Faʻatusatusaina o Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi ma le Faʻaleleia Faʻafeiloaʻiga i le Anotusi o le Initaneti Faʻafitauli: O se Vaaiga Tau Tagata (2017)

 Luma. Psychol., 20 Oketopa 2017 | https://doi.org/10.3389/fpsyg.2017.01853

Kimberly S. Young1 ma Matthias Brand2,3*

  • 1Nofoaga Autu mo Vaisu Initaneti, Russell J. Jandoli School of Journalism and Mass Communication, St. Bonaventure University, Olean, NY, United States
  • 2General Psychology: Cognition and Center for Behavioral Addiction Research, Iunivesite o Duisburg-Essen, Essen, Siamani
  • 3Erwin L. Hahn Institute mo Maneta Resonance Imaging, Essen, Siamani

E ui lava, e leʻi aloaia aloaia o se falemaʻi e mafai ona faʻamaonia, Internet Gaming Disorder (IGD) ua aofia i le vaega III mo suʻesuʻega atili i le DSM-5 e le American Psychiatric Association (APA, 2013). E taua tele lenei mea ona o loʻo i ai le faʻateleina o faʻamaoniga e faʻapea o tagata o vaitausaga uma, aemaise lava talavou ma talavou matutua, o loʻo feagai ma ni taunuuga moni ma o nisi taimi e matua ogaoga i le olaga i aso uma e mafua mai i le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu o taaloga i luga o le initaneti. O lenei tusiga o loʻo aoteleina vaega lautele o le IGD e aofia ai faʻataʻitaʻiga faʻamaonia ma finauga mo le faʻavasegaina o se maʻi faʻamaʻi e aofia ai faʻamaoniga mai suʻesuʻega neurobiological. Faʻavae i luga o iloiloga faʻapitoa muamua ma suʻesuʻega faʻapitoa, o lenei pepa o loʻo suʻesuʻeina le faʻaogaina o se tasi faʻataʻitaʻiga na tuʻuina atu talu ai nei, o le Interaction of Person-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga, mo suʻesuʻega musuia i le lumanaʻi ma mo le atinaʻeina o togafitiga fou mo le IGD. O le I-PACE faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga faʻavae e faʻamatalaina ai faʻamaoniga o vaisu Initaneti e ala i le vaʻavaʻai i fegalegaleaiga i le va o mea faʻapitoa, faʻatonu, ma faufautua faʻatasi ma le faʻaitiitia o le faʻatinoina o galuega ma le faʻaitiitia o le faia o filifiliga. Mulimuli ane, o loʻo faʻatalanoaina e le pepa le faʻaogaina o togafitiga o loʻo i ai nei i le Cognitive-Behavioral Therapy mo vaisu i luga ole Initaneti (CBT-IA) e fetaui ma faiga faʻapitoa i le I-PACE faʻataʻitaʻiga.

faʻatomuaga

O vaisu i luga o le Initaneti na muamua iloa i le 1995 e faʻavae i luga o suʻesuʻega 600 e aofia ai tagata na mafatia i faʻafitauli tau aʻoaʻoga, aʻoaʻoga, tupe, poʻo fesoʻotaʻiga poʻo le leai o se galuega ona ua latou maua le leiloa o le puleaina o latou faʻaoga Initaneti (Talavou, 1996, 1998a,b). I le luasefulu tausaga talu ai, o suʻesuʻega o vaisu i luga ole Initaneti na faʻatupulaia vave i totonu o se matāʻupu suʻesuʻe faʻavavevave. O isi paionia i le fanua e aofia ai fomaʻi mafaufau e pei o Dr. David Greenfield ma Marissa Hecht Orzack (Greenfield, 1999; Orzack, 1999) ma Dr. Mark Griffiths (eg, Griffiths ma Hunt, 1998; Griffiths, 1999). O suʻesuʻega faʻapitoa na amata ona faʻaalia ma le taulaʻi atu i fua faʻatatau ma faʻalavelave faʻapitoa faʻapitoa faʻatasi ma faʻataʻitaʻiga filifilia e le tagata lava ia, tele suʻesuʻega mataupu, ma suʻesuʻega o le tele o fesoʻotaʻiga faʻapitoa faʻapitoa o vaisu i luga ole Initaneti, e pei o uiga ma agafesootai (faʻataʻitaʻiga, Armstrong et al., 2000; Morahan-Martin ma Schumacher, 2000; Shapira et al., 2000; Chou, 2001; Kubey et al., 2001; Caplan, 2002). E ui o se faaletonu finau, o nei uluai tausaga o suʻesuʻega faʻasaienisi (1995-2005) na fausia ai ni faʻataʻitaʻiga fou ma le lalolagi i luga o le autu (faʻataʻitaʻiga, Griffiths, 1995, 2005; Davis, 2001), lea e fa'atatau i le fa'apotopotoina o fa'ailoga autu ma faiga fa'atupu e fa'avaeina ai se gaioiga tele i luga ole laiga.

I aganuu a Asia, o faʻafitauli i le feagai ai ma le faʻaogaina o le Initaneti e foliga mai e sili atu le taua pe a faʻatusatusa i soʻo se isi aganuu (o mafuaʻaga talafeagai e talanoaina mo se faʻataʻitaʻiga i Montag et al., 2016). Ae ui i lea, i le 2006, na maua ai e le US e ala i se suʻesuʻega muamua a le atunuʻu e sili atu i le 10% o tagata Amerika latou te ausia le itiiti ifo ma le tasi le faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli faʻaoga Initaneti (Aboujaoude et al., 2006). O se tasi o mafuaʻaga e ono mafua ai i le 15 tausaga talu ai, na faʻaalia ai ni faʻaoga Initaneti fou, mo se faʻataʻitaʻiga Facebook, Twitter, ma WhatsApp, lea ua avea ai tekinolosi ma vaega taua o le tele o olaga o tagata i aso faisoo (Montag et al., 2015) ma faanenefu le eseesega i le va o vaisu ma le faʻaogaina o Initaneti.

I le amataga o le 2008, na talanoaina ai e tagata tomai faapitoa le aofia ai o vaisu i luga ole Initaneti i le lomiga fou Diagnostic and Statistical Manual (DSM; Pupuni, 2008). Faatasi ai ma le faateleina o le gauai, talanoaga, ma suʻesuʻega, o le American Psychiatric Association (APA) talu ai nei na aofia ai le Internet Gaming Disorder (IGD) i le vaega III mo suʻesuʻega atili i le DSM-5 (APA, 2013). O loʻo i ai ni aʻafiaga tetele mo le suʻesuʻega aua e ala i le lisiina o le IGD i le DSM-5 mo nisi suʻesuʻega, na faʻamoemoe le APA e faʻamalosia suʻesuʻega i luga ole IGD e iloa ai pe o lenei tulaga e talafeagai ile falemaʻi ma e tatau ona aofia ai o se maʻi faʻamaʻi i le lumanaʻi lomiga o le DSM. O lenei atinaʻe sa taua tele ma taua ona o loʻo faʻateleina faʻamaoniga e faʻapea o tagata o vaitausaga uma, aemaise lava talavou ma talavou matutua, o loʻo feagai ma ni taunuuga moni ma o nisi taimi e matua ogaoga i le olaga i aso faisoo e mafua mai i le faʻaaogaina o taaloga i luga o le initaneti ma vaisu (Talavou, 2004, 2015). O le DSM-5 tu'utu'uga e aofia ai le fa'aaogaina faifaipea o ta'aloga i luga o le initaneti, e masani lava ma isi ta'aalo, e mafua ai le fa'aletonu tele po'o le mafatia e pei ona fa'aalia e le lima (pe sili atu) o tulaga nei i totonu o le 12 masina:

• Fiafia i taaloga Initoneti.

• Fa'ai'u fa'ailoga pe a aveese ta'aloga Initaneti.

• Fa'apalepale e pei o le mana'oga e fa'aalu le tele o le taimi e fai ai ta'aloga Initaneti.

• Le manuia taumafaiga e pulea le auai i taaloga Initaneti.

• Leai se fiafia i mea fiafia ma faafiafiaga talu ai ona o, ma se'i vagana ai, taaloga i luga ole Initaneti.

• Fa'aauau le fa'aogaina o ta'aloga i luga ole laiga e ui i le malamalama i fa'afitauli o le mafaufau.

• Ua faaseseina e le tagata tagata o le aiga, foma'i, po'o isi e uiga i le tele o taaloga i luga ole Initaneti.

• Fa'aaogāina o ta'aloga i luga ole laiga e sola ese ai pe fa'amalolo ai lagona le lelei (fa'ata'ita'iga, lagona o le leai o se fesoasoani, ta'usalaina, popole).

• Ua lamatia pe leiloa e le tagata se mafutaga taua, galuega, poʻo le aʻoga poʻo avanoa faigaluega ona o le auai i taaloga Initaneti.

O lo'o ta'ua e le DSM-5 e na'o ta'aloga i luga o le initaneti e aunoa ma ni uiga tau tupe e talafeagai i lenei fa'aletonu ua fuafuaina ona o lo'o i luga ole laiga ta'aloga i luga ole laiga ile DSM-5 tu'utu'uga mo fa'aletonu tau tupe. O le faʻaaogaina o le Initaneti mo gaioiga manaʻomia i se aʻoaʻoga, aʻoaʻoga, poʻo pisinisi faʻapitoa e le o aofia ai foi i le DSM-5 taiala mo le IGD. E le gata i lea, IGD e le aofia ai isi faʻafiafiaga poʻo faʻaoga Initaneti. E fa'apena fo'i, o le fa'aogaina tele o talosaga i luga ole Initaneti ma mea tau feusuaiga e le aofia ai. Faatasi ai ma le siitia o le faaletonu o taaloga faitupe i le vaega o mea e fesootai ma vaisu, o le DSM-5 o loo faamamafaina le tutusa i le va o le faaaogaina o vailaau ma vaisu o amioga. E tusa ai ma vaisu i luga ole Initaneti, e ui i lea, o loʻo talanoaina pea feteʻenaʻiga pe talafeagai le manatu o vaisu mo le faʻamatalaina o le mea na tupu. O nisi tusitala e finau e faapea o se faaupuga e sili atu le faaituau, lea e le o tuusaʻo mai ai o le amio e fai ma vaisu, o le a sili atu pe a faasino i se amio le pulea ma soona fai luga o le initaneti (Kardefelt-Winther, 2014, 2017). I le isi itu, e tele suʻesuʻega, aemaise lava mai se vaʻaiga neuroscientific, lea e maua ai mea tutusa i le faʻaogaina o vailaʻau ma le IGD (ma isi ituaiga o faʻaoga Initaneti) ma faʻamaonia ai le faʻavasegaina o se vaisu (Weinstein et al., 2017). I luga o le tulaga o amioga e faʻaaoga ai fesili, o nisi suʻesuʻega, e ui i lea, o loʻo faʻaalia ai o ituaiga eseese o vaisu o amioga (faʻataʻitaʻiga, faʻaletonu o taaloga faitupe ma ituaiga eseese o vaisu i luga ole Initaneti) e sili atu le faʻaogaina i totonu ia i latou pe a faʻatusatusa i le faʻaogaina o vaisu o amioga ma le faʻaaogaina o vailaʻau (Sigerson et al., 2017), tautala mo se vaega ma'oti o vaisu amio. E tatau ona matauina e se tasi, o loʻo i ai foi eseesega taua i ituaiga eseese o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau (Shmulewitz et al., 2015), ma o loʻo faʻavasegaina faʻatasi i totonu o le tasi vaega i le DSM-5. Matou te le alu i se talanoaga loloto o lenei autu iinei, ae mai la matou vaaiga, e talafeagai le faʻaaogaina o le faʻaogaina o mea ua fai ma vaisu o se tasi faʻavae mo le suʻesuʻeina o le IGD ma isi faʻalavelave faʻaoga i totonu. E masani lava, e taua le faʻaopoopoina o suʻega isi faʻavae, mo se faʻataʻitaʻiga manatu o faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo faʻalavelave faʻalavelave, ia malamalama atili i le natura moni o le IGD. O le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻavae eseese i le suʻesuʻeina o le IGD e taua tele talu ai o nisi tusitala e finau o se tasi o faʻafitauli o lenei suʻesuʻega o le leai lea o se tala faʻasolopito i le tele o suʻesuʻega (Billieux et al., 2015; Kardefelt-Winther et al., 2017). Matou te malilie i le faʻamatalaga e taua tele le faʻatinoina o suʻesuʻega faʻapitoa e faʻatautaia e le aʻoaʻoga e saofagā i se malamalamaga sili atu i le mafaufau faʻavae o loʻo faʻavaeina le tele o amioga i luga ole laiga, ma matou te manatu o le manatu o mea ua fai ma vaisu o se tasi o faʻavae taua, lea e mafai ona faʻaosofia ai le mafaufau. su'esu'ega. O le manatu o vaisu e fesoasoani foi mo le fatuina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o togafitiga e faʻavae i luga o aafiaga i totonu o le tulaga o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau. Matou te finau foi o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o faʻafitauli faʻaoga Initaneti ua uma ona i ai (silasila i le vaega o loʻo i lalo), ae e tatau ona faʻaaogaina sili atu le malosi i suʻesuʻega faʻapitoa e faʻataʻitaʻi ai manatu faʻapitoa faʻapitoa ma faʻateleina le aoga o nei faʻataʻitaʻiga. I le avea ai o se faʻamatalaga mulimuli i luga o faʻamatalaga matou te fia faʻamatalaina le eseesega taua tele i le va o le "vaisu i luga ole Initaneti" ma le "vaisu i luga ole Initaneti," lea na faʻaalia e Starcevic (Starcevic, 2013; Starcevic ma Billieux, 2017). Matou te ioe i le manatu e faapea o le Initaneti ua na o se auala e maua ai le tele o avanoa mo amioga faʻapitoa i luga ole laiga ma e taua tele le malamalama i auala faʻapitoa e faʻavae i ituaiga eseese o amioga i luga ole Initaneti. Ae ui i lea, talu ai o le faaupuga Initaneti o vaisu e masani ona faʻaaogaina e le tele o tusitala i totonu o le fanua, matou te faʻaaogaina pea lenei faaupuga pe a faʻasino atu i se faʻasalalauga tele i luga ole laiga. E ogatasi ma le DSM-5 faaupuga, matou te faʻaogaina foi le faʻaogaina o le Initaneti, lea e tatau ona faʻamaonia e faʻatatau i amioga faʻapitoa i luga ole laiga (faʻataʻitaʻiga, faʻaogaina o nofoaga faʻatau, faʻaogaina o ponokalafi ma isi).

O le Neurobiology of Internet Gaming Disorder: O se Aotelega Puupuu

A o suʻesuʻega faʻasaienisi i luga o le Initaneti i vaisu i le lautele ma le IGD faʻapitoa na faʻatupulaia vave i le 20 tausaga talu ai, ua avea ma mea masani le faʻatalanoaina o neurobiological correlates o lenei mea faʻapitoa. O le malamalama e uiga i le neurobiological mechanisms o le IGD e aofia ai faʻamaoniga mo se saofaga faʻavae, suiga o le neurochemical, ma le faʻatulagaina ma le faʻaogaina o le faiʻai o le IGD (Weinstein et al., 2017).

O saofaga faʻapitoa i le Initaneti ma vaisu ma IGD e fesoʻotaʻi ma le dopamine (Han et al., 2007), o le serotonin (Lee et al., 2008), ma le cholinergic system (Montag et al., 2012). O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le eseesega o faʻamaoniga o vaisu i luga o le Initaneti e mafai ona fesoʻotaʻi atu i saofaga faʻapitoa e oʻo atu i le 48%, e ui lava o loʻo i ai foi se eseesega taua i suʻesuʻega (Deryakulu ma Ursavas, 2014; Li et al., 2014; Vink et al., 2016; Hahn et al., 2017). Ae ui i lea, e faʻatusatusa iʻuga ma mea ua iloa e uiga i le sao o le kenera i isi faʻafitauli o le mafaufau e aofia ai faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau (Egervari et al., 2017) ma le faaletonu o taaloga faitupe (Nautiyal et al., 2017). O saofaga faʻaaneane i vaisu i luga ole Initaneti e foliga mai e fegalegaleai ma isi uiga faʻapitoa, e pei o uiga, e pei ona faʻaalia, mo se faʻataʻitaʻiga, mo le faʻatonuina o le tagata lava ia (Hahn et al., 2017). O le fa'atonuina o le tagata lava ia o se tasi lea o uiga sili ona talafeagai i le tulaga o fa'afitauli fa'aoga Initaneti (Sariyska et al., 2014; Gervasi et al., 2017).

E tusa ai ma le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le IGD, o le tele o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai mea masani i le IGD ma isi amioga ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, le faʻaletonu o taaloga faitupe) faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o vailaʻau. O se iloiloga faʻapitoa lata mai i suʻesuʻega neuroimaging i le IGD e Weinstein et al. (2017) o lo'o fa'amamafaina o su'esu'ega o lo'o i ai nei i le neuroimaging techniques e pei o fa'ai'uga o na su'esu'ega i le fa'aogaina o vaila'au (fa'ata'ita'iga, o le a'afia o le ventral striatum e feso'ota'i neural o le mana'o ma fa'aletonu i vaega muamua o le fai'ai e fai ma sui o le fa'aletonu i le taofiofia). Matou te otootoina iinei nisi o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega neuroimaging, naʻo. O le mamafa o mea efuefu sa, mo se faataitaiga, sa suesueina e Yuan et al. (2011). Na latou lipotia le faʻaitiitia o le lanu efuefu i vaega muamua e aofia ai le dorsolateral prefrontal cortex ma le orbitofrontal cortex i se faʻataʻitaʻiga o talavou o loʻo mafatia i vaisu i luga ole Initaneti. O nei faʻaitiitiga muamua na faʻamaopoopoina ma le umi o vaisu, e faʻaalia ai o nei suiga o le faiʻai e mafai ona atagia ai le faʻaitiitiga o le taofiofia. O faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻaogaina o le mafaufau ua lipotia mai i mataupu e iai vaisu IGD / Initaneti, e tutusa ma mea o loʻo maua i le faʻaogaina o vailaʻau (silasila i le iloiloga i Brand et al., 2014b). O le faʻaitiitia o mea efuefu muamua na lipotia mai foi e Weng et al. (2013), lea na faʻamaopoopoina ma faʻamaoniga ogaoga e pei ona fuaina e le Initaneti Addiction Test (Talavou, 1998a). I le isi itu, o loʻo i ai foʻi faʻamaoniga mo le maualuga o le mamafa o mea efuefu i tagata taʻalo tele, mo se faʻataʻitaʻiga i le ventral striatum (Kühn et al., 2011). O le maualuga maualuga o le ventral striatum e mafai ona atagia mai ai le maualuga o le lagona o le taui, lea na faʻaalia foi i tagata taʻitoʻatasi e iai faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau (cf. Goldstein ma Volkow, 2002; Volkow et al., 2012). Ae ui i lea, o le faʻafeagai o suʻesuʻega o le faʻaitiitia o le aofaʻi o mea efuefu o le ventral striatum na lipotia talu ai nei i le tulaga o le faʻaaogaina tele o Facebook (Montag et al., 2017a). Tuuina atu o suʻesuʻega i totonu o le fanua e le faʻatusatusa tuusaʻo e tusa ai ma faʻataʻitaʻiga faʻavae, suʻesuʻega suʻesuʻega, ma auʻiliʻiliga, e sili atu suʻesuʻega faʻatulagaina faʻatusatusa ituaiga eseese o faʻafitauli faʻaoga Initaneti e manaʻomia.

O mea masani i le faʻaogaina o vailaʻau, faʻafitauli o taaloga faitupe, ma le IGD e sili atu ona manino pe a mafaufau i le faiʻai galue faʻatasi o faʻafitauli. O se tasi o faʻataʻitaʻiga taua o le gaioiga sili atu o le ventral striatum pe a feagai ma faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma taʻaloga (Thalemann et al., 2007; Ko et al., 2009; Ahn et al., 2015; Liu et al., 2016). O lenei suʻesuʻega e faʻatusatusa foi ma le mea na matauina i tagata mamaʻi e maua i le faʻaaogaina o le ava malosi pe a feagai ma faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le ava (faʻataʻitaʻiga, Braus et al., 2001; Grüsser et al., 2004). O le isi faʻataʻitaʻiga o le gaioiga muamua o le cortex pe a fai e mataupu ma le IGD galuega faʻapipiʻi i galuega faʻapitoa. O gaioiga muamua na faʻaalia-faʻalagolago i le galuega ma vaega muamua o loʻo aofia i suʻesuʻega-ia faʻateleina ma faʻaititia pe a faʻatusatusa i mataupu soifua maloloina (faʻataʻitaʻiga, Dong et al., 2012, 2013, 2015; Brand et al., 2014b).

I se aotelega, o loʻo i ai ni faʻamaoniga mo le aʻafia o vaega o le faiʻai muamua ma le limbic i le tulaga o le IGD aemaise lava ma vaisu Initaneti i le lautele (cf. Kuss ma Griffiths, 2012; Meng et al., 2015; Sepede et al., 2016), ma—e pei ona faaalia talu ai nei—i le fa'aogaina o mea fai ma vaisu o Social Networking Sites (He et al., 2017). O nei faʻalavelave faiʻai e fetaui ma le neuropsychological galue i le IGD, aemaise lava i le faʻaitiitia o le faʻatinoga i galuega faʻapitoa ma le mafaufau (cf. Brand et al., 2014b, 2016), lea e fa'atusalia fo'i ma i latou ua lipotia mai i fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au, mo se fa'ata'ita'iga i tagata mama'i ma'i le fa'aaogaina o le ava (Zhou et al., 2014). O suʻesuʻega o le neuropsychological e fetaui ma aʻoaʻoga lua-faʻasologa o vaisu (cf. Bechara, 2005; Everitt ma Robbins, 2016), lea na faʻamaonia talu ai nei mo le IGD (Schiebener ma le Brand, 2017) ma fa'apea fo'i mo se fa'aoga fa'afaigata o Nofoaga Feso'ota'iga Fa'aagafesootai (Turel ma Qahri-Saremi, 2016). O le tele o suʻesuʻega o le neurobiological e lagolagoina ai le manatu o le IGD o se faʻamaʻi faʻamaʻi, lea e faʻalauteleina ai le faʻavasegaina i le DSM-5 vaega o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma vaisu (Weinstein et al., 2017).

O le luʻitau mo tausaga o lumanaʻi o suʻesuʻega neuroscientific i le matata o le IGD o le faʻaalia lea pe o nei suiga o faiʻai e fesoʻotaʻi ma togafitiga manuia, i tulaga o le toe faʻafoʻisia, ae faʻapea foʻi pe mafai e nei faiʻai faaletonu ona vaʻai le manuia o togafitiga.

Fa'ata'ita'iga Fa'atonu

Talu mai le amataga-lipoti 20 tausaga talu ai, e tele suʻesuʻega na suʻesuʻeina le faʻalavelave faʻapitoa o faʻalavelave faʻaoga Initaneti, faʻatasi ai ma se taulaiga faapitoa ile IGD. E pei ona taʻua i luga, o nisi tusitala fai mai o le tele o suʻesuʻega falemaʻi i luga o le IGD ma isi amioga ua fai ma vaisu e leai se faʻavae manino (Billieux et al., 2015; Kardefelt-Winther et al., 2017). E pei foi ona otooto atu i luga, matou te ioe i le manatu o le tele o suʻesuʻega na vaʻavaʻai i faʻamaʻi faʻamaʻi poʻo uiga faʻapitoa o le IGD e leʻi mafaufauina se faʻamatalaga manino. Ae ui i lea, matou te finau foi o aʻoaʻoga ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o vaisu i luga o le Initaneti ua uma ona i ai, lea e mafai ona aoga mo le faʻamalamalamaina o faʻamatalaga manino i luga o auala e faʻavaeina ai le falemaʻi o le IGD. O faʻataʻitaʻiga muamua na taulaʻi i vaega o vaisu Initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga o le vaega faʻataʻitaʻiga e Griffiths (2005), lea na matua'i fa'aaafiaina, mo se fa'ata'ita'iga e ala i le fa'aosofiaina o le atina'eina o mea faigaluega fa'atatau (Kuss et al., 2013). Ae ui i lea, o vaega faʻataʻitaʻiga o loʻo aoteleina faʻamaoniga ae le o faʻagasologa o le mafaufau o loʻo aʻafia i faʻafitauli faʻaoga Initaneti. I ni nai tausaga mulimuli ane, e lua faʻataʻitaʻiga lata mai o le IGD poʻo le Initaneti o vaisu lautele na fautuaina. O le faataitaiga e Dong ma Potenza (2014) e taulaʻi i le mafaufau-amio o le IGD ma e aofia ai foʻi ma nisi o fautuaga mo togafitiga. Latou te finau o le sailia o se taui vave e ui lava i taunuuga le lelei umi o loʻo i ai se sao tutotonu i le IGD. O lenei faiga fai filifiliga ua manatu e fegalegaleai ma le faaosofia-saili (mana'o), o lona uiga o le taʻavale e maua ai le fiafia ma le faʻamalosi e faʻaitiitia ai tulaga le lelei. O le suʻesuʻeina o le faʻaosofia e manatu e pulea e le mataʻituina ma isi galuega faʻapitoa ma o loʻo i ai suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le taofiofia o tagata taʻitoʻatasi ma le IGD (Argyriou et al., 2017). I la latou faʻataʻitaʻiga, Dong ma Potenza (2014) e aofia ai fo'i ma filifiliga talafeagai mo togafitiga. O le fa'aleleia atili o le mafaufau ma le fa'ata'ita'iga fa'apitoa o le mafaufau-amio ua manatu e aoga mo le suia o le faiga fa'ai'uga fa'aletonu ma mo le fa'amalosia o le fa'atonuina o le pulea o le fa'aosofiaga-saili. O le faʻaitiitia o le faʻalavelave faʻavae mafaufau e manatu e saofagā i le faʻaitiitia o le faʻamalosi-saili e ala i le faʻaitiitia o le faʻamalosi i le toomaga mai le atuatuvale ma tulaga le lelei. O le fa'aituau fa'aituau e mafai ona a'afia ai lagona tauia, lea e saofagā ai fo'i i le sailiga fa'aosofia. I le aotelega, o le faʻataʻitaʻiga e Dong ma Potenza (2014) e aofia ai le fegalegaleai o vaega o le mafaufau (faʻatonu), faiga faʻaiʻuga, ma vaega faʻaosofia i le faʻamalamalamaina o le IGD, lea e mafai ona faʻatalanoaina uma i se tuufaatasiga o togafitiga eseese.

O le isi faʻataʻitaʻiga o le IGD ma le Initaneti o vaisu i le lautele na faʻalauiloaina e Brand et al. (2014b). O lenei faʻataʻitaʻiga e aofia ai vaega eseese e tolu (poʻo se tolu faʻataʻitaʻiga eseese): O le muamua o loʻo faʻamatalaina se faʻaogaina lelei / maloloina o le Initaneti, o le faʻataʻitaʻiga lona lua e faʻamoemoe i le faʻamatalaina o le atinaʻeina ma le tausiga o se faʻaoga le faʻaogaina o le Initaneti ma le lona tolu. vaega o loʻo faʻamatalaina auala faʻapitoa e aʻafia i se ituaiga faʻapitoa o le faʻaogaina o le Initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga IGD. O le faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le Initaneti o loʻo faʻamaonia ai le tele o talosaga e mafai ona faʻaogaina mo faʻafiafiaga, mo le sola ese mai le mea moni ma mo le taulimaina o tulaga faʻalavelave i le olaga i aso faisoo. Ae ui i lea, o loʻo finau e faʻapea o le faʻaaogaina / soifua maloloina e faʻaalia e le mea moni e faʻaaogaina le Initaneti e faʻamalieina ai nisi manaʻoga ma sini ma taofi i le taimi lava e ausia ai nei sini. O le vaega lona lua, o le faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le Initaneti / faʻasalalauga lautele, e manatu foi e taua tele le faʻaogaina o faiga. Ae ui i lea, o loʻo faʻapea o se faʻafitauli faʻapitoa i le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, atuatuvalega, popolega lautele) i fegalegaleaiga ma se faiga faʻafefeteina ma nisi faʻamoemoega faʻaoga Initaneti e faʻamatalaina ai le suiga mai se faʻaoga aoga / maloloina agai i le faʻaaogaina le pulea o le Initaneti, e aunoa ma se manino fa'aoga filifiliga muamua. O lenei vaaiga e fetaui ma manatu o isi tagata suʻesuʻe i luga o se faʻafitauli faʻaogaina o le Initaneti poʻo isi faʻasalalauga faʻatasi ma se taulaiga faʻapitoa i le matafaioi o le faʻaaogaina o ala o faasalalauga mo faʻamoemoega faʻafetaui ma mo le sola ese mai le mea moni (Kardefelt-Winther, 2014, 2017). O le fegalegaleaiga o mea faʻapitoa (faʻanoanoa, popolega lautele) ma le au faufautua faʻaletonu le faʻaogaina ma le faʻaogaina o faʻamoemoega i le faʻamatalaina o faʻamaoniga o le le faʻamaonia / faʻalauteleina le faʻaogaina o le Initaneti ua suʻesuʻeina e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga tele e le o ni falemaʻi ma faʻataʻitaʻiga faʻatusa (Brand et al., 2014a). O le vaega lona tolu i le galuega e Brand et al. (2014b) faʻamoemoe e faʻamatalaina se faʻafitauli faʻaoga Initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga IGD. I le faʻaopoopoga i faʻafitauli faʻaletonu o loʻo taʻua i luga faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le faʻamoemoeina, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai o faʻamoemoega faʻapitoa mo le faʻaaogaina o talosaga faʻapitoa e saofagā i se faʻafitauli faʻaoga Initaneti. Ua matou finau foi e faapea, i totonu o le faiga o vaisu, o le faaitiitia o le taofiofia o le pulea e fesoasoani i le le lelei o le faia o faaiuga ma se fiafiaga mo taimi pupuu e tauia ai filifiliga, lea e mafua ai le soona faʻaaogaina o se talosaga faʻapitoa (silasila i faʻamatalaga mo suʻesuʻega i le faia o filifiliga ma galuega faʻapitoa. taʻua i luga).

I le lua tausaga mulimuli ane, o se faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia o faʻafitauli faʻapitoa faʻaoga Initaneti ua fautuaina. Faʻavae i luga o iloiloga faʻapitoa fou ma taunuʻuga faʻapitoa lata mai, o le Interaction of Person-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli faʻaoga Initaneti na faʻaalia (Brand et al., 2016). O le I-PACE faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga faʻavae mo faiga faʻapitoa, lea e faʻavaeina ai le atinaʻeina ma le tausiga o le faʻaogaina o mea faʻaoga i luga ole Initaneti, e pei o taaloga, taaloga faitupe, faʻaoga ponokalafi, faʻatau, ma fesoʻotaʻiga. O le fa'ata'ita'iga I-PACE o lo'o tu'ufa'atasia e fai ma fa'ata'ita'iga fa'agasologa, e aofia ai suiga fa'apitoa fa'apea fo'i suiga fa'afoe ma sui faufautua. O le malamalama i le matafaioi a le (suia) faʻaleleia ma faʻatalanoa fesuiaiga sili atu e mafai ona faʻaosofia saʻo togafitiga (silasila i le isi vaega i luga o aʻafiaga o togafitiga). O faʻafitauli faʻapitoa i luga ole Initaneti ua manatu e tupu aʻe o se taunuuga o fegalegaleaiga i le va o le neurobiological ma le mafaufau faʻavae (o fesuiaiga o le mafaufau) ma le faʻaogaina o fesuiaiga, e pei o le faʻaogaina o le faiga ma le Initaneti e fesoʻotaʻi ma le mafaufau ma le faʻaituau o le mafaufau, faʻapea foʻi ma le faʻatalanoaina o fesuiaiga, e pei o le aʻafiaga. ma tali fa'alogo i fa'aoso fa'atupu fa'atasi ma le fa'aitiitia o le fa'atonuina. O se taunuuga o faiga faʻatulagaina, o nei mafutaga e faʻamalosia i totonu o le faʻagasologa o vaisu. O fegalegaleaiga autu o uiga autu o se tagata (faʻataʻitaʻiga, uiga, psychopathology) faʻatasi ai ma itu aʻafiaga (faʻataʻitaʻiga, tuʻinanau, faʻaosofia e maua le fiafia, poʻo le faʻaitiitia o lagona le lelei), vaega o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, faiga faʻafeiloaʻi, fegalegaleaiga lelei faʻapitoa), galuega faʻapitoa , ma le faia o faaiuga i le faagasologa o le atinaʻeina ma le tausiga o se faʻafitauli faʻapitoa i luga ole Initaneti, e pei ona aoteleina i le I-PACE faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻaalia i le Ata. 1.

 
Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org 

Ata 1. Fa'aititia le fa'ata'ita'iga o le I-PACE (Brand et al., 2016).

 
 

O le fa'ata'ita'iga I-PACE e fa'atatau i le aoteleina o na faiga e talafeagai i ituaiga uma o fa'afitauli fa'apitoa fa'aoga Initaneti. O se taunuuga, e leai ni elemene faʻapitoa taʻaloga na aofia ai. E ui lava, e le o le taulaiga lea o lenei tusiga, matou te finau o taʻaloga e maua ai le tele o taui, lea e saofagā i le atinaʻeina o le IGD i luga o le faʻavae o taui-tulaga faʻaalia ma le manaʻo. O le tele o taʻaloga ua mamanuina ina ia lava le lavelave e avea ma luʻitau ma faʻatagaina tagata taʻalo e ausia taunuʻuga, lea e taofia ai latou taʻalo. O itu uma e lua, e pei o le ausiaina o sini, ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai, e pei o le fesoʻotaʻi ma isi tagata taʻalo, o mea taua ia o le tele o taʻaloga ma saofagā i se "aafiaga sili ona lelei" poʻo le lagona o le tafe aʻo taʻalo (Choi ma Kim, 2004). O le avanoa e ausia ai se togi maualuga o se tasi lea o matau e sili ona faigofie ona iloa, aua o loʻo taumafai pea le au taʻalo e sasa le sikoa maualuga ma e mafai ona faia e le gata i le tele o taʻaloga. I taʻaloga taʻaloga i luga ole laiga, e taumafai tagata taʻalo e ausia se tulaga maualuga ("tulaga maualuga"), sili atu le malosi, ma le faʻaalia e isi tagata taʻalo. Ausia, poʻo faʻamatalaga sili atu faʻainisinia o se vaega laʻititi o mea na ausia, faʻatasi ai ma le sola ese o ni faʻamatalaga manino o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma taaloga i le suʻesuʻega atoatoa e Kuss et al. (2012). O le isi matau o taaloga i luga o le initaneti o le tele o tagata taaalo e fatuina se lagona faʻapipiʻi ia latou tagata taʻaloga (Talavou, 2015). I tua atu o lenei, o se vaega taua o le tele o taʻaloga o le amataina poʻo le faatumauina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai (Cole ma Griffiths, 2007). E masani ona faauo tagata taaalo ma isi tagata taaalo ma o nei uo e ono talosagaina tagata taaalo e faaauau pea ona taaalo pe faateleina le taimi e faaalu e taaalo ai. O le mea moni, e oʻo lava i taʻaloga ego-shooter, o le tele o taʻaloga e lipotia taʻaloga i 'au. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le suʻesuʻega i uiga o tagata taʻaloga ego-shooter e Montag et al. (2011), 90% o le 610 tagata auai lipotia taʻaloga masani o se au taʻaloga. Le taua o fegalegaleaiga faʻaagafesootai mo le tele o gamers ua suʻesuʻeina foi i se suʻesuʻega umi e Billieux et al. (2013). Na latou iloa o le mauaina i le tuʻufaʻatasia ma le galulue faʻatasi o ni faʻamatalaga sili ona taua o le alualu i luma vave i taaloga i luga ole laiga. O nei fa'ai'uga o lo'o ogatasi ma le fa'ata'ita'iga fa'a-tolu-fa'ata'ita'iga (e aofia ai le 10 vaega laiti) na fa'atūina e Ioe (2006). O lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai o taunuʻuga, tulaga faʻaagafesootai, ma le faatofuina o vaega autu ia o le faʻaosofia o tagata taʻalo. O lenei faʻataʻitaʻiga na suʻesuʻeina i le tele o suʻesuʻega ma o manatu autu na faʻamaonia i le tele o tulaga. Faʻavae i luga o aʻoaʻoga faʻaagafesootai-cognitive, o se suʻesuʻega talu ai nei (De Grove et al., 2016) fa'atupuina se fua e fuaina ai fa'aosofiaga mo le ta'alo i ta'aloga i luga o le initaneti (po'o se fa'aupuga lautele ta'aloga numera). Na latou maua foi se tuufaatasiga o mea taua e aofia ai le faatinoga, tulaga lautele, ma mea latou te taʻua o tala (lea e faʻatusatusa i le suʻesuʻega) faʻapea foʻi ma isi mea (faʻataʻitaʻiga, sola ese, masani) o le faʻaosofia autu mo le taʻalo i luga o le initaneti (vaai foi. Demetrovics et al., 2011). I se aotelega, o faʻaosofiaga sili ona talafeagai mo le taʻalo i taʻaloga o taunuʻuga (poʻo le faʻatinoga), fegalegaleaiga faʻaagafesootai, ma le sola / mauaina. E ui lava, o nei mafuaʻaga faʻapitoa e leʻi faʻaalia manino i le I-PACE faʻataʻitaʻiga, latou te fai ma sui mo le faʻaaogaina o se faʻaoga patino, lea o loʻo faʻatusalia e le "faʻaaogaina o mafuaaga" i le faʻataʻitaʻiga ma atonu e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e atiaʻe ai e nisi tagata le IGD. E le gata i lea, e mafai e mafuaʻaga ona faʻamatalaina pe aisea e atiaʻe ai e isi tagata faʻamaoniga o le faʻaogaina o le Initaneti-ponokalafi-faʻaogaina le maʻi, atonu ona e ono maualuga atu le fiafia i feusuaiga poʻo le maualuga atu o uiga faʻafeusuaiga (Laier et al., 2013; Laier ma le Faʻailoga, 2014; Stark et al., 2015). O nei faʻaoga faʻamoemoe e taʻua o uiga autu o le tagata ma o le mea lea e taua ai le vaʻaia o le atinaʻeina ma le tausiga o le IGD poʻo isi faʻafitauli faʻaoga Initaneti. Ae ui i lea, matou te finau foi o nei mafuaʻaga e le aʻafia saʻo ai le atinaʻeina o le IGD. E ui lava, e foliga mai o le IGD e atiaʻe i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le maualuga o taʻaloga e faʻatatau i taʻaloga, o le faʻamalieina poʻo le faʻamalosia le lelei o loʻo maua aʻo taʻalo ma o loʻo ogatasi ma le faʻaaogaina o mafuaʻaga faʻavavevaveina le atinaʻeina o taʻaloga e fesoʻotaʻi ma taʻaloga (eg, fa'aituau fa'aituau, feso'ota'iga lelei fa'aalia ma ta'aloga) fa'apea fo'i ma fa'amoemoega fa'aoga fa'apitoa mo ta'aloga. O nei vaega fa'ale-mafaufau e fa'ateleina ai le fa'atupuina o le fa'aalia ma le tu'inanau i tulaga o lo'o fa'afeagai ai se tagata ma fa'agaioiga e feso'ota'i ma ta'aloga, po'o tulaga o lagona le lelei po'o le atuatuvale i le olaga i aso faisoo. O nei fegalegaleaiga o faamoemoega, o le tuʻuina atu o lagona faʻamalieina pe a taʻalo, ma suiga o le faʻaalia ma le faʻaalia o le mafaufau faʻapea foʻi ma faʻalavelave faʻaalia i tulaga faʻatatau i taʻaloga o loʻo taʻua o faiga autu e faʻavaeina ai le atinaʻeina ma le tausiga o le IGD (silasila i le Ata. 1).

E ui lava, o le I-PACE faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga ma o manatu e uiga i auala e ono faʻavaeina ai le atinaʻeina ma le tausiga o faʻafitauli faʻapitoa i luga ole Initaneti e tatau ona suʻesuʻeina auiliili, o aʻafiaga mo togafitiga e mafai ona faʻatonuina. I le isi vaega, matou te otootoina nisi o togafitiga lata mai nei ma faʻafesoʻotaʻi i latou i manatu faʻapitoa o loʻo aoteleina i le faʻataʻitaʻiga I-PACE. Ae ui i lea, o le I-PACE faʻataʻitaʻiga e naʻo le faʻamalamalamaina o le atinaʻe ma le tausiga o faʻamaoniga o le IGD ma isi faʻaoga Initaneti. E taua le maitauina o le IGD (poʻo le taʻalo masani i komepiuta ma taaloga vitio, pe a fai e taʻalo taaloga e aunoa ma le tuua o le fale pe leai foi se faʻamalositino) e masani ona fesoʻotaʻi atu i le tele o aʻafiaga (physiological), e pei o le gaʻo i tamaiti ma talavou, e fesoʻotaʻi ma faʻaititia o le lelei o le moe ma le faʻaaogaina tele o meainu suamalie (Turel et al., 2017). O ia faʻafitauli faʻaopoopo e le tatau ona tuulafoaia i togafitiga o le IGD. Ae ui i lea, o nei mataupu faaopoopo e le o aofia ai i le I-PACE faʻataʻitaʻiga ma o lea e le o faʻamatalaina i le vaega i luga o aʻafiaga o togafitiga.

Togafitiga Aafiaga

E ui lava, o le natura o le IGD ma le faʻaogaina o mafaufauga faʻapitoa o loʻo finau pea (silasila i talanoaga puupuu i le folasaga), o loʻo manino le taua o le falemaʻi o lenei mea. O lona uiga, e tatau ona tuʻuina atu togafitiga talafeagai e fesoasoani ai i tagata faʻatau e aloese mai taaloga poʻo le faʻaitiitia o amioga taʻaloga. I totonu o lenei tusiga, matou te le o faʻamoemoe e tuʻuina atu se iloiloga faʻapitoa o faʻalavelave faʻapitoa a le IGD, e aofia ai le psychotherapy ma togafitiga faʻafomaʻi, lea e mafai ona maua i se isi mea (Kuss ma Lopez-Fernandez, 2016; Tupu et al., 2017; Nakayama et al., 2017).

O le tele o suʻesuʻega na suʻesuʻeina le faʻaogaina o le Cognitive-Behavioral Therapy (CBT) mo le togafitia o vaisu Initaneti i le lautele poʻo le IGD aemaise lava (Dong ma Potenza, 2014; King ma Delfabbro, 2014), ma se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga muamua na maua ai le CBT e sili atu nai lo isi togafitiga faʻapitoa pe a faʻatatau i le taimi faʻaalu i luga o amioga i luga ole laiga (Winkler et al., 2013).

Matou te taulai atu iinei i se tasi ituaiga o faʻalavelave faʻapitoa, CBT mo vaisu Initaneti (CBT-IA), ma pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi lenei togafitiga i le faʻataʻitaʻiga I-PACE. O le CBT-IA na faʻapitoa ona atiaʻe mo le togafitia o vaisu i luga ole Initaneti e ala i le tuʻufaʻatasia o elemene CBT masani faʻatasi ai ma mataupu faʻapitoa tau Initaneti (Talavou, 2011). O le CBT-IA e aofia ai vaega e tolu: (1) Faʻaleleia o amio, (2) toe faʻaleleia o le mafaufau, ma le (3) faʻaitiitiga faʻaleagaina. O nei vaega e tolu o loʻo faʻamatalaina atili i totonu o parakalafa o loʻo sosoo mai. I se suʻesuʻega faʻatasi ma le 128 tagata gasegase ma vaisu Initaneti (Talavou, 2013), O le CBT-IA na maua e aoga i le faʻaitiitia o faʻamaoniga, suia o mafaufauga faʻaleagaina, ma le puleaina o aʻafiaga patino ma tulaga e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga o vaisu Initaneti. Talu ai nei, o le CBT-IA faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaoga i mataupu o le IGD. I lenei tulaga, o elemene e fesoʻotaʻi i luga ole Initaneti ole CBT-IA (faʻataʻitaʻiga, maladaptive cognitions e uiga i le faʻaogaina ole Initaneti) e mafai ona faʻamaonia e tusa ai ma taʻaloga i luga ole laiga (Talavou, 2013).

Ole tele o taimi, ole togafitiga e tatau ona iloilo muamua le fa'aogaina e le kalani o mata uma ma tekinolosi. E ui lava, o suʻesuʻega o meaʻai e masani lava ona faʻamalamalamaina ma aofia ai faʻamaoniga sili ona talafeagai o faʻafitauli o le mafaufau e aofia ai amioga faʻamaʻi, faʻailoga o le IGD, poʻo isi ituaiga o faʻaoga Initaneti e masani ona le amanaiaina i se faʻatalanoaga masani ile falemaʻi ona o lona fou. O nisi fomaʻi e le masani i le IGD ma isi ituaiga o vaisu i luga ole Initaneti ma e ono le amanaʻia ai faʻailoga o lenei maʻi. Matou te finau e taua tele le suʻesuʻeina e fomaʻi masani faʻamaoniga o le faʻaogaina tele ma le le pulea o le Initaneti i le lautele ma le IGD faʻapitoa.

Faatasi ai ma le maua pea o talosaga uma i luga ole Initaneti e taua le atinaʻeina o se polokalame toe faʻaleleia manino ma faʻatulagaina ma tagata taʻitoʻatasi e uiga i le faʻaogaina o le Initaneti ma le faʻaogaina o isi faʻasalalauga poʻo tekinolosi mata (e aofia ai taaloga vitio). O tagata ta'ito'atasi ua fai ma vaisu mea'ai po'o le 'ai tele e iloilo se vaega o lo latou manuia e ala i fa'ailoga fa'amoemoe, e pei o le aofa'i o mea'ai caloric ma le pa'u mamafa. I se faʻatusatusaga i lenei mea, o le togafitiga o tagata mamaʻi ma le IGD e tatau ona fua faʻatatau se vaega o le toe faʻaleleia o le manuia e ala i le faʻaitiitia o itula i luga ole laiga, numera numera, ma le aloese mai soʻo se fesoʻotaʻiga ma le faʻafitauli i luga ole laiga, lea i le tulaga o le IGD o le taʻaloga faʻapitoa i luga ole laiga. O le mea lea e taʻua e nisi tusitala o meaʻai numera, o se manatu na fatuina e Jocelyn Brewer i le 2013 (http://www.digitalnutrition.com.au/). O mea'ai fa'atekinolosi, peita'i, e le'o fa'apea o le fa'amama atoatoa mai tekonolosi uma po'o fa'aoga Initaneti, ae o se soifua maloloina ma aoga, paleni auala e fa'aoga ai le Initaneti ma masini fa'asalalau.

O mea'ai fa'atekinolosi e sili atu o se ituaiga o ta'iala puipuia mo le atina'eina o se fa'aoga fa'atekonolosi maloloina ma aoga. Pe a mafatia tagata taʻitoʻatasi mai le ata atoa o faʻamaoniga o le IGD, e tatau ona fesoasoani togafitiga i tagata mamaʻi e aloese mai taaloga ma faʻaoga le Initaneti mo isi faʻamoemoega naʻo le talafeagai. Ole la'asaga pito sili lea ona faigata, ole la'asaga 1 ole CBT-IA ua ta'ua ole suiga ole amio. E mana'omia e foma'i le mata'ituina o le Initaneti ma le fa'aogaina o tekonolosi ma fesoasoani i tagata e toe fetu'una'i feso'ota'iga ma ala fa'asalalau ma tekonolosi mata. O lona uiga foi o le faaosofia ma le puleaina o tulaga, e aofia ai le taʻitaʻia o tagata e suia tulaga i le fale ina ia faigofie ai mo i latou ona le faʻaaogaina le taʻaloga. O lenei mea e mafai mo se faʻataʻitaʻiga e aofia ai le toe faʻatulagaina o komepiuta. O amioga mulimuli ane e avea ma sini o togafitiga, mo se faʻataʻitaʻiga o le mafai ona faʻamaeʻaina gaoioiga i aso uma, tausia o se masani masani i le olaga i aso faisoo, ma faʻaalu taimi i fafo atu o le Initaneti ma isi tagata (faʻataʻitaʻiga, i taʻaloga poʻo kalapu) poʻo le taulai atu i isi mea e fiafia i ai. O tagata taʻitoʻatasi ma le IGD e manaʻomia ona toe faʻafeiloaʻi i gaoioiga latou te fiafia i ai aʻo leʻi faia le taʻaloga pe suʻe ni gaoioiga fou e mafai ona latou aʻoaʻoina e fiafia ai o se vaega o le aloese mai taaloga. Pe a tuʻufaʻatasia le faʻataʻitaʻiga I-PACE ma le CBT-IA, o le vaega 1 o le CBT-IA (faʻaleleia o amio) e masani ona faʻatalanoaina tulaga faʻapitoa ma le filifiliga e faʻaaoga se faʻaoga patino (silasila i le Ata. 2).

 
Faʻaaliga 2
www.frontiersin.org 

Ata 2. Le tuʻufaʻatasia o elemene CBT-IA ma isi togafitiga faʻapitoa i le faʻataʻitaʻiga I-PACE (Brand et al., 2016).

 
 

Aemaise lava, o le fa'aaogaina o le I-PACE fa'ata'ita'iga ma le CBT-IA fa'ata'ita'iga, e taua tele le su'esu'eina o sitaili fa'afetaui a le tagata o tausia ma fa'aituau fa'aitumalo e feso'otai i luga ole Initaneti fa'apea fo'i ma tali fa'aa'ai ma le mafaufau ile ta'aloga. O le autu autu lea o le CBT-IA vaega 2: Toe faʻaleleia o le mafaufau. O tagata taʻitoʻatasi ma le IGD e mafatia i faʻalavelave faʻalavelave e taofia ai i latou o loʻo fai ma vaisu i le taʻaloga. Mo se faʻataʻitaʻiga, atonu latou te lagona le tuulafoaiina, le mautonu, poʻo le atuatuvale ae a latou taaalo i se taaloga i luga ole laiga, o le tagata i luga ole laiga o se toa sili e lagona le toʻa ma le fiafia. O se tagata o tausia e maualalo lona manatu ia te ia lava e ono manatu o ia lava e le mana'omia ae o lo'o i ai le lagona o taaloga o se auala e fa'ateleina ai lona fa'aaloalo. O le CBT-IA e faʻaaogaina le toe faʻatulagaina o le mafaufau e talepe ai lenei mamanu o le faʻaogaina o le mafaufau ma le faʻaogaina o le Initaneti (Talavou, 2013). “O le toe faatulagaina o le mafaufau e fesoasoani e tuu ai lagona ma lagona o le kalani “i lalo o le microscope” e ala i le luitauina o ia ma, i le tele o tulaga, toe tusia mafaufauga le lelei o loo i ona tua” (Talavou, 2013, i. 210). E mafai e le CBT-IA ona fesoasoani i tagata mamaʻi ma le IGD ia malamalama o loʻo latou faʻaogaina le taʻaloga i luga o le initaneti e aloese ai mai lagona le lelei poʻo le sola ese mai le mea moni ma o loʻo latou manatu latou te maua ni lagona lelei pe a taʻalo le taʻaloga faʻatusatusa i soʻo se isi gaioiga i le olaga i aso faisoo. O nisi taimi e faigata ai mo tagata fa'atau, ae taua mo le manuia o togafitiga ia malamalama ma suia nei mafaufauga le lelei. Ma le isi, o le taulaiga uma o le I-PACE ma le CBT-IA faʻataʻitaʻiga o le suʻesuʻeina lea o auala e maua ai le faʻamalieina e ala i le taʻalo i le taʻaloga ma manaʻoga e le faamalieina i le olaga moni ma e tauia e ala i le taʻalo tele (Talavou, 2013; Brand et al., 2016).

O le toe faʻatulagaina o le mafaufau ma tagata faʻatau e aoga foi mo le fesoasoani i tagata faʻatau ma le IGD e toe iloilo pe faʻafefea ma faʻamaonia ana faʻamatalaga o tulaga ma lagona. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tagata o tausia na te faʻaaogaina taaloga i luga o le initaneti o se auala e maua ai se lagona lelei e uiga i lona olaga ma lagona le malosi, malosi, ma le iloa lelei o le a amata ona ia iloa o loʻo ia faʻaogaina le taaloga i luga ole laiga e faʻamalieina ai manaʻoga e le o faamalieina i totonu. lona olaga moni. I lenei tulaga, CBT-IA fesoasoani i le tagata o tausia e atiina ae ni auala sili atu ona aoga ma maloloina e taulimaina ai le popole moni o le olaga ma lagona le lelei ma saili ni auala maloloina e faateleina ai le manatu o le tagata ia te ia lava ma le malosi o le tagata lava ia ma fausia sootaga mautu.

E pei o le tele o vaisu, o le tali sili ona taatele i tagata taaalo o loʻo vaʻaia o loʻo i ai a latou faʻafitauli i taaloga i luga ole laiga o se "taʻamilosaga taʻusalaina-ma-mama." O le toe faʻaleleia moni, a itiiti mai mo le tele o tagata taʻaloga, e aofia ai le vaʻavaʻai i faʻamoemoega ma faʻamoemoega o loʻo faʻavaeina le masaniga taʻaloga. Togafitiga e tatau foʻi ona fesoasoani i tagata faʻatau e iloa, faʻasalalau, ma togafitia faʻafitauli autu o loʻo tutupu faʻatasi ma le IGD, o le vaega autu lea o le CBT-IA vaega 3: Faʻaitiitia le afaina. Aemaise lava, e tatau ona togafitia le mafuaʻaga o le atuatuvale ma popolega lautele.

CBT-IA e mafai ona faʻapipiʻiina e aʻoaʻoga neurocognitive fautuaina talu ai nei, lea na iloiloina lelei i le tulaga o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le toe aʻoaʻoina o mafaufauga faʻapitoa, lea e mafai ona iʻu ai i le aloese mai le faʻalatalata atu i uiga pe a oʻo i le tuʻinanau (Wiers et al., 2011; Eberl et al., 2013a,b). Polokalama e toe a'oa'oina ai le mafaufau (fa'ata'ita'iga, Schoenmakers et al., 2010; Christiansen et al., 2015) atonu e aoga e fa'ateleina ai le fa'atonuina o tagata o tausia (fa'ata'ita'iga, Houben ma Jansen, 2011; Houben et al., 2011; Bowley et al., 2013). E mafai ona faia lenei mea mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻaaogaina o le Go/No-Go Tasks faʻatasi ai ma faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma vaisu. Ae ui i lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻaalia o nei metotia e fesoasoani tele mo le faʻateleina o le faʻatonutonuina o le faʻaogaina o le IGD. Togafiti fa'aalia (Park et al., 2015) e mafai ona aoga mo le faʻaitiitia o le malosi o le tuʻinanau poto masani (Pericot-Valverde et al., 2015), lea e ogatusa ma suʻesuʻega o le neuroimaging i le IGD (Zhang et al., 2016).

O le tuʻufaʻatasiga o manatu autu a le I-PACE e uiga i gaioiga faʻapitoa e aʻafia i le atinaʻeina ma le tausiga o le IGD ma isi faʻaogaina o le Initaneti ma nisi o togafitiga sili ona talafeagai (CBT-IA ma isi auala) o loʻo faʻaalia i le Ata. 2. E ui lava, o lenei fuainumera e taulaʻi i le I-PACE faʻataʻitaʻiga, e fetaui lelei foʻi ma manatu na faʻaalia e isi tusitala (Dong ma Potenza, 2014). E pei ona otooto atu i luga, i la latou faʻataʻitaʻiga, Dong ma Potenza (2014) finau e fa'apea e aoga le togafitiga o le mafaufau ma le fa'aleleia atili o le mafaufau mo le suia o le faiga o filifiliga ma mo le fa'ateleina o le puleaina o le fa'aosofia e fa'aoga taaloga i luga ole laiga. Suiga faʻaituau faʻaituau, lea e faʻatusatusa i le mea e taʻua o le cognitive restructuring i le CBT-IA, e fesoasoani tele mo le faʻamalosia o faʻamoemoega o tagata e maua le taui pe a taʻalo le taʻaloga (Zhou et al., 2012). E tatau fo'i ona su'esu'e su'esu'ega i le lumana'i po'o le ā le mamao e aogā ai le Initaneti mo le fesoasoani i tagata fa'atau. O nisi o su'esu'ega lata mai o lo'o taula'i atu i Apps e ta'ita'ia ai tagata i le olaga i aso ta'itasi ma fesoasoani ia i latou e fa'aitiitia ai le atuatuvale (fa'ata'ita'iga, e ala i le fa'aitiitiga o le popole e fa'atatau i le mafaufau) po'o le fa'aleleia atili o lagona le lelei, ae o ia Apps e mafai fo'i ona siaki le taimi a le tagata o tausia i luga ole laiga, e mafai foi ona aoga mo togafitiga. O se aotelega lata mai o saofaga a psychoinformatics i le togafitiga o vaisu Initaneti e mafai ona maua i totonu Montag et al. (2017b).

Aisea e aoga ai le tuʻufaʻatasia o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli faʻaoga Initaneti (e pei o le I-PACE) ma togafitiga o loʻo i ai nei (e pei o le CBT-IA) mo suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga falemaʻi? Matou te finau o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai le sini e tauaofai ai faʻagasologa autu o loʻo faʻavae uma i le atinaʻeina ma le tausiga o se maʻi. O nei faʻataʻitaʻiga e aoga mo le faʻamalamalamaina o suʻesuʻega o suʻesuʻega i luga o faiga faʻavae. Afai tatou te malamalama atili i faiga autu o loʻo aʻafia i le faʻamaʻi o se maʻi, e mafai ona tatou siakiina pe o loʻo faʻaogaina nei faiga e ala i togafitiga o loʻo i ai nei, ma afai e leai, pe faʻafefea ona faʻapipiʻiina togafitiga o loʻo i ai nei i isi auala faʻapitoa. I le isi itu, o suʻesuʻega i le aoga o togafitiga e mafai foi ona faʻaosofia ai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le maʻi. Afai tatou te vaʻai mo se faʻataʻitaʻiga o le toe faʻaleleia o le mafaufau e fesoasoani tele mo tagata faʻatau, e manino lava le taua o le mafaufau (faʻataʻitaʻiga, faʻamoemoega) i le tausiga o le maʻi, ma e mafai ona siaki faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai pe a latou mafaufau lelei i nei faiga. I le aotelega, o le sootaga i le va o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma togafitiga e lua. O lenei mafutaga o loʻo aoteleina i le Ata 3.

 
Faʻaaliga 3
www.frontiersin.org 

Ata 3. Le feso'ota'iga bidirectional i le va o fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ma fa'ata'ita'iga fa'apitoa.

 
 

Pe a tuʻufaʻatasia le I-PACE ma le CBT-IA faʻataʻitaʻiga, matou te vaʻaia o vaega autu e tolu o le CBT-IA e faʻatatau i na fesuiaiga o loʻo manatu e faʻatautaia ma faʻatalanoaina fesuiaiga i le I-PACE faʻataʻitaʻiga. Ae ui i lea, matou te vaʻai, e foliga mai o le CBT-IA e mafai ona faʻapipiʻiina i isi auala faʻapitoa (silisili laiti i le Ata. 2). O le I-PACE ma le CBT-IA fa'ata'ita'iga e aoga fo'i mo le atina'eina o mea faigaluega fou mo su'esu'ega mo le falema'i. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai tatou te vaʻai i suʻesuʻega faʻapitoa e faʻapea o faʻamoemoega faʻaoga Initaneti e matua aʻafia i le faʻamalamalamaina o faʻamaoniga o faʻafitauli faʻaoga Initaneti (Brand et al., 2014a) ma matou va'ai e aoga le toe fa'atulagaina o le mafaufau mo le suia o nei fa'amoemoe (Talavou, 2013), e aoga tele le i ai o meafaigaluega fa'amaonia e su'esu'e ai fa'amoemoega fa'aoga Initaneti mo fa'ata'ita'iga fa'afoma'i. E fesoasoani foi le fa'aofiina o lenei mataupu i polokalame puipuia. Ata 3 e fa'atatau i le aotelega o feso'ota'iga lua i le va o a'oa'oga (ma fa'atupuina su'esu'ega fa'apitoa i faiga) ma fa'ata'ita'iga fa'apitoa e aofia ai su'esu'ega, puipuiga, ma togafitiga. Tuuina atu o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma togafitiga faʻapitoa (faʻapea foʻi ma suʻesuʻega ma le puipuia) e le mafai lava ona maeʻa pe atoatoa, e taua le mafaufau pe faʻafefea ona fegalegaleai lelei nei vaega e lua ma faʻamalosia e le tasi le isi e faʻateleina le aoga ma le aoga.

faaiuga

O lenei pepa o loʻo iloiloina suʻesuʻega neurobiological e sili ona talafeagai e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le IGD, o nisi faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina ma le tausiga o le IGD ma isi faʻafitauli faʻaoga i luga ole Initaneti, ma aʻafiaga o togafitiga mo tagata faʻatau ma vaisu e faʻaogaina le I-PACE ma le CBT-IA faʻataʻitaʻiga.

O suʻesuʻega o le neuroimaging o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai o le IGD ma isi amioga ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, faʻaletonu o taaloga faitupe) faʻapea foʻi ma faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻasoa ai le tele o mea e tutusa ai. O mea tutusa e mafai ona vaaia i luga o le molecular level (faʻataʻitaʻiga, saofaga kenera), neurocircuitry (faʻataʻitaʻiga, o le dopamine fronto-striatal loops e aofia ai le ventral striatum ma le tele o vaega o le cortex prefrontal), ma tulaga o amioga e aofia ai le faʻaalia (faʻataʻitaʻiga, faʻaituau faʻaituau) ma le manino. lagona ma lagona (Brand et al., 2016). A o tatou agai i luma, o le suʻesuʻeina o le IGD e tele aʻafiaga mai le falemaʻi, aʻoaʻoga, ma aganuu.

I le falema'i, e tatau ona fa'aoga le tele o le gauai ma le aʻoaʻoga i aʻoaʻoga faufautua, aʻoga, ma faʻalapotopotoga. Ona o lona fou, o faʻailoga o le IGD o loʻo le amanaiaina pea e nisi o fomaʻi. O le mea lea, e taua le aʻoaʻoina o fomaʻi i faiga suʻesuʻega ma siaki masani mo le i ai o le faʻaogaina tele ma le le pulea o le Initaneti ia latou faiga. E le gata i lea, e tatau ona aʻoaʻoina fomaʻi ile togafitiga ole IGD ma isi ituaiga ole faʻaogaina ole Initaneti. E tatau ona su'esu'e atili ma fa'aleleia faiga fa'apitoa mo togafitiga. O le mea moni, aʻo faʻaalia e faʻamatalaga muamua o faʻamatalaga CBT-IA o loʻo ofoina atu se auala aoga e fesoasoani ai i tagata faʻatau e tausia se soifua maloloina masani i luga ole laiga, o isi suʻesuʻega e tatau ona suʻesuʻeina isi togafitiga faʻapitoa e pei o togafitiga faʻavae, togafitiga faaleaiga, ma i vivo faufautua e va'ava'ai i le aoga tu'ufa'atasia o latou togafitiga.

Afai o le IGD o loʻo vaʻaia o se faʻafitauli o le a iai foʻi ni aʻafiaga mo aʻoga e atiaʻe faiga faʻavae atamai e puipuia ai tamaiti ma talavou mai le atinaʻeina o faʻafitauli IGD. E aoga tele le maua e faiaoga o aʻoaʻoga i le auala e iloa ai tamaiti aʻoga e sili ona lamatia mo le atinaʻeina o le IGD. E aoga tele mo le pulega o aʻoga e atiaʻe faiga faʻavae mo tekinolosi faʻaoga e tamaiti aʻoga i totonu o potuaoga ina ia puipuia ai le IGD mai le tupu, taʻiala e mafai ona aofia ai le faʻatapulaʻaina o le faʻaogaina o le mata i totonu o le potuaoga, leai ni taʻaloga taʻaloga, ma le faʻamalosia o kalapu lautele i le aʻoga.

I le isi itu, e talafeagai foi le maitauina o loʻo i ai le tele o tapulaʻa o le tulaga o loʻo iai nei i le IGD suʻesuʻega. O loʻo i ai se felafolafoaiga faifaipea e uiga i le faʻavasegaina, faʻasologa o suʻesuʻega ma mea faigaluega, faʻavasegaina o se vaisu poʻo se isi ituaiga o faʻafitauli, ma le tele o isi faʻafitauli e leʻi foia poʻo luitau mo le suʻesuʻega e faʻamoemoe e malamalama i le natura o le IGD ma isi faʻaoga Initaneti. O le mea lea, e faʻamalosia le aua neʻi faʻafefeteina se soifua maloloina ma paleni faʻaogaina o le Initaneti i le lautele poʻo taʻaloga aemaise lava, pe a faʻaogaina le faʻaogaina i le olaga i aso uma e aunoa ma le oʻo i ni aʻafiaga leaga.

O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaosofia suʻesuʻega faʻapitoa e suʻesuʻe ai le natura o le IGD ma isi faʻafitauli faʻaoga Initaneti. E taua le fa'aogaina o na fa'ata'ita'iga mo le sipelaina o fa'amatalaga manino su'esu'ega i su'esu'ega i le lumana'i. E tatau ona fa'atalanoaina fa'amanino uma fa'amana'oga tutusa ma 'ese'ese i su'esu'ega i le lumana'i. E ui lava, o le tala faʻasolopito mo le I-PACE faʻataʻitaʻiga o le faʻavae o mea ua fai ma vaisu, e tatau foi ona tatou mafaufau i isi auala faʻapitoa i totonu o suʻesuʻega faʻapitoa e saofagā i se malamalamaga sili atu i faiga faʻavae. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a faʻaalia po o fea itu o le faʻavae o vaisu ma po o fea vaega o isi aʻoaʻoga e aoga i le faʻamalamalamaina o le IGD. O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i luga o se maʻi e mafai ona faʻaosofia ai togafitiga faʻapitoa, ae naʻo pe afai o nei faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e aoga ma ua uma ona faʻataʻitaʻiina. O se tasi o luʻitau taua mo suʻesuʻega a le IGD i le lumanaʻi o le tuʻufaʻatasia o manatu faʻapitoa o loʻo iai e uiga i le faʻavaeina o le mafaufau o le maʻi ma togafitiga ma auala puipuia. O musumusuga o aʻoaʻoga ma togafitiga e tatau ona faʻatasi ma i le tulaga sili, suʻesuʻega i luga o le mafaufau ma suʻesuʻega togafitiga e fegalegaleai faʻatasi.

Tusitala Tusitala

O tusitala uma na lisiina na faia se sao tele, tuusao ma le atamai i le galuega, ma faʻamaonia mo le lomiga.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

Aboujaoude, E., Koran, LM, Gamel, N., Large, MD, ma Serpe, RT (2006). Faʻailoga faʻapitoa mo faʻafitauli faʻaoga i luga ole laiga: ole suʻesuʻega telefoni ole 2,513 tagata matutua. CNS Spectr. 11, 750-755. Pule: 10.1017 / S1092852900014875

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ahn, HM, Chung, HJ, ma Kim, SH (2015). Suia le gaioiga o fai'ai i fa'ailoga ta'aloga pe a mae'a ta'aloga. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 18, 474-479. Pule: 10.1089 / cyber.2015.0185

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

APA (2013). Su'esu'ega ma Fa'amaumauga Tusia o Fa'afitauli o le Mafaufau, Lomiga lona 5. Uosigitone, DC: APA.

Argyriou, E., Davison, CB, ma Lee, TTC (2017). Tali faʻalavelave ma Initaneti Taaloga Faʻafitauli: o se meta-suʻesuʻega. Faʻaaoga. Faʻatasi. 71, 54-60. doi: 10.1016 / j.addbeh.2017.02.026

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Armstrong, L., Phillips, JG, ma Saling, LL (2000). Fa'atonuga fa'aletonu ole fa'aoga ole initaneti. Int. J. Hum. komepiuta. Stud. 53, 537–550. doi: 10.1006/ijhc.2000.0400

CrossRef Full Text | Scholar Google

Bechara, A. (2005). Fa'ai'uga, pulea fa'amalosi ma le leiloa o le malosi e tete'e ai vaila'au: o se va'aiga neurocognitive. Nat. Neurosci. 8, 1458-1463. doi: 10.1038 / nn1584

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Billieux, J., Schimmenti, A., Khazaal, Y., Maurage, P., and Heeren, A. (2015). O tatou soona fa'aleagaina le olaga i aso faisoo? Ose mamanu fa'amautu mo su'esu'ega o vaisu. J. Behav. Faʻaaoga. 4, 119-123. Pule: 10.1556 / 2006.4.2015.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Billieux, J., Van Der Linden, M., Achab, S., Khazaal, Y., Paraskevopoulos, L., Zullino, D., et al. (2013). Aisea e te taalo ai i le World of Warcraft? O se suʻesuʻega loloto o faʻaosofiaga na lipotia e le tagata lava ia e taʻalo ai i luga ole laiga ma taʻaloga taʻaloga i le lalolagi o Azeroth. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 29, 103-109. doi: 10.1016 / j.chb.2012.07.021

CrossRef Full Text | Scholar Google

Block, JJ (2008). Mataupu mo DSM-V: vaisu i luga ole initaneti. Am. J. Fomaʻi 165, 306-307. doi: 10.1176 / appi.ajp.2007.07101556

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Bowley, C., Faricy, C., Hegarty, B., Johnston, S., Smith, JL, Kelly, PJ, et al. (2013). O a'afiaga o a'oa'oga fa'atonutonu i le taumafaina o le 'ava malosi, fa'ata'ita'iga e feso'ota'i ma le 'ava malosi ma gaioiga fa'aeletise ole fai'ai. Fa. J. Psychophysiol. 89, 342-348. Nu: 10.1016 / j.ijpsycho.2013.04.011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brand, M., Laier, C., ma Young, KS (2014a). Vaisu i luga ole Initaneti: faiga faʻafetaui, faʻamoemoega, ma aʻafiaga o togafitiga. I luma. Toma. 5: 1256. Pule: 10.3389 / fpsyg.2014.01256

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brand, M., Young, KS, ma Laier, C. (2014b). Pulea muamua ma vaisu i luga ole Initaneti: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma iloiloga o suʻesuʻega o le neuropsychological ma neuroimaging. I luma. Hum. Neurosci. 8: 375. doi: 10.3389 / fnhum.2014.00375

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brand, M., Young, KS, Laier, C., Wölfling, K., ma Potenza, MN (2016). Tuʻufaʻatasia o mafaufauga ma mafaufauga neurobiological e uiga i le atinaʻeina ma le tausiga o faʻafitauli faʻapitoa i luga ole Initaneti: o le Fesoʻotaʻiga o le Tagata-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 71, 252-266. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2016.08.033

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Braus, DF, Wrase, J., Grüsser, S., Hermann, D., Ruf, M., Flor, H., et al. (2001). O fa'aosofiaga fa'atatau i le 'ava malosi e fa'agaoioi ai le ventral striatum i le 'ava malosi. J. Neural Transm. 108, 887-894. Pule: 10.1007 / s007020170038

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Caplan, SE (2002). Faʻafitauli Initaneti faʻaaogaina ma psychosocial manuia: atinaʻe o se teori-faʻavae mafaufau-faʻatulagaina fuaina mea faigaluega. komepiuta. Amioga a Tagata. 18, 553–575. doi: 10.1016/S0747-5632(02)00004-3

CrossRef Full Text | Scholar Google

Choi, D., ma Kim, J. (2004). Aisea e fa'aauau ai ona ta'alo tagata i ta'aloga i luga ole laiga: ile su'esu'eina o mea taua o le mamanu e fa'ateleina ai le fa'amaoni o tagata fa'atau i mea i luga ole laiga. Cyberpsychol. Faʻatasi. 7, 11-24. Pule: 10.1089 / 109493104322820066

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Chou, C. (2001). Initaneti faʻaoga mamafa ma vaisu i tamaiti aʻoga a Taiwanese: o se suʻesuʻega faʻatalanoaga i luga ole laiga. Cyberpsychol. Faʻatasi. 4, 573-585. Pule: 10.1089 / 109493101753235160

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Christiansen, P., Schoenmakers, TM, ma Field, M. (2015). E itiiti ifo nai lo le fetaui ma le mata: toe iloilo le taua o le falemaʻi o le faʻaituau faʻaituau i vaisu. Faʻaaoga. Faʻatasi. 44, 43-50. doi: 10.1016 / j.addbeh.2014.10.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cole, H., ma Griffiths, MD (2007). Feso'ota'iga fa'aagafesootai i tagata ta'aloga ta'aloga fa'ainitaneti tele mutiplayer. Cyberpsychol. Faʻatasi. 10, 575-583. Pule: 10.1089 / cpb.2007.9988

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Davis, RA (2001). Se faʻataʻitaʻiga-amioga faʻalelei o le faʻaaogaina o le Initaneti. komepiuta. Amioga a Tagata. 17, 187–195. doi: 10.1016/S0747-5632(00)00041-8

CrossRef Full Text | Scholar Google

De Grove, F., Cauberghe, V., ma Van Looy, J. (2016). Atina'e ma le fa'amaoniaina o se meafaigaluega mo le fuaina o faamoemoega ta'ito'atasi mo le ta'alo i taaloga numera. Faasalalauga o le Psychol. 19, 101-125. Pule: 10.1080 / 15213269.2014.902318

CrossRef Full Text | Scholar Google

Demetrovics, Z., Urbán, R., Nagygyörgy, K., Farkas, J., Zilahy, D., Mervó, B., et al. (2011). Aisea e te taalo ai? Le atinaʻeina o faʻamoemoega mo fesili fesili i luga ole laiga (MOGQ). Amio. Re. Metotia 43, 814–825. doi: 10.3758/s13428-011-0091-y

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Deryakulu, D., ma Ursavas, Ö. F. (2014). O aʻafiaga faʻapitoa ma le siosiomaga i faʻafitauli faʻaoga Initaneti: o se suʻesuʻega masaga. komepiuta. Amioga a Tagata. 39, 331–338 doi: 10.1016/j.chb.2014.07.038

CrossRef Full Text | Scholar Google

Dong, G., Devito, EE, Du, X., ma Cui, Z. (2012). Faʻaletonu le pulea o le faʻalavelave i le "faʻaletonu o mea ua fai ma vaisu i luga ole initaneti": o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaneta faʻaogaina. Maualuga Resitala. 203, 153-158. doi: 10.1016 / j.pscychresns.2012.02.001

CrossRef Full Text | Scholar Google

Dong, G., Hu, Y., Lin, X., and Lu, Q. (2013). O le a le mea e fa'aauau ai ona ta'alo i luga o le initaneti tagata ua fai ma vaisu i luga ole laiga e tusa lava pe feagai ma ni fa'alavelave matuia? Fa'amatalaga talafeagai mai se su'esu'ega fMRI. Biol. Toma. 94, 282-289. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2013.07.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dong, G., Lin, X., Hu, Y., Xie, C., ma Du, X. (2015). O feso'ota'iga fa'aletonu i le va o feso'ota'iga fa'atonu fa'atonu ma feso'ota'iga taui e fa'amatala ai amioga su'esu'e ta'aloga i luga ole laiga ile fa'aletonu o ta'aloga Initaneti. Sci. Sui. 5: 9197. Pule: 10.1038 / srep09197

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dong, G., ma Potenza, MN (2014). O se faʻataʻitaʻiga-amio faʻalelei o le faʻaletonu o le Initaneti: faʻataʻitaʻiga masani ma faʻafitauli o le falemaʻi. J. Psychiatr. Res. 58, 7-11. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2014.07.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Eberl, C., Wiers, RW, Pawelczack, S., Rinck, M., Becker, ES, ma Lindenmeyer, J. (2013a). Fa'atatau i suiga fa'aituau i le fa'alagolago i le 'ava malosi: pe toe fa'afo'i a'afiaga ile falema'i ma o ai e sili ona aoga? Dev. Cogn. Neurosci. 4, 38–51. doi: 10.1016/j.dcn.2012.11.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Eberl, C., Wiers, RW, Pawelczack, S., Rinck, M., Becker, ES, ma Lindenmeyer, J. (2013b). Fa'atinoina o le toe a'oa'oina o le fa'aituau i le 'ava malosi. E fia ni sauniga e mana'omia? Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 38, 587–594. doi: 10.1111/acer.12281

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Egervari, G., Ciccocioppo, R., Jentsch, JD, ma Hurd, YL (2017). Fa'atupuina le fa'aletonu i vaisu - o le sao o amio, neural circuits ma mole mole. Neurosci. Biobehav. Faaa. doi: 10.1016/j.neubiorev.2017.05.019. [Epub i luma atu o lomiga].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Everitt, BJ, ma Robbins, TW (2016). Vaisu o fualaau faasaina: faʻafouina gaioiga i masaniga i le faʻamalosi i le sefulu tausaga. Annu. Rev. Rev. Psychol. 67, 23–50. doi: 10.1146/annurev-psych-122414-033457

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gervasi, AM, La Marca, L., Costanzo, A., Pace, U., Guglielmucci, F., and Schimmenti, A. (2017). Faiga fa'aletagata ma le Initaneti ta'aloga ta'aloga: o se iloiloga fa'apitoa o tusitusiga talu ai nei. Curr. Faʻaaoga. Sui. 4, 293–307. doi: 10.1007/s40429-017-0159-6

CrossRef Full Text | Scholar Google

Goldstein, RZ, ma Volkow, ND (2002). Vaisu o fualaau faasaina ma lona faavae neurobiological faavae: neuroimaging faʻamaoniga mo le aʻafia o le pito i luma. Am. J. Fomaʻi 159, 1642-1652. doi: 10.1176 / appi.ajp.159.10.1642

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Greenfield, D. (1999). Vaisu Fa'apitoa: Fesoasoani mo Netheads, Cyberfreaks, ma i latou e Alofa ia i latou. Oakland, CA: New Harbinder Publication.

Scholar Google

Griffiths, MD (1995). O vaisu faatekinolosi. Clin. Psychol. Fono 76, 14-19.

Scholar Google

Griffiths, MD (1999). Vaisu i luga ole Initaneti: mea moni poʻo tala fatu? Saienitisi 12, 246-250.

Scholar Google

Griffiths, MD (2005). O se 'vaega' fa'ata'ita'iga o vaisu i totonu o se fa'avae biopsychosocial. J. Subst. Faaaoga 10, 191-197. Pule: 10.1080 / 14659890500114359

CrossRef Full Text | Scholar Google

Griffiths, MD, ma Hunt, N. (1998). Fa'alagolago i taaloga komepiuta a tupulaga. Toma. Sui. 82, 475-480. doi: 10.2466 / pr0.1998.82.2.475

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Grüsser, SM, Wrase, J., Klein, S., Hermann, D., Smolka, MN, Ruf, M., et al. (2004). O le fa'aosoina o le fa'aosoina o le striatum ma le medial prefrontal cortex e feso'ota'i ma le toe fo'i mulimuli ane i le 'ava malosi. Psychopharmacology 175, 296–302. doi: 10.1007/s00213-004-1828-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hahn, E., Reuter, M., Spinath, FM, ma Montag, C. (2017). Initaneti i luga o le Initaneti ma ona facet: le matafaioi a le genetics ma le fesoʻotaʻiga i le taʻitaʻiga a le tagata lava ia. Faʻaaoga. Faʻatasi. 65, 137-146. doi: 10.1016 / j.addbeh.2016.10.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Han, DH, Lee, YS, Yang, KC, Kim, EY, Lyoo, IK, ma Renshaw, PF (2007). Dopamine genes ma taui faʻalagolago i tupulaga talavou ma le tele o taaloga vitio i luga ole Initaneti. J. Addict. Med. 1, 133–138. doi: 10.1097/ADM.0b013e31811f465f

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

He, Q., Turel, O., and Bechara, A. (2017). Suiga o le tino o fai'ai e feso'ota'i ma vaisu o le Nofoaga Fa'aagafesootai (SNS). Sci. Sui. 23: 45064. Pule: 10.1038 / srep45064

CrossRef Full Text | Scholar Google

Houben, K., ma Jansen, A. (2011). A'oa'oga fa'atonutonu fa'alavelave. O se fua mo le tetee atu i faaosoosoga suamalie. fiaʻai 56, 345-349. Tui: 10.1016 / j.appet.2010.12.017

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Houben, K., Nederkoorn, C., Wiers, RW, ma Jansen, A. (2011). Tete'e atu i faaosoosoga: fa'aitiitia a'afiaga e a'afia i le 'ava mālosi ma amioga inupia e ala i a'oa'oga fa'alavelave tali. Fualaau oona. 116, 132–136. fai: 10.1016 / j.drugalcdep.2010.12.011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kardefelt-Winther, D. (2014). O se manatu faʻavae ma se faʻamatalaga faitio o initaneti suʻesuʻega suʻesuʻega: agai i se faʻataʻitaʻiga o le totogiina o Initaneti faʻaaogaina. komepiuta. Amioga a Tagata. 31, 351-354. doi: 10.1016 / j.chb.2013.10.059

CrossRef Full Text | Scholar Google

Kardefelt-Winther, D. (2017). Le faʻaogaina o le faʻaogaina o le Initaneti: vaisu poʻo le faʻaogaina o faiga? Fomaʻi maʻi. Neurosci. 71, 459-466. Pule: 10.1111 / pcn.12413

CrossRef Full Text | Scholar Google

Kardefelt-Winther, D., Heeren, A., Schimmenti, A., van Rooij, A., Maurage, P., Carras, M., et al. (2017). E fa'afefea ona tatou fa'ata'ita'iina amioga ua fai ma vaisu e aunoa ma le fa'aleagaina o amioga masani? onāga i vailāʻau 112, 1709–1715 doi: 10.1111/add.13763

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tupu, DL, ma Delfabbro, PH (2014). Le mafaufau faʻapitoa o le faʻaletonu o taaloga Initaneti. Falemaʻi. Toma. Faaa. 34, 298-308. doi: 10.1016 / j.cpr.2014.03.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tupu, DL, Delfabbro, PH, Wu, AMS, Doh, YY, Kuss, DJ, Pallesen, S., et al. (2017). Togafitiga o le faaletonu o taaloga i luga ole Initaneti: se iloiloga faʻavaomalo faʻavaomalo ma iloiloga CONSORT. Falemaʻi. Toma. Faaa. 54, 123-133. doi: 10.1016 / j.cpr.2017.04.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ko, CH, Liu, GC, Hsiao, S., Yen, JY, Yang, MJ, Lin, WC, et al. (2009). Gaioiga o gaioiga e fesoʻotai ma faʻasologa o taʻaloga i luga o le initaneti. J. Psychiatr. Res. 43, 739-747. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2008.09.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kubey, RW, Lavin, MJ, ma Barrows, JR (2001). Fa'aoga Initaneti ma fa'aitiitiga fa'aa'oa'oga fa'aa'oa'oga: su'esu'ega vave. J. Common. 51, 366–382. doi: 10.1111/j.1460-2466.2001.tb02885.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

Kühn, S., Romanowski, A., Schilling, C., Lorenz, R., Mörsen, C., Seiferth, N., et al. (2011). Le faavae neural o taaloga vitio. Fa'aliliu Psychiatry 15:e53. doi: 10.1038/tp.2011.53

CrossRef Full Text | Scholar Google

Kuss, DJ, ma Griffiths, MD (2012). Initaneti ma mea ua fai ma vaisu: o se iloiloga masani o suʻesuʻega o suʻesuʻega o le neuroimaging. Brain Sci. 2, 347-374. doi: 10.3390 / brainsci2030347

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kuss, DJ, ma Lopez-Fernandez, O. (2016). Initaneti vaisu ma faʻafitauli faʻaoga Initaneti: o se iloiloga faʻapitoa o suʻesuʻega falemaʻi. Lalolagi J. Psychiatry 6, 143–176. doi: 10.5498/wjp.v6.i1.143

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kuss, DJ, Louws, J., ma Wiers, RW (2012). O vaisu taaloga i luga ole laiga? O mafuaaga e vavalo ai amioga ta'alo ua fai ma vaisu ile Massively Multiplayer Online Role-Playing Games. Cyberpsychol. Amio. Soc. Fesootaiga. 15, 480-485. Pule: 10.1089 / cyber.2012.0034

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kuss, DJ, Shorter, GW, van Rooij, AJ, Griffiths, MD, ma Schoenmakers, TM (2013). Iloiloina o vaisu i luga ole Initaneti e faʻaaoga ai le faʻataʻitaʻiga o vaega ole vaisu i luga ole Initaneti. O se suʻesuʻega muamua. Fa. J. Mental Health Addict. 12, 351–366. doi: 10.1007/s11469-013-9459-9

CrossRef Full Text | Scholar Google

Laier, C., ma Brand, M. (2014). Faʻamatalaga faʻamaoniga ma manatu faʻavae i mea e mafua ai le faʻataunuʻuina o le cybersex mai se mafaufauga-amio-amio. Feusuaiga. O vaisu. Fa'amalosi. 21, 305-321. Pule: 10.1080 / 10720162.2014.970722

CrossRef Full Text | Scholar Google

Laier, C., Pawlikowski, M., Pekal, J., Schulte, FP, ma le Brand, M. (2013). Cyclesex addiction: lagona masani faʻafeusuaiga pe a matamata i ponokalafi ae le o ni feusuaiga faʻafeusuaiga e faia ai le eseesega. J. Behav. Faʻaaoga. 2, 100-107. Pule: 10.1556 / JBA.2.2013.002

CrossRef Full Text | Scholar Google

Lee, YS, Han, DH, Yang, KC, Daniels, MA, Na, C., Kee, BS, et al. (2008). Fa'anoanoa e pei o uiga ole 5HTTLPR polymorphism ma uiga i le tele o tagata fa'aoga initaneti. J. Affect. Faʻafitauli. 109, 165-169. doi: 10.1016 / j.jad.2007.10.020

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Li, M., Chen, J., Li, N., ma Li, X. (2014). O se suʻesuʻega masaga o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti: o lona faʻatupuina ma faʻalapotopotoga faʻatasi ma le faʻamalosi malosi. Lua Res. Hum. Genet. 17, 279–287. doi: 10.1017/thg.2014.32

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Liu, L., Yip, SW, Zhang, JT, Wang, LJ, Shen, ZJ, Liu, B., et al. (2016). Faʻaosoina o le ventral ma dorsal striatum i le taimi o le faʻaalia o le gaioiga i le faʻaogaina o taaloga Initaneti. Faʻaaoga. Biol. 22, 791-801. Pule: 10.1111 / adb.12338

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Meng, Y., Deng, W., Wang, H., Guo, W., ma Li, T. (2015). Le faʻaleagaina muamua i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le faaletonu o taaloga i luga o le Initaneti: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamageta. Faʻaaoga. Biol. 20, 799-808. Pule: 10.1111 / adb.12154

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Błaszkiewicz, K., Sariyska, R., Lachmann, B., Andone, I., Trendafilov, B., et al. (2015). Faʻaaogaina telefoni i le 21st seneturi: o ai o loʻo galue i luga o WhatsApp? BMC Res. Faamatalaga 8, 331. doi: 10.1186/s13104-015-1280-z

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Duke, É., Sha, P., Zhou, M., Sindermann, C., ma Li, M. (2016). Pe o le taliaina o le mamao ole eletise e a'afia ai fa'alavelave mo fa'afitauli fa'aoga Initaneti? Fa'amaoniga mai se su'esu'ega tu'ufa'atasi. Asia-Pac. Foma'i mafaufau 8, 296-301. doi: 10.1111 / appy.12229

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Flierl, M., Markett, S., Walter, N., Jurkiewicz, M., ma Reuter, M. (2011). O vaisu i luga ole laiga ma uiga i tagata ta'aloga vitio muamua-tagata-fana. J. Media Psychol. 23, 163–173. doi: 10.1027/1864-1105/a000049

CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Kirsch, P., Sauer, C., Markett, S., ma Reuter, M. (2012). Le matafaioi a le gene CHRNA4 i vaisu i luga ole laiga: o se suʻesuʻega-pulea suʻesuʻega. J. Addict. Med. 6, 191–195 doi: 10.1097/ADM.0b013e31825ba7e7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Markowetz, A., Blaszkiewicz, K., Andone, I., Lachmann, B., Sariyska, R., et al. (2017a). Fa'aoga Facebook i luga o telefoni feavea'i ma le grey matter voluma o le nucleus accumbens. Faʻaaloalo. Brain Res. 329, 221-228. Pule: 10.1016 / j.bbr.2017.04.035

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Montag, C., Reuter, M., ma Markowetz, A. (2017b). "O le aʻafiaga o psychoinformatics i luga o vaisu Initaneti e aofia ai faʻamaoniga fou," i Initaneti Faitaʻaga, eds C. Montag ma M. Reuter (Cham;Switzerland: Springer International Publishing), 221–229.

Scholar Google

Morahan-Martin, J., ma Schumacher, P. (2000). Faʻataʻitaʻiga ma faʻafesoʻotaʻiga o faʻaogaina i luga ole Initaneti faʻaaogaina i totonu o tamaiti aʻoga kolisi. komepiuta. Amioga a Tagata. 16, 13–29. doi: 10.1016/S0747-5632(99)00049-7

CrossRef Full Text | Scholar Google

Nakayama, H., Mihara, S., ma Higuchi, S. (2017). Togafitiga ma tulaga lamatia o le fa'aogaina ole Initaneti. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 71, 492-505. Pule: 10.1111 / pcn.12493

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Nautiyal, KM, Okuda, M., Hen, R., ma Blanco, C. (2017). Faʻalavelave faʻaletupe: o se iloiloga tuʻufaʻatasia o suʻesuʻega a manu ma tagata. Ann. NY Acad. Sci. 1394, 106–127. doi: 10.1111/nyas.13356

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Orzack, M. (1999). Komipiuta vaisu: e moni pe fa'apitoa? Harv. Ment. Soifua Maloloina Lett. 15: 8.

Paka, CB, Paka, SM, Gwak, AR, Sohn, BK, Lee, JY, Jung, HY, ma isi. (2015). O le a'afiaga o le fa'aauau pea ona fa'aalia i taaloga faitupe mata'utia e fa'ailoa mai ai le mana'o e fai tupe. Faʻaaoga. Faʻatasi. 41, 61-64. doi: 10.1016 / j.addbeh.2014.09.027

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pericot-Valverde, I., García-Rodríguez, O., Gutiérrez-Maldonado, J., ma Secades-Villa, R. (2015). Su'esu'ega ta'ito'atasi e feso'ota'i ma le fa'aitiitia o le mana'o i le fa'ailoaina o fa'ailoga. Faʻaaoga. Faʻatasi. 49, 59-63. doi: 10.1016 / j.addbeh.2015.05.013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sariyska, R., Reuter, M., Bey, K., Sha, P., Li, M., Chen, YF, et al. (2014). Le taua o le tagata lava ia, uiga ma vaisu i luga ole Initaneti: o se suʻesuʻega faʻatusatusaga aganuʻu. Pers. Tagata taitoatasi. Faʻaauau. 61–62, 28–33. doi: 10.1016/j.paid.2014.01.001

CrossRef Full Text | Scholar Google

Schiebener, J., ma Brand, M. (2017). Fa'ai'uga fa'ai'uga ma fa'agasologa feso'ota'i i le Initaneti Ta'aloga Fa'aletonu ma isi ituaiga fa'aletonu fa'aoga Initaneti. Curr. O vaisu. Fai mai Rep. 4, 262–271. doi: 10.1007/s40429-017-0156-9

CrossRef Full Text | Scholar Google

Schoenmakers, TM, de Bruin, M., Lux, IF, Goertz, AG, Van Kerkhof, DH, ma Wiers, RW (2010). Ole aoga ole falema'i ole a'oa'oga fa'asagaga fa'aituau i tagata mama'i inu ava malosi. Fualaau oona. 109, 30–36. fai: 10.1016 / j.drugalcdep.2009.11.022

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sepede, G., Tavino, M., Santacroce, R., Fiori, F., Salerno, RM, ma Di Giannantonio, M. (2016). Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻamaneta o vaisu i luga ole initaneti i talavou matutua. Lalolagi J. Radiol. 8, 210–225. doi: 10.4329/wjr.v8.i2.210

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Shapira, NA, Goldsmith, TD, Keck, PE, Khosla, UM, ma McElroy, SL (2000). Fa'ailoga fa'afoma'i o tagata ta'ito'atasi e iai fa'afitauli fa'aoga initaneti. J. Affect. Faʻafitauli. 57, 267–272. doi: 10.1016/S0165-0327(99)00107-X

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Shmulewitz, D., Greene, ER, ma Hasin, D. (2015). Tulaga masani ma eseesega i le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu: tulaga fa'apitoa ma fa'ama'i. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 39, 1878–1900. doi: 10.1111/acer.12838

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sigerson, L., Li, AY, Cheung, MWL, and Cheng, C. (2017). Su'esu'eina o vaisu masani fa'atekonolosi fa'amatalaga ma a latou mafutaga ma vaisu e le fa'atatau i tekonolosi. komepiuta. Amioga a Tagata. 75, 520-526. doi: 10.1016 / j.chb.2017.05.041

CrossRef Full Text | Scholar Google

Starcevic, V. (2013). Pe o se vaisu i luga ole Initaneti o se aoga taua? Austr. NZJ Psychiatry 47, 16-19. Pule: 10.1177 / 0004867412461693

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Starcevic, V., ma Billieux, J. (2017). O le fausiaina o vaisu i luga ole laiga e atagia ai se faʻalapotopotoga e tasi poʻo se faʻafitauli o alaleo? Clin. Neuropsychiatry 14, 5-10.

Scholar Google

Stark, R., Kagerer, S., Walter, B., Vaitl, D., Klucken, T., and Wehrum-Osinsky, S. (2015). Su'esu'ega fa'aosofiaga fa'afeusuaiga: manatu ma fa'amaonia. J. Feusuaiga. Med. 12, 1080-1091. Pule: 10.1111 / jsm.12843

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Thalemann, R., Wölfling, K., ma Grüsser, SM (2007). Fa'ailoga fa'ailoa fa'apitoa i fa'ailoga e feso'ota'i ma ta'aloga komepiuta i tagata ta'aalo tele. Faʻatasi. Neurosci. 121, 614-618. Pule: 10.1037 / 0735-7044.121.3.614

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Turel, O., and Qahri-Saremi, H. (2016). Fa'afitauli le fa'aogaina o Nofoaga Feso'ota'iga Fa'aagafesootai: fa'asologa ma fa'ai'uga mai se va'aiga a'oa'oga e lua. J. Pulea. Fa'ailoa. Syst. 33, 1087-1116. Pule: 10.1080 / 07421222.2016.1267529

CrossRef Full Text | Scholar Google

Turel, O., Romashkin, A., ma Morrison, KM (2017). O se fa'ata'ita'iga e feso'ota'i ai ta'aloga vitiō, lelei o le moe, taumafa meainu suamalie ma le tino puta i tamaiti ma talavou. Falemaʻi. Oʻu. 7, 191–198. doi: 10.1111/cob.12191

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Vink, JM, van Beijsterveldt, TC, Huppertz, C., Bartels, M., ma Boomsma, DI (2016). Faʻaogaina o le faʻaaogaina o Initaneti i talavou. Faʻaaoga. Biol. 21, 460-468. Pule: 10.1111 / adb.12218

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Volkow, ND, Wang, GJ, Fowler, JS, ma Tomasi, D. (2012). Lisi o vaisu i le fai'ai o le tagata. Annu. Rev. Pharmacol. Toxicol. 52, 321–336. doi: 10.1146/annurev-pharmtox-010611-134625

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Weinstein, A., Livny, A., ma Weizman, A. (2017). O atinaʻe fou i suʻesuʻega faiʻai o le initaneti ma le faʻaletonu o taaloga. Neurosci. Biobehav. Faaa. 75, 314-330. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2017.01.040

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Weng, CB, Qian, RB, Fu, XM, Lin, B., Han, XP, Niu, CS, et al. (2013). O mea laititi ma mea paʻepaʻe mea faʻalavelave i mea tau vaisu i luga o le initaneti. Eur. J. Radiol. 82, 1308-1312. doi: 10.1016 / j.ejrad.2013.01.031

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wiers, RW, Eberl, C., Rinck, M., Becker, ES, ma Lindenmeyer, J. (2011). O le toe a'oa'oina o uiga fa'anatinati e suia ai le fa'aituau o tagata mama'i 'ava malosi mo le 'ava malosi ma fa'aleleia ai togafitiga. Toma. Sci. 22, 490-497. Pule: 10.1177 / 0956797611400615

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Winkler, A., Dörsing, B., Rief, W., Shen, Y., ma Glombiewski, JA (2013). Togafitiga ole vaisu i luga ole initaneti: se meta-iloiloga. Falemaʻi. Toma. Faaa. 33, 317-329. doi: 10.1016 / j.cpr.2012.12.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yee, N. (2006). Faʻaosiga mo taʻaloga i taʻaloga i luga ole laiga. Cyberpsychol. Faʻatasi. 9, 772-775. Pule: 10.1089 / cpb.2006.9.772

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (1996). Faʻaoga faʻapena o le Initaneti: o se mataupu e talepeina le stereotype. Toma. Sui. 79, 899-902. doi: 10.2466 / pr0.1996.79.3.899

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (1998a). Maua i totonu o le Net: Faʻapefea ona Iloa faailoga o le Initaneti - ma se Taʻiala Manumalo mo le Toe Faʻaleleia. Niu Ioka, NY: John Wiley & Sons, Inc.

Scholar Google

Young, KS (1998b). Initaneti vaisu: o le tulaʻi mai o se faʻamaʻi faʻamaʻi fou. Cyberpsychol. Faʻatasi. 3, 237-244. Pule: 10.1089 / cpb.1998.1.237

CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (2004). Initaneti vaisu: o se mea fou faʻapitoa faʻapitoa ma ona taunuuga. Am. Faʻatasi. Sci. 48, 402-415. Pule: 10.1177 / 0002764204270278

CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (2011). CBT-IA: o le faʻataʻitaʻiga muamua o togafitiga e faʻafesoʻotaʻi ai vaisu Initaneti. J. Cogn. O iina. 25, 304-312. Pule: 10.1891 / 0889-8391.25.4.304

CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (2013). Iʻuga faʻataʻitaʻi faʻaaogaina CBT-IA ma tagata mamaʻi ile Initaneti. J. Behav. Faʻaaoga. 2, 209-215. Pule: 10.1556 / JBA.2.2013.4.3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (2015). Ta'aloga vitiō: fa'afiafiaga po'o vaisu? Lipoti Faapitoa mo Vaisu o Taimi Fa'afoma'i ma le Fa'aaogaina o Vailaau 32, UBM Medica Network, 27–31. E maua i luga ole laiga ile: http://www.psychiatrictimes.com/special-reports

Yuan, K., Qin, W., Wang, G., Zeng, F., Zhao, L., Yang, X., et al. (2011). Faʻaleagaina o mea faʻapitoa i tupulaga talavou e iai faʻamalosi i le initaneti. PLOS ONE 6: e20708. doi: 10.1371 / journal.pone.0020708

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zhang, JT, Yao, YW, Potenza, MN, Xia, CC, Lan, J., Liu, L., et al. (2016). Aafiaga o le tuʻinanau faʻalavelave faʻalavelave i luga o neural substrates o faʻaoso-faʻaoso manaʻoga i le faaletonu o taaloga Initaneti. Neuroimage 12, 591–599. faia: 10.1016 / j.nicl.2016.09.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zhou, Z., Yuan, G., and Yao, J. (2012). Fa'aituau fa'aituau i ata e feso'ota'i i ta'aloga Initaneti ma fa'aletonu fa'atonu i tagata ta'ito'atasi ma vaisu ta'aloga Initaneti. PLOS ONE 7: e48961. doi: 10.1371 / journal.pone.0048961

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zhou, Z., Zhu, H., Li, C., ma Wang, J. (2014). O tagata fa'ainitaneti ua fai ma vaisu e fa'asoa fa'atasi ma fa'aletonu fa'atonu ma tagata mama'i fa'alagolago i le ava. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 8: 288. doi: 10.3389 / fnbeh.2014.00288

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

 

Upu autu: faʻalavelave taʻaloga initaneti, vaisu i luga ole laiga, faʻataʻitaʻiga I-PACE, togafitiga IGD

Fa'amatalaga: Young KS and Brand M (2017) Faʻatasia Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻiga ma Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻiga i le Tulaga o le Initaneti Faʻalavelave Taʻaloga: O se Vaʻaiga Faaletagata. I luma. Toma. 8: 1853. Pule: 10.3389 / fpsyg.2017.01853

Mauaina: 23 Iuni 2017; Taliaina: 04 Oketopa 2017;
Fa'asalalau: 20 Oketopa 2017.

Faatonutonu e:

Ofir Turel, Iunivesite a le Setete o Kalefonia, Fullerton, Iunaite Setete

Toe iloiloina e:

Tony Van Rooij, Trimbos Institute, Netherlands
Christian Montag, Iunivesite o Ulm, Siamani

Puletaofia © 2017 Young and Brand. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufatufa atu ile aiaiga ole Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe'ā tuʻuina atu le uluaʻi tusitala poʻo le laiseneina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei tusi o tala o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Tusitusi: Matthias Brand, [imeli puipuia]