Faʻafitauli Faʻaletonu o le Initaneti ma le Faʻaaogaina (2015)

PLoS se tasi. 2015 Aug 5; 10 (8): e0134538. doi: 10.1371 / journal.pone.0134538.

Reed P1, Vile R1, Osborne LA2, Romano M3, Truzoli R3.

lē faʻatino

Fa'afitauli fa'aoga initaneti ua feso'ota'i ma le tele o fa'afitauli fa'ale-mafaufau, peita'i o le va'aiga ma ma'i fa'aletino e le'i maua se tikeri tutusa o su'esu'ega. O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na suʻesuʻeina ai le 505 tagata auai i luga o le initaneti, ma fesili e uiga i a latou tulaga o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti (Suʻega o le Initaneti), atuatuvalega ma le popole (Faʻafitauli Falemaʻi ma Faʻafitauli Faʻafitauli), faʻaesea lautele (UCLA Loneliness Questionnaire), faʻafitauli moe (Pittsburgh Sleep Quality Index) , ma lo latou soifua maloloina i le taimi nei - General Health Questionnaire (GHQ-28), ma le Immune Function Questionnaire. O faʻaiʻuga na faʻaalia ai e tusa ma le 30% o le faʻataʻitaʻiga na faʻaalia le laʻititi pe sili atu le leaga o vaisu i luga ole initaneti, e pei ona fuaina e le IAT. E ui lava sa i ai eseesega i le faʻamoemoe na faʻaogaina ai e alii ma tamaitai le initaneti, e leai se eseesega i tulaga o faʻafitauli faʻaogaina i le va o itupa. O faʻafitauli i luga ole laiga na matuaʻi fesoʻotaʻi ma isi faʻafitauli uma o le mafaufau e pei o le atuatuvale, popole, faʻamavaega, ma faʻafitauli moe. O vaisu i luga ole laiga na fesoʻotaʻi foi ma le faʻaitiitia o le faʻaogaina e le tagata lava ia, ae le o le fua o le soifua maloloina lautele (GHQ-28). O lenei sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti ma le faʻaitiitia o galuega puipuia na maua e tutoatasi mai le aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi. O loʻo fautua mai o le sootaga le lelei i le va o le faʻafitauli o le faʻaogaina o le initaneti ma le faʻaogaina o le puipuiga e mafai ona faʻatalanoaina e le maualuga o le atuatuvale e maua mai i luga ole initaneti, ma le gaioiga faʻafefete mulimuli ane, e fesoʻotaʻi ma immune-supressants, e pei ole cortisol.

Fuaiupu: Reed P, Vile R, Osborne LA, Romano M, Truzoli R (2015) Faʻafitauli Faʻaoga Initaneti ma le Faʻaogaina o le Immune. PLoS TASI 10(8): e0134538. doi:10.1371/journal.pone.0134538

Faatonutonu: Antonio Verdejo-García, Iunivesite o Granada, SPAIN

Maua: Tesema 3, 2014; Talia: Iulai 10, 2015; Lomia: Aokuso 5, 2015

Puletaofia: © 2015 Reed et al. O se tala avanoa tatala lea e tufatufaina atu i lalo o aiaiga o le Laisene Creative Commons Attribution, lea e faatagaina ai le le faʻaaogaina o le faʻaaogaina, tufatufaina atu, ma le toe gaosia i soʻo se auala, pe'ā tuʻuina atu le tusitala muamua ma le punaʻoa

Faʻamatalaga o Faamatalaga: Ona o tulaga fa'ale-aganu'u ua tu'uina atu i le tu'uina atu o so'o se fa'amatalaga fa'aeletoroni na aoina mai e le Department of Psychology Ethics Committee, e le mafai ona matou fa'aavanoaina fa'amaumauga i luga o le initaneti, ae matou te matua fiafia lava e tu'uina atu nei fa'amaumauga i so'o se tasi e fia va'ai i ai, e ala i le fa'afeso'ota'i o Polofesa Phil. Reed i [imeli puipuia].

Faatupeina: O tusitala e leai se lagolago poʻo se faʻatupega e lipotia ai.

Tauvaga malie: Ua faailoa mai e tusitala e leai ni aia tauva.

faʻatomuaga

O le fa'aogaina tele po'o le fa'aogaina o le initaneti (po'o fa'afitauli fa'aoga initaneti) ua fautuaina e nisi o se fa'afitauli mo nisi vaega o tagata ta'ito'atasi [1,2], ma le manaʻomia mo nisi suʻesuʻega pe o se Initaneti Addiction Disorder (IAD) o se manatu aoga ua fautuaina [1,3]. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo lipotia faʻafitauli e uiga ia latou faʻaoga initaneti e maitauina le tele o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi, e pei o: faʻalavelave tele i a latou galuega ma fegalegaleaiga lautele [4,5,6], ma a'afiaga leaga pe a vavae'ese mai le initaneti [7]. Fuafuaga o le faʻateleina o faʻafitauli faʻaoga initaneti i le faitau aofaʻi lautele e eseese i le va o le 2% ma le 8%, ma e oʻo atu i le 20% i faʻataʻitaʻiga laiti [3, 8-10], e ui lava o nei fuainumera e faigata ona faʻamatalaina saʻo ona o le eseesega o faʻamatalaga o le 'faʻaogaina o le initaneti faʻafitauli' poʻo le 'vaisu i luga ole initaneti' o loʻo faʻaaogaina.

O na tagata o loʻo lipotia faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti latou te lipotia foi le tele o faʻafitauli o le mafaufau ma agafesootai [10-12]. O fa'afitauli fa'ale-mafaufau o lo'o matauina i tagata ta'ito'atasi o lo'o lipotia fa'afitauli fa'aoga i luga ole initaneti ua maua e aofia ai: popole [7,13,14], fa'aletonu le mafaufau fa'aletonu [15], fa'aletonu alaleo autism [7,16], atuatuvale [13-15, 17], fa'alavelave fa'anatinati ma le feitaga'i [18-20], ma le schizophrenia [7,21]. Fa'aletonu popolega lautele [18] ma le tuulafoaiina [22], e masani ona fesoʻotaʻi ma le IAD. E le gata i lea, o tulaga maualuga o le olaga popole [23] ma le faaesea o tagata [22, 24-26], ma se tulaga maualalo o le olaga [24,27], o loʻo taʻua e i latou e lipotia faʻafitauli faʻaoga initaneti

Faʻafitauli maualuga maualuga ma ituaiga o faʻaoga initaneti ua fesoʻotaʻi foi ma suiga o le neura [28,29]. O le faateleina o le aofaʻi o suʻesuʻega e taʻu mai ai o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti, e tutusa ma isi vaisu amioga, e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave i le dopaminergic system [30,31], faʻatasi ai ma le faʻateleina o gaioiga faʻafefeteina [32,33], lea ua faaalia foi e fesootai le tasi i le isi [34].

I le faʻatusatusa i le faʻatupulaia o tusitusiga e uiga i le mafaufau ma le neurological correlates o le IAD, e i ai ni nai suʻesuʻega o le aʻafiaga o faʻafitauli faʻaoga initaneti i le soifua maloloina faaletino. O se sootaga i le va o le moe faʻalavelave ma le faʻaogaina o le initaneti ua faʻavaeina [35,36], e iai se sootaga i le va o le faʻaogaina o le initaneti ma le leaga o meaʻai [37] e mafua ai faʻafitauli o le mamafa, e pei o le puta [38]. O nisi suʻesuʻega ua maua ai fesoʻotaʻiga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti ma faʻamatalaga a le tagata lava ia e uiga i le soifua maloloina, o se manatu e fesoʻotaʻi ma maʻi, e ui lava e tatau ona maitauina e itiiti lava faʻataʻitaʻiga ma e iai ni faʻalavelave i lenei tusitusiga [39,40]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le soifua maloloina lelei o le olaga, fuaina e le SF-36, ua maua e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli faʻaoga initaneti, e ui o le lelei o le olaga e le fetaui ma le taimi e faʻaaoga ai le initaneti [40]. I se faʻatusatusaga, pe a fuaina le lelei o le soifua maloloina e ala i le General Health Questionnaire (GHQ), e itiiti se mafutaga na maitauina ma le IAD [9,39]. O mafuaʻaga mo le eseese o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega e faʻaaoga ai nei fua e lua o le soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina e le o manino-e ui lava e mafai ona atagia ai eseesega uma i le faʻaogaina o le manatu o faʻafitauli faʻaoga initaneti i suʻesuʻega, ma le taulaiga o le SF-36 i luga. le soifua maloloina fa'ale-tino ma le mafaufau e fa'atatau i le tulaga lelei o le olaga fa'atusatusa i le fa'atatauga fa'ale-mafaufau a le GHQ. O lea la, o tusitusiga e fa'atatau i le soifua maloloina e fa'atatau i le soifua maloloina e faigata ona fa'amatalaina i le taimi nei.

O le talanoaga o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai e faʻamaonia atili suʻesuʻega i lenei vaega taua tele, ona o le faʻaogaina o le initaneti [3], ma le leai o ni fa'amaoniga manino e feso'ota'i ma lona a'afiaga i le soifua maloloina taʻitasi fa'afeagai ma le soifua maloloina e fa'atatau i le lelei o le olaga, fa'apea fo'i ma fa'afitauli o lo'o fa'atupuina e fa'atupula'ia ai tulaga o ma'i fa'aletino e ono fa'atupuina mo faiga fa'alesoifua maloloina. O le mea moni, ona o faʻamaʻi faʻamaʻi faʻaalia e i latou o loʻo lipotia faʻafitauli faʻaoga initaneti, soʻo se sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga initaneti ma maʻi faʻaletino atonu o se mea e maua mai i soʻo se tasi o le tele o mataupu. O le le amanaiaina o le tagata lava ia e i latou o loʻo lipotia faʻafitauli le faʻaogaina o le initaneti e tusa ai ma le le lelei o meaʻai ma le le lelei o le moe, e ono aʻafia i le faʻateleina o maʻi faaletino [37,40]. E mautinoa lava, o le le lava o le moe ua faʻaalia e vaʻai ai nisi o vaega o le puipuiga o le tino [41-43]. E le gata i lea, o fa'afitauli fa'ale-mafaufau fa'atasi e mafai fo'i ona iai sona sao. Ua maitauina o faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma le numera o le malulu na lipotia i totonu o le tausaga [44]. Aemaise lava, o le atuatuvale uma [45-47], ma popolega ma popolega [48], aemaise o popolega lautele ma le tuulafoaiina [49-51], va'ai fa'aletonu le tino. Ma le mea mulimuli, o le faʻagaoioia o le faiga alofa, lea e maitauina i latou o loʻo i ai faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti, e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le adrenaline ma le cortisol, ma taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le gaioiga puipuia, aemaise lava ia i latou e maualuga le maualuga o le faʻalavelave lipotia.52]. So'o se su'esu'ega ile so'otaga ole fa'aogaina ole initaneti ma ma'i fa'aletino ole a mana'omia se su'esu'ega ole sao fa'atatau o nei vaega e feso'ota'i ole fa'agaioiga.

E manino lava, o le soifua maloloina faaletino o se manatu lautele lautele, ae o le iloiloga o loʻo i luga o loʻo taʻu mai ai o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti e mafai ona aʻafia faapitoa i le puipuiga, lea e leʻi mauaina se suʻesuʻega tuusaʻo [53]. Afai o le tulaga lea, o gasegase e pei o le malulu masani [54], fulū [55], papa malulu [56], niumonia [57], sepsis [58], ma fa'ama'i pa'u [59], e mafai ona avea ma ki e taulaʻi i ai pe a suʻesuʻeina le aʻafiaga o faʻafitauli faʻaoga initaneti i luga o faʻamaoniga faaletino. E pei ona taʻua i luga, o suʻesuʻega muamua o le sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole laiga ma maʻi faʻaletino na faʻamoemoe e taulaʻi atu i lipoti o le soifua maloloina e faʻatatau i le soifua maloloina na maua mai i meafaifaʻaili e pei ole SF-36 ma le GHQ. E ui lava e faʻatuatuaina nei faiga, e leʻo taulaʻi i soʻo se seti o faʻamaʻi maʻi, ma e le fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi e ono faʻaalia e tagata taʻitoʻatasi o loʻo taofiofia le puipuiga. I le fuafuaina o le maualuga e ono afaina ai le puipuiga, o galuega talu ai na suʻesuʻeina lipoti a le tagata lava ia o faʻamaoniga e masani ona fesoʻotaʻi ma le le lelei o galuega puipuia [31,44]. O le lipoti a le tagata lava ia e manatu o se auala malosi i lenei tulaga, ona o ia faailoga e faigofie ona faʻailoga tagata, e masani ona le lipotia i fomaʻi soifua maloloina ma e le faʻaalia i luga o faʻamaumauga faafomaʻi, ma e masani ona oʻo i ai e aunoa ma se faʻamaoniga faʻamaonia mafuaʻaga. [54].

Ona o nei manatu i luga, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na suʻesuʻeina ai le sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole laiga ma faʻailoga autu e lua o le soifua maloloina (faʻaogaina o le tino ma le soifua maloloina o le tagata lava ia), faʻapea foʻi ma le tele o fesuiaiga o le soifua maloloina (faʻavaivai, popole, tuulafoaiina, ma faafitauli moe). O le mea e sili ona fiafia i ai o le sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti ma le soifua maloloina faʻale-tino, lea e leʻi iloiloina muamua. I lenei tulaga, o se faʻamoemoe muamua o le suʻesuʻega o le suʻesuʻeina lea pe sili atu le maualuga o faʻafitauli faʻaoga initaneti o le a fesoʻotaʻi ma le tele o lipoti o faʻamaʻi faʻamaʻi (sili atu ma luga atu o le aʻafiaga o faʻafitauli i luga ole initaneti i luga o isi fesuiaiga tau soifua maloloina fuaina. ). E le gata i lea, o loʻo i ai le tele o faʻamoemoega lua e leʻi suʻesuʻeina muamua i le suʻesuʻega, e aofia ai le suʻesuʻeina o le natura o le sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti ma le lipoti a le tagata lava ia. Na suʻesuʻeina lenei mea ina ia mafai ai ona iloa pe faʻaalia e lenei fesuiaiga le sootaga tutusa i faʻafitauli faʻaogaina luga ole initaneti e pei o lipoti o faʻamaoniga e aʻafia ai. O le tele o isi faʻafitauli e mafai ona fesoʻotaʻi mo i latou o loʻo faʻaalia le faʻaogaina o le initaneti, na maua foi e vaʻai ai le le lelei o le puipuiga, e pei o le popole, atuatuvale, tuulafoaiina, ma faafitauli moe, na fuaina i se taumafaiga e fuafua le sootaga i le va o faafitauli i luga ole initaneti. ma fa'ailoga ole soifua maloloina fa'aletino e tutoatasi mai nei fa'afitauli fa'atasi. O lenei mea e tatau ona faʻatagaina se laasaga muamua i le faʻavaeina o le natura o soʻo se sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti ma le faʻaitiitia o galuega puipuia, pe a maua se mafutaga e iai.

faiga

Fa'amatalaga Amiotonu

O le fa'atagaga fa'ale-aganu'u mo lenei su'esu'ega na maua mai i le Matagaluega o Psychology Ethics Committee, Swansea University. Na tu'uina atu e tagata auai le fa'atagaga fa'ailoa e auai i lenei su'esu'ega e ala i le sainia o se pepa fa'atagaga pe a uma ona faitau le pepa fa'amatalaga na tu'uina atu mo i latou, ma fa'amaonia e le Komiti o Amio Taualoa lenei faiga fa'atagaga.

Tagata e Auai

E lima selau ma le lima tagata auai (265 tamaitai ma le 240 alii) na fa'afaigaluegaina e ala i feso'ota'iga fa'asalalau i luga o upegatafa'ilagi (social networking sites, blogging and microblogging sites, and gaming sites). O se ta'iala mo le fa'afaigaluegaina i luga o le initaneti na fa'aaogaina e tusa ai ma su'esu'ega talu ai o le a'afiaga o fa'afitauli fa'aoga initaneti [60,61].

O tagata uma na auai o ni volenitia, ma e leai se tasi na mauaina se ituaiga o taui mo lo latou auai. O i latou na auai sa i ai le fua faatatau o tausaga o le 29.73 (+ 13.65, laina 18-101) tausaga: <20 tausaga = 7.5%; 21–29 tausaga = 61.8%; 30–39 tausaga = 15.5%; 40–49 tausaga = 4.6%; 50–59 tausaga = 4.2%; 60+ tausaga = 5.9%. O tagata na auai na lipotia e le tagata lava ia: 202 (40%) Paʻepaʻe; 50 (10%) Fa'alapotopotoga Fa'afefiloi/Matele; 141 (28%) Asia; 106 (21%) Black/Aferika/Caribbean; ma le 6 (1%) Isi Fa'alapotopotoga. O le tulaga faʻaipoipo o le faʻataʻitaʻiga o le: 305 (60%) nofofua, 65 (13%) faʻaipoipo poʻo i se paaga faʻale-malo; 105 (21%) i isi ituaiga o mafutaga; ma le 30 (6%) ua tatala faaipoipoga pe ua oti lana tane.

Le Fa'aaogaina masani a le Tagata o le Initaneti

Na talosagaina tagata auai e faʻatatau le latou faʻaogaina o le initaneti e ala i le fai atu ia i latou e faʻatusatusa le aofaʻi o itula i le vaiaso na latou faʻaaluina i luga o le initaneti i nai masina talu ai; o lenei fua e masani ona faia i suʻesuʻega o faʻafitauli faʻaoga initaneti [40,61]. E ui lava ua fa'ailoa mai o le fa'aoga 'e le fa'apolofesa' lea e feso'ota'i ma le tele o fa'afitauli e feso'ota'i ma le tele o fa'aoga initaneti [40], sa manatu o le fa'ailoga fa'apolofesa/le'o fa'apolofesa atonu e le fa'aoga uma i latou e tete'e, ma o nei fa'aoga e ono faigata fo'i ona fa'ailoga tagata mo nisi e tete'e. E le gata i lea, o le aofaʻi o le faʻaogaina o le initaneti, ia lava, ua maua foi e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli tau initaneti [40].

Ole numera ole aofaʻi o itula ile vaiaso ole faʻaogaina ole initaneti na lipotia mai ole 39.57 (+ 28.06, laina = 1 i le 135): 28.3% faʻaalu i le va o 1 ma 20 itula ile vaiaso ile initaneti; 29.5% lipotia faʻaalu 21 i 40 itula i le vaiaso i luga ole laiga; 22.4% na lipotia mai le faʻaaluina o 41 i 60 itula i le vaiaso i luga ole laiga, ma 19.8% lipotia faʻaalu i luga ole 61 itula ile vaiaso ile initaneti. Ole numera ole aofaʻi o itula ile vaiaso faʻaalu ile initaneti e tamaitai o 34.77 (± 26.84, laina = 1-135), ma, mo alii, o le 44.88 (± 28.46, laina = 6-130). O se vaega tuto'atasi t su'ega na fa'aalia ai o lenei eseesega e taua fa'amau, fa'atasi ai ma se fa'aitiitiga lapo'a, t(503) = 4.11, p <0.001, d = 0.366. Sa i ai se sootaga taua, ae vaivai, lelei laina laina i le va o tausaga ma taimi faʻaalu i luga ole laiga, F(1,503) = 6.74, p <0.05, R2 = 0.013, ae sili atu le malosi fa'aliliuina-U fa'afa'afa'atasi sootaga i le va o nei fesuiaiga, F(1,502) = 11.10, p <0.001, R2 = 0.042). Ae ui i lea, ina ua vaevaeina le faʻataʻitaʻiga ia i latou o loʻo nofofua nei (N = 331), ma i latou o loʻo i ai i nisi ituaiga o mafutaga (N = 174), e leai se eseesega taua tele i le taimi faʻaalu i luga ole laiga. t (503) = 1.48, p > .10, d = 0.146. E fa'apena fo'i, e leai se eseesega tele i le va o le taimi fa'aalu i luga ole laiga i fa'alapotopotoga eseese, F <1.

Na fesiligia foi i latou na auai i ituaiga o faaaogaaga na latou faia i luga o le initaneti, ma sa fesiligia e faailoa mai pe na latou asiasi atu pe leai ni ituaiga o upega tafailagi i nai masina talu ai. O tali i lenei fesili o loʻo faʻaalia i Laulau 1, o loʻo faʻaalia ai le pasene o le faʻataʻitaʻiga atoa na asiasi i luga o upega tafaʻilagi o ituaiga eseese, faʻatasi ai ma pasene o tane ma fafine, ma laiti (itiiti ifo i le 29 tausaga) ma matutua atu (30 tausaga ma luga atu), tagata auai asiasi i nofoaga. I le male, Laulau 1 fa'aalia le fua ole Phi mo nei fa'amaumauga (fa'atatau ile numera moni o tagata auai, nai lo pasene o lo'o fa'aalia i totonu. Laulau 1). Ole fua ole Phi e tu'uina atu ai se fa'ailoga ole tikeri ole feso'ota'iga i le va o fesuiaiga (ma e taua tele fa'afuainumera pe a taua le fuainumera chi-square tutusa).

ata vali
Laulau 1. Pasene o fa'ata'ita'iga asiasi i luga o upega tafa'ilagi o ituaiga eseese, fa'atasi ai ma le pasene o ali'i ma tama'ita'i, ma laiti ma matutua atu, tagata auai e asiasi i nofoaga fa'atasi ma le Phi coefficients.

doi: 10.1371 / journal.pone.0134538.t001

O nei fa'amaumauga e fa'aalia ai o feso'ota'iga fa'aagafesootai (fa'ata'ita'iga, Facebook, Twitter) ma 'upega tafa'ilagi fa'atau/teuga tupe o ituaiga ia e masani ona fa'aogaina o le initaneti. O taaloga faitupe (e aofia ai saite o le lotoa), taaloga, ma saite o loo i ai mataupu tau feusuaiga/tafaoga faamasani, sa fa'aogaina masani, ma nai numera laiti o lo'o auai i blogging masani (e le aofia ai Twitter) po'o potu talatalanoaga. Sa i ai ni eseesega o alii ma tamaitai i le faaaogaina o le initaneti, faatasi ai ma tamaitai e faaaoga ala o faasalalauga faaleagafesootai ma nofoaga faatau e sili atu nai lo alii, ma alii e faaaoga taaloga, nofoaga o feusuaiga/tafaoga, ma potu talatalanoaga e sili atu nai lo tamaitai. E toʻatele tagata i lalo ifo o le 30 tausaga le matutua na faʻaogaina upega tafaʻilagi, ma upega tafaʻilagi mo suʻesuʻega, e sili atu nai lo i latou e sili atu i le 30. Ae ui i lea, oi latou e silia ma le 30 tausaga na faʻaaogaina nofoaga faʻatau / faletupe, faʻapea foʻi ma nofoaga o tala fou, blogging masani, ma potu talatalanoa, sili atu e masani lava nai lo i latou i lalo ifo o le 30 tausaga.

mea

Su'ega o Vaisu Initaneti (IAT)

O le IAT [62] o se fua e 20-aitema e aofia ai le maualuga o le faʻaogaina o le initaneti e faʻalavelave ai le olaga i aso uma (faʻataʻitaʻiga, galuega, moe, mafutaga, ma isi). O mea taitasi e togi i luga o le fua 1-4, ma o le aofaʻi atoa e amata mai le 20 i le 100. O le faʻavae o le IAT o loʻo finau nei [61,63], ae o le tipi tipi o le 40 poʻo le sili atu mo le aofaʻi atoa o le IAT ua faʻatusalia o se tulaga o faʻafitauli faʻaoga initaneti [7,62,64] O le faʻatuatuaina i totonu o le fua na maua i le va o le .90 [64] ma .93 [62].

Fa'apopoleina ile Falema'i ma Fa'afitauli Fa'aletonu (HADS)

O le HADS [65] o se fua fa'aaoga lautele o le popole ma le atuatuvale. Muamua na fuafuaina mo le faʻaaogaina e le falemaʻi lautele fomaʻi i fafo, ua faʻaaogaina mo faʻataʻitaʻiga e le o ni fomaʻi [66,67]. E aofia ai mea e 14 (7 mo le popole ma le 7 mo le atuatuvale) e faʻatatau i le vaiaso talu ai. E 7 fesili ta'itasi mo le popole ma le atuatuvale, o fesili ta'itasi e togi mai le 0 i le 3 e fa'atatau i le mamafa o le fa'ailoga; o le togi maualuga e 21 mo fua taitasi. E mafai ona fa'avasegaina tagata tali mai i ni vaega se fa: 0–7 masani; 8–10 agamalu; 11–14 feololo; ma le 15–21 ogaoga. O le faʻamaoni ma le faʻamaonia o suʻega suʻega e malosi uma [65], ma o le faʻatuatuaina i totonu o le .82 mo le faʻalavelave popole, ma le .77 mo le faʻalavelave faʻalavelave, mo se faitau aofaʻi e le o ni falemaʻi [67].

UCLA Loneliness Scale

Ole Fua ole UCLA Loneliness [68] e aofia ai faʻamatalaga e 20 ua fuafuaina e iloilo ai le tuulafoaiina. E tali mai tagata auai i fesili taitasi e faaaoga ai le fua e 4-point (“E masani ona ou lagona faapea”, “O nisi taimi ou te lagona ai faapea”, “E seasea ona ou lagonaina faapea”, ma le “Ou te le lagonaina lava faapea”), ma o mea taitasi e sikoa mai le 0 i le 3, e maua ai le sikoa atoa o se vaega mai le 0 i le 60. O se togi maualuga e ta'u mai ai le maualuga o le mamafa o le tuuatoatasi. E masani lava ona tu'uina atu se va'aiga tu'ufua e tasi i luga a'e o le fa'ata'ita'iga. O le fua e maualuga le faʻatuatuaina, faʻatasi ai ma le faʻaogaina o totonu ole .92, ma le faʻatuatuaina o le suʻega-retest o le .73 [69].

Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI)

O lenei PSQI[70] e aofia ai fesili autu e 10, o nisi e iai vaega laiti, lea e manaʻomia ai le tagata auai e faʻapipiʻi faʻamatalaga e uiga ia latou masaniga moe. O le su'esu'ega e maua ai le togi o le va o le 0 ma le 21, o le togi maualuga e atagia ai le leaga o le moe, ae o le togi e sili atu nai lo le 5 e atagia ai le leaga o le moe [70]. O le PSQI ua maua e maualuga le "faʻatuatuaina suʻega-toe suʻesuʻe" ma lelei lelei pe a faʻaaogaina mo suʻega [70].

Fesili mo le Soifua Maloloina Lautele (GHQ-28)

Le GHQ-28[71] fuaina le tele o fa'afitauli o le mafaufau ma le soifua maloloina, ma ua vaevaeina i vaega laiti e 4: fa'ailoga somatic, popole ma le le mautonu, fa'aletonu fa'aagafesootai, ma le atuatuvale tele. O vaega taʻitasi taʻitasi e aofia ai mea e 7, e manaʻomia uma se tali ile 4-point Likert-type scale: E leo mea uma, E le sili atu nai lo le masani, E sili atu nai lo le masani, E sili atu nai lo le masani, fa'ailoga 0 i le 3, fa'asologa. O le fa'atuatuaina i totonu ole fua e i luga ole .90. Mo le suʻesuʻega o loʻo iai nei, naʻo le somatic symptom scale na suʻesuʻeina, lea na talosagaina ai le au auai e fua le maualuga na latou lagonaina: i le soifua maloloina lautele, manaʻomia se tonic, tamoe i lalo, maʻi, tiga o le ulu, fufusi poʻo le mamafa i totonu. ulu, ma tau vevela pe malulu.

Su'esu'ega o Galuega Fa'aletonu (IFQ)

O le IFQ e aofia ai mea e 15 e iloilo ai le tele o fa'ailoga eseese e feso'ota'i ma le le lelei o le puipuiga. Faʻavae i luga o latou masani i le faitau aofaʻi lautele, ma le fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le le atoatoa o le puipuiga, o tulaga nei na filifilia e fai ma faavae mo mea i luga o le fesili: malulu masani [54], fulū [55], papa malulu [56], niumonia [57], sepsis [58], ma fa'ama'i pa'u [59]. I le mae'a ai o le au'ili'iliga o fa'ailoga tetele o nei tulaga, e 19 mea fa'ailoga na aofia i luga o le fesili e fai ma fa'ailoga o le fa'avaivaia o le fa'aogaina o le tino o le tino: tiga o le fa'a'i, ulu ulu, fulū, tafe isu, tale, ma'i malulu, papala, fiva vaivai, fa'alava/verucas. . Na faʻamauina i latou i luga o le 5-point Likert-type scale (Leai, Taʻitasi pe faalua, Mai lea taimi i lea taimi, Faʻaauau, Faʻatasi, ma togi mai le 0 i le 4 taʻitasi). Ole aofa'iga ole sikoa e mai le 0 i le 79, ma le maualuga o le sikoa e atagia mai ai le leaga o le puipuiga. O le IFQ sa fa'aaoga muamua e su'esu'e ai le a'afiaga o le fa'alavelave o le olaga i le soifua maloloina fa'ailoa e le tagata lava ia, e pei o le su'esu'eina o le a'afiaga o le i ai o se tamaititi e maua i le ASD. I galuega ua mavae [72], ua maua le sikoa IFQ e fetaui lelei (r = .578, p <.001) fa'atasi ai ma le numera o asiasiga i se Foma'i Lautele, o lo'o i ai se fa'amaopoopo lelei tele i le va o le IFQ ma le aofa'i o le GHQ score (r = .410, p <.01), faʻapea foʻi ma se fesoʻotaʻiga taua i le va o le IFQ ma faʻailoga somatic laʻititi o le GHQ (r = .493, p <.01).

taualumaga

O tagata uma na auai na tali atu i fesoʻotaʻiga na faʻapipiʻiina i luga o luga o le initaneti o loʻo faʻamoemoe e oʻo atu i le tele o ituaiga o tagata, e aofia ai upega tafaʻilagi (eg, Facebook, Twitter), blogging/forum itulau (eg, Mashable), nofoaga taʻaloga (eg, Eurogamer.com), ma le initaneti fesoasoani i luga o upega tafaʻilagi. O nei fesoʻotaʻiga na tuʻuina atu ai i tagata auai se faʻamatalaga puupuu i le suʻesuʻega, lea na taʻu atu ai ia i latou o le suʻesuʻega e faʻatatau i le va o le initaneti faʻaoga ma uiga eseese ma mataupu tau soifua maloloina. Afai latou te fiafia e auai, sa faatonuina i latou e mulimuli i se sootaga i luga ole laiga i le fesili. O lenei fesoʻotaʻiga na ave ai tagata auai i se itulau web o loʻo i ai nisi faʻamatalaga e uiga i le suʻesuʻega: toe faʻamatalaina o le faʻamoemoega o le suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le initaneti ma uiga eseese ma mataupu tau soifua maloloina, ma o loʻo faʻamatalaina ai foʻi ituaiga o fesili o le a latou taliina. O le itulau fa'amatalaga na tu'uina atu ai fa'amatalaga o la latou aia tatau e fa'amuta ai mai le su'esu'ega i so'o se taimi, ma la'asaga o lo'o faia e fa'amautinoa ai lo latou le faalauaiteleina. O faʻamatalaga na sosoʻo ai ma se faʻamatalaga o le faʻatagaga, faʻatonu tagata auai e kiliki e amata le fesili pe afai latou te naunau e tuʻuina atu le faʻatagaga ma pe afai latou te sili atu i le 18 tausaga.

E leai se taimi faatapulaa na tuuina atu mo tali e fai, ma na tuuina atu i sui auai le avanoa e teu ai a latou suesuega ma toe foi i ai i se taimi mulimuli ane pe a manaomia. Ina ua maeʻa uma fesili, lea na ave ai tagata auai e tusa ma le 30 minute, na faʻatonu tagata auai i se itulau faʻatalanoa, lea e faʻafetai atu ai ia i latou mo lo latou sao, faʻamatalaga atili e uiga i sini ma faʻamoemoega o le suʻesuʻega, ma tuʻuina atu faʻamatalaga faʻafesoʻotaʻi mo le tagata su'esu'e ma se au'aunaga faufautua, pe a latou lagona latou te mana'omia se lagolago, pe a mae'a fa'afitauli na laga i totonu o le su'esu'ega. O le suʻesuʻega soʻotaga na tumau pea matala mo le tolu masina (i le vaitau o le tautotogo), ona tapunia lea.

Faʻamaumauga o Fuainumera

I le taimi muamua, o eseesega faʻapitoa i luga o le initaneti o vaisu togi i le va o tagata auai ma uiga eseese (faʻataʻitaʻiga, itupa, tausaga, ma isi) na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai suʻega t. Ona vaevaeina lea o tagata auai i vaega maualalo ma maualuga i luga ole initaneti e ala i le faʻaaogaina o se vaeluaga i le vaeluaga o le motusia mo faʻafitauli vaivai pe sili atu ona leaga ile initaneti e faʻavae i luga ole IAT (ie 40), ma le fesoʻotaʻiga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti togi ma itupa, atuatuvale. , ma isi, sa su'esu'eina e fa'aaoga ai su'ega chi-squared. O le sootaga i le va o le sikoa o le puipuiga o le tino ma le vaʻaiga vaʻaia taʻitasi na suʻesuʻeina e ala i le faʻaogaina o semi-partial correlations (e faʻaeseese ai le aʻafiaga o isi vaʻai), ma sa faʻaaogaina foi se faʻasologa faʻasolosolo e iloa ai le aʻafiaga o faʻafitauli i luga ole initaneti i luga ole galuega puipuia. sili atu ma sili atu i le a'afiaga o isi fesuiaiga va'ai. O su'esu'ega lava ia na fa'atautaia mo le lipoti a le tagata lava ia (GHQ). Mulimuli ane, na vaevaeina vaega i le maualuga ma le maualalo o le puipuiga, ma le maualuga ma le maualalo o le soifua maloloina o le tagata lava ia (GHQ), ma o nei vaega na faʻatusatusaina i tulaga o latou initaneti vaisu togi e ala i le auiliiliga o le covariance, e faʻaaoga ai isi vaʻaiga e fai ma faʻatasi. I le tele o fa'atusatusaga na fa'atinoina, e sili atu le ogaoga o le te'ena na fa'aaogaina mo su'ega taua, ma fua fa'atatau i le aofa'i atoa.

i'uga

Ole fua faʻatatau mo faʻafitauli ile initaneti (IAT) mo le faʻataʻitaʻiga o le 37.25 (± 16.18, laina = 0-96). Ole fua ole IAT ole sikoa mo tama'ita'i o le 36.26 (± 15.36, laina = 0-69), ma o lenei togi mo alii o le 38.35 (± 17.00, laina = 9-96). O se vaega tuto'atasi t-su'ega na fa'aalia e leai se eseesega taua i le va o nei togi, t <1, d = 0.006. Pearson correlations na faʻaalia ai se faʻamaumauga taua, ma feololo-tele, sootaga i le va o le taimi faʻaalu i luga ole laiga ma le sikoa IAT, r(503) = .485, p <.001, R2 = .235, ae leai se sootaga taua i le va o tausaga o tagata auai ma latou togi IAT, r(503) = –.025, p > .50, R2 = .0006.

Ole fua o le faʻataʻitaʻiga e pa'ū i luga aʻe o le mea tipi mo le faʻaogaina o le initaneti faʻalavelave pe sili atu ona leaga (faʻataʻitaʻiga, o le IAT score o le 40 poʻo luga atu [62]) o loʻo faʻaalia i totonu Fig 1 mo le faʻataʻitaʻiga atoa, faʻatasi ai ma nei faʻamatalaga mo tamaʻitaʻi ma tane, faʻapitoa. O le faʻataʻitaʻiga, 192 (103 fafine, 89 tane) na auai na paʻu i luga aʻe o le tipiina mo faʻafitauli i luga ole initaneti. E leai se eseesega tele fa'afuainumera i le va o le avanoa o se fa'afitauli fa'aoga initaneti i le va o itupa, chi sikuea = .17, p > .60, Phi = .018. O fa'atasiga fa'ailoga mata'itusi na fa'aalia ai e leai se so'otaga i le va o le matua ma le pa'u i luga a'e o le vaega tipi, rpb(503) = -.002, p > .30, Rpb2 = .102, e ui lava o loʻo i ai se faʻamaumauga taua, ma feololo-tele, sootaga i le va o itula faʻaalu i luga ole laiga ma pa'ū i luga aʻe o le motusia mo faʻafitauli o vaisu i luga ole laiga, r(503) = .320, p <.001, Rpb2 = .102.

ata vali
Ata 1. Pasene o lo'o auai i luga ma lalo ifo o le tipi mo le fa'aogaina o le initaneti fa'afitauli fa'aletonu pe sili atu ona leaga (fa'atatau IAT score o le 40 po'o luga), fa'atasi ai ma nei fa'amaumauga mo tama'ita'i ma tane, eseese.

Pule: 10.1371 / journal.pone.0134538.g001

O le laulau pito i luga o Laulau 2 faʻaalia le faʻataʻitaʻiga auala ma faʻasologa masani mo faʻafitauli i luga ole laiga (IAT), itula faʻaalu i luga ole laiga, atuatuvalega (HADS), popolega (HADS), tuulafoaiina (UCLA) ma faafitauli moe (PSQI). O auala nei e tutusa lelei ma mea na vaaia i suʻesuʻega muamua o ia faʻataʻitaʻiga [7]. O loʻo faʻaalia ai foi le pasene o tagata taʻitoʻatasi o loʻo paʻu i luga aʻe o le tipi mo na fua, e ese mai faʻafitauli moe, e pei ona faʻamoemoeina mo sea faʻataʻitaʻiga. Laulau 2 fa'aalia fo'i le pasene o le fa'ata'ita'iga ma le IAD o lo'o pa'u i luga a'e o le tipi mo isi fua fa'alemafaufau. O pasene oi latou o loʻo iai le IAD o loʻo faʻaalia foi se faʻamaʻi pipisi e maualuga atu nai lo i latou mo le faʻataʻitaʻiga atoa. Ina ia suʻesuʻeina atili nei fesoʻotaʻiga, o se faasologa o suʻega 2 × 2 chi-square (co-morbidity o loʻo i ai pe toesea faʻasaga i faʻafitauli i luga ole initaneti o loʻo i ai pe leai) na faʻatautaia mo fesuiaiga taʻitasi, ma faʻaalia ai o faʻamaʻi pipisi uma na matua fesoʻotaʻi ma le i ai o se fa'afitauli i luga ole initaneti: atuatuvale-chi-square(1) = 30.56, p <.001, Phi = .246; popole—imaualuga sikuea(1) = 38.98, p <.001, Phi = .278; tuulafoaiina–imaualuga sikuea(1) = 15.31, p <.001, Phi = .174; ma moe–imaualuga sikuea(1) = 9.38, p <.01, Phi = .136. Ole feso'ota'iga a Pearson i le va o fesuiaiga uma, fa'atasi ai ma fa'afitauli tau soifua maloloina (GHQ) ma fa'ailoga puipuia o lo'o fa'aalia fo'i i totonu. Laulau 2, ma o nei su'esu'ega na fa'aalia ai le taua o fa'amaumauga i le va o fesuiaiga uma.

ata vali
Fuafuaga 2. Means (standard deviations) mo faʻafitauli i luga ole initaneti (IAT), itula faʻaalu i luga ole laiga, atuatuvalega (HADS), popole (HADS), tuulafoaiina (UCLA) ma faafitauli moe (PSQI), faʻatasi ai ma le pasene o tagata taʻitoʻatasi e paʻu i luga aʻe o le tipi- mata'itusi mo na fua, ma le pasene o tagata e iai le IAD o lo'o pa'u i luga a'e o le tipi mo na fua.

 

Pearson correlations i le va o fesuiaiga uma, ma faʻafitauli o le soifua maloloina somatic (GHQ) ma faʻamaoniga o loʻo faʻaalia foi.

doi: 10.1371 / journal.pone.0134538.t002

O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga sikoa mo somatic symptoms (GHQ-S) o le 7.28 (± 3.87; laina = 0-19), ma o le uiga mo faʻailoga e fesoʻotaʻi ma le puipuia o le fesili ole 15.20 (± 9.43; laina = 0-37). O nei fua sa iai se fa'amaopoopo o r = 0.345, p <.001, R2 = .119, o le tasi i le isi. O le sikoa GHQ(S) na matua fesoʻotaʻi ma le atuatuvale, popole, ma faʻafitauli moe, ma, i se tulaga maualalo, faʻatasi ai ma isi fesuiaiga. Ole fua ole faʻailoga e fesoʻotaʻi ma le puipuia na matuaʻi fesoʻotaʻi ma le popole, moe ma faʻafitauli i luga ole initaneti, ma i se tulaga maualalo ma isi fesuiaiga.

Tuuina atu o faʻamaʻi-suia (GHQ-S ma le IFQ) sa faʻamaopoopoina ma isi fesuiaiga uma, ma o le IAT e fesoʻotaʻi ma isi fesuiaiga uma, ina ia mafai ai ona suʻesuʻeina pe o faʻafitauli i luga ole initaneti (e pei o le IAT score) na saofagā i O nei togi o ma'i, e lua fa'asologa fa'asolosolo fa'atele na faia-tasi mo le vavalo o le sikoa GHQ-S, ma le tasi mo le vavalo o le sikoa IFQ. I tulaga uma e lua, o le atuatuvale, popole, tuulafoaiina, moe, ma itula faʻaalu i luga ole laiga, na faʻapipiʻiina i le faʻataʻitaʻiga o le faʻasologa i le laasaga muamua. O nei fesuiaiga uma faʻatasi ai ma le faʻafitauli i luga ole initaneti (IAT) togi na tuʻuina atu i totonu o le faʻataʻitaʻiga i luga o le laasaga lona lua, ma le maualuga na faʻaleleia ai le aofaʻi o le eseesega e ala i le faʻaopoopoina o le IAT score na fuafuaina.

O laulau pito i lalo o Laulau 2 fa'aali iuga mo nei su'esu'ega. O le suʻesuʻeina o faʻamatalaga mai le pito i lalo taumatau mo le sikoa GHQ-S o loʻo faʻaalia ai o laʻasaga uma e lua o le solomuli e taua tele, faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o mea sese na faia e le faʻaopoopoga o le IAT i luga ole laʻasaga 2 o loʻo faʻaalia ai foi se faʻaleleia atili o fuainumera i le vaʻaiga. ole sikoa GHQ-S. E tatau ona maitauina o le faʻaleleia atili o le vaʻaiga o le GHQ-S na gaosia e le faʻaopoopoga o le IAT e leʻo tele tele. O le mamanu lava lea e tasi o faʻamaumauga na maua foi mai le auʻiliʻiliga na faia e vaʻai ai le sikoa e fesoʻotaʻi ma le puipuia (IFQ). Ae ui i lea, o le faʻaopoopoga o le IAT i le laasaga 2 na maua ai se faʻaleleia atili o le saʻo saʻo mo le faʻaogaina o sikola (IFQ), nai lo le faʻailoga somatic (GHQ-S).

Ina ia suʻesuʻeina atili le natura o sootaga i le va o fesuiaiga, o le faʻamaopoopoina o le vaeluaga i le va o tagata taʻitoʻatasi (e pei o le atuatuvale, popole, moe, tuulafoaiina, itula i luga ole laiga, ma faʻafitauli i luga ole initaneti) ma faʻailoga e lua (GHQ-S ma le IFQ) sa fuafuaina eseese. O fa'amaopoopo fa'afa'aga na fa'atautaia i le va o fesuiaiga ta'itasi ma fa'ama'i e lua e fa'aaoga uma ai isi fa'ailoga va'aiga e fai fa'atasi. O lenei mea e mafai ai ona matauina le sootaga tulaga ese i le va o fesuiaiga e lua i le leai o se faʻasalalauga aʻafiaga o soʻo se isi fesuiaiga, ma o nei tau e mafai ona iloa i totonu. Fig 2 mo suiga e lua e feso'ota'i ma ma'i. O nei faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga tutusa o le va o tagata vaʻai ma faʻamaoniga mo le GHQ-S ma le IFQ; i lena, atuatuvalega, popole, ma faafitauli moe, e tofu uma lava ma fuainumera taua o sootaga ma taunuuga uma e lua pe a pulea le aafiaga o isi fesuiaiga. Ae ui i lea, e ui o faʻafitauli i luga ole laiga (IAT) na vaʻaia tele faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma le puipuia (IFQ), e leʻi faʻatusatusaina faʻamaumauga ma le sikoa GHQ(S).

ata vali
Ata 2. Fa'asoa fa'atasi i le va o le atuatuvale (HADS), popole (HADS), moe (PSQI), tu'ufua (UCLA), itula i luga ole laiga, ma fa'afitauli i luga ole laiga (IAT), ma fa'ailoga e lua (GHQ(S) ma le IFQ. ).

Pule: 10.1371 / journal.pone.0134538.g002

Mo le suʻesuʻeina atili o le sootaga i le va o faʻafitauli i luga ole initaneti (IAT scores) ma faʻafitauli lautele-somatic (GHQ-S) ma faʻafitauli tau soifua maloloina (IFQ), o le faʻataʻitaʻiga na vaevaeina i latou togi i lalo ma luga aʻe o le tipi o le 40 mo faʻafitauli feololo pe sili atu ona leaga ile initaneti ile IAT [62]. O lenei mea na faia ai ni vaega se lua: o se vaega e leai ni faʻafitauli i luga ole initaneti (N = 313; lona uiga IAT = 26.89 + 7.89; laina = 0–39), ma se vaega e iai faafitauli i luga ole initaneti (N = 313; lona uiga IAT = 54.14 ± 11.23; vaeluaga = 40–96). Fig 3 o lo'o fa'aalia ai le sikoa o le soifua maloloina lautele (GHQ-S) (tulaga agavale), ma le sikoa o le soifua maloloina (IFQ). O le suʻesuʻeina o faʻamaumauga mo le GHQ-S o loʻo faʻaalia ai sina eseesega i le va o vaega maualalo ma le maualuga o le IAT i tulaga o latou togi GHQ-S. O nei faʻamatalaga na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai se auiliiliga o le covariance, faʻatasi ai ma le initaneti o se vaega i le va-mataupu, ma le atuatuvale, popole, faʻafitauli moe, tuulafoaiina, ma itula i luga ole laiga e pei o faʻatasi. O lenei auʻiliʻiliga na faʻaalia ai e leai se eseesega taua i le va o faʻafitauli i luga ole initaneti e tusa ai ma a latou togi GHQ-S, F <1, vaega eta2 = .001. I se eseesega, o le laulau taumatau o Fig 3 o loʻo faʻaalia ai o le maualuga o faʻafitauli i luga ole initaneti e tele atu faʻafitauli faʻalesoifua maloloina e fesoʻotaʻi ma puipuia nai lo le kulupu e leai ni faʻafitauli i luga ole initaneti, F(1,498) = 27.79, p <.001, vaega eta2 = .046.

ata vali
Ata 3. Fa'ailoga o le soifua maloloina lautele-somatic (GHQ(S)) sikoa (agavale vaega), ma le fua faatatau o le soifua maloloina (IFQ) mo vaega IAT e lua (faafitauli maualalo ma maualuga).

 

Vaega agavale = togi e feso'ota'i somatic GHQ(S); laulau taumatau = fa'ailoga e feso'ota'i puipuia (IFQ).

Pule: 10.1371 / journal.pone.0134538.g003

Talanoaga

O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na suʻesuʻeina ai le sootaga i le va o suʻega o vaisu i luga ole laiga ma togi o le soifua maloloina, e taulaʻi i iloiloga a le tagata lava ia o le faʻaogaina o le tino faʻapea foʻi ma le tulaga lautele o le soifua maloloina. O lenei mea na manatu o se vaega taua e suʻesuʻe ona e leai ni faʻamatalaga muamua na tuʻuina atu i luga o le aʻafiaga o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti ile faʻaogaina ole puipuiga; E le gata i lea, o lipoti talu ai e uiga i le sootaga i le va o le faʻaogaina o le initaneti ma le soifua maloloina e faʻatatau i le lelei o le olaga sa le tutusa le tasi ma le isi [9,39,40]. Na manatu o le eseesega mulimuli atonu e fesoʻotaʻi ma le natura o faiga e faʻaaogaina e iloilo ai le tulaga o le soifua maloloina, faʻatasi ai ma le tele o fua faʻatatau o le soifua maloloina, e pei o le GHQ, e itiiti le fesoʻotaʻi ma faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti nai lo faiga e sili atu ona fesoʻotaʻi ma fa'agaioiga puipuia.

E ui lava na faʻaaogaina se taʻiala mo le faʻafaigaluegaina i luga ole laiga, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei e tutusa uiga ma le tele o isi na faʻafaigaluegaina muamua i le suʻesuʻeina o le initaneti. O le fa'ata'ita'iga e la'ititi (i lalo ifo o le 30 tausaga le matua), peita'i e tele lava tausaga. Ole averesi ole umi ole taimi fa'aalu ile initaneti e tusa ole 5-6 itula ile aso, lea e ogatusa ma le tele o fa'atatau i le taimi nei [40,61]. E tatau ona maitauina o lenei tau e leʻi vaʻaia ai le va o le faʻaaogaina faʻapolofesa ma le tagata lava ia, ma ua fautuaina e taua lenei mea i tulaga o faʻafitauli initaneti [40]. Ae ui i lea, e le o manino pe o sea eseesega e faigofie lava ona faia mo tagata auai. O ituaiga o gaioiga na faia i luga o le initaneti e tagata o loʻo iai nei e tutusa ma mea na taʻua i suʻesuʻega muamua [61]. Sa i ai le eseesega o alii ma tamaitai i le faaaogaina o le initaneti. E masani ona fa'aoga e tama'ita'i ala fa'aagafesootai ma nofoaga fa'atau e sili atu nai lo ali'i, peita'i na fa'aaoga e tane ta'aloga, nofoaga o feusuaiga/tafaoga, ma potu talatalanoaga, e sili atu nai lo tama'ita'i. O le mea moni, o lenei mea e faʻalagolago i faʻamaumauga a le tagata lava ia, ma o eseesega, e ui lava e faʻalagolago i fuainumera, e laʻititi mo nisi o nei faʻatusatusaga. Ole maualuga ole faʻaogaina ole initaneti ile faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, e tusa ma le 30% o le faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai ni faʻamaoniga vaivai pe sili atu ona leaga o vaisu i luga ole laiga, e lautele lautele e ogatasi ma suʻesuʻega muamua [7].

O se suʻesuʻega autu o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le faʻaogaina e le tagata lava ia faʻafitauli faʻafitauli i luga o le initaneti e fesoʻotaʻi ma le sili atu le leaga o le faʻaogaina e le tagata lava ia, e pei ona faʻasinoina e numera o faʻamaoniga e aʻafia ai. O loʻo faʻamaonia ai iʻuga mai se suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le soifua maloloina e faʻatatau i le soifua maloloina e pei ona fuaina e le SF-36 ma faʻafitauli faʻaoga initaneti [40]. Ae ui i lea, e ui lava e fesoʻotaʻi le faʻaogaina o le soifua maloloina ma le soifua maloloina o le tagata lava ia, o le faʻaogaina o le initaneti e leʻi vaʻaia ai faʻamaoniga o le soifua maloloina, e pei ona fuaina i le fua o le GHQ. O le suʻesuʻega mulimuli e ogatasi ma le tele o suʻesuʻega talu ai ua le mafai ona maua se sootaga i le va o sikoa IAT ma sikoa GHQ [9,39]. O le suʻesuʻega lelei o loʻo i ai nei, e tusa ai ma le sootaga i le va o le IAT ma le faʻaleagaina o le puipuiga o le tino, e mafai ona atagia mai ai le fuaina o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi atu i le puipuiga e sili atu ona tuusaʻo, e pei ona faia i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, suʻesuʻeina lenei itu o le soifua maloloina sili atu nai lo le GHQ sili atu le mafaufau. fua.

E ui lava i faigata i le fuaina o le puipuiga o le tino lea na talanoaina muamua (silasila foi i lalo), e tatau ona tuʻuina atu le taua o suʻesuʻega i totonu o le faʻasologa ona o tapulaʻa faʻapitoa o le suʻesuʻega. O le su'esu'ega o se fa'atasiga, o lona uiga e le tatau ona otometi ona fa'ailoa mai se fa'aaupuga. E ono mafai e i latou e sili atu le maualuga o gasegase e masani ona faʻaogaina le initaneti nai lo i latou e sili atu le malosi. Ae ui i lea, ona o le tele o le faʻaogaina o le initaneti, ma le fesoʻotaʻiga i le va o le autalavou ma le faʻaogaina o le initaneti, e foliga mai e le mafai, e ui lava o loʻo tumau pea se avanoa e manaʻomia ai suʻesuʻega umi e iloilo ai. I le isi itu, atonu o se vaega lona tolu e vaʻai ai le faʻaogaina o le initaneti ma le le lelei o le soifua maloloina. Ae ui i lea, e tatau foi ona maitauina o le sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole laiga ma le faʻaalia e le tagata lava ia le faʻaogaina o le puipuiga na maua i luga aʻe o le aʻafiaga o le tele o isi vaega o le gaioiga (faʻanoanoa, popole, tuulafoaiina) e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli initaneti. fa'aoga [10-12], ma o ia lava, e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o galuega puipuia [45,46,48,49]. O le mea lea e le manino ai po'o le a le vaega lona tolu o fa'asalalauga.

Afai o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti na faʻaalia ai le leaga o le puipuiga o le tino, o le fesili manino mo fomaʻi o le a popole i masini. O se tasi o mea e ono tupu o le maualuga o le faʻaogaina o le initaneti ua maitauina e faʻateleina ai le faʻagaoioia o le tino faʻafefe [32,33]. O sea gaioiga faʻalagona maualuga e taʻitaʻia ai le faʻatupulaia o le maualuga o le nor-epinephrone ma / poʻo cortisteroids (cortisol), lea, mulimuli ane, e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le puipuiga o le tino.52]. O le mea lea, o lenei auala e mafai ona faʻavaeina le sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga initaneti ma le faʻaitiitia o le puipuiga, ae o le a manaʻomia ai nisi suʻesuʻega. O le fautuaga mulimuli e iai se taua mo le lumanaʻi faʻataʻitaʻiga ma suʻesuʻega o foliga faʻapitoa o faʻafitauli faʻaoga initaneti.

O le sootaga i le va o le IAT scores ma le immune function e atagia ai le mea moni o le faʻaaogaina atoa o le initaneti mo nisi tagata e manatu i latou lava, o se faʻafitauli-peitaʻi, o mea latou te faʻaogaina luga ole initaneti o le a eseese i le va o nei tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na maua ai le eseesega o alii ma tamaitai i le faʻaogaina o tagata mo le initaneti, ma atonu o faʻaoga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le puipuiga o le tino i le va o itupa. O isi galuega auiliili e uiga i le ituaiga o faʻaoga initaneti, e pei o le natura tonu o le faʻaogaina, ma le taimi faʻaalu i luga ole laiga mo faʻaoga faʻapolofesa ma le tagata lava ia, e mafai ona faʻamalamalamaina atili le va o le faʻaogaina o le initaneti ma le faʻaitiitia o le puipuiga.

E pei lava o taimi uma, o loʻo i ai ni tapulaʻa i le suʻesuʻega o loʻo iai nei e manaʻomia ona maitauina. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei na faʻafaigaluegaina i luga ole laiga, ma atonu na faʻaituau le ituaiga tagata na auai i le suʻesuʻega. Ae ui i lea, e tatau ona taʻua o le tele o tagata taʻitoʻatasi i totonu o le faʻataʻitaʻiga na fai si lautele e tusa ai ma o latou tausaga, ma isi o latou uiga, ma o le faʻataʻitaʻiga e foliga mai e tutusa ma i latou na faʻaaogaina i suʻesuʻega muamua. E tatau ona maitauina o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e leʻi vaʻaia le va o le faʻaoga faʻapitoa ma le faʻaogaina e le tagata lava ia o le initaneti, atonu e taua le suʻesuʻeina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le maualuga o le faʻamalosi ma le faʻanatinati e faʻaoga le initaneti e mafai ona aʻafia ai tulaga faʻalavelave i se tulaga sili atu nai lo itula e tatau ona faʻaalu i luga ole initaneti mo galuega. O lona uiga, e mafai ona faia se eseesega i le va o i latou o loʻo galulue malosi ma o loʻo mafatia ona o lena mafuaaga, ma tagata o loʻo i ai se faʻafitauli i luga ole initaneti ma o loʻo popole ma le lelei ona o lenei faʻafitauli.

E tusa ai ma isi mea e mafai ona vaʻaia ai le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le puipuiga o loʻo vaaia i tagata faʻafitauli maualuga, o galuega i le lumanaʻi e ono mafaufau i le matafaioi o le tele o vaisu e ono aʻafia ai le vaega o faʻafitauli faʻaoga initaneti. O faʻamatalaga e uiga i vailaʻau faʻamaʻi ma vaisu e le o ni vailaʻau e leʻi aoina i le lipoti o loʻo iai nei, ma e ono faʻatasi ma faʻafitauli i luga ole initaneti, ma aʻafia ai le puipuiga. E fa'apena fo'i, o fa'alavelave fa'alavelave tutupu talu ai nei e ono a'afia ai amioga fai ma vaisu ma le fa'aogaina o le tino puipuia, e pei o tulaga fa'aagafesootai o tagata auai. O nei vaega uma e lua e mafai ona suʻesuʻeina e ala i suʻesuʻega.

O le fa'alagolago i le lipoti a le tagata lava ia mo galuega puipuia e mafai ona fa'amalosia mulimuli ane e le fa'aogaina o su'esu'ega o sela toto, lea e fa'aopoopoina ai le lagolago i fa'ai'uga o lo'o iai nei. Ae ui i lea, e pei ona taʻua i luga, e leai se sootaga atoatoa i le va o le physiology o le immune function ma le poto masani o faʻamaoniga [54], ma o le lipoti a le tagata lava ia o le malulu ma le fula ua avea o se fua aoga o le puipuiga o le tino i lenei tulaga [31,44]. E mautinoa lava, ua maua o lipoti a le tagata lava ia o faʻamaʻi faʻamaʻi-aemaise lava e uiga i faʻamaʻi pipisi i luga o le manava (faʻataʻitaʻiga, malulu ma le flu), e pei ona faʻaaogaina i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, e fetaui lelei ma faitauga faʻamoemoega o le immunoglobin [73].

Ma le mea mulimuli, e tatau ona faʻaalia e ui lava o suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻaalia ai sootaga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole laiga ma faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma le puipuia, e lua faʻamatalaga i le tusiaina o faʻaiʻuga mafuaʻaga mai lenei mafutaga e tatau ona taʻua. Muamua, talu ai o le suʻesuʻega e leʻo umi i le natura, o lona uiga e le tatau ona faʻamaonia le mafuaʻaga. Lona lua, ona o le tele o fesuiaiga o le va'aiga na fa'amaopoopoina le tasi ma le isi, ona mafai lea ona maua ai se tikeri o le fa'atasi i su'esu'ega fa'aletonu e faigata ai ona fa'amatalaina. E ui lava e tatau ona maitauina o le faʻaogaina o faʻasalalauga semi-partal e, i se tulaga, faʻaleleia lenei faigata.

I se aotelega, o le lipoti o loʻo i ai nei na faʻatuina ai se fesoʻotaʻiga i le va o faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti ma le lipotia o le tele o faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le tino puipuia. O lenei mafutaga sa tutoatasi mai le numera o itula faʻaalu i luga ole laiga, faʻapea foʻi ma le aʻafiaga o soʻo se faʻamaʻi faʻamaʻi o faʻafitauli faʻaoga initaneti, e pei o le atuatuvale, vavae ese, ma le popole. Na fautua mai o le aʻafiaga le lelei o le puipuiga o le tino e mafai ona faʻatalanoaina e ala i le faʻateleina o le atuatuvale, faʻapea foʻi ma le faʻateleina o gaioiga faʻafefeteina e faʻaalia i nisi taimi e vaisu initaneti.

Tusitala Tusitala

Fa'ata'atia ma mamanuina fa'ata'ita'iga: PR RV LAO MR RT. Faia su'ega: RV. Iloiloina faʻamatalaga: RV PR. Reagents saofa'i/mea/mea faigaluega su'esu'e: LAO. Na tusia le pepa: PR LAO MR RT.

mau faasino

  1. 1. poloka JJ. Mataupu mo DSM-V: vaisu i luga ole initaneti. Am J Psychiatry 2008; 165:306–7. doi: 10.1176/appi.ajp.2007.07101556. pmid:18316427
  2. 2. KS talavou. Vaisu i luga ole Initaneti: Le tulaʻi mai o se maʻi fou ile falemaʻi. CyberPsychology & Amio 1998; 1(3): 237–244. doi: 10.1089/cpb.1998.1.237
  3. Faʻaaliga Mataupu
  4. PubMed / NCBI
  5. Scholar Google
  6. Faʻaaliga Mataupu
  7. PubMed / NCBI
  8. Scholar Google
  9. Faʻaaliga Mataupu
  10. PubMed / NCBI
  11. Scholar Google
  12. Faʻaaliga Mataupu
  13. PubMed / NCBI
  14. Scholar Google
  15. Faʻaaliga Mataupu
  16. PubMed / NCBI
  17. Scholar Google
  18. Faʻaaliga Mataupu
  19. PubMed / NCBI
  20. Scholar Google
  21. Faʻaaliga Mataupu
  22. PubMed / NCBI
  23. Scholar Google
  24. Faʻaaliga Mataupu
  25. PubMed / NCBI
  26. Scholar Google
  27. Faʻaaliga Mataupu
  28. PubMed / NCBI
  29. Scholar Google
  30. Faʻaaliga Mataupu
  31. PubMed / NCBI
  32. Scholar Google
  33. Faʻaaliga Mataupu
  34. PubMed / NCBI
  35. Scholar Google
  36. Faʻaaliga Mataupu
  37. PubMed / NCBI
  38. Scholar Google
  39. Faʻaaliga Mataupu
  40. PubMed / NCBI
  41. Scholar Google
  42. Faʻaaliga Mataupu
  43. PubMed / NCBI
  44. Scholar Google
  45. Faʻaaliga Mataupu
  46. PubMed / NCBI
  47. Scholar Google
  48. Faʻaaliga Mataupu
  49. PubMed / NCBI
  50. Scholar Google
  51. Faʻaaliga Mataupu
  52. PubMed / NCBI
  53. Scholar Google
  54. Faʻaaliga Mataupu
  55. PubMed / NCBI
  56. Scholar Google
  57. Faʻaaliga Mataupu
  58. PubMed / NCBI
  59. Scholar Google
  60. Faʻaaliga Mataupu
  61. PubMed / NCBI
  62. Scholar Google
  63. Faʻaaliga Mataupu
  64. PubMed / NCBI
  65. Scholar Google
  66. Faʻaaliga Mataupu
  67. PubMed / NCBI
  68. Scholar Google
  69. Faʻaaliga Mataupu
  70. PubMed / NCBI
  71. Scholar Google
  72. Faʻaaliga Mataupu
  73. PubMed / NCBI
  74. Scholar Google
  75. Faʻaaliga Mataupu
  76. PubMed / NCBI
  77. Scholar Google
  78. Faʻaaliga Mataupu
  79. PubMed / NCBI
  80. Scholar Google
  81. Faʻaaliga Mataupu
  82. PubMed / NCBI
  83. Scholar Google
  84. Faʻaaliga Mataupu
  85. PubMed / NCBI
  86. Scholar Google
  87. Faʻaaliga Mataupu
  88. PubMed / NCBI
  89. Scholar Google
  90. Faʻaaliga Mataupu
  91. PubMed / NCBI
  92. Scholar Google
  93. Faʻaaliga Mataupu
  94. PubMed / NCBI
  95. Scholar Google
  96. Faʻaaliga Mataupu
  97. PubMed / NCBI
  98. Scholar Google
  99. Faʻaaliga Mataupu
  100. PubMed / NCBI
  101. Scholar Google
  102. Faʻaaliga Mataupu
  103. PubMed / NCBI
  104. Scholar Google
  105. Faʻaaliga Mataupu
  106. PubMed / NCBI
  107. Scholar Google
  108. Faʻaaliga Mataupu
  109. PubMed / NCBI
  110. Scholar Google
  111. Faʻaaliga Mataupu
  112. PubMed / NCBI
  113. Scholar Google
  114. Faʻaaliga Mataupu
  115. PubMed / NCBI
  116. Scholar Google
  117. Faʻaaliga Mataupu
  118. PubMed / NCBI
  119. Scholar Google
  120. Faʻaaliga Mataupu
  121. PubMed / NCBI
  122. Scholar Google
  123. Faʻaaliga Mataupu
  124. PubMed / NCBI
  125. Scholar Google
  126. Faʻaaliga Mataupu
  127. PubMed / NCBI
  128. Scholar Google
  129. Faʻaaliga Mataupu
  130. PubMed / NCBI
  131. Scholar Google
  132. Faʻaaliga Mataupu
  133. PubMed / NCBI
  134. Scholar Google
  135. Faʻaaliga Mataupu
  136. PubMed / NCBI
  137. Scholar Google
  138. Faʻaaliga Mataupu
  139. PubMed / NCBI
  140. Scholar Google
  141. Faʻaaliga Mataupu
  142. PubMed / NCBI
  143. Scholar Google
  144. Faʻaaliga Mataupu
  145. PubMed / NCBI
  146. Scholar Google
  147. Faʻaaliga Mataupu
  148. PubMed / NCBI
  149. Scholar Google
  150. Faʻaaliga Mataupu
  151. PubMed / NCBI
  152. Scholar Google
  153. Faʻaaliga Mataupu
  154. PubMed / NCBI
  155. Scholar Google
  156. Faʻaaliga Mataupu
  157. PubMed / NCBI
  158. Scholar Google
  159. Faʻaaliga Mataupu
  160. PubMed / NCBI
  161. Scholar Google
  162. Faʻaaliga Mataupu
  163. PubMed / NCBI
  164. Scholar Google
  165. Faʻaaliga Mataupu
  166. PubMed / NCBI
  167. Scholar Google
  168. Faʻaaliga Mataupu
  169. PubMed / NCBI
  170. Scholar Google
  171. Faʻaaliga Mataupu
  172. PubMed / NCBI
  173. Scholar Google
  174. Faʻaaliga Mataupu
  175. PubMed / NCBI
  176. Scholar Google
  177. Faʻaaliga Mataupu
  178. PubMed / NCBI
  179. Scholar Google
  180. Faʻaaliga Mataupu
  181. PubMed / NCBI
  182. Scholar Google
  183. 3. Christakis DA. Vaisu i luga ole Initaneti: o se faʻamaʻi 21st seneturi?. BMC Medicine 2010; 8(1): 61. doi: 10.1186/1741-7015-8-61
  184. Faʻaaliga Mataupu
  185. PubMed / NCBI
  186. Scholar Google
  187. Faʻaaliga Mataupu
  188. PubMed / NCBI
  189. Scholar Google
  190. 4. Caplan SE, Maualuga AC. Fegalegaleaiga i luga ole laiga, soifua manuia ole Psychosocial, ma faʻafitauli faʻaoga initaneti. Vaisu i luga ole Initaneti: O se tusitaulima ma le taʻiala ile iloiloga ma togafitiga 201; 35–53. doi: 10.1002/9781118013991.ch3
  191. Faʻaaliga Mataupu
  192. PubMed / NCBI
  193. Scholar Google
  194. Faʻaaliga Mataupu
  195. PubMed / NCBI
  196. Scholar Google
  197. Faʻaaliga Mataupu
  198. PubMed / NCBI
  199. Scholar Google
  200. Faʻaaliga Mataupu
  201. PubMed / NCBI
  202. Scholar Google
  203. Faʻaaliga Mataupu
  204. PubMed / NCBI
  205. Scholar Google
  206. Faʻaaliga Mataupu
  207. PubMed / NCBI
  208. Scholar Google
  209. Faʻaaliga Mataupu
  210. PubMed / NCBI
  211. Scholar Google
  212. Faʻaaliga Mataupu
  213. PubMed / NCBI
  214. Scholar Google
  215. 5. Shaw M, Black DW. vaisu i luga ole Initaneti. CNS Drugs 2008; 22:353–65. pmid:18399706 doi: 10.2165/00023210-200822050-00001
  216. 6. Griffiths M. Initoneti vaisu-taimi e tatau ona manatu mamafa? Su'esu'ega o Vaisu & A'oa'oga 2000; 8:413–418. doi: 10.3109/16066350009005587
  217. 7. Romano M, Osborne LA, Truzoli R, Reed P. Aafiaga faʻale-mafaufau eseese o le faʻaalia i luga ole initaneti i luga ole initaneti vaisu. PLOS ONE 2013; 8(2): e55162. doi: 10.1371/journal.pone.0055162. pmid:23408958
  218. 8. Kuss DJ, Griffiths MD, Binder JF. Vaisu i luga ole Initaneti i tamaiti aʻoga: Faʻasalalauga ma tulaga lamatia. Komepiuta i Amio a Tagata 2013; 29(3): 959–966. faia: 10.1016/j.chb.2012.12.024
  219. 9. Niemz K, Griffiths M, Banyard P. Faʻateleina o le faʻaogaina o le Initaneti faʻaogaina i le va o tamaiti aʻoga i le iunivesite ma faʻamaopoopoina ma le manatu o le tagata lava ia, le fesili lautele o le soifua maloloina (GHQ), ma le faʻaleagaina. CyberPsychology & Amio 2005; 8(6): 562–570. doi: 10.1089/cpb.2005.8.562
  220. 10. Weinstein A, Lejoyeux M. vaisu i luga ole Initaneti poʻo le faʻaogaina tele ole initaneti. The American Journal of Drugs and Alcohol Abuse 2010; 36(5): 277–283. doi: 10.3109/00952990.2010.491880. pmid:20545603
  221. 11. Bernardi S, Pallanti S. Initaneti vaisu: o se suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa e taulaʻi atu i faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻamaʻi faʻamaʻi. Comprehensive Psychiatry 2009; 50(6): 510–516. doi: 10.1016/j.comppsych.2008.11.011. pmid:19840588
  222. 12. Ko CH, Yen JY, Yen CF, Chen CS, Chen CC. Le fesoʻotaʻiga i le va o vaisu i luga ole Initaneti ma le faʻafitauli o le mafaufau: o se toe iloiloga o tusitusiga. European Psychiatry 2012; 27(1): 1–8. doi: 10.1016/j.eurpsy.2010.04.011. pmid:22153731
  223. 13. Akin A, Iskender M. Initoneti vaisu ma le atuatuvale, popole ma le atuatuvale. International Online Journal of Educational Sciences 2011; 3(1): 138–148.
  224. 14. Yen CF, Chou WJ, Liu TL, Yang P, Hu . Le fesoʻotaʻiga o faʻamaoniga o vaisu i luga ole Initaneti ma le popole, atuatuvalega ma le taua o le tagata ia te ia lava i tupulaga talavou e iai le faaletonu o le mafaufau-le atoatoa. A'oa'oga Fa'afoma'i 2014. doi: 10.1016/j.comppsych.2014.05.025
  225. 15. Gundogar A, Bakim B, Ozer OA, Karamustafalioglu . P-32-O le fesoʻotaʻiga i le va o vaisu i luga ole initaneti, atuatuvalega ma le ADHD i tamaiti aʻoga maualuga. European Psychiatry 201; 27: 1. doi: 10.1016/s0924-9338(12)74199-8
  226. 16. Romano M, Truzoli R, Osborne LA, Reed P. Le sootaga i le va o le autism quotient, popolega, ma vaisu i luga ole laiga. Suesuega ile Autism Spectrum Disorders 2014; 11:1521–1526. doi: 10.1016/j.rasd.2014.08.002
  227. 17. KS talavou, Rogers RC. Le sootaga i le va o le atuatuvale ma vaisu i luga ole Initaneti. CyberPsychology & Amio 1998; 1(1): 25–28. doi: 10.1089/cpb.1998.1.25
  228. 18. Ko CH, Liu TL, Wang PW, Chen CS, Yen CF, Yen JY. Le faʻateleina o le atuatuvale, ita, ma popolega lautele i le faagasologa o vaisu i luga ole initaneti i tupulaga talavou: o se suʻesuʻega faʻamoemoe. A'oa'oga Fa'afoma'i 2014. doi: 10.1016/j.comppsych.2014.05.003
  229. 19. Lee HW, Choi JS, Shin YC, Lee JY, Jung HY, Kwon JS. Impulsivity i vaisu i luga ole laiga: o se faʻatusatusaga ma taaloga faʻapitoa. Cyberpsychology, Amio, ma Fesootaiga Vafealoai 2012; 15(7): 373–377. doi: 10.1089/cyber.2012.0063
  230. 20. Yen JY, Yen CF, Wu HY, Huang CJ, Ko CH. Faʻasalaga i le lalolagi moni ma luga ole laiga: o le aʻafiaga o vaisu i luga ole laiga, atuatuvalega, ma gaioiga i luga ole laiga. Cyberpsychology, Amio, ma Fesootaiga Vafealoai 2011; 14(11): 649–655. doi: 10.1089/cyber.2010.0393
  231. 21. Heim C. Maua tele le fa'aogaina o komepiuta ma le initaneti e avea o se tulaga lamatia mo le schizophrenia i tama talavou atamamai. Ausetalia ma Niu Sila Journal of Psychiatry 2012; 46(8): 791–792. doi: 10.1177/0004867412442407. pmid:22403394
  232. 22. Caplan SE. Mana'oga mo fegalegaleaiga faʻaagafesootai i luga ole laiga: O se talitonuga o faʻafitauli faʻaogaina Initaneti ma le soifua manuia o le mafaufau. Su'esu'ega Feso'ota'i 2003; 30:625–648. doi: 10.1177/0093650203257842
  233. 23. Yan W, Li Y, Sui N. O le sootaga i le va o mea na tutupu i le olaga lata mai, uiga faʻaalia, faʻaogaina o le aiga ma vaisu i luga ole initaneti i tamaiti aʻoga kolisi. Fa'atiga ma le Soifua Maloloina 2014; 30(1): 3–11. doi: 10.1002/smi.2490. pmid:23616371
  234. 24. Bozoglan B, Demirer V, Sahin I. Loneliness, manatu o le tagata ia te ia lava, ma le faamalieina o le olaga o ni tagata vavalo o vaisu i luga o le Initaneti: O se suʻesuʻega faʻasolosolo i le va o tamaiti aʻoga iunivesite a Turki. Scandinavian Journal of Psychology 2013; 54(4): 313–319. doi: 10.1111/sjop.12049. pmid:23577670
  235. 25. Nalwa K, Anand AP. Vaisu Initaneti i tamaiti aʻoga: o se mafuaʻaga o popolega. CyberPsychology & Amio 2003; 6(6): 653–656. doi: 10.1089/109493103322725441
  236. 26. Sanders CE, Field TM, Diego M, Kaplan M. Le soʻotaga o le faʻaogaina o le Initaneti i le atuatuvale ma le vavalalata lautele i tupulaga talavou. Tupulaga Talavou 2000; 35(138): 237–242. pmid:11019768
  237. 27. Tonioni F, D'Alessandris L, Lai C, Martinelli D, Corvino S, Vasale M, … Bria P. Initoneti vaisu: itula faaalu i luga o le initaneti, amioga ma faailoga o le mafaufau. Falema'i Lautele Foma'i 2012; 34(1): 80–87. doi: 10.1016/j.genhosppsych.2011.09.013. pmid:22036735
  238. 28. Yuan K, Qin W, Wang G, Zeng F, Zhao L, Yang X, et al. Microstructure faaletonu i tupulaga talavou ma le faaletonu o vaisu i luga ole initaneti. PloS TASI 2011; 6(6): e20708. doi: 10.1371/journal.pone.0020708. pmid:21677775
  239. 29. Zhou Y, Lin FC, Du YS, Qin LD, Zhao ZM, Xu JR, et al. Faʻalavelave faʻafuaseʻi i le Initaneti: O se suʻesuʻega morphometry faʻavae voxel. European Journal of Radiology 2011; 79(1): 92–95. doi: 10.1016/j.ejrad.2009.10.025. pmid:19926237
  240. 30. Hou H, Jia S, Hu S, Fan R, Sun W, Sun T, et al Faʻaitiitia le faʻafefe o le dopamine felauaiga i tagata o loʻo i ai le faʻaogaina o le initaneti. BioMed Research International 2012; 2012. doi: 10.1155/2012/854524
  241. 31. Kim SH, Baik SH, Park CS, Kim SJ, Choi SW, Kim SE. Faʻaititia le striatal dopamine D2 faʻafeiloaʻi i tagata e iai vaisu i luga ole Initaneti. Neuroreport 2011; 22(8): 407–411. doi: 10.1097/WNR.0b013e328346e16e. pmid:21499141
  242. 32. Lu DW, Wang JW, Huang ACW. Eseesega o tulaga lamatia o vaisu i luga o le Initaneti e faʻavae i luga o tali faʻalavelave tutoʻatasi: o le faʻaogaina o le initaneti o le gaioiga tutoʻatasi. Cyberpsychology, Behaviour, and Social Networking 2010; 13(4): 371–378. doi: 10.1089/cyber.2009.0254
  243. 33. Lin PC, Kuo SY, Lee PH, Sheen TC, Chen SR. Aafiaga o vaisu i luga ole laiga i luga ole fesuiaiga ole fatu i tamaiti aʻoga. The Journal of Cardiovascular Nursing 2013. doi: 10.1097/jcn.0b013e3182a477d5
  244. 34. Zheng H, Liu X, Patel KK A Matafaioi mo le dopamine i totonu o le faʻasalalauga faʻapitoa tali alofa i isumu ma le maʻisuka ituaiga 2 faʻaosoina e streptozotocin ma se meaʻai gaʻo maualuga. Le FASEB Journal 2011; 25:1028–11.
  245. 35. Bélanger RE, Akre C, Berchtold A, Michaud PA. O se fesoʻotaʻiga U-foliga i le va o le malosi o le faʻaogaina o le Initaneti ma le soifua maloloina o talavou. Pediatrics 2014; 127: e330–e335. doi: 10.1542/peds.2010-1235
  246. 36. Lam LT. Initaneti Gaming Addiction, faʻafitauli faʻaogaina o le initaneti, ma faʻafitauli moe: O se iloiloga faʻapitoa. Lipoti Fa'afoma'i Fa'afoma'i 2014; 16(4): 1–9. doi: 10.1007/s11920-014-0444-1
  247. 37. Kim Y, Park JY, Kim SB, Jung IK, Lim YS, Kim JH. O aʻafiaga o vaisu i luga o le Initaneti i le olaga ma amioga a le tupulaga Korea. Nutrition Research and Practice 2010; 4(1): 51–57. doi: 10.4162/nrp.2010.4.1.51. pm:20198209
  248. 38. Li M, Deng Y, Ren Y, Guo S, He X. Obesity tulaga o tamaiti aoga tulagalua i Xiangtan ma lona sootaga ma vaisu Initoneti. Oona 2014; 22(2): 482–487. doi: 10.1002/oby.20595. pmid:23929670
  249. 39. Jenaro C, Flores N, Gomez-Vela M, Gonzalez-Gil F, Caballo C. Faʻafitauli faʻafitauli Initaneti ma le telefoni feaveaʻi: Faʻafesoʻotaʻi le mafaufau, amio, ma le soifua maloloina. Su'esu'ega ma A'oa'oga o Vaisu 2007; 15:309–320. doi: 10.1080/16066350701350247
  250. 40. Kelley KJ, Gruber EM. Fa'afitauli fa'aoga Initaneti ma le soifua maloloina fa'aletino. Tusitala o Vaisu Amio 2013; 2(2): 108–112. doi: 10.1556/JBA.1.2012.016. pmid:26165930
  251. 41. Besedovsky L, Lange T, Fanau J. Moe ma le puipuiga. Pflügers Archiv-European Journal of Physiology 2012; 463(1):121–137. doi: 10.1007/s00424-011-1044-0. pmid:22071480
  252. 42. Cheung LM, Wong WS. O aʻafiaga o le le mautonu ma le initaneti ua fai ma vaisu i luga o le atuatuvale i Hong Kong Saina talavou: o se suʻesuʻega suʻesuʻega faʻasalalauga. Su'esu'ega Moe 2011; 20:311–317. doi: 10.1111/j.1365-2869.2010.00883.x
  253. 43. Irwin M. Aafiaga o le moe ma le moe i luga o le puipuiga ma cytokines. Faiai, Amio, ma le Puipuiga 2002; 16(5): 503–512. doi: 10.1016/s0889-1591(02)00003-x
  254. 44. Adam Y, Meinlschmidt G, Lieb R. Fesoʻotaʻiga i le va o faʻafitauli o le mafaufau ma le malulu masani i tagata matutua: O se suʻesuʻega faʻasolosolo faʻavae tagata. Journal of Psychosomatic Research 2013; 74(1): 69–73. doi: 10.1016/j.jpsychores.2012.08.013. pmid:23272991
  255. 45. Irwin M, Patterson T, Smith TL, Caldwell C, Brown SA, Gillin JC, et al Faʻaitiitia o le faʻaogaina o le tino i le olaga faʻalavelave ma le atuatuvale. Biological Psychiatry 1990; 27(1): 22–30. pmid:2297549 doi: 10.1016/0006-3223(90)90016-u
  256. 46. ​​Kiecolt-Glaser JK, Glaser R. Faʻavaivai ma le faʻaogaina o le puipuiga: auala tutotonu i le faʻamaʻi ma le oti. Journal of Psychosomatic Research 2002; 53(4): 873–876. pmid:12377296 doi: 10.1016/s0022-3999(02)00309-4
  257. 47. Kim HC, Park SG, Leem JH, Jung DY, Hwang SH. Fa'ailoga fa'avaivai o se tulaga lamatia mo le malulu masani i tagata faigaluega: O se su'esu'ega tulitatao 4-masina. Journal of Psychosomatic Research 2011; 71(3): 194–196. doi: 10.1016/j.jpsychores.2011.01.014. pmid:21843756
  258. 48. Dickerson SS, Kemeny ME. Faʻalavelave faʻalavelave ma tali cortisol: o se tuʻufaʻatasiga faʻapitoa ma faʻasologa o suʻesuʻega suʻesuʻe. Psychological Bulletin 2004; 130(3): 355. pmid:15122924 doi: 10.1037/0033-2909.130.3.355
  259. 49. Cacioppo JT, Hawkley LC. Fa'amamao fa'aagafesootai ma le soifua maloloina, fa'atasi ai ma le fa'amamafa i faiga fa'avae. Va'aiga ile Biology and Medicine 2003; 46(3): S39–S52. pmid:14563073 doi: 10.1353/pbm.2003.0049
  260. 50. Cohen S. So'oga fa'aagafesootai ma le soifua maloloina. American Psychologist 2004; 59(8): 676. pmid:15554821 doi: 10.1037/0003-066x.59.8.676
  261. 51. Jaremka LM, Fagundes CP, Glaser R, Bennett JM, Malarkey WB, Kiecolt-Glaser JK. O le tuuatoatasi e valoia ai le tiga, atuatuvale, ma le vaivai: Malamalama i le matafaioi o le puipuia o le puipuiga. Psychoneuroedocrinology 2013; 38(8): 1310–1317. doi: 10.1016/j.psyneuen.2012.11.016. pmid:23273678
  262. 52. McClelland DC, Floor E, Davidson RJ, Saron C. Faʻamalosia le mana faʻaosofia, faʻagaioiga alofa, gaioiga puipuia, ma maʻi. Tusitala o Faafitauli o Tagata 1980; 6(2): 11–19. pmid:7391555 doi: 10.1080/0097840x.1980.9934531
  263. 53. Cao H, Sun Y, Wan Y, Hao J, Tao F. BMC Public Health 2011; 11: 802. doi: 10.1186/1471-2458-11-802. pmid:21995654
  264. 54. Heikkinen T, Järvinen A. O le malulu masani. Lancet 2003; 361: 51–59. pmid:12517470 doi: 10.1016/s0140-6736(03)12162-9
  265. 55. WHO. Iloiloga o le 2012–2013 tau malulu malulu, itulagi i matu. Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi Fa'amaumauga fa'alevaiaso ta'itasi 2013; 88:225–232. Toe maua mai http://www.who.int/wer/2013/wer8822.pdf
  266. 56. Grout P, ​​Barber V E. Cold sores–se su'esu'ega fa'ama'i. Tusitala a le Royal College of General Practitioners 1976; 26:428–434. pmid:957310
  267. 57. Glaser R, Sheridan J, Malarkey WB, MacCallum RC, Kiecolt-Glaser JK. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaogaina ai le tali atu i se tui niumonia pneumoccocal. Foma'i Fa'afoma'i 2000; 62: 804–807. pmid:11139000 doi: 10.1097/00006842-200011000-00010
  268. 58. Hass HS, Schauenstein K. Immunity, hormones, ma le faiʻai. Allergy 2001; 56: 470–77 pmid:11421890 doi: 10.1034/j.1398-9995.2001.056006470.x
  269. 59. Aberg KM, Radeck KA, Choi EH, Kim DK, Demerjian M, Hupe M, et al Psychological stress downregulates epidermal antimicrobial peptide expression ma faʻateleina le ogaoga o faʻamaʻi pipisi i isumu. Le Journal of Clinical Investigation 2007; 117: 3339–3349. pmid:17975669 doi: 10.1172/jci31726
  270. 60. Ng BD, Wiemer-Hastings P. Vaisu i luga ole initaneti ma taaloga i luga ole laiga. CyberPsychology & Amio 2005; 8(2): 110–113. doi: 10.1089/cpb.2005.8.110
  271. 61. Widyanto L, McMurran M. O mea tau le mafaufau o le suʻega o vaisu i luga ole initaneti. Cyberpsychology & Amio 2004; 7:443–450. doi: 10.1089/cpb.2004.7.443
  272. 62. KS talavou. Su'ega o Vaisu Initaneti (IAT) 2009.
  273. 63. Chang MK, Man Law SP. Fa'ailoga Fa'ailoga mo le Su'ega a le Initaneti a Young's Addiction: O se su'esu'ega fa'amaonia. Komepiuta i Amio a Tagata 2008; 24:2597–2619. doi: 10.1016/j.chb.2008.03.001
  274. 64. Hardie E, Tee LO'U. Fa'aoga tele i luga ole laiga: Le matafaioi o uiga, tuulafoaiina ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga lautele i vaisu i luga ole initaneti. Ausetalia Journal of Emerging Technologies and Society 2007; 5:34–47.
  275. 65. Snaith RP, Zigmond AS. HADS: Falema'i Fa'apopoleina ma Fa'afitauli Fa'aletonu 1994. Windsor: NFER Nelson.
  276. 66. Andrew B, Wilding JM. Le sootaga o le atuatuvale ma le popole i le olaga-faʻalavelave ma taunuʻuga i tamaiti aoga. British Journal of Psychology 2004; 95(4): 509–521. doi: 10.1348/0007126042369802
  277. 67. Crawford JR, Henry JD, Crombie C, Taylor EP. Faʻamatalaga masani mo le HADS mai se faʻataʻitaʻiga tele e le faʻapitoa. British Journal of Clinical Psychology 2001; 40(4): 429–434. doi: 10.1348/014466501163904
  278. 68. Russell DW. UCLA Loneliness Scale (Version 3): Faʻamaoni, faʻamaonia, ma faʻavae faʻavae. Journal of Personality Assessment 1996; 66(1): 20–40. pmid:8576833 doi: 10.1207/s15327752jpa6601_2
  279. 69. Jobe LE, Williams White S. Loneliness, mafutaga fa'aagafesootai, ma se fa'ata'ita'iga autism lautele i tamaiti a'oga kolisi. Uiga ma Eseesega o Tagata Ta'ito'atasi 2007; 42(8): 1479–1489. doi: 10.1016/j.paid.2006.10.021
  280. 70. Buysse DJ, Reynolds CF, Monk TH, Berman SR, Kupfer DJ. Le Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI): O se meafaigaluega fou mo suʻesuʻega faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. Su'esu'ega Fa'afoma'i 1989; 28(2): 193–213. doi: 10.1016/0165-1781(89)90047-4
  281. 71. Goldberg DP, Hillier V F. O se fa'ata'atiaga o le General Health Questionnaire. Foma'i Fa'afoma'i 1979; 9:139–145. pmid:424481 doi: 10.1017/s0033291700021644
  282. 72. Reed P., & Senunaite K. Aafiaga o se tamaititi e maua i le ASD i luga o le lipoti a le tagata lava ia o le puipuiga o matua. I lalo o le iloiloga.
  283. 73. McClelland DC, Alexander C, Marks E. Le manaʻomia o le malosi, faʻalavelave, gaioiga puipuia, ma maʻi i totonu o pagota tama. Tusitala o Psychology Fa'aletonu 1982; 91(1): 61. pmid:7056944 doi: 10.1037/0021-843x.91.1.61