Faʻafesoʻotaʻiga Faʻaagafesootai Faʻaaogā Faʻaaogaina Aʻo Avea: ADHD ma Matafaioi Faʻafaʻasalalau o le Faʻanoanoa, Fuafuaina o le Tagata lava ia ma le Faʻasaʻaina (2016)

Lotoifale i luma. 2016 Mati 30;7:455. doi: 10.3389/fpsyg.2016.00455. eCollection 2016.

Turel O1, Bechara A2.

lē faʻatino

FAʻAMATALAGA:

O tagata matutua o lo'o iai fa'ailoga ADHD e fa'atupula'ia le fa'alavelave mo fa'alavelave tau ta'avale. O se tasi o tala e le'i amana'iaina mo lenei mafutaga o le avanoa lea e fa'aogaina ai e tagata e iai fa'ailoga ADHD ni tekinolosi fa'amanuiaina e pei o upegatafa'ilagi (SNS) a'o ave ta'avale, sili atu nai lo isi. O le fa'amoemoe o lenei su'esu'ega ina ia malamalama pe fa'apefea ma fa'afefea ona fa'atupuina e fa'ailoga ADHD le fa'aogaina o le SNS a'o ave ta'avale ma fa'apitoa i le fa'ata'ita'iina ma le su'esu'eina o faiga e ono fa'avaeina ai lenei mafutaga. Ina ia faia, o le ADHD o loʻo vaʻaia i lenei suʻesuʻega o se maʻi faʻavae e faʻamalosia ai le faʻaogaina o le SNS aʻo ave taavale i se auala e tutusa ma le faʻafefea ona faʻamalosia e faʻamaʻi faʻamaʻi le sailia o fualaau faasaina.

METHODS:

O faʻamaumauga o suʻesuʻega faʻasolosolo taimi e uiga i le ADHD, faʻalavelave, manatu o le tagata lava ia, SNS manaʻo manaʻo, SNS faʻaoga aʻo ave taavale, ma faʻatonutonu fesuiaiga na aoina mai se faʻataʻitaʻiga o le 457 tagata auai o loʻo faʻaaogaina se SNS lauiloa (Facebook) ma ave taavale, pe a maeʻa suʻesuʻega faʻamaonia. faʻatasi ai ma se laulau e toʻalima tagata faʻaoga ma faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma se faʻataʻitaʻiga o le 47. O nei faʻamaumauga na tuʻuina atu i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻatusa (SEM) e faʻaaoga ai le tele o faʻamaoniga ADHD fuaina ma le ASRS v1.1 Vaega A o se fesuiaiga faifaipea, faʻapea foʻi ma suʻesuʻega multivariate. o eseesega e fa'aaoga ai le fa'avasegaga o le ADHD e fa'atatau i ta'iala fa'ailoga ASRS v1.1.

TULAFONO:

O fa'ailoga ADHD na fa'atupuina ai le fa'atuputeleina o le atuatuvale ma fa'aitiitia ai le fa'atauaina o le tagata lava ia, ma fa'atasi ai ma fa'ailoga ADHD, fa'ateleina ai le mana'o e fa'aoga le SNS. O nei tu'inanau na iu lava ina fa'aliliuina ile fa'ateleina ole fa'aoga SNS a'o ta'avale. I le fa'aaogaina o le fa'avasegaga o le ASRS v1.1, o tagata e iai fa'ailoga e sili ona tutusa ma le ADHD na fa'aalia ai le maualuga o le fa'alavelave, mana'oga e fa'aoga le SNS, ma le SNS fa'aoga a'o ta'avale, fa'apea fo'i ma le fa'aitiitia o le fa'atauaina o le tagata lava ia. O le mana'o e fa'aaoga le SNS i tane na sili atu le malosi nai lo fafine.

FAAIUGA:

O le fa'aoga SNS a'o ave ta'avale atonu e sili atu ona taatele nai lo le manatu muamua ma e ono feso'ota'i fa'atasi ma fa'ailoga ADHD. Ose ituaiga fou o le fa'alavelave ma le mata'utia amioga e sili atu ona taatele i tagata e iai fa'ailoga e fetaui ma le ADHD nai lo isi. E o gatasi ma vaisu ma faʻataʻitaʻiga faia o filifiliga, faʻaoga SNS aʻo ave taavale e mafai ona vaʻaia o se ituaiga o taui tau suʻega amio. E pei o lea, e tatau ona faia ni puipuiga ma fa'aitiitiga fa'asagaga e fa'atatau i manatu fa'atalanoa ma setete.

FUAFUAGA: ADHD; vaisu ma amioga ua fai ma vaisu; tu'inanau; fa'aoga facebook; tagata vaaia; upegatafa'ilagi feso'ota'iga

“Afai e 24% o aveta'avale e 17-24 tausaga le matutua na feoa'i ma onana, semanū o le a tele le leo o tagata lautele. O lenei [faʻaaogaina telefonipoto mo imeli ma fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai aʻo ave taʻavale] e sili atu le leaga, ae matou te talia tauaso lenei feteʻenaʻiga o tekinolosi lea e maumau ai le faitau afe o ola" (Hanlon, 2012).

faʻatomuaga

O le fa'aletonu o le mafaufau/Ma'i fa'aletonu (ADHD) ose fa'aletonu ole mafaufau ole mafaufau lea e masani ona tupu a'o le'i atoa le 7 tausaga; e faʻaalia e ala i faʻamaoniga e aofia ai le maualuga o le faʻalavelave, le lelei o le gauai atu, ma le maualuga o le faʻamalosi-faʻamalosi (Jensen et al., 1997). O le mafua'aga ma le pathogenesis o lenei ma'i e lautele, ma e aofia ai faʻalavelave faʻaletonu i fausaga o faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faia o filifiliga. O nei mea e mafai ona aofia ai fausaga e pei o le striatum ma lona neurotransmitter dopamine, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le impulsivity (Lou, 1996), ma le pito i luma o le pito i luma, lea pe a faʻaleagaina, e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le mafai gafatia (Zametkin ma Liotta, 1998). O nei faaletonu o le neuro-amio e mafai ona fesoʻotaʻi faʻatasi ma genetics, ae faʻapea foʻi ma mea "tausia" e pei o le tausiaina ma le socio-economic status (Cortese, 2012).

O suʻesuʻega talu ai nei ua suia ai le mafaufau i le mea moni o le ADHD e mafai ona faʻaauau pe na o le matauina i le taimi o le matua (Tavitason, 2008), ma e mafai foʻi e tagata matutua ona faʻaalia le tele o faʻamaoniga ADHD (Fayyad et al., 2007). E tusa ma le 4.4% (Kessler et al., 2006) i le 5.2% (Fayyad et al., 2007) o le faitau aofa'i o Amerika e ausia tu'utu'uga fa'avasegaina o le ADHD, ma le tele o isi e mafatia i fa'ailoga e feso'ota'i ma le ADHD ma e le'o maua. O fa'ailoga ADHD i tagata matutua e feso'ota'i atu i fa'afitauli o lagona ma popolega, amioga mata'utia e pei o le fa'aaogaina o vaila'au (Kessler et al., 2006), 'ai tele ma le tino puta (Davis et al., 2006), faʻaitiitia le malamalama, ma faʻafitauli i fegalegaleaiga faʻaagafesootai (Fayyad et al., 2007). O le tele o i'uga o lo'o tu'uina atu ai se avega mamafa i tagata e iai fa'ailoga e fetaui ma le ADHD, lea e fa'ateleina ai le fa'aitiitia o le lelei o le moe, fa'ateleina asiasiga ile falema'i ma nofo ai, ma fa'aitiitia ai le soifua maloloina ma le soifua manuia i totonu oi latou (Kirino et al., 2015).

O tagata matutua e iai le ADHD e mafai foi ona i le va o le 1.5 (Chang et al., 2014) i le toetoe lava fa (Barkley et al., 1993) taimi e sili atu nai lo isi e aafia i faalavelave tau taavale. E ono tupu lenei mea ona, faatasi ai ma isi mafuaaga, le le gauai i le auala (Barkley ma Cox, 2007; Cox et al., 2011). O se tasi o faʻamatalaga e le mafai ona vaʻaia ma faʻaonapo nei mo lenei mafutaga, e ui i lea, o le avanoa e faʻaogaina ai e tagata e iai faʻamaoniga ADHD le faʻaaogaina o tekinolosi faʻaonaponei e pei o Social Networking Sites (SNS) i luga oa latou masini feaveaʻi aʻo ave taavale, e sili atu nai lo isi, e ui lava o lenei gaioiga e. matautia ma tele lava e le tusa ai ma le tulafono ma faasaina, a itiiti mai i le Iunaite Setete o Amerika. O lona uiga, e mafai e tekinolosi faʻaonaponei ona tuʻuina atu i tagata faʻailoga ADHD se taui faʻaosofia e faʻaosofia ai le faʻaogaina o le SNS, e oʻo lava i tulaga lamatia e pei o le avetaʻavale (Winstanley et al., 2006). O le faʻaaogaina o le SNS e mafai ona sili ona tauia ma maua ai taui faʻamalosi malosi (Oi ma Sina, 2015), sili atu mo tagata e iai uiga, faʻatatau o le tagata lava ia ma faʻaletonu agafesootai (Sheldon et al., 2011), ma atonu e sili atu i lalo o tulaga faigata (Taʻavale, 2002; Aston-Jones ma Harris, 2004). O le mea lea e le o se mea e ofo ai le mauaina o faʻalavelave i le va o faʻafitauli ma le faʻaaogaina tele o tekinolosi, tulaga le lelei ma faʻalavelave, ma ADHD (Yoo et al., 2004; Yen et al., 2007). Ae ui i lea, o fesoʻotaʻiga i le va o le ADHD ma le faʻaogaina o le SNS aʻo faʻataʻavale e leʻi suʻesuʻeina.

O le taula'i atu i le fa'aogaina o le SNS a'o ave ta'avale e tatau ona fa'atatau i le tele ma le fa'atupuina o a'afiaga fa'aletonu o lenei amio. Mo se fa'ata'ita'iga, e le itiiti ifo i le 23% o fa'alavelave ta'avale e aofia ai le fa'aogaina o le telefoni; ma fe'au tusitusia (e aofia ai le fa'aogaina o le SNS) a'o ave ta'avale e fa'atupu fa'alavelave fa'afuase'i e 23 taimi e sili atu ai (TextingThumbBands.com, 2015). E le gata i lea, o le faʻaogaina o le SNS aʻo taʻavale o se faʻalavelave tele lea e manaʻomia ai le gauai tele; O le taimi e tali atu ai aveta'avale a'o fa'aogaina le SNS e pei o le Facebook na fa'agesegese e tusa ma le 38% ma o le fa'aogaina o le SNS a'o ave ta'avale e sili atu ona mata'utia nai lo le inu, fe'au fe'au po'o le ave ta'avale i lalo o le mariuana (Hanlon, 2012). Tele aveta'avale (e tusa ma le 27% i le US (Burns, 2015)), e ui i lea, ia le amana'ia ia tulaga fa'alesoifua maloloina ma fa'aletulafono ma fa'aoga SNS a'o ta'avale (RAC, 2011). E mafai ona avea faʻamaoniga o le ADHD ma se faʻalavelave?

O le fa'amoemoe o lenei su'esu'ega ia malamalama pe fa'apefea ma fa'afefea ona fa'atupuina e fa'ailoga ADHD le fa'aogaina o le SNS a'o ave ta'avale, ma fa'apitoa i le fa'ata'ita'iina ma le su'esu'eina o auala e ono fa'avaeina ai lenei mafutaga. Ina ia faia, matou te faʻalagolago i ni manatu se lua na nono mai i vaisu ma suʻesuʻega faia o filifiliga: o le faʻaitiitiga faʻaitiitiga aʻoaʻoga o le faʻaosofia ma vaisu (Wolpe, 1950; Brown, 1955), ma le fa'aosofiaga fa'aosofiaga ma le va'aiga psychostimulant (Noel et al., 2013), o ia mea uma e faʻamatalaina ai le mafuaʻaga e faʻaauau ai pea ona faia e tagata amioga faʻafitauli. Nono mai vaisu ma faʻataʻitaʻiga faia filifiliga e faʻamatala ai amioga i lalo o tulaga ADHD e talafeagai (Malloy-Diniz et al., 2007), talu ai o le faaletonu o le faiʻai autu o le ADHD ma vaisu e tutusa ma e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave faʻaosofia-taui ma faiga faʻalavelave (Durston et al., 2003; Casey et al., 2007) ma faʻapitoa i le faʻaogaina o le faiʻai o loʻo aʻafia i le taofiofia (Zametkin ma Liotta, 1998) faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o fausaga e aofia ai le mea e taʻua o le faiʻai faʻamalosi (Lou, 1996).

Mai le manatu o le faʻaitiitia o le taʻavale, o le avetaʻavale o se taavale e mafai ona le fiafia, taofia tagata mai le mauaina o taui i totonu e ala i le faʻaogaina o latou SNS, ma faʻateleina o latou popolega e uiga i mea atonu na latou misia ma a latou fesoʻotaʻiga lautele (Gil et al., 2015). I lalo o nei tulaga, e mafai e tagata ona atiaʻe le manaʻo malosi ma faʻalavelave e faʻaaoga le SNS, e le manaia, ma e ono faʻaauau aemaise lava pe a ave taavale (Collins ma Lapp, 1992). O nei tu'inanau e fa'aosofia ai gaioiga, fa'ata'ita'iga, fa'aoga SNS a'o ave ta'avale, ina ia fa'ate'a ai tu'inanau le lelei. Atonu e sili atu le malosi o le manaʻo, sili atu ona faʻalavelave ma aofia ai ata sili atu ona manino i tagata o loʻo mafatia i le tele o faʻamaoniga o le ADHD, aua o nei faʻaʻailoga e faʻaitiitia ai le mafai e tagata ona faʻafefe o latou mafaufau mai mafaufauga faʻalavelave (Malloy-Diniz et al., 2007) ma le faʻaaogaina o le SNS e mafai ona matua tauia mo ia tagata; tamaiti ma tupulaga talavou e iai fa'ailoga ADHD o lo'o i ai le tali atu i taui fa'aagafesootai (Kohls et al., 2009) lea e masani ona saunia e SNS. E foliga mai e tupu lenei mea ona o le faʻaaogaina o le SNS e mafai ona fesoasoani i ia tagata e faʻaalia i latou lava i se malamalama sili atu (Gil-Or et al., 2015), sola ese mai o latou faanoanoaga i aso taitasi (Masur et al., 2014), fa'atuputeleina lo latou manatu fa'aletagata ma fa'afeso'ota'i (Zywica ma Danowski, 2008), ma faaitiitia lo latou tuulafoaiina (Deters ma Mehl, 2013). Talu ai ona o le iai o faʻamaoniga o le ADHD e masani ona faʻaosofia ai le atuatuvale (Randazzo et al., 2008; Hirvikoski et al., 2009) ma fa'aitiitia ai le fa'atauaina o tagata (Bussing et al., 2000; Richman et al., 2010), e talafeagai le manatu o le tele o le manaʻo e faʻaaoga le SNS e sili atu i se vaega e aʻafia e ia tulaga faʻaletonu o le mafaufau lea e mafua ai, a itiiti mai i se vaega, mai le mauaina o faʻamaoniga ADHD.

Mai le faʻaosofia o le faʻaosofia ma le mafaufau faʻapitoa, o le ADHD e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻamoemoe o taui lea e faʻaleleia ai tulaga maualuga o amioga saili taui (Scheres et al., 2007), mai lea taimi i lea taimi ma le faʻaitiitia o le faʻamataʻu faʻavae i luma (Nigg, 2005), ma faafitauli i le faatuai o le faamalieina (Luman et al., 2005). O nei mea uma e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le manaʻo e faʻaaoga se SNS (Ko et al., 2009, 2013), e tusa lava pe ave ta'avale, ma i'u ai i le fa'aogaina o le SNS (Malloy-Diniz et al., 2007). Faʻavae i luga o lenei vaʻaiga, o le poto masani o le tuʻinanau o se faʻataʻitaʻiga autu o amioga faʻamalosi (Verdejo-Garcia ma Bechara, 2009), lea e mafai ona faʻateleina e ala i le insular-cortex gaioiga e faʻalauteleina ai le faʻalauiloaina o le tuʻinanau o ia tuʻinanau, faʻateleina le faʻalagolago i le mesolimbic dopamine system (ie, faʻamalosia amioga faʻamalosi), ma faʻaitiitia ai le mafai e se tasi ona pulea ia tuʻinanau (ie, hypo-activation of prefrontal). faiga cortex; Naqvi et al., 2007; Naqvi ma Bechara, 2010; Noel et al., 2013). O le faʻateleina o gaioiga faʻainisiua e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻalauiloaina o le vaʻaia o avega o loʻo faʻatupuina ai faʻamaoniga o le ADHD, e pei o le faʻateleina o le atuatuvale (Flynn et al., 1999; Wright et al., 2003) ma tiga faʻaagafesootai i foliga o le faʻaitiitia o le taua o le tagata lava ia (Eisenberger et al., 2011; Eisenberger, 2012; Hughes ma Beer, 2013). O le mea lea, mai lenei vaaiga foi, o faailoga ADHD ma a latou avega e fesootai i ai (faʻaitiitia le taua o le tagata lava ia ma faʻateleina le atuatuvale) e mafai ona faʻamalosia amioga saili taui ma faʻaitiitia ai le mafai e se tasi ona faʻalavelaveina (Noel et al., 2013).

I le tuufaatasia, matou te fautua atu e suʻe manatu nei:

H1a: Ole maualuga ole auga ole ADHD ole a fetaui lelei ma le atuatuvale.

H1b: Ole maualuga ole fa'ailoga ADHD ole a feso'ota'i le lelei ma le fa'atauaina o oe lava.

H2a: O le atuatuvale o le a fesoʻotaʻi lelei ma le manaʻo e faʻaoga le Social Networking Site.

H2b: O le fa'atauaina o le tagata lava ia o le a feso'ota'i leaga ma le tu'inanau e fa'aoga le Nofoaga Fa'aagafesootai.

H2c: Ole maualuga ole auga ole ADHD ole a feso'ota'i lelei ma le mana'o e fa'aoga le Social Networking Site.

  H3: O le mana'o e fa'aoga le Social Networking Site o le a fetaui lelei ma le Social Networking Site fa'aoga a'o ave taavale.

Metotia

Su'esu'e Tagata Auai ma Taualumaga

O tagata uma na auai o tamaiti aʻoga i se iunivesite tele i Amerika i Matu o loʻo faʻaaogaina se SNS taʻutaʻua, e taʻua o Facebook, i le taimi o le suʻesuʻega, sa ave taʻavale mo aʻoga poʻo galuega, ma e leʻi aveina ni vasega mai le au suʻesuʻe. Sa sainia uma e sui auai pepa fa'ataga fa'amatalaga (fa'amaonia e le IRB o le Iunivesite o le Setete o Kalefonia, Fullerton) a'o le'i fa'amae'aina su'esu'ega i luga ole laiga, ma tu'uina atu i ai ponesi i a latou kosi e faafesuiai mo lo latou taimi. Na matou amata i se vaega o tagata SNS e lima mo suʻega faʻaalia foliga, sosoo ai ma se suʻesuʻega pailate o le 47 tagata auai (mai le 60, tali fua faatatau o le 78%) mo le fua muamua suʻega ma faʻamaonia. O le suʻesuʻega pailate na maua ai faʻamatalaga faʻaopoopo e fesoʻotaʻi ma manatu (faʻamalosia e faʻaaoga le SNS ma le Temptation and Restraint inventory o loʻo faʻaaogaina i le SNS) e fai ma auala e faʻamautu ai le aoga i totonu, faʻapea foʻi ma lipoti a le tagata lava ia o le lautele o le SNS faʻaoga e avea o se auala e faʻavae ai le vaʻaia. aoga.

O faʻamaumauga faʻasolosolo taimi mo le suʻeina o le faʻataʻitaʻiga na aoina mai se faʻataʻitaʻiga o le 457 tagata auai (mai le 560, le tali o le 82%) mai le iunivesite lava e tasi, e faʻaaoga ai le tuʻufaʻatasia o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina i le suʻesuʻega pailate. O faʻamaumauga mai lenei faʻataʻitaʻiga na aoina i le lua taimi i le taimi, tasi le vaiaso e va ai, e faʻaaoga ai suʻesuʻega i luga o le initaneti na lafoina i luga o le upega tafaʻilagi a le vasega. ADHD, taua o le tagata lava ia ma le pulea o fesuiaiga (tausaga, itupa, tausaga i luga o le SNS, numera o uo SNS, manaoga faʻaagafesootai, ma le faʻaogaina masani o le SNS) na fuaina i le vaiaso 1. Faʻafitauli, manaʻoga ma SNS faʻaaogaina aʻo faʻaaogaina le avetaavale ina ua maeʻa le galu muamua. o le aoina o faʻamatalaga ("i le vaiaso talu ai") na puʻeina i le galu lona lua, i le vaiaso 2. Na faʻaaogaina le mamanu o le taimi e faʻateleina ai le lagolago i finauga mafuaʻaga ma mo le faʻaitiitia o le faʻaituau masani masani. O fa'ata'ita'iga uiga o lo'o fa'amatala atu ile Laulau 1. Ole su'esu'ega ole fa'aogaina ole SNS a'o ta'avale na fa'aalia ai e 59.3% na lipotia mai e le'i faia lava, pe seasea lava, faia i le vaiaso talu ai. E sili atu nai lo le 40% o le faʻataʻitaʻiga na lipotia i luga o se tulaga o le faʻaogaina o le SNS sini aʻo ave taavale i le vaiaso talu ai, ma le 5.5% na lipotia i luga o le sili atu nai lo le "masani" o loʻo auai i lenei amio.

 
TABLE 1
www.frontiersin.org 

Laulau 1. Fa'ata'ita'iga Uiga.

 
 

Tufuga

Ole su'esu'ega pailate (n = 47) fuaina le manaʻo e faʻaaoga le SNS sini, Facebook, faʻaaoga le Facebook Craving Experience (FaCE) fua lea o se fetuunaiga o le Alcohol Craving Experience (ACE) fesili (Statham et al., 2011) i le talaaga o le SNS lea e taulaʻi faapitoa i le tasi SNS, Facebook. O le fua na faʻatino lelei i le suʻesuʻega pailate ma faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai alphas a Cronbach i le va o le 0.85 ma le 0.94. O le sikoa o le FaCE na fuafuaina e ala i le faʻateleina o le averesi o le tolu (ata, malosi ma le faʻalavelave) taimi (FaCE-F) ma le malosi (FaCE-S) sikola o mafaufauga faʻatatau i Facebook i le vaiaso talu ai, e tusa ai ma le faʻatinoga o loʻo faʻamatalaina i totonu. Statham et al. (2011). Na faʻamautuina atili le faʻamaonia o mea e ala i le faʻaogaina o lenei sikoa ma se fuataga o le faʻamalosi e faʻaoga Facebook (α = 0.90, r = 0.54, p <0.001) fetuutuunai mai Raylu ma Oei (2004) ma le Su'esu'ega o Fa'aosoosoga ma Taofi (Collins ma Lapp, 1992) fa'atonuga lona lua e fa'atatau i le fa'asologa o lo'o i ai nei, e ta'ua o le mafaufau-fa'alagona popole ma le Facebook (α = 0.86, r = 0.60, p <0.01) ma taumafaiga e pulea le mafaufau-amio e uiga i le faʻaogaina o Facebook (α = 0.86, r = 0.42, p <0.01). O le fa'amaoniaga fa'amaonia na fa'avaeina e ala i feso'ota'iga ma le fa'amatalaga a le tagata lava ia o le fa'aogaina o le Facebook (r = 0.38, p <0.01) fetuutuunai mai Turel (2015). O fua nei o lo'o tu'uina atu i le Fa'aopoopoga A i Mea Fa'aopoopo.

Ole su'esu'ega muamua ole su'esu'ega a le galu na aofia ai le tele o mea taua, o mea uma na fa'aalia ai le fa'amaoni lelei: (1) ADHD (Kessler et al., 2005, Vaega A o le ADHD-ASRS Screener v1.1, α = 0.72), (2) manatu o le tagata lava ia (Rosenberg, 1965, α = 0.87), (3) manaʻoga lautele (Reynolds, 1982, Pu'upu'u fa'atatau ole Marlowe-Crowne agafesootai mana'oga fua. E le o lipotia le α talu ona fuafuaina se sikoa fa'ailoga), ma le (4) fa'aoga masani a le Facebook (Verplanken ma Orbell, 2003, Lipoti a le Tagata Lava ia Fa'asinomaga o le malosi masani e fa'atatau i le tulaga o le fa'aoga Facebook, α = 0.94). Manatua o le ASRS v1.1 e aofia ai fesili e atagia ai le DSM-IV-TR (American Psychiatric Association, 2000). O le Vaega A e aofia ai fesili e ono e sili ona feso'ota'i ma fa'ailoga ADHD, ma o lea ua fa'atusalia ai se fa'amatalaga puupuu aoga o le fua atoa ASRS v1.1 ma e mafai ona fa'aoga mo su'esu'ega muamua o le ADHD (WHO, 2003). O le suʻesuʻega muamua o le galu na maua ai foi le matua, feusuaiga (Male = 0, Female = 1), tausaga o le poto masani i luga o le SNS sini ma le numera o uo SNS sini, mo faʻamatalaga ma faʻatonuga.

Ole su'esu'ega autu ole galu lona lua na aofia ai le tele o mea taua, o ia mea uma na fa'aalia ai le fa'amaoni lelei: (1) fa'amamafa (Cohen et al., 1983, Faʻamatalaga Faʻafitauli-Puʻupuʻu, PSS-4, α = 0.90), ma le (2) manaʻo e faʻaoga le SNS sini faʻavae i luga o le Elaborated Intrusion (EI) theory of desire (Me et al., 2004) fa'aaoga le FaCE fesili (fa'avae i Statham et al., 2011). O fua fa'atatau sa fa'atuatuaina i sikoa a Cronbach o le 0.93, 0.91, 0.92, 0.93, 0.90, ma le 0.90 mo FaCE-S-ata, FaCE-S-intensity, FaCE-S-intrusion, FaCE-F-ata, FaCE- F-intensity, ma FaCE-F-intrusion, i le faasologa. O le su'esu'ega o le galu lona lua na maua ai fo'i le fa'aogaina e le tagata lava ia o le SNS fa'atatau a'o ave ta'avale, fa'aaoga se mea e tasi e fa'atatau i le fa'aogaina o fua fa'atatau e Turel (2015). O nei fua ma mea o lo'o tu'uina atu ile Fa'aopoopoga A Mea Fa'aopoopo.

Faʻamaumauga o Fuainumera

Fa'amatalaga fa'amaumauga ma feso'ota'iga na fa'atatauina ile SPSS 23. O le fa'ata'ita'iga fa'amautu fa'ata'ita'iga ma le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga na fa'atatauina ma le Structural Equation Modeling (SEM) fale o le AMOS 23 i le mulimulitaia o la'asaga lua-laasaga (Anderson ma Gerbing, 1988) ma le fa'aogaina o ta'iala masani e tipi mo fa'ailoga fetaui (Hu ma Bentler, 1999). Post-hoc na faia su'ega fa'atalanoaga e fa'aaoga ai le faiga o le bootstrap e Faife'au et al. (2007) fa'aogaina le AMOS 23. O faiga fa'avae e fa'apena ona lelei mo su'ega fa'atalanoaga, talu ai e le masani ona fa'asoaina le oloa o fa'atasi e lua (Cheung ma Lau, 2008). I le mea mulimuli, o le faʻatusatusaga o vaega (o loʻo i ai faʻamaoniga e matua tutusa ma le ADHD pe leai) na faia e faʻaaoga ai le multivariate analysis of variance techniques (MANOVA) ma le SPSS 23. O lenei auala o se faʻaopoopoga o le ANOVA faʻataʻitaʻiga i tulaga e tele faʻatusatusaga e tatau ona faʻatautaia, ie , e tele fesuiaiga fa'alagolago (Pedhazur ma Pedhazur Schmelkin, 1991). I ia tulaga e lelei le MANOVA, talu ai o le suʻeina o le tele o faʻataʻitaʻiga ANOVA e faʻaituau le ituaiga-I sese ma e mafai ona oʻo atu ai i faʻamatalaga sese (Tabachnick ma Fidell, 2012). I le male, post-hoc Sa su'esu'eina le fa'avasegaina o feusua'iga e fa'aaoga ai fa'atusatusaga fa'alua i le AMOS 23, fa'atusatusa le ala-i-ala i le va o tane ma fafine.

i'uga

Fa'atusa Fa'atusa

Muamua, o fa'amaumauga fa'amatalaga mo fa'ata'ita'iga o fa'ata'ita'iga (e aofia ai suiga fa'atonutonu) fa'apea fo'i fa'atasiga i totonu na fa'atatauina. O lo'o tu'uina atu i le Laulau 2 (pulea fesuiaiga i le pito i lalo). O lo'o fa'ailoa mai e le laulau o fa'amaopoopo o lo'o i fa'atonuga fa'amoemoeina. O lo'o fa'aalia atili ai fafine i totonu o la matou fa'ata'ita'iga (fa'ailogaina o le 1) na lagona le maualuga o le fa'apopoleina ma le maualalo o le manatu o le tagata lava ia; ma atonu na mafua ai ona lagona le manaʻo malosi e faʻaaoga le SNS sini faʻatusatusa i alii. O tagata laiti e tele feso'ota'iga i le SNS fa'amoemoe ma sili atu le malosi o le fa'aoga SNS fa'atusatusa i tagata matutua i la matou fa'ata'ita'iga. O manaoga fa'aagafesootai, e pei ona fa'amoemoeina, na feso'ota'i ma le fa'aitiitia o lipoti a le tagata lava ia o mea le lelei, e pei ole ADHD, fa'alavelave, mana'o, ma le fa'aogaina ole SNS a'o ta'avale. Na faʻateleina lipoti a le tagata lava ia o mea lelei faʻapitoa e pei o le manatu o le tagata lava ia. O le mea lea, na fa'ai'u ai e taua tele le pulea.

 
TABLE 2
www.frontiersin.org 

Fuafuaga 2. Fa'amatalaga Fa'amaumauga ma Fa'atasi.

 
 

Lona lua, o se faʻataʻitaʻiga faʻamaonia faʻamaonia (CFA) faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma le tele o mea fau: ADHD, manatu o le tagata lava ia, ma le atuatuvale ma vaega o le fua FaCE. E fetaui lelei: χ2/df = 2.40, CFI = 0.95, IFI = 0.95, GFI = 0.93, RMSEA = 0.056, ma le SRMR = 0.066. O le mea lea, na fuafuaina le faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina. I lenei faʻataʻitaʻiga, ADHD, faʻamaʻi ma le manatu o le tagata lava ia na faʻataʻitaʻiina e pei o ni mea faʻapitoa ma le manaʻoga na faʻataʻitaʻiina i se faasino igoa na fuafuaina e faʻatatau i le faʻatinoga o loʻo faʻamatalaina i totonu. Statham et al. (2011). O le faʻataʻitaʻiga foʻi na faʻamatalaina mo aʻafiaga e ono mafai ona faʻatonutonuina: tausaga, itupa, manaʻoga lautele, masani, tausaga i luga o le SNS sini, ma fesoʻotaʻiga ile SNS faʻamoemoe. O le faʻataʻitaʻiga na faʻaalia e fetaui lelei: χ2/df = 2.13, CFI = 0.93, IFI = 0.93, GFI = 0.91, RMSEA = 0.050, ma le SRMR = 0.061. Ae ui i lea, e lua suiga faʻatonutonu e leai ni aʻafiaga taua ma o lea, mo mafuaaga parsimony, na aveesea. O le faʻataʻitaʻiga na toe faʻatatauina, ma o loʻo faʻaalia lelei: χ2/df = 2.19, CFI = 0.93, IFI = 0.93, GFI = 0.91, RMSEA = 0.051, ma le SRMR = 0.063. O fa'asologa o auala fa'ata'atia, o latou tulaga taua, ma le fa'avasegaina o eseesega fa'amatalaina i mea faufale o lo'o tu'uina atu i le Ata. 1.

 
Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org 

Ata 1. Fa'ata'ita'iga Fa'atonu.

 
 

Post-hoc Iloiloga

Muamua, o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai se lua-laasaga faʻasalalauga vaega o le aʻafiaga o le ADHD i luga o le SNS faʻaoga aʻo ave taavale, e ala i le faʻalavelave, faʻatauaina o le tagata lava ia ona sosoo ai lea ma le tuʻinanau. Ina ia mafai ona suʻesuʻeina nei aʻafiaga le tuusaʻo, matou te faʻaaogaina le faiga o le bootstrapping o loʻo faʻamatalaina i totonu Faife'au et al. (2007) ma le 200 toe faʻataʻitaʻiga. I le faʻaaogaina o lenei metotia, o aʻafiaga faʻaituau-faʻasaʻoina o le ADHD i luga o le manaʻo ma le SNS faʻaoga aʻo ave taavale e 0.25 (p <0.01) ma le 0.07 (p <0.01), fa'asologa. O lenei mea e faʻamaonia atili ai le faʻataʻitaʻiga lua-laasaga le faʻaogaina o le ADHD i luga o le Facebook faʻaoga aʻo ave taavale.

Lona lua, fa'aaoga ta'iala a le ASRS v1.1 mo sikoa Vaega A (Kessler et al., 2005), o tagata taʻitoʻatasi na faʻavasegaina o loʻo i ai faʻamaoniga e sili ona ogatasi ma le ADHD (a itiiti ifo ma le fa faʻailoga i luga aʻe o faʻailoga faʻamaonia; n = 110, 24%) pe leai (i lalo ifo o le fa faʻailoga i luga o le faʻailoga faʻamaonia, n = 347, 76%). Ole fesuiaiga ole binary e fai ma sui o se suʻesuʻega muamua ile falemaʻi ole ADHD (ADD).WHO, 2003) e tatau ona suʻesuʻeina atili. O lenei faʻavasegaga muamua na faʻaaogaina e avea o se mea faʻamautu i se suʻesuʻega multivariate o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma le faʻalavelave, manatu o le tagata lava ia, manaʻoga, ma le faʻaogaina o le SNS ao taʻavale e pei o ni fesuiaiga faalagolago. O fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai o lo'o iai le eseesega i le va o vaega (Pilai's Trace of 0.08, F(4, 452) = 9.2, p <0.000). O le eseesega i le va o vaega mo fesuiaiga taitasi e taua foi (Vaʻai vaega uiga ma tulaga o le taua o le va-vaega eseesega i le Ata. 2).

 
Faʻaaliga 2
www.frontiersin.org 

Ata 2. Eseesega i le va o vaega.

 
 

Lona tolu, a'o fa'atonuina le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga mo a'afiaga tau feusua'iga, e le'i manatu i le fa'agasologa o faiga e fa'aogaina ai e le ADHD le fa'aogaina o le SNS a'o ta'avale e ono eseese i le va o itupa. O ia eseesega atonu e talafeagai ona o taunuuga o ma tali o amioga i le ADHD e eseese i le va o itupa i le va o tamaiti (Gaub ma Carlson, 1997) ma tagata matutua (Ramos-Quiroga et al., 2013). E le gata i lea, o itupa e mafai ona eseese i faiga filifiliga i lalo o le atuatuvale (Lighthall et al., 2012). Ina ia faʻamalamalamaina nei eseesega, na faia ai faʻatusatusaga faʻalua i le AMOS 23. O faʻatusatusaga e le faʻamaonia lea e iai se eseesega tele, z-scores mo eseesega, ma le p-taua o loʻo tuʻuina atu i le Laulau 3. O le mana'o e fa'aaoga le SNS ma le SNS fa'aoga masani na sili atu le malosi o a'afiaga i le fa'aogaina o le SNS a'o ave ta'avale mo ali'i nai lo fafine. O amioga na i'u mai e foliga mai e le mana'omia mo na'o tamaitai.

 
TABLE 3
www.frontiersin.org 

Fuafuaga 3. Eseesega i le Path Coefficients i le va o Itupa.

 
 

Talanoaga

E mafai ona avea fa'amaoniga o le ADHD ma mea e le tu'usa'o e fa'aoga ai le SNS a'o ave ta'avale? Ma afai o lea, e mafai ona vaʻaia le ADHD o se maʻi faʻavae e faʻamalosia ai lenei amio, masalo i se auala e tutusa ma le faʻafefea e le faʻamaʻi faʻamaʻi ona faʻamalosia le sailia faʻamalosi o taui fualaau? O lenei suʻesuʻega na taumafai e tali nei fesili ma faʻaiʻuga o loʻo faʻatatau i le tele o sao.

O su'esu'ega e fa'avae i luga o se su'esu'ega e lua-galu o tagata fa'aoga o se SNS ta'uta'ua o lo'o ta'avale i le galuega/a'oga e fesoasoani i nei manatu. Latou te faʻaalia o le ogaoga o faʻamaoniga ADHD e fesoʻotaʻi lelei ma le SNS faʻaoga aʻo ave taavale. E iai fo'i ese'esega taua i le va o le fa'aaogaina e le tagata lava ia SNS a'o ave ta'avale amio a i latou o lo'o iai fa'ailoga e tutusa lelei ma le ADHD ma i latou e leai. O le post-hoc su'esu'ega e lagolago atili ai lenei manatu ma fa'aalia le fa'aogaina o le bootstrapping ma le SEM metotia e fa'aituau-fa'asa'o a'afiaga ole ADHD ile SNS fa'aoga a'o ave ta'avale e taua tele. O lenei aafiaga le tuusaʻo na faʻatalanoaina e ala i le faʻateleina o le atuatuvale ma faʻaititia le manatu o le tagata lava ia ADHD faʻamaoniga na faʻalauiloaina (H1a ma le b na lagolagoina), lea faʻatasi ai ma faʻamaoniga ADHD faʻateleina le manaʻo e faʻaaoga le SNS (H2a, b ma c na lagolagoina). O le maualuga o le tu'inanau na fa'aoso sa'o ai le fa'aogaina o le SNS a'o ave ta'avale, ma tu'uina atu le lagolago i le H3.

O le sao muamua o lenei suʻesuʻega o le faʻasino atu lea i se amioga mataʻutia taua ae leʻi suʻesuʻeina e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga ADHD, e taʻua o le SNS faʻaoga aʻo ave taavale. I le taimi nei, o suʻesuʻega o loʻo taulaʻi muamua i se aiga o amioga mataʻutia e fesoʻotaʻi ma le ADHD, lea e aofia ai galuega faʻafefe ma amioga faʻapitoa, taaloga faitupe ma amioga faʻaaogaina vailaʻau (Groen et al., 2013; Furukawa et al., 2014; Kirino et al., 2015). O nei amioga e mautinoa lava e mafai ona avea ma faʻafitauli ma ua faʻaalia e taʻitaʻia ai iʻuga leaga eseese mo tagata matutua (Wender et al., 2001; Ua lelei, 2006; Tavitason, 2008), e aofia ai le fa'atuputeleina o fa'alavelave fa'afuase'i i auala (Barkley et al., 1993). O a matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le SNS o loʻo faʻaaogaina aʻo ave taavale e le gata o loʻo taatele i le faitau aofaʻi o tagata faʻaoga (sili atu i le 40% o tagata tali mai i la matou faʻataʻitaʻiga o loʻo auai i lenei amioga i totonu o le vaiaso, ma le tasi numera pasene o loʻo faʻaaogaina soo), ae faʻapea foi. o lenei amio e sili atu ona taatele i tagata o loʻo i ai faʻamaoniga e sili ona ogatasi ma le ADHD ma o lenei amio e fesoʻotaʻi, i se tulaga le tuusaʻo, ma le maualuga o faʻailoga ADHD e maua e se tasi.

O fa'ai'uga muamua o lo'o ta'u mai ai o le fa'aogaina o le SNS a'o ave ta'avale atonu e sili atu ona taatele nai lo le mea na manatu muamua (le lipoti a le RAC mai le 2011 fai mai i Peretania 24% o le 17-24 tausaga le matutua ma le 12% o le 25-44 tausaga le matutua na fa'aaogaina SNS, imeli po'o isi. SNS a o ave taavale, RAC, 2011). O le mea lea, o le tulaga o le faʻaaogaina o le SNS aʻo ave taavale i le lautele, aemaise lava i tagata o loʻo i ai le faaletonu o le faiʻai i faiga faʻaiʻuga, e pei o le ADHD, e tatau ona sili atu le gauai ma suʻesuʻega atili.

O lenei manaʻoga ua faʻateleina i le mea moni e faapea o le faʻaaogaina o SNS lauiloa e mafai ona sili ona faʻaosooso ma tauia, talu ai e mafai ona faʻaitiitia lagona le lelei, vaivaiga faʻaagafesootai, ma isi avega o le mafaufau (Ryan ma Xenos, 2011; Sheldon et al., 2011). O le faʻafitauli i ia nofoaga o le, e ese mai i isi auala (faʻataʻitaʻiga, ava malosi, cannabis) e mafai ona faʻaaogaina mo le faʻaitiitia o avega faʻatatau ile ADHD, e masani lava ona sili atu ona maua (a itiiti ifo i le Iunaite Setete o fuafuaga faʻamatalaga uaea e toetoe lava, pe a fai. e le atoatoa, le faatapulaaina), taugofie, ma sili ona leaga-e mafai ona faʻaaogaina faʻafuaseʻi aʻo ave taavale, e aunoa ma le tele o fuafuaga. O le mea moni, e to'atele tagata e vave ona tali atu i fa'ailoga SNS nai lo fa'ailoga auala (Turel et al., 2014), ma le tele o isi fa'aoga SNS a'o ta'avale (Burns, 2015). O le mea lea, o tagata faʻaoga telefoni feaveaʻi ma fuafuaga faʻamaumauga o loʻo taʻavale solo ma se "fana uta," lea e faigofie ona faʻaosoina e le SNS faʻaoga faʻailoga (Turel et al., 2014). Afai tatou te toe amanaʻia le faʻateleina o faʻamaʻi o le ADHD i tagata matutua (Kessler et al., 2006; Fayyad et al., 2007; Simon et al., 2009), o lenei suʻesuʻega o loʻo faʻasino atu i se manaʻoga sili atu e suʻesuʻe pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi le ADHD ma le SNS aʻo ave taavale, ma pe faʻafefea ona faʻavaivaia pe puipuia lenei mafutaga.

O le sao lona lua o lenei suʻesuʻega o le faʻaogaina o le ADHD faʻatasi ma le neuro-amio faʻataʻitaʻiga o vaisu o se auala e faʻamatalaina ai se vaega o amioga faʻamalosi ma le lamatia i tagata o loʻo mafatia i le ADHD. O a'oa'oga fa'aonaponei o vaisu ua fautua mai ai o fa'aletonu i le itiiti ifo ma le tolu neural system e mafai ona faafaigofie ai le sailia o le tau o fualaau faasaina: O le tasi o se faiga le lelei muamua e aofia ai i le faia o faaiuga ma le puleaina o le faanaunau; o le lona lua o se mesolimbic dopamine / striatal system e aafia i le sailia o taui ma le impulsivity; o le lona tolu o se faiga interoceptive faaletonu e aofia ai le insula. O lenei faiga e faʻaaogaina e manaʻoga faʻaletino ma le le atoatoa o le homeostatic, e pei o le mea e tupu i le taimi o le toesea, atuatuvalega, ma le popole, ma e iu ai i le manaʻo ma le faʻamalosi e saili se toomaga poʻo le faʻaitiitia o le tulaga faʻafefe (Noel et al., 2013). Talu ai ona o le ADHD e mafai ona aʻafia ai nei neural system i se auala talitutusa (faʻataʻitaʻiga, ADHD e masani ona aofia ai faiga faʻalavelave faʻamalosi ma / poʻo faiga faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi), matou te fautua atu e mafai e faʻamaoniga o le ADHD ona faʻaleleia amioga saili taui poʻo le faʻafefe o le faʻaitiitia o amioga e pei ole SNS fa'aoga a'o ave ta'avale. O le mea lea, o le faʻaaogaina o le SNS aʻo ave taavale e mafai, i se vaega, faʻaaogaina e fai ma auala e faʻaitiitia ai le manaʻo o se tasi e aʻafia i avega e mafua mai i le le faigofie ona taulimaina faʻamaoniga autu o le ADHD (Sousa et al., 2011; Silva et al., 2014).

O lenei amioga e mafai foi ona mafaufauina e pei ona faʻamalosia e taui faʻamalosi lea e le mafai ona faʻalavelaveina pe a faʻalavelave i faiga faiʻai autu, e pei o le hypoactive prefrontal cortex system mo le taofiofia, ma / poʻo se hyperactive amygdala-striatal system mo le sailia o taui ma le faʻalavelave faʻalavelave. ave iai (Bechara et al., 1999, 2006; Noel et al., 2013). O le faʻaogaina o le insula system e le tuʻinanau na faʻaalia muamua e faʻateleina ai le hypo-activity o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tino ma le hyperactivity o le tino e faʻaosoina ai amioga faʻamalosi (Bechara et al., 1999, 2006; Noel et al., 2013). O su'esu'ega o lenei su'esu'ega e maua ai le lagolago muamua i nei manatu ma fa'aalia ai o fa'ailoga ADHD e fa'aoso ai tulaga leaga e aofia ai le fa'aitiitia o le manatu o le tagata lava ia ma le fa'atuputeleina o le atuatuvale, ma o nei mea fa'atasi e fa'ateleina ai le mana'o e fa'aoga SNS. O nei tu'inanau, i le isi itu, pe a le mafai ona taofiofia, fa'aliliuina i ni amioga fa'atopetope. Tuuina atu o tulaga tutusa i le va o le ADHD ma isi faʻamaʻi e aʻafia ai vaivaiga i le faia o filifiliga, e pei o faʻafitauli o vaisu (Malloy-Diniz et al., 2007), o suʻesuʻega e faʻasino atu i le avanoa e faʻaogaina ai e le SNS aʻo ave le taʻavale e mafai ona aʻafia i faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma vaega tutusa o faiʻai. O matafaioi a nei neural mechanisms i le faʻalauiloaina o lenei amio faʻapitoa, e ui i lea, e manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻaaoga ai metotia faʻataʻitaʻiga o faiʻai.

O le sao lona tolu o lenei su'esu'ega o lo'o fa'asino i faiga e ono fa'atalanoaina ai a'afiaga o fa'ailoga ADHD ile fa'aogaina ole SNS a'o ave ta'avale. E taua tele lenei taula'iga talu ai o le fa'atalanoaina o felafolafoa'iga e mafai ona fesoasoani i le fa'aitiitia o le fa'afitauli (ma e tele lava e le tusa ai ma le tulafono ma fa'asaina, a itiiti mai i le US) amioga; ma o lona uiga puipuia le fa'aliliuina o fa'ailoga ADHD i lenei amio. Aemaise lava, o a matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le SNS aʻo ave le taʻavale e mafai ona faʻaititia e ala i le faʻaitiitia o le manaʻo o se tasi e faʻaaoga le SNS sini ma lona faʻalavelave, aʻo faʻateleina lona faʻaaloalo. E ui e matou te leʻi faʻataʻitaʻiina metotia mo le ausiaina o nei suiga, o suʻesuʻega muamua e faʻaalia ai o ia suiga e mafai ona maua e ala i togafitiga faʻamalositino (Knapen et al., 2005), suiga o le olaga (Sundin et al., 2003), ma le mafai ona fa'aogaina o vaila'au fa'afoma'i ma isi auala e le fa'asalaina e pei o le transcranial magnetic stimulation (Faagalo et al., 2010) i tulaga e sili atu ona ogaoga. O le aoga o ia auala mo le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le SNS aʻo ave taavale, e tatau ona suʻesuʻeina i suʻesuʻega i le lumanaʻi.

O le sao lona fa o lenei suʻesuʻega o le faʻalauteleina lea o le tino o le malamalama e uiga i eseesega o feusuaiga e fesoʻotaʻi ma le ADHD ma le SNS faʻaoga aʻo ave taavale. E ui o suʻesuʻega muamua na faʻasino i ia eseesega e fesoʻotaʻi ma amioga lamatia e pei o le faʻaaogaina o vailaʻau, tali atu i le atuatuvale, ma le faia o filifiliga (Gaub ma Carlson, 1997; Lighthall et al., 2012; Uili ma Naidoo, 2014), o le auala e mafai ai e se tasi ona aafia le auala e faʻaogaina ai le SNS aʻo faʻatupuina amioga avetaʻavale e le o iloa. O a matou suʻesuʻega (silasila i le Laulau 3) o loʻo faʻaalia ai o le tuʻinanau e faʻaaoga le SNS e sili atu le malosi i alii. O le mea lea, o ta'iala fa'asagaga e ono fa'atatau muamua i tama. Ua latou fa'ailoa mai fo'i, mo tamaloloa, fa'aaogaina le SNS a'o ta'avale e le'o fa'aleaga pe lelei le feso'ota'iga ma manaoga fa'aagafesootai ma mo tama'ita'i, tulaga maualalo e sili atu ona mana'omia fa'alapotopotoga. O le mea lea, atonu e mana'omia ai se fa'asa'oga i tama. I le mea mulimuli, o le masani o le faʻaogaina o le SNS e foliga mai o se avetaʻavale malosi mo le faʻaogaina o le SNS aʻo ave taavale mo alii nai lo tamaitai. O lona uiga o fa'atonuga fa'asa'o masani e mafai ona sili atu ona fesoasoani i tamaloloa o se auala le tu'usa'o mo le fa'aitiitia o le fa'aogaina o le SNS a'o ta'avale. O ia faiga fa'avae fa'afeusuaiga, peita'i, e tatau ona su'esu'eina i su'esu'ega i le lumana'i.

O nisi tapula'a ma fa'atonuga o su'esu'ega i le lumana'i e tatau ona fa'ailoa. Muamua, o lenei suʻesuʻega na faʻaaogaina na o le tasi le vaega o le ASRS ma o le mea lea e le mafai ai ona maua suʻesuʻega ADHD. Ae ui i lea, o le iai o faʻamaoniga e tutusa ma le ADHD na lava e faʻaalia ai le eseesega o tagata i tulaga o le SNS faʻaoga aʻo ave taavale. Lona lua, o le suʻesuʻega na taulaʻi i naʻo ni nai fesuiaiga e faʻatalanoaina le fesoʻotaʻiga i le va o faʻamaoniga ADHD ma le SNS faʻaoga aʻo ave taavale. E ui ina sa'o lo matou manatu o i latou nei o puluvaga aoga, atonu e tele isi; ma e tatau ona su'esu'eina i su'esu'ega i le lumana'i. E le gata i lea, ole a'afiaga ole fa'aogaina ole SNS a'o ta'avale e ono eseese e fa'atatau i le gaioiga (siaki vs. fa'afouina) ma tulaga tau feoaiga. O ia suiga e mafai ona fa'amauina i su'esu'ega i le lumana'i. Lona tolu, a'o matou fa'auigaina le feso'ota'iga o faiga su'esu'e i faiga fai'ai o lo'o a'afia i tu'inanau, tu'inanau ma fa'alavelave, e le'i fa'ata'ita'iina. O lea matou te valaʻau ai mo suʻesuʻega i le lumanaʻi e faʻaoga ai isi auala, e pei o le fMRI, e faʻamaonia ai a matou sailiga, ma faʻaopoopoina se faiʻai faʻaogaina vaega i lo matou malamalama i le fesoʻotaʻiga i le va o mea na suʻesuʻeina. Mulimuli ane, o lenei suʻesuʻega na taulaʻi i se tasi faʻataʻitaʻiga o SNS, Facebook. E ui o Facebook atonu o le SNS sili ona lauiloa, e tele isi SNS e mafai ona faʻaaogaina aʻo ave taavale. O su'esu'ega i le lumana'i e tatau ona su'esu'e a tatou fa'ata'ita'iga ma isi SNS ma/po'o amioga mata'utia ma tauia ina ia fa'ateleina ai lona fa'alauteleina.

iʻuga

ADHD ma fa'ama'i fa'ama'i e maua'a i fa'aletonu i faiga fa'apei o fai'ai e a'afia i le fa'atupuina ma le pulea. I lenei suʻesuʻega na matou faʻaalia ai o le mea lea, o amioga mataʻutia i tagata o loʻo i ai faʻamaoniga e tutusa ma le ADHD e mafai ona faʻamatalaina e faʻaaoga ai se vaʻaiga faʻaalia o vaisu. Na matou faʻaalia foʻi o le faʻaogaina o le SNS aʻo ave taavale o se faʻafitauli faʻatupulaia i totonu o sosaiete, ma e sili atu ona taatele i tagata e iai faʻailoga e tutusa ma le ADHD. O su'esu'ega i le lumana'i e tatau ona su'esu'e atili nei fa'alavelave ma su'esu'e ni auala e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o tekonolosi fa'aletonu a'o ave ta'avale.

Tusitala Tusitala

O le tusitala muamua (OT) na aʻafia i suʻesuʻega suʻesuʻega, faʻatinoga, faʻataunuʻuina, suʻesuʻega faʻamaumauga ma le tusitusi. O le tusitala lona lua (AB) sa auai i suʻesuʻega suʻesuʻega, faʻataʻitaʻiga ma tusitusi.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

Faaopoopoga mea

O le Faʻaopoopo Faʻaopoopo mo lenei tusiga e mafai ona maua i le initaneti i le: http://journal.frontiersin.org/article/10.3389/fpsyg.2016.00455

mau faasino

American Psychiatric Association. (2000). Su'esu'ega ma Fa'amaumauga Tusia o Fa'afitauli o le Mafaufau-Text Revision, 4th Edn. Uosigitone, DC: American Psychiatric Association.

Anderson, JC, ma Gerbing, DW (1988). Fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ile fa'atinoga: o se toe iloiloga ma fa'ata'ita'iga e lua-laasaga. Toma. Bull. 103, 411-423. Pule: 10.1037 / 0033-2909.103.3.411

CrossRef Full Text | Scholar Google

Aston-Jones, G., ma Harris, GC (2004). Mea fai fai'ai mo le fa'ateleina o le su'esu'eina o vaila'au i le taimi umi o le fa'amuta. Neuropharmacology 47, 167-179. Tui: 10.1016 / j.neuropharm.2004.06.020

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Barkley, RA, ma Cox, D. (2007). O se toe iloiloga o tulaga lamatia o le aveta'avale ma fa'aletonu e feso'ota'i ma le fa'aletonu o le mafaufau ma le fa'aletonu o le ta'avale ma a'afiaga o vaila'au fa'aosofia i le fa'atinoina o le ta'avale. J. Saogalemu Res. 38, 113–128. doi: 10.1016/j.jsr.2006.09.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Barkley, RA, Guevremont, DC, Anastopoulos, AD, Dupaul, GJ, ma Shelton, TL (1993). Tulaga fa'alavelave fa'atatau ile ta'avale ma taunu'uga o le fa'aletonu o le fa'aletonu o le va'aiga i tupulaga talavou ma talavou-matutua - O se su'esu'ega tulitatao mai le 3-tausaga i le 5-tausaga. Pediatrics 92, 212-218.

Scholar Google

Bechara, A., Damasio, H., Damasio, AR, ma Lee, GP (1999). Sao eseese o le amygdala tagata ma ventromedial prefrontal cortex i le faia o faaiuga. J. Neurosci. 19, 5473-5481.

PubMed Abstract | Scholar Google

Bechara, A., Noel, X., ma Crone, EA (2006). "O le leiloa o le malosi: faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave o le pulea o le manaʻo ma le faia o filifiliga i vaisu," i Tusitaulima o le Implicit Cognition and Addiction, eds RW Wiers ma AW Stacy. ( Thousand Oaks, CA: Sage), 215–232.

Scholar Google

Brown, J. (1955). Amioga saili fiafia ma le manatu fa'aitiitiga aveta'avale. Toma. Faaa. 62, 169–179. faia: 10.1037 / h0047034

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Burns, C. (2015). Toeitiiti 1/3 Tagata Fa'aaoga Facebook A'o Avetaavale. SlashGear [Initoneti]. E maua i luga ole laiga ile: http://www.slashgear.com/nearly-13-people-use-facebook-while-driving-19384388/ (Access November 18, 2015).

Bussing, R., Zima, BT, ma Perwien, AR (2000). Fa'aletagata i tamaiti a'oga fa'apitoa e iai le ADHD: va'aiga i uiga fa'aletonu ma le fa'aogaina o vaila'au. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 39, 1260–1269. doi: 10.1097/00004583-200010000-00013

PubMed Abstract | CrossRef Full Text

Casey, BJ, Epstein, JN, Buhle, J., Liston, C., Davidson, MC, Tonev, ST, et al. (2007). Faʻafesoʻotaʻi Frontostriatal ma lana matafaioi i le puleaina o le mafaufau i matua-tamaiti dyads ma le ADHD. Am. J. Fomaʻi 164, 1729-1736. doi: 10.1176 / appi.ajp.2007.06101754

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Chang, Z., Lichtenstein, P., D'Onofrio, BM, Sjolander, A., ma Larsson, H. (2014). Faʻalavelave faʻafuaseʻi o felauaiga i tagata matutua e iai le le atoatoa o le mafaufau / faʻaletonu ma le aʻafiaga o vailaʻau o se suʻesuʻega faʻavae tagata. JAMA Fomaʻi 71, 319-325. Pule: 10.1001 / jamapsychiatry.2013.4174

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cheung, GW, ma Lau, RS (2008). Fa'ata'ita'iga fa'atalanoaga ma le taofiofia o a'afiaga ole latent variables - Bootstrapping ma fa'ata'ita'iga fa'atusa. Organ. Res. Metotia 11, 296-325. Pule: 10.1177 / 1094428107300343

CrossRef Full Text | Scholar Google

Cohen, S., Kamarck, T., ma Mermelstein, R. (1983). O se fua fa'alelalolagi o le fa'alavelave. J. Health Soc. Amio. 24, 385-396. Pule: 10.2307 / 2136404

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Collins, RL, ma Lapp, WM (1992). Le su'esu'ega fa'aosoosoga ma le fa'asaoina mo le fuaina o le inu. O Br. J. Vaisu. 87, 625–633. doi: 10.1111/j.1360-0443.1992.tb01964.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cortese, S. (2012). Ole neurobiology ma genetics of Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder (ADHD): mea e tatau ona iloa e fomaʻi uma. Eur. J. Pediatric Neurol. 16, 422–433. doi: 10.1016/j.ejpn.2012.01.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cox, DJ, Cox, BS, ma Cox, J. (2011). O faʻalavelave faʻaalia e le tagata lava ia o feʻaveaʻi taʻavale ma faʻamatalaga i le va o avetaavale ma le ADHD: o se suʻesuʻega faʻasolosolo i luga o le olaga atoa. Am. J. Fomaʻi 168, 329-330. doi: 10.1176 / appi.ajp.2010.10091355

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Davidson, MA (2008). ADHD i tagata matutua se toe iloiloga o tusitusiga. J. Atten. Fa'alavelave. 11, 628-641. Pule: 10.1177 / 1087054707310878

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Davis, C., Levitan, RD, Smith, M., Tweed, S., and Curtis, C. (2006). Fesoʻotaʻiga i le 'ai tele, mamafa mamafa, ma le le atoatoa o le mafaufau / faʻafitauli faʻapitoa: o se faʻataʻitaʻiga faʻatusa faʻatulagaina. Taumafa. Faʻatasi. 7, 266-274. doi: 10.1016 / j.eatbeh.2005.09.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Deters, FG, ma Mehl, MR (2013). E fa'atuputeleina pe fa'aitiitia ai le nofo to'atasi o le fa'asalalauina o fa'afouga o tulaga o le facebook? Se fa'ata'ita'iga feso'ota'iga i luga ole laiga. Soc. Psychol. Patino. Sci. 4, 579-586. Pule: 10.1177 / 1948550612469233

PubMed Abstract | CrossRef Full Text

Durston, S., Tottenham, NT, Thomas, KM, Davidson, MC, Eigsti, IM, Yang, YH, et al. (2003). Fa'asologa ese'esega o le fa'agaoioiga fa'a-striatal i tamaiti laiti ma e aunoa ma le ADHD. Biol. Fomaʻi 53, 871–878. doi: 10.1016/S0006-3223(02)01904-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Eisenberger, NI (2012). O faʻavae faʻavae o tiga faʻaagafesootai: faʻamaoniga mo faʻatusa faʻatasi ma tiga faʻaletino. Tomaʻi. Med. 74, 126–135. doi: 10.1097/PSY.0b013e3182464dd1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Eisenberger, NI, Inagaki, TK, Muscatell, KA, Haltom, KEB, ma Leary, MR (2011). Le sociometer neural: fai'ai faiga fa'avae le fa'atauaina o le tagata lava ia. J. Cogn. Neurosci. 23, 3448–3455. doi: 10.1162/jocn_a_00027

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Fayyad, J., De Graaf, R., Kessler, R., Alonso, J., Angermeyer, M., Demyttenaere, K., et al. (2007). Fa'asalalauga fa'alotoifale ma feso'ota'iga o fa'ama'i fa'aletonu o tagata matutua. Br. J. Fomaʻi 190, 402–409. doi: 10.1192/bjp.bp.106.034389

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Flynn, FG, Benson, DF, ma Ardila, A. (1999). Anatomy o le insula - fa'aoga ma fa'aoga fa'apitoa. Apasiology 13, 55-78. Pule: 10.1080 / 026870399402325

CrossRef Full Text | Scholar Google

Fa'agalo, B., Pushparaj, A., ma Le Foll, B. (2010). granular insular cortex inactivation e avea o se tala fou togafiti togafiti mo vaisu nicotine. Biol. Fomaʻi 68, 265-271. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2010.01.029

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Furukawa, E., Bado, P., Tripp, G., Mattos, P., Wickens, JR, Bramati, IE, et al. (2014). Tali BOLD faʻalavelave faʻafuaseʻi i le faʻamoemoe o le taui ma le tuʻuina atu o taui ile ADHD. PLOS ONE 9: e89129. doi: 10.1371 / journal.pone.0089129

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gaub, M., ma Carlson, CL (1997). Eseesega o alii ma tamaitai i le ADHD: o se meta-suʻesuʻega ma iloiloga faʻapitoa. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 36, 1036–1045. doi: 10.1097/00004583-199708000-00011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gil, F., Chamarro, A., ma Oberst, U. (2015). O vaisu i luga ole laiga i luga ole laiga: o se fesili ole "Fefe i le misia"? J. Behav. Faʻaaoga. 4, 51. doi: 10.1556/JBA.4.2015.Suppl.1

CrossRef Full Text

Gil-Or, O., Levi-Belz, Y., and Turel, O. (2015). O le "Facebook-self": Uiga ma mafaufau faʻapitoa o faʻamatalaga sese a le tagata lava ia i luga o le Facebook. I luma. Toma. 6: 99. Pule: 10.3389 / fpsyg.2015.00099

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Goeders, NE (2002). Oti ma vaisu cocaine. J. Pharmacol. Faʻamatalaga. Ther. 301, 785–789. doi: 10.1124/jpet.301.3.785

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Groen, Y., Gaastra, GF, Lewis-Evans, B., ma Tucha, O. (2013). Amioga lamatia i galuega faitupe i tagata taʻitoʻatasi ma le ADHD - o se iloiloga faʻasologa o tusitusiga. PLOS ONE 8: e74909. doi: 10.1371 / journal.pone.0074909

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hanlon, M. (2012). Fa'aaogāina o le Facebook A'o Aveta'avale Sili atu Mata'utia Nai lo le Inuina, Fe'au Fe'au po'o Marijuana. Gizmag, Tekinolosi Fe'avea'i [Initoneti]. E maua i luga ole laiga ile: http://www.gizmag.com/mobile-phones-and-driving-research-from-iam-institute-of-advanced-motorists/21678/2015

Hirvikoski, T., Lindholm, T., Nordenstrom, A., Nordstrom, AL, ma Lajic, S. (2009). O le maualuga o le manatu o le tagata lava ia ma le tele o faʻalavelave, ae o le masani o le cortisol rhythm i le aso, i tagata matutua e iai le ADHD (faʻaletonu o le mafaufau/faʻaletonu). Toto. Faʻatasi. 55, 418-424. doi: 10.1016 / j.yhbeh.2008.12.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hu, LT, ma Bentler, PM (1999). 'Oti'ese ta'iala o fa'ailoga fetaui ile su'esu'ega o le fa'atulagaga fa'atasi; Tulaga masani fa'asaga i isi mea fou. Fa'atonu. Fa'ata'ita'iga Fa'atusa. 6, 1-55. Pule: 10.1080 / 10705519909540118

CrossRef Full Text | Scholar Google

Hughes, BL, ma Beer, JS (2013). Puipuia o le tagata lava ia: o le aʻafiaga o le faʻamataʻu faʻaagafesootai i luga o faʻaaliga o le tagata lava ia. J. Cogn. Neurosci. 25, 613–622. doi: 10.1162/jocn_a_00343

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Jensen, PS, Martin, D., ma Cantwell, DP (1997). Comorbidity i ADHD: aʻafiaga mo suʻesuʻega, faʻataʻitaʻiga, ma le DSM-V. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi 36, 1065–1079. doi: 10.1097/00004583-199708000-00014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kessler, RC, Adler, L., Ames, M., Demler, O., Faraone, S., Hiripi, E., et al. (2005). Le fa'alapotopotoga o le soifua maloloina a le lalolagi matua ADHD fa'asologa o lipoti a le tagata lava ia (ASRS). Toma. Med. 35, 245-256. Pule: 10.1017 / S0033291704002892

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kessler, RC, Adler, L., Barkley, R., Biederman, J., Conners, CK, Demler, O., et al. (2006). Le faʻasalalauga ma faʻasalalauga o le ADHD matutua i le Iunaite Setete: faʻaiʻuga mai le suʻesuʻeina o suʻesuʻega a le atunuʻu. Am. J. Fomaʻi 163, 716–723. doi: 10.1176/ajp.2006.163.4.716

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kirino, E., Imagawa, H., Goto, T., and Montgomery, W. (2015). Sociodemographics, comorbidities, faʻaogaina o le soifua maloloina ma le gaosiga o galuega i tagata Iapani maʻi ma ADHD matutua. PLOS ONE 10: e0132233. doi: 10.1371 / journal.pone.0132233

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Knapen, J., de Vliet, PV, Van Coppenolle, H., David, A., Peuskens, J., Pieters, G., et al. (2005). Fa'atusatusaga o suiga i le fa'aletino o le tagata lava ia, manatu o le tagata lava ia i le lalolagi atoa, fa'avauvau ma le popole pe a mae'a ni polokalame fa'ata'ita'iga eseese e lua o le psychomotor i totonu ole falema'i fa'apitoa ole mafaufau. Psychother. Psychosom. 74, 353-361. Pule: 10.1159 / 000087782

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ko, CH, Liu, GC, Hsiao, SM, Yen, JY, Yang, MJ, Lin, WC, et al. (2009). Gaioiga fai'ai e feso'ota'i ma fa'anaunauga ta'aloga o vaisu ta'aloga i luga ole laiga. J. Psychiatr. Res. 43, 739-747. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2008.09.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ko, CH, Liu, GC, Yen, JY, Chen, CY, Yen, CF, ma Chen, CS (2013). Fai'ai fa'amaopoopo le mana'o mo ta'aloga i luga ole laiga i lalo ole fa'aaliga i mata'upu e iai vaisu ta'aloga i luga ole Initaneti ma i mataupu tu'uina atu. Faʻaaoga. Biol. 18, 559-569. Pule: 10.1111 / j.1369-1600.2011.00405.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kohls, G., Herpertz-Dahlmann, B., ma Konrad, K. (2009). Le tali atu i taui faʻaagafesootai i tamaiti ma tupulaga talavou e iai le faʻafitauli o le mafaufau-faʻaletonu / faʻaletonu (ADHD). Faʻatasi. Faʻailoga o le Brain. 5:20 1–11. doi: 10.1186/1744-9081-5-20

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lighthall, NR, Sakaki, M., Vasunilashorn, S., Nga, L., Somayajula, S., Chen, IY, et al. (2012). Eseesega o alii ma tamaitai i le faia o filifiliga faaiuga e tusa ma taui. Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. 7, 476–484. doi: 10.1093/scan/nsr026

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lou, HC (1996). Etiology ma pathogenesis o le fa'alogo-fa'aletonu Hyperactivity Disorder (ADHD): taua o le vave ma le perinatal hypoxic-haemodynamic encephalopathy. Galuea Paediatr. 85, 1266–1271. doi: 10.1111/j.1651-2227.1996.tb13909.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Luman, M., Oosterlaan, J., ma Satini, JA (2005). Le aʻafiaga o le faʻamalosia o faʻalavelave i luga ole AD / HD: o se toe iloiloga ma iloiloga faʻapitoa. Falemaʻi. Toma. Faaa. 25, 183-213. doi: 10.1016 / j.cpr.2004.11.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Malloy-Diniz, L., Fuentes, D., Leite, WB, Correa, H., and Bechara, A. (2007). Amioga fa'amalosi i tagata matutua e le atoatoa le mafaufau / fa'aletonu: fa'ata'ita'iga o le fa'alogo, afi ma le mafaufau. J. Int. Neuropsychol. Soc. 13, 693-698. Pule: 10.1017 / s1355617707070889

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Masur, PK, Reinecke, L., Ziegele, M., ma Quiring, O. (2014). O le fesoʻotaʻiga o le faʻamalieina manaʻomia ma le Facebook faʻapitoa i le faʻamatalaina o amioga faʻafefe i luga o le Facebook. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 39, 376-386. doi: 10.1016 / j.chb.2014.05.047

CrossRef Full Text | Scholar Google

May, J., Andrade, J., Panabokke, N., ma Kavanagh, D. (2004). Ata o le manaʻo: faʻataʻitaʻiga mafaufau o le manaʻo. manatua 12, 447-461. Pule: 10.1080 / 09658210444000061

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Naqvi, NH, ma Bechara, A. (2010). Le insula ma vaisu o fualaau faasaina: o se vaʻaiga vaʻavaʻai o le fiafia, faʻamalosi, ma le faia o filifiliga. Brain Struct. Lelei. 214, 435–450. doi: 10.1007/s00429-010-0268-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Naqvi, NH, Rudrauf, D., Damasio, H., ma Bechara, A. (2007). O le fa'aleagaina o le insula e fa'alavelaveina ai le tagofia o le ulaula tapaa. saienisi 315, 531â € "534. doi: 10.1126 / science.1135926

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Nigg, JT (2005). Neuropsychologic aʻoaʻoga ma suʻesuʻega i le faʻaletonu o le mafaufau / faʻaletonu: le tulaga o le fanua ma luitau iloga mo le sefulu tausaga a sau. Biol. Fomaʻi 57, 1424-1435. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2004.11.011

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Noel, X., Brevers, D., and Bechara, A. (2013). O se auala neurocognitive e malamalama ai i le neurobiology o vaisu. Curr. Faaiʻu. Neurobiol. 23, 632-638. Pule: 10.1016 / j.conb.2013.01.018

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Oh, S., and Syn, SY (2015). Fa'aosofiaga mo le fa'asoaina o fa'amatalaga ma feso'ota'iga fa'aagafesootai i fa'asalalauga fa'aagafesootai: o se su'esu'ega fa'atusatusa o Facebook, Twitter, Delicious, YouTube, ma Flickr. J. Assoc. Inf. Sci. Tekinolosi. 66, 2045–2060. doi: 10.1002/asi.23320

CrossRef Full Text | Scholar Google

Okie, S. (2006). ADHD i tagata matutua. Niu Egelani J. Med. 354, 2637–2641. doi: 10.1056/NEJMp068113

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Pedhazur, EJ, ma Pedhazur Schmelkin, L. (1991). Fua, Fuafuaga ma Suʻesuʻega - O se Auala Tuufaatasi. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.

Scholar Google

Faife'au, KJ, Rucker, DD, ma Hayes, AF (2007). Fa'atalanoaina manatu fa'atatau fa'atalanoaga: a'oa'oga, metotia, ma fa'atonuga. Amioga Fa'atele. Re. 42, 185-227. Pule: 10.1080 / 00273170701341316

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

RAC (2011). Lipoti a le RAC i Taavale afi 2011. Walsall:RAC. E maua i luga ole laiga ile: http://www.rac.co.uk/advice/reports-on-motoring/rac-report-on-motoring-2011

Ramos-Quiroga, JA, Palomar, G., Corominas, M., Ferrer, R., Catalan, R., Real, A., et al. (2013). Tali fa'amamafa i tagata matutua ma le le atoatoa o le mafaufau ma le le atoatoa (ADHD): eseesega o itupa. Eur. Neuropsychopharmacol. 23, S589–S590. doi: 10.1016/S0924-977X(13)70939-8

CrossRef Full Text | Scholar Google

Randazzo, WT, Dockray, S., ma Susman, EJ (2008). Le faʻalavelave faʻalavelave i tupulaga talavou e le faʻalogo i faʻailoga ADHD. Child Psychiatry Hum. Dev. 39, 27–38. doi: 10.1007/s10578-007-0068-3

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Raylu, N., ma Oei, TPS (2004). Ole fua fa'atauva'a ole taaloga faitupe: atina'e, fa'amaoniga fa'amaonia, ma meatotino psychometric. Toma. Faʻaaoga. Faʻatasi. 18, 100–105. doi: 10.1037/0893-164X.18.2.100

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Reynolds, WM (1982). Atinaʻeina o fomaʻi faʻapitoa ma le aoga o le sikoa a le Marlowe-Crowne. J. Clin. Toma. 38, 119-125.

Richman, G., Hope, T., and Mihalas, S. (2010). "Suʻesuʻega ma Togafitiga o le Faʻatauaina o le Tagata Lava Ia i Tamaiti ma le ADHD," Fa'aletagata i le Tulaga Olaga: Fa'afitauli ma Fa'alavelave, ed. Mary H. Guindon (Niu Ioka, NY: Routledge), 111–123.

Rosenberg, M. (1965). Sosaiete ma le Ata o le Tagata Lava ia. Princeton, NJ: Princeton University Press.

Scholar Google

Ryan, T., ma Xenos, S. (2011). O ai e fa'aogaina le Facebook? O se suʻesuʻega i le va o le Big Five, matamuli, faʻatauvaʻa, tuulafoaiina, ma le faʻaogaina o le Facebook. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 27, 1658-1664. doi: 10.1016 / j.chb.2011.02.004

CrossRef Full Text | Scholar Google

Scheres, A., Milham, MP, Knutson, B., ma Castellanos, FX (2007). Ventral striatal hyporesponsiveness i le taimi o le faʻamoemoeina o taui ile faʻaletonu o le mafaufau-faʻaletonu / faʻaletonu. Biol. Fomaʻi 61, 720-724. Pule: 10.1016 / j.biopsych.2006.04.042

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sheldon, KM, Abad, N., and Hinsch, C. (2011). E lua-fa'agasolo va'aiga o le fa'aogaina o le facebook ma feso'ota'iga mana'omia-fa'amalieina: motusia fa'aoga fa'aoga, ma feso'ota'iga e tauia ai. J. Pers. Soc. Toma. 100, 766-775. doi: 10.1037 / a0022407

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Silva, N., Szobot, CM, Shih, MC, Hoexter, MQ, Anselmi, CE, Pechansky, F., et al. (2014). Su'esu'e mo se fa'avae neurobiological mo a'oa'oga fa'afoma'i a le tagata lava ia i le ADHD fa'atasi ma fa'afitauli o le fa'aogaina o vaila'au i vivo suʻesuʻega o le dopamine transporters faʻaaogaina Tc-99m-TRODAT-1 SPECT. Clin. Nucl. Med. 39, E129–E134. doi: 10.1097/RLU.0b013e31829f9119

CrossRef Full Text | Scholar Google

Simon, V., Czobor, P., Balint, S., Meszaros, A., and Bitter, I. (2009). Fa'asalalauga ma fa'amaopoopoina o le ma'i fa'aletonu o le va'aiga a tagata matutua: fa'ata'ita'iga. Br. J. Fomaʻi 194, 204–211. doi: 10.1192/bjp.bp.107.048827

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sousa, LEAI, Grevet, EH, Salgado, CAI, Silva, KL, Victor, MM, Karam, RG, et al. (2011). Ulaula ma le ADHD: o se iloiloga o vailaʻau a le tagata lava ia ma faʻataʻitaʻiga faʻaleagaina o amioga e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga ma uiga faʻapitoa. J. Psychiatr. Res. 45, 829-834. doi: 10.1016 / j.jpsychires.2010.10.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Statham, DJ, Connor, JP, Kavanagh, DJ, Feeney, GFX, Young, RMD, May, J., et al. (2011). Fuaina o le tu'inanau i le ava malosi: fa'atupuina ole fesili ole Alcohol Craving Experience. onāga i vailāʻau 106, 1230-1238. Pule: 10.1111 / j.1360-0443.2011.03442.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sundin, O., Lisspers, J., Hofman-Bang, C., Nygren, A., Ryden, L., ma Ohman, A. (2003). Faʻatusatusaga faʻalavelave faʻapitoa o le olaga ma le puleaina o le atuatuvale i le faʻaitiitia o lamatiaga o le fatu. Fa. J. Behav. Med. 10, 191–204. doi: 10.1207/S15327558IJBM1003_01

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tabachnick, BG, ma Fidell, LS (2012). Faaaogaina o Fuainumera Faamauina. Boston, MA: Allyn ma Bacon.

Scholar Google

TextingThumbBands.com. (2015). Fe'au tusitusia ma Fuainumera Avetaavale [Initoneti]. Colorado Springs, CO. E maua i luga ole laiga ile: http://www.textinganddrivingsafety.com/texting-and-driving-stats (Access Aukuso 2, 2015).

Turel, O. (2015). O se suʻesuʻega faʻapitoa o le "taamilosaga leaga" o vaisu Facebook. J. Comput. Inf. Syst. 55, 83-91.

Scholar Google

Turel, O., He, Q., Xue, G., Xiao, L., and Bechara, A. (2014). Su'esu'ega o faiga neural sub-serving Facebook "vaisu". Toma. Sui. 115, 675–695. doi: 10.2466/18.PR0.115c31z8

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Verdejo-Garcia, A., ma Bechara, A. (2009). O se manatu fa'ailoga somatic o vaisu. Neuropharmacology 56, 48-62. Tui: 10.1016 / j.neuropharm.2008.07.035

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Verplanken, B., ma Orbell, S. (2003). Mafaufauga i amioga ua tuanai: o se lipoti a le tagata lava ia faasinoupu o le malosi masani. J. Appl. Soc. Toma. 33, 1313–1330. doi: 10.1111/j.1559-1816.2003.tb01951.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

Wender, PH, Wolf, LE, ma Wasserstein, J. (2001). Tagata matutua e iai le ADHD – O se vaaiga lautele. Matutua Matutua. Fa'aletonu Fa'aletonu. 931, 1-16.

PubMed Abstract | Scholar Google

WHO (2003). Tagata Matutua ADHD Lipoti Tagata Lava Fua-V1.1 (ASRS-V1.1) Lisi Siaki Fa'ailoga. (Boston, MA: Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, Iunivesite o Harvard).

Uili, C., ma Naidoo, K. (2014). Eseesega o itupa i tagata matutua adhd - o se fa'ata'ita'iga a le nu'u. Eur. Fomaʻi 29:EPA-1584. doi: 10.1016/S0924-9338(14)78740-1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Winstanley, CA, Aeto, DM, ma Robbins, TW (2006). Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le impulsivity e faʻatatau i le ADHD: faʻaliliuga i le va o suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega. Falemaʻi. Toma. Faaa. 26, 379-395. doi: 10.1016 / j.cpr.2006.01.001

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wolpe, J. (1950). Manaomia-faʻaitiitia, faʻaitiitiga-faʻaitiitiga, ma le faʻamalosia: o se vaaiga neurophysiological. Toma. Faaa. 57, 19–26. faia: 10.1037 / h0055810

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wright, CI, Martis, B., McMullin, K., Shin, LM, ma Rauch, SL (2003). Amygdala ma tali insular i fa'alagona valenced foliga tagata i manu laiti phobia patino. Biol. Fomaʻi 54, 1067–1076. doi: 10.1016/S0006-3223(03)00548-1

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yen, JY, Ko, CH, Yen, CF, Wu, HY, ma Yang, MJ (2007). O faʻataʻitaʻiga o mafaufauga faʻapitoa o le tagofia o le Initaneti: faʻafitauli o le mafaufau ma le le atoatoa o le vaʻaia (ADHD), atuatuvalega, fefaʻatauaiga lautele, ma le ita. J. Adolesc. Soifua Maloloina 41, 93-98. Pule: 10.1016 / j.jadohealth.2007.02.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yoo, HJ, Cho, SC, Ha, JY, Yune, SK, Kim, SJ, Hwang, J., ma isi. (2004). Fa'ailoga o le le atoatoa o le mafaufau ma vaisu i luga ole Initaneti. Fomaʻi maʻi. Neurosci. 58, 487-494. Pule: 10.1111 / j.1440-1819.2004.01290.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zametkin, AJ, ma Liotta, W. (1998). O le neurobiology o le le atoatoa o le mafaufau / faʻafitauli faʻapitoa. J. Clin. Fomaʻi 59, 17-23.

PubMed Abstract | Scholar Google

Zywica, J., ma Danowski, J. (2008). O foliga o facebookers: suʻesuʻeina le faʻaleleia o agafesootai ma faʻamatalaga tau taui; vavalo le facebook(tm) ma le ta'uta'ua tuusa'o mai le va fealoa'i ma le fa'atauaina o le tagata lava ia, ma fa'afanua uiga o le ta'uta'ua i feso'ota'iga semantic. J. Comput. Commun Mediated. 14, 1-34. Pule: 10.1111 / j.1083-6101.2008.01429.x

CrossRef Full Text | Scholar Google

 

Keywords: faʻaoga facebook, ADHD, vaisu ma amioga fai ma vaisu, tuʻinanau, manatu o le tagata lava ia, upega tafaʻilagi faʻasalalau

Fa'amatalaga: Turel O ma Bechara A (2016) Fa'aoga Feso'ota'iga Fa'aagafesootai A'o Aveta'avale: ADHD ma le Mediating Roles of Stress, Self-Esteem and Craving. I luma. Toma. 7: 455. Pule: 10.3389 / fpsyg.2016.00455

Mauaina: 05 Fepuari 2016; Taliaina: 14 Mati 2016;
Lolomiina: 30 Mati 2016.

Faatonutonu e:

Matthias Brand, University Duisburg-Essen, Siamani

Toe iloiloina e:

Bert Theodor Te Wildt, LWL-University Hospital Ruhr-University Bochum, Siamani
Ursula Oberst, Iunivesite o Ramon Llull, Sepania

Pulea © 2016 Turel ma Bechara. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufatufa atu ile aiaiga ole Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe'ā tuʻuina atu le uluaʻi tusitala poʻo le laiseneina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei tusi o tala o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Tusitusi: Ofir Turel, [imeli puipuia]