Sultan Qaboos Univ Med J. 2015 Aug; 15 (3): e357-63. Pule: 10.18295 / squmj.2015.15.03.009. Epub 2015 Aug 24.
lē faʻatino
SINI AUTU:
O vaisu i networking network (SNSs) o se faʻasalalauga faavaomalo ma le tele o metotia o fua. O le aʻafiaga o na mea ua fai ma vaisu i le va o tamaiti aʻoga faasaienisi soifuaga o se popolega faapitoa. O lenei suʻesuʻega na faʻatatau i le fuaina o fua faatatau o vaisu SNS i tamaiti aʻoga o le soifua maloloina i le Sultan Qaboos University (SQU) i Muscat, Oman.
METHODS:
I le masina o Aperila 2014, o se suʻesuʻega a le tagata Igilisi e ono ono mea na faʻapipiʻiina e le Faʻasalalauga e faʻatatau i le Bergen Facebook Addiction Scale, na faʻatonuina i se faʻapotopotoga e le o ni mea faʻapitoa o 141 fomaʻi ma le suʻesuʻeina o suʻesuʻega faienisi i le SQU. O le suʻesuʻega na faʻaaogaina e fuafua ai le faʻaaogaina o SNSs e tolu: Facebook (Facebook Inc., Manlo Park, Kalefonia, Amerika), YouTube (YouTube, San Bruno, Kalefonia, ISA) ma Twitter (Twitter Inc., San Francisco, Kalefonia, ISA) . E lua seti o taʻiala na faʻaaogaina e fuafua ai fua faatatau o mea ua fai ma vaisu (o le togi o le 3 i luga ifo o le fa o suʻega o le suʻega poʻo le togi o le 3 i mea uma e ono). Sa faʻataunuʻuina foʻi le faʻaaogaina o SNS.
TULAFONO:
O le aofai o tamaiti aoga 81 ua maeʻa le suʻesuʻega (tali o tali: 57.4%). O SNS e tolu, o le YouTube sa sili ona faʻaaogaina (100%), sosoo ai ma le Facebook (91.4%) ma le Twitter (70.4%). O eseesega o le faaaogaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e eseese tele lava i le tolu SNSs. O fesuiaiga o le tagofia o vaisu i Facebook, YouTube ma Twitter, i le faasologa, e fesuisuiaʻi e tusa ai ma taiala ua faʻaaogaina (14.2%, 47.2% ma le 33.3% agai i le 6.3%, 13.8% ma le 12.8%). Ae ui i lea, o fuainumera o vaisu ua faʻaitiitia pe a faʻatusatusaina galuega faʻatino.
FAAIUGA:
Ole tau o SNS ua fai ma vaisu i totonu o lenei kulupu e taʻu mai ai le manaʻomia o se mea e fai. E le gata i lea, o taunuuga e mafua ai le fuaina o vaisu i tagata taitoatasi SNSs e tatau ona fuaina ma e tatau ona amanaia gaoioiga e fesootai i galuega i le taimi o le fua.
O vaisu i networking network (SNSs) o se faʻasalalauga faavaomalo ma le tele o metotia o fua. O le aʻafiaga o na mea ua fai ma vaisu i le va o tamaiti aʻoga faasaienisi soifuaga o se popolega faapitoa. O lenei suʻesuʻega na faʻatatau i le fuaina o fua faatatau o vaisu SNS i tamaiti aʻoga o le soifua maloloina i le Sultan Qaboos University (SQU) i Muscat, Oman.
Tupe Maua i le Poto
- - O iʻuga o lenei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le i ai ma faʻailoa mai le tele o mea ua fai ma vaisu i le upega tafailagi (SNS) i totonu o se faʻataʻitaʻiga o le soifua maloloina aʻoaʻoga tamaiti aʻoga i Oman.
- - O nei sailiga lagolagoina le finauga o le SNS vaisu e tatau ona suʻesuʻeina mo SNS taʻitasi ae le o le lautele.
- - Galue-fesoʻotaʻi SNS gaioiga tatau ona amanaʻia pe a fuaina le SNS vaisu e le aofia ai le faʻaaogaina o ala o faasalalauga lautele mo galuega mafuaʻaga na maua e faʻaititia ai vaʻaiga faʻafitauli.
Talosaga i Tausiga o Onosai
- Tuuina atu o fegalegaleaiga i le va o vaisu SNS ma nisi uiga tagata, faʻalauteleina le faʻaaogaina o SNS i totonu o fomaʻi polofesa ono afaina faʻafuaseʻi i tagata mamaʻi. O le le mauaina o le tele o mea ua fai ma vaisu a le SNS i le soifua maloloina o tamaiti aʻoga, e ono fesoasoani e faʻatatau i le lumanaʻi le toe faʻaleleia o mea ua fai ma vaisu, pe a manaʻomia.
Mai le sili atu nai lo 2.5 piliona tagata Initaneti i le lalolagi atoa, o nisi 1.8 piliona ua fuafuaina e faʻaaogaina networking network (SNSs) i le 2014, e tusa ma le 25% o le faitau aofaʻi o le lalolagi.1,2 O SNSs sili ona lautele o Facebook (Facebook, Inc., Menlo Park, Kalefonia, Amerika), YouTube (YouTube, San Bruno, Kalefonia, ISA) ma Twitter (Twitter, Inc., San Francisco, Kalefonia, ISA), ma le 1.3 piliona, 1 piliona ma le 645 miliona faʻapitoa le resitalaina o faʻaaoga, i le faasologa.3-5 E le gata i lea, o le numera o tagata faaopoopo e faʻaoga nei SNSs e aunoa ma le lesitalaina e pei ona le iloa e tagata faʻaoga. I totonu o nai tausaga talu ai, o le faaaogaina o le Initoneti i Oman ua tupu tele; i le 2014, e sili atu nai lo le 2 miliona tagata o loʻo lesitalaina, o se tulaga na valoia i suʻesuʻega muamua e tusa ai ma mamanu faavaomalo.6,7 I le mulimuli ai i le lalolagi SNS, o Oman i le taimi nei e sili atu i le 600,000 Facebook tagata faaaoga.6 E ui lava e leʻo maua ni faʻamaumauga faapitoa a le atunuʻu mo isi SNS, e leai se mafuaaga e masalomia ai o le faʻaaogaina o isi nofoaga i Oman e le ogatasi ma faiga faʻavaomalo.
Ae ui i lea, faʻaaogaina o le Initaneti ma SNSs taʻitasi e le o se mea faʻafefefe-o le atugaluga sili lea e taoto i vaisu i nei ituaiga tekinolosi. I le 1995, o le psychiatrist Ivan Goldberg na faʻafeiloaia ma le faʻamalamalamaina le 'Internet addiction disorder' (IAD).8 O le 1996, o le manatu o le tagofia o le Initaneti ua sili atu le taua o le faʻaaogaina; na faʻatulagaina e avea o se maʻi le atoatoa ma o se suʻesuʻega faʻapitoa suʻesuʻega (e faʻavae i luga o se fesili o mea e fai ma vaisu o mea tau tupe).9 E ui lava e le o aloaiaina le IAD o se maʻi maʻi, e ese mai i le faaletonu o mea tau initaneti, o loʻo i ai le lagolago malosi mo le faʻavae. O suʻesuʻega na faʻamaonia ai e pei o le 3-4% o tupulaga talavou-i nisi tulaga, sili atu-faʻaalia faailoga o vaisu i luga o le Initaneti, faatasi ai ma se tasi o mataupu aupito lata mai e aofia ai se tagata maʻi 31 tausaga ua mafatia i le IAD ma le faʻaaoga o Google Glass™ masini faʻaaogaina (Google, Googleplex, Mountain View, Kalefonia, ISA).10-13
O uiga o le tagofia o le Initaneti e talitutusa lava ma isi mea ua fai ma vaisu. Çam 'ua al. otootoina le tulaga e aofia ai le tele o le mafaufau i luga o le Initaneti, faatasi ai ma mafaufauga faifaipea o le faatapulaa pe pulea lenei faaaogaina ma le mulimuli ane le mafai ona taofia le avanoa.14 O tagata taʻitoʻatasi ma lenei tulaga o loʻo faʻaauau pea ona faʻaaogaina le Initaneti e ui lava i se aafiaga taua i luga oa latou galuega i lea aso ma lea aso i tulaga eseese, o le faʻaaluina e faʻaateleina le tele o le taimi i luga o le initaneti ma le fia maua avanoa pe a le maua.14 I le faaopoopo atu i vaisu lautele ile Initaneti, ua taulaʻi atu i ituaiga faapitoa o mea ua fai ma vaisu (e pei o le faʻamautu i taaloga i luga o le initaneti poʻo telefoni feaveaʻi).8,15-17 I se tulaga tutusa, o popolega na faʻalauteleina e uiga i le faʻateleina o le faʻaaogaina o SNS talu mai le tuai o 1990s, faʻatasi ai ma le faʻateleina o numera o ripoti o le tagofia o SNS.18 Avanoa o le Initaneti ma SNS faʻaoga faʻaaogaina i Oman o loʻo faʻatusatusa i faiga o le lalolagi,6 ei ai le mafuaaga e masalomia ai o mamanu a le SNS i mea faʻaleagaina i totonu o lenei atunuu e ono tutusa ma na lipoti i le lalolagi atoa.
Fuaina o vaega o le vaisu o SNS o se vaega o nisi fefinauaiga. O nisi tagata suʻesuʻe e talitonu e naʻo tulaga o SNS lautele e tatau ona suʻesuʻeina.19,20 Ae ui i lea, o isi ua ave se vaaiga sili atu ona taulaʻi; Çam 'ua al. filifili e fetuutuunai ma faʻaaoga se fuainumera o vaisu i luga o le Initaneti ua atiae e le Nofoaga Autu ile Initaneti e fua ai vaisu Facebook, aʻo le Facebook Addiction Syleptic Scale ua faʻaaogaina foi i totonu o se vaega o tamaiti aʻoga.14,21 Talu ai nei, Andreassen 'ua al. na atiina ae se palota ono onisi mea na fai ma vaisu a Facebook e taʻua o le Bergen Facebook Addiction Scale (BFAS), o le faʻamaonia ma le faʻamautuina na mulimuli ane faʻavaeina.22,23 O le BFAS ua faʻaaoga lelei e fuaina ai fua faatatau o vaisu a le Facebook i le tele o suʻesuʻega ma ua amanaiaina e pei o le mafaufau lelei.18,20,24-26 E ui ina muamua fuafua e iloilo le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le tasi SNS, Andreassen 'ua al. ua maitauina o le fetuunaʻi o le fua e iloilo ai isi SNS e mafai.23
O le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona faalavelave i le tele o itu o le olaga; mo tamaiti aʻoga, e mafai ona taofia a latou suʻesuʻega ma aʻafia ai a latou sini mo galuega uumi. Faʻaaogaina tele ma le tagofia o vaisu i le Initaneti-e aofia ai le SNSs ma taaloga i luga o le initaneti-e le lelei le fesoʻotaʻi ma le lotofuatiaifo, faamaoni / lotomaualalo ma maliega ma e fesootai lelei ma le neuroticism, narcissism ma le osofaʻiga.22,27-35 Mo tamaiti aoga faafomaʻi o loʻo taumafai e atiina ae i le soifua maloloina o tagata tomai faapitoa, o aʻafiaga o lenei vaisu e mafai ona i ai taunuuga lautele ma leaga mo sosaiete atoa. O le mea taua, o le mea lea, ia iloa le fua o le faafitauli ina ia mafai ai ona faia ni auala talafeagai e foia ai.
Ona o popolega ua faamanino atu i luga, o lenei suʻesuʻega na fuafua i le fuaina o fua o SNS faʻamaʻi i totonu o se vaega o tamaiti aʻoga o le soifua maloloina i le Sultan Qaboos University (SQU) i Muscat, Oman. E le gata i lea, o lenei suʻesuʻega e faʻamoemoe e iloa ai le va o SNSs tele (Facebook, YouTube ma Twitter) nai lo le fuaina o le SNS masani, ona o mea e fai e foia ai faafitauli faʻafitauli e ono eseese e faalagolago i SNS.
Metotia
O lenei suʻesuʻega na aʻafia ai le vaega toʻafilemu o le 141 faʻafomaʻi ma falemaʻi faʻasaienisi aʻoaʻoga na lesitalaina i le Kolisi o Faʻafomaʻi & Soifua Maloloina Saienisi i le SQU ia Aperila 2014 ma auai i le Medical Informatics II vasega. O lenei vaega o tamaiti aʻoga na filifilia aua latou te leʻiʻo suʻesuʻeina auiliili le SNS ae o loʻo iai lava sina malamalamaaga faʻamuamua o se iʻuga o le latou maeʻaina o le Medical Informatics I vasega.
O le Igilisi e ono ono mea na faʻapipiʻiina e le Igilisi, o le suʻega faʻavae eletise, na faavae i le BFAS ma faʻaleleia mo isi SNS e pei ona fautuaina e Andreassen 'ua al.22,23 O SNSs e tolu na filifilia mo le fesili fesili o Facebook, Twitter ma YouTube, aua o SNSs sili ona malosi i le lalolagi atoa i le taimi.3-5 Na talosagaina tamaiti aoga e lipoti mai a latou faʻamaumauga mo le faʻaaogaina o SNS mo le tausaga talu ai. E ui e mafai ona finauina e faapea o SNSs e faʻaaogaina muamua mo gaoioiga e le o ni galuega, o suʻesuʻega ua faʻamaonia mai o nofoaga o ala o fesoʻotaʻiga lautele e faʻaaogaina i polokalame faafomaʻi ma isi aʻoaʻoga.36,37 O se taunuuga, na suia le suʻesuʻega ina ia mafai ai ona fuafuaina le pasene o le taimi na lipotia ai e tamaiti aʻoga le faʻatupeina o SNS i totonu o le galuega.
E ui lava o le Igilisi e le o le gagana moni a tamaiti uma o le vasega, o le gagana o aʻoaʻoga a le Medical Informatics II o le Igilisi; o tamaiti aʻoga o loʻo uia le kosi na faʻapea ona lava le masani i le gagana e malamalama ai i le fesili. Ma le isi, o le Flesch Reading Ease ma le Flesch-Kincaid Grade Level sa faʻamaonia ai e mafai ona malamalama le suʻesuʻega i tamaiti aoga.38 Na logoina tamaiti aʻoga i luga o le initaneti i le masina o Aperila 2014 aoi ai i le vasega, faʻatasi ai ma isi faʻamatalaga e-mail na auina mai e talosagaina lo latou auai. O le suʻesuʻega na faʻaauau pea mo le fa vaiaso e tuʻuina atu ai i tamaiti se taimi e faʻamaeʻa ai.
Ina ua uma ona tuufaatasia le fuainumera o fuainumera, o fua faatatau o mea ua fai ma vaisu na fuafuaina e tusa ai ma ni seti se lua. Muamua, na fautuaina e Lemmens 'ua al., fuafua se togi o le 3 i luga ifo o le fa o mea ole suʻesuʻega a le BFAS e fai ma vaisu.16 Peitai, o taiala na fuafuaina e Andreassen 'ua al. manaʻomia se togi o le 3 i luga o mea uma e ono o le BFAS ao leʻi mafai e se tagata ona faʻavasegaina e fai ma vaisu.22 Ina ua maeʻa faʻatulagaina nei fua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o togi o mea ua fai ma vaisu na toe faʻatulagaina e tusa ai ma le faʻaaogaina o le SNS. Tagata o loʻo faʻaaluina> 50% o latou taimi faʻaaoga SNS mo gaioiga faʻatatau i galuega na le aofia ai mai le vaega ua fai ma vaisu.
Faʻamaumauga i totonu ole ripoti Microsoft Excel (Version 2010, Microsoft Corp., Redmond, Washington, ISA) ma iloiloga fuainumera faʻamatalaga ma fua faʻatatau o sikuea sikuea. Na maua faʻamatalaga agavaʻa e faʻaaoga ai le NVivo, Version 7 (QSR International Ltd., Burlington, Massachusetts, ISA).
Faʻamaonia amio lelei mo lenei suʻesuʻega na faʻatagaina e le Medical Research & Ethics Committee i le Kolisi o Faʻafomaʻi & Soifua Maloloina Saienisi i SQU (MREC # 869). O i latou uma na teteʻe na tuʻuina atu iai faʻatagaga tusitusia aʻo leʻi faia so latou sao ile suʻesuʻega.
i'uga
Mai le 141 tamaiti aʻoga na aofia i le suʻesuʻega, o le aofaʻiga o 81 na faʻamaeʻaina le suʻesuʻega (tali o tali: 57.4%). Mai nei, 51 o tamaitai (63.0%); o lenei fuainumera tagata e leai se fuainumera taua i le vaega atoa (P = 0.41). Faʻaaogāina o SN SN e tolu e tagata auai i le tausaga talu ai o loʻo aoteleina i totonu Laulau 1. O le YouTube na masani ona faʻaaogaina (100%), sosoo ai ma le Facebook (91.4%) ma le Twitter (70.4%). E leʻi i ai se eseesega taua tele i le va o le fafine ma le SNS faʻaaoga (P = 0.997).
O le tele o SNS faʻaaoga i le galuega e faʻaaogaina i totonu o le faʻataʻitaʻiga o loʻo aoteleina i totonu Laulau 2. E ui na laʻititi le 15% o le gaoioiga a Twitter, ae e le o le mea lea mo Facebook ma YouTube (e itiiti ifo i le 39.4% ma le 41.9%, i le faasologa). O le YouTube e masani ona faʻaaogaina e tamaiti aoga mo faamoemoega o galuega nai lo isi nofoaga o faasalalauga lautele (faauigaina: 41.9%). Faʻaaogaina mamanu o loʻo faʻaalia i totonu Laulau 3. O le faalagolago i le YouTube e sili atu nai lo isi nofoaga e lua. O lenei mea na manino mai i auala mo vaega taʻitasi, e sili atu mo YouTube nai lo isi nofoaga faʻasalalau lautele i taimi uma. E leʻi tele ni faʻamatalaga agavaa mai tamaiti aʻoga mo autu talafeagai ma mamanu e tatau ona aumai.
O fua faatatau o vaisu na fuafuaina e faʻavae i luga o faʻamaumauga a Lemmens 'ua al. ma Andreassen 'ua al. [Laulau 4].16,22 E tusa ai ma Lemmens 'ua al, na maua ai le 14.2%, 47.2% ma le 33.3% o tamaiti aʻoga sa fai ma vaisu i Facebook, YouTube ma Twitter, i le faasologa.16 I le faʻatusatusaina, na o 6.3%, 13.8% ma 12.8% o tamaiti aʻoga, na faʻaalia i SNSs tutusa ma Andreassen 'ua alna faʻaaogaina taʻiala e faʻaalia ai vaisu.22 O nei fua faatatau na faʻaitiitia pe a faʻaaogaina ia tamaiti aʻoga na lipotia le faʻaaluina o tupe nai lo le 50% o lo latou taimi e faʻaaoga ai SNS mo faamoemoega faʻaaogaina [Laulau 5]. Naʻo 4.7%, 27.8% ma 20.5% o tamaiti aʻoga sa manatu pea o ni vaisu i le Facebook, YouTube ma Twitter, i le faasologa, e tusa ai ma le faʻavae na tuʻuina e Lemmens 'ua al.16 Ma Andreassen 'ua al, o fua faatatau o mea ua fai ma vaisu na paʻu i 3.2%, 6.9% ma 7.7% mo Facebook, YouTube ma Twitter, i le faasologa.22 O lenei mea na faʻaalia ai se taua taua o fuainumera o mea ua fai ma vaisu pe a faʻatusatusa i galuega a le SNS, faʻatasi ai ma le 41.2% Faʻaitiitia (34 versus 20 students) i latou na faʻavasegaina i YouTube e tusa ai ma Lemmens 'ua alma le 80% faʻaitiitia (10 faʻatasi ma tamaiti aoga e lua) e tusa ai ma Andreassen 'ua altaʻiala.16,22
Talanoaga
O lenei suʻesuʻega na taumafai e fuaina fua faatatau o vaisu i SNSs e tolu (Facebook, YouTube ma Twitter) i totonu o le vaega o tagata aʻoga o le soifua maloloina i Oman. E le gata i lea, o le suʻesuʻega na faʻaalia e mafai e tamaiti aʻoga ona faʻaaoga nei nofoaga mo faamoemoega e galulue ma ia amanaʻia lenei mea pe a fuaina le fua o vaisu.
O se tasi o mataupu na laga i le tusiga o le, pe tatau ona fuaina fua faatatau o vaisu i SNS i se tulaga lautele, pe o le sili atu ona taulaʻi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i SNS faapitoa.19,22,23 Iʻuga mai le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai le tele o faʻaaogaga i luga o SNSs e toʻatolu ua filifilia, faatasi ai ma tamaiti aoga uma e faʻaaoga YouTube, ae le o Facebook poʻo Twitter. I le taimi lava lea, o lenei taunuʻuga e lapatai ai e faʻavae faʻatasi SNS uma; afai o le tulaga lenei, o le a foliga mai o le vaega atoa na faʻaaogaina le SNS, lea o le a taufaasese ona o le lautele o le faʻaaogaina ma faamoemoega na faʻaaogaina e nei SNSs. E le gata i lea, o fuainumera e faʻatatau i vaisu ma galuega e fesoʻotai i galuega e eseese i SNSs uma, lagolagoina le finauga e tatau ona suʻe taitoatasi ia SNS. A o tulaʻi mai le SNS ma le lauiloa o se nofoaga faapitoa o fale ma e le umi le taimi, o le a sili atu le taua o suʻesuʻega a SNS.
O suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai le taua o le Initaneti i le lautele i galuega e faʻatatau i galuega a tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina.39,40 E faʻapea foʻi, o le faʻaaogaina faʻapitoa o faʻaoga telefoni feaveai ma SNSs e tamaiti aʻoga ma tomai faʻapitoa tau soifua maloloina ua faʻamautu lelei.36,41-44 O le mafuaʻaga lea e tatau ona iloa ai fua faatatau o le faʻaaogaina e tusa ai ma le faaaogaina e SNCS o tamaiti aoga mo galuega e aʻafia ai galuega. E tusa ai ma le suʻesuʻega o loʻo iai nei, sa faigata tele faʻamatalaga e uiga i le faʻaaogaina o SNS-e le gata na faʻaaoga e Twitter le itiiti ifo nai lo isi SNSs e lua, ae sa faʻaaogaina foi le itiiti ifo mo galuega faʻaaoga nai lo isi nofoaga. O le faigata lava lea e tasi e faʻaaogaina i le fuafuaina o fuainumera o mea e fai ma vaisu lautele ma leai ni galuega. Ae ui i lea, o fua faatatau o vaisu lautele ua matauina i lenei suʻesuʻega e talitutusa lava ma mea ua fuafuaina i nisi suʻesuʻega.17,24,25 Ae ui i lea, o le taua tele, peitaʻi, o fua o vaisu na sili atu ona maualalo pe a faʻafetaui iuga ina ia le aofia ai galuega faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga. O le mea e leaga ai, naʻo se tasi o faʻatusatusaga suʻesuʻega na taʻua i luga na manatu i galuega e faʻaaogaina pe a faʻatusatusa le fua o vaisu, o lea na le mafai ai ona faʻatusatusa atu faʻatusatusaga.25
O faʻamatalaga o le faʻaaogaina o SNS ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu atonu o se faʻasalaga le mautonu i le auala e vaʻavaʻai ai tamaiti aʻoga o tagata lautele. O le faalagolago tele i luga o faasalalauga faaagafesootai mo gaoioiga a le tagata lava ia e masani lava ona avea o se vaisu, ae o le faalagolago tutusa i luga o faasalalauga faaagafesootai mo gaoioiga e fesootai i galuega e mafai ona manatu i ai e faailoa mai ai se uiga taualoa o galuega. I lea tulaga, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e uiga i lenei autu atonu e ono mafaufau i faʻafitauli o loʻo tuʻuina atu i tamaiti o le vasega. O nei faʻaosoosoga e matua maoae lava o lo latou taimi ma le faʻalauteleina o le faʻaalu i nei gaoioiga e mafai ona avea o se mea ua fai ma vaisu, pe a le o le mea moni o la latou faʻatinoga o aʻoaʻoga e matua taua tele. Mai iʻuga o suʻesuʻega o loʻo i ai nei, e faigofie lava ona finau e faapea o nisi o tamaiti aʻoga sa avea ma vaisu, ae le o SNSs, ae oa latou suʻesuʻega; SNSs na o se tasi lea o auala e fafaga ai a latou vaisu i le maualuga o le faʻatinoga o aʻoaʻoga.
Ae ui i lea, e tusa ai ma le mafaufauga a SNS e mafai ona talanoaina, o faʻamaumauga mai le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faailoa mai o lenei faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga o le soifua maloloina o Oman na foliga mai e le talafeagai le faalagolago i SNSs. O lenei mea e sili ona popole pe a mafaufau o le toʻatele o nei tamaiti aʻoga o le a faauu ma avea ma polofesa i le lumanaʻi. Talu ai le fesoʻotaʻiga i le va o le Initaneti poʻo le faʻaleagaina o le SNS ma nisi uiga patino, e ono mafai ona i ai se aʻafiaga ile tausia o maʻi.22,27-35 O le mea moni, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o nei uiga patino e aʻafia tonu i le faʻatinoga o galuega;45,46 i faʻalapotopotoga o le soifua maloloina, o le a aafia ai le lelei o le tausiga o le maʻi. O le mea lea, o le a aoga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi e taulai atu i le mafai ona i ai se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o nei mea ua fai ma vaisu ma aʻafiaga lē lelei i le tausiga o le maʻi. E le gata i lea, o nei suʻesuʻega e tatau foi ona iloiloina fuafuaga e faʻaitiitia ai taunuuga e mafai ona i ai i le tuʻuina atu o le soifua maloloina i Oman.
E ese mai i tapulaa masani o se suʻesuʻega a le tagata lava ia, e taua le maitauina o lenei suʻesuʻega na faʻatautaia ma se vasega e tasi o tamaiti aoga i se tasi o faalapotopotoga. O le iʻuga, e faigata tele faʻamatalaga, e ui o faʻatusatusaga na faia ma isi suʻesuʻega na faia i lalo o tulaga talitutusa e tumau pea. O lenei suʻesuʻega na filifili e suʻesuʻe na o le tolu selau o SNSs oi ai nei. E le gata i lea, o loo i ai nei le finauga e uiga i le tatau ona avea le YouTube ma SNS, e pei o nisi nofoaga-e aofia ai Reddit (Reddit Inc., San Francisco, Kalefonia, Amerika), Snapchat (Snapchat, Venise, Kalefonia, ISA), Wikipedia (Wikipedia, San Francisco, Kalefonia, ISA) ma WhatsApp (WhatsApp Inc., Mountain View, Kalefonia, ISA) -o le a le faigofie ona fetaui ma se faʻamatalaga vaapiapi o SNS ae o loʻo i ai pea i lenei vaega.47 O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona amanaʻia lenei mea. Mulimuli ane, e ui lava o faʻamatalaga tau faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le maualuga o le homogeneity i totonu o le kulupu e tusa ai ma le matua (o tamaiti aoga uma lava i le va o tausaga o 20-25 tausaga), semanu e aoga tele le faʻamaonia o lenei faʻamatalaga mo nisi faʻamatalaga. E tatau ona faasaʻo lenei mea i suʻesuʻega i le lumanaʻi.
iʻuga
O le maualuga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i lenei vaega o le soifua maloloina o le soifua maloloina i Oman ua foliga tutusa ma fua faatatau ua lipotia mai i isi suʻesuʻega. O faʻafitauli o lenei sailiiliga e tatau ona faʻatalanoaina e tusa ai ma le tuʻuina atu o le soifua maloloina i Oman. O le eseesega o fua faatatau faʻaaoga o loʻo matauina manino ai e le tatau ona tuʻuina atu SNSs i se tasi vaega, ae ia suʻesuʻe taitoatasi. E le gata i lea, o fua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu na faʻaititia ma le taua pe a faʻatusatusa i galuega e aʻafia ai galuega lea e faʻaalia ai o fua faatatau e manaʻomia ona fetuunai e tusa ai ma le faʻamoemoega. O nei mea taua e lua e tatau ona mafaufau i ai pe a faia ni suʻesuʻega talitutusa.
tautinoga
O le tusitala e fia faafetai i tagata nei mo la latou fesoasoani i le saunia o lenei tusitusiga: Polofesa Andreassen o le Iunivesite o Bergen, Nouei, mo le faʻatagaga e faʻaoga ma fetuunai le BFAS mo lenei suʻesuʻega ma fautuaga mo tusitusiga; Ms. Buthaina M. Baqir mo le faaliliuga i Arapi; tamaiti uma na auai i le suʻesuʻega; ma, mulimuli ane, o tagata e le o taʻua igoa o se lomiga muamua o lenei pepa mo a latou faamatalaga.
Faamatalaga Faʻamatalaga
FESOOTAIGA O LE TALOSAGA
Le tusitala e leai se feteenaiga e fiafia i ai.
mau faasino