dax N, Vellut N. Hikikomori, faʻatasi ai ma talavou i tua. Pale: Armand Colin; 2014.
- 99.
Koyama A, Miyake Y, Kawakami N, Tsuchiya M, Tachimori H, Takeshima T. Faʻasologa o le olaga atoa, faʻalavelave faʻapitoa o le mafaufau ma faʻasologa o tagata o le "hikikomori" i totonu o le faitau aofaʻi o tagata i Iapani. Psychiatry Res. 2010;176(1):69–74.
- 100.
Teo AR. O se ituaiga fou o le tuumuli ese i Iapani: o se toe iloiloga o hikikomori. Int J Soc Psychiatry. 2010;56(2):178–85.
- 101.
Wong PW, Li TM, Chan M, Law YW, Chau M, Cheng C, et al. Le fa'atuputeleina ma fa'amaopoopoina o le fa'amama fa'aagafesootai ogaoga (hikikomori) i Hong Kong: o se su'esu'ega fa'atatau ile telefoni. Int J Soc Psychiatry. 2015;61(4):330–42.
- 102.
Kondo N, Sakai M, Kuroda Y, Kiyota Y, Kitabata Y, Kurosawa M. Tulaga lautele o le hikikomori (faaumiumi le faʻateʻaina o tagata) i Iapani: suʻesuʻega o le mafaufau ma le taunuʻuga i nofoaga autu o le soifua maloloina o le mafaufau. Int J Soc Psychiatry. 2013;59(1):79–86.
- 103.
Malagon-Amor A, Corcoles-Martinez D, Martin-Lopez LM, Perez-Sola V. Hikikomori i Sepania: o se suʻesuʻega faʻamatalaga. Int J Soc Psychiatry. 2014;61(5):475–83. https://doi.org/10.1177/0020764014553003.
- 104.
Teo AR, Kato TA. Le fa'atuputeleina ma feso'ota'iga o tu'umuli fa'aagafesootai ogaoga i Hong Kong. Int J Soc Psychiatry. 2015;61(1):102.
- 105.
Stip, Emmanuel, et al. "O vaisu i luga ole initaneti, ma'i hikikomori, ma le vaega prodromal o le mafaufau." Frontiers Psych 7 (2016): 6.
- 106.
Lee YS, Lee JY, Choi TY, Choi JT. Polokalama asiasiga i aiga mo le sailia, iloiloina ma le togafitia o tupulaga ua alu ese i le va fealoai i Korea. Psychiatry Clin Neurosci. 2013;67(4):193–202.
- 107.
Li TM, Wong PW. Amioga fa'ate'a fa'aagafesootai a le autalavou (hikikomori): o se iloiloga fa'apitoa o su'esu'ega agava'a ma fa'atusatusaga. Aust NZJ Psychiatry. 2015;49(7):595–609.
- 108.
Commissariato di PS, Una vita da social. https://www.commissariatodips.it/ uploads/media/Comunicato_stampa_Una_vita_da_social_4__edizione_2017.pdf.
- 109.
Ferrara P, Ianniello F, Cutrona C, Quintarelli F, Vena F, Del Volgo V, Caporale O, et al. O se taulaiga i mataupu lata mai o le pule i le ola i tamaiti Italia ma tupulaga talavou ma se toe iloiloga o tusitusiga. Ital J Pediatr. 2014 Iulai 15;40:69.
- 110.
Petry NM, Rehbein F, Gentile DA, et al. O se maliega faʻavaomalo mo le suʻesuʻeina o le faʻaogaina o le initaneti i le faʻaaogaina o le DSM-5 auala fou. Vaisu. 2014;109(9):1399–406.
- 111.
Ferrara P, Franceschini G, Corsello G. Le faʻaletonu o taaloga faitupe i tupulaga talavou: o le a se mea tatou te iloa e uiga i lenei faʻafitauli faʻaagafesootai ma ona taunuuga? Ital J Pediatr. 2018;44:146.
- 112.
Baer S, Bogusz E. Green, DA pipii i luga o lau: mamanu o komepiuta ma nofoaga taʻaloga faʻaaogaina i le autalavou o loʻo vaʻaia i le falemaʻi psychiatric. J E mafai Acad Child Adolesc Psychiatry. 2011;20:86–94.
- 113.
Griffiths, MD (2009). “The psychology of addictive behaviour,” i le Psychology for A2 Level, eds M. Cardwell, L. Clark, C. Meldrum, ma A. Waddely (Londone: Harper Collins), 436–471.