Luasefulu tausaga o le initaneti o le Initaneti ... Quo Vadis? (2016)

Indian J Psychiatry. 2016 Ian-Mar; 58(1): 6–11.

Tui:  10.4103 / 0019-5545.174354

PMCID: PMC4776584

"O se tagata e leʻi faia se mea sese e lei taumafai lava i se mea fou."

-Albert Einstein

LE FUAFUAGA

I le 1995, ina ua lafoina e le fomaʻi mafaufau i Niu Ioka Dr. Ivan Goldberg se faʻamatalaga faʻamaoni ae faʻafefe i luga o le initaneti psychiatric bulletin board PsyCom.net (e le o toe maua nei) o loʻo eli i le maʻaʻa o le faʻamaʻi faʻataʻitaʻiga o le 4 faʻamalolo fou.th lomiga o le Diagnostic and Statistical Manual (DSM-IV) o le American Psychiatric Association (APA) e ala i le "fausiaina" o se maʻi faʻapitoa e taʻua o le Internet addiction disorder (IAD) ma kukaina ana "tulaga faʻamaonia" e tusa ai ma le DSM style mo le faʻalagolago i vailaʻau, na te le'i iloa na ia tatalaina le pusa a Pandora.[] Na lolovaia o ia ma lana puletini i tagata o loʻo faʻamatalaina a latou tala o le "tumau i le upega" ma saili se fesoasoani mo lo latou tulaga. O se tasi lea o tulaga na te leʻi faʻamoemoe e fai (o ia lava na te leʻi talitonu e mafai ona i ai se "vaisu" moni i luga o le Initaneti ae o le faʻaaogaina tele pe faʻaleagaina), ae o iina o le a le igoa na e tuʻuina atu ai!

I le 1995, o se tagata aʻoga mo suʻesuʻega o le mafaufau o Ms Kimberly Young, i Rochester, ISA, na fiafia i mea o le mafaufau o loʻo i tua o le faʻaogaina o komepiuta ma manatu tutoatasi o le "faʻaaogaina o le Initaneti" o se maʻi faʻamaʻi.[] E manaia le faalogo i lenei tala mai le tusitala lava ia i le 20 tausaga mulimuli ane: “Na amata le vaisu o le Initoneti o se galuega fagafao i totonu o se potumoe e tasi a se tagata suesue i Rochester, Niu Ioka. O aʻu o lena tagata suʻesuʻe talavou. O le 1995, ma sa foliga mai o se uo a lo'u toalua sa fai ma vaisu i AOL Chat Rooms e faaalu le 40, 50, ma le 60 itula i luga o le initaneti i le taimi e $2.95/h e vili ai i luga o le Initoneti. E lē gata na mafatia i laʻua i avega tautupe, ae na iʻu foʻi i le teteʻa o la laʻua faaipoipoga ina ua feiloaʻi ma fafine i potu talatalanoaga i luga o le initaneti.”[] O le isi, e pei ona latou fai mai ai, o le talafaasolopito, faatasi ai ma lana uluai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga lipoti na lolomiina i le 1996 na taʻua 755 taimi, ma lana uluai suʻesuʻega suʻesuʻega faʻaulutalaina, "Internet addiction: Emergence of a new clinical disorder," lomia i le 1998, na ta'ua i se tulaga mata'ina 3144 taimi e pei o Tesema 15, 2015![]

I le 1995, o se fomaʻi suʻesuʻe o le mafaufau o Mark Griffiths, o loʻo galue i le Iunivesite o Nottingham Trent, Nottingham, UK, o le sa fiafia i suʻesuʻega i taaloga faitupe, faʻaogaina komepiuta, ma le faʻaogaina o masini eseese poʻo tekinolosi e tagata lautele mo ni nai tausaga i lena taimi, lomia se tala e faaigoaina, “Technological addictions.”[] O le tausaga na sosoo ai, i le 1996, na ia lomia ai i luga o vaisu i luga o le Initaneti, na ia manatu o se vaega o le faaupuga lautele o vaisu tekinolosi.[]

O le amataga lea, 20 tausaga talu ai. E pei o le tusitala tutoʻatasi Michael OReilly, lipotia i le Canadian Medical Association Journal i le 1996, (o ia lava, ma le fiafia, na ia taʻua e faapea "atonu e ono lamatia o ia i le atinaʻeina o le IAD") na faʻaulutalaina lana tusiga o le "Internet addiction: A new disorder enters the medical lexicon,” lea na ia taʻua ai suʻesuʻega a Young e leʻi faʻasalalauina e uiga i vaisu i luga ole Initaneti.[] E moni lava, o se PubMed suʻesuʻega i luga o le "Internet addiction" o loʻo faʻapipiʻiina lenei lipoti puupuu e pei o le uluaʻi tusiga na aofia i PubMed i le autu.

LE FA'AVAE...

I le taimi nei, i le 2015/6, e pei o Tesema 15, 2015, o loʻo i ai 1561 tala o loʻo taʻua i PubMed i luga o le "Internet addiction." O le mea e sili atu ona manaia o le vaʻai i le saoasaoa o le faʻasalalauga. E ui e na o le tolu mataupu i le 1996, e 32 i le 2005, 275 i le 2014, ma le 296 (ma o loo faitauina pea) i le 2015! O le mea lea, e ui o le tuputupu aʻe o faʻasalalauga e leʻi mataʻina i le sefulu tausaga muamua o lona olaga, o vaisu i luga ole Initaneti ua avea nei ma se talavou matua malosi i lona sefulu tausaga faʻatasi ma se tuputupu aʻe tele i lona lua sefulu tausaga. E le tele ni faaupuga "fou" e mafai ona mitamita i lea tuputupu aʻe i totonu o le 20 tausaga i le PubMed!

E ese mai ai, e ao ona maitauina o le faaupuga “Igoa ua fai ma vaisu” e tele naua tauva; o nisi o mea taua o le faʻaogaina o le Initaneti faʻaogaina, faʻafitauli faʻaoga Initaneti (PIU), faʻaogaina o le Initaneti, faʻaogaina o le Initaneti (IUD), ma le faʻaogaina o le faʻaogaina o ala o faasalalauga faʻaeletoroni i isi. Pathological Internet use poʻo le PIU e masani lava o se taimi e sili ona fiafia i ai i nei aso, ae ua matou pipii i le uluaʻi upu aua o loʻo sili ona lauiloa i le aufaasālalau faʻasalalau ae faʻapea foʻi i suʻesuʻega faʻasaienisi faafomaʻi / mafaufau, aemaise lava ona matou te manaʻo e tuʻu lenei faʻasalalauga. i se vaaiga faasolopito.

O lea la, o a ituaiga o tala o loʻo faʻasalalau i luga o vaisu Initaneti i le sefulu tausaga talu ai? E le o se nofoaga (ma avanoa) mo se iloiloga atoatoa ile autu. Ua lava le faapea atu, e faaopoopo atu i mataupu suʻesuʻe taʻitoʻatasi mai Amerika, Europa, Asia, ma Oseania, o loʻo i ai nei le tele o tala faʻasalalau ma e oʻo lava i ni nai iloiloga faʻapitoa i le toetoe lava o itu uma o vaisu Initaneti, e aofia ai lona manatu ma le tala faasolopito. ,[,] ta'iala mo su'esu'ega,[] fa'ama'i fa'ama'i,[] tulaga tau le mafaufau ma le neuropsychological,[,] vaega neurobiological,[,,,,] ma le pulega, fa'afoma'i fa'apea fo'i fa'ama'i.[,] E foliga mai o le mataupu, e le itiiti ifo i se vaega, ua foia, ma ua lava lo tatou malosi i lo tatou faavae o le malamalama e mafaufau ai, iloa, faʻamaonia, faʻamaonia, togafitia, ma vavalo se mea e taʻua o vaisu i luga ole Initaneti. Luasefulu tausaga … ma ua tatou i ai iina.

Ia, e le'i atoatoa.

… MA PILI

O le oso muamua na sau mai le APA i la latou faʻasalalauga lautele 5th lomiga o le DSM (DSM-5) lomia ia Me 2013.[] E ui lava o le vaega sili ona faatalitali ma sili ona fiafia i ai o le "amio fai ma vaisu" sa teuina moni lava i lona toe faʻatulagaina vaega, "Maʻi e fesoʻotaʻi ma vaisu," o le vaega faʻamaonia e tasi na tausia i lona faʻauʻuga i lalo o vaisu amioga o le faʻaletonu o taaloga faitupe. , lea o se faʻamatalaga laʻititi o le taʻaloga pathological muamua, suia lona fale matua mai faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave o le DSM-IV (e leai se vaega lautele o faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi i le DSM-5) i faʻafitauli faʻalavelave i le DSM-5. E ui lava i faʻamatalaga vave ma faʻamoemoega, o vaisu Initaneti e leʻi maua se fale i lalo o vaisu amio. Nai lo lena, ma toetoe lava o se faʻamafanafanaga taui, o se tasi vaega faʻapitoa o vaisu Initaneti, ua taʻua o Internet Gaming Disorder, ua faʻafiafiaina i le DSM-5, ae naʻo se "Tulaga mo Suʻesuʻega Faʻaopoopo" lea "e manaʻomia nisi suʻesuʻega aʻo leʻi faia. manatu i faʻalavelave faʻapitoa," i lana Vaega III ua taʻua o Faʻasologa Faʻaalia ma Faʻataʻitaʻiga.

O le lona lua, ma le tasi e sili atu ona taua mai se vaaiga faavaomalo e aofia ai Initia, e sau mai le 11 a sau.th toe iloiloga o le Fa'avasegaina Fa'avaomalo o Fa'ama'i (ICD-11) e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO). O se tala talu ai nei mai le WHO Working Group on Classification of Obsessive-Compulsive and Related Disorders, a o talanoaina lenei vaega o se "finauga autu," na faaiʻu ai e faapea, "faʻavae i luga o faʻamaumauga faʻatapulaʻa, o loʻo i ai nei, e foliga mai e vave ona aofia ai. i le ICD-11.”[]

Ona o lenei tulaga, o le faʻataʻitaʻiga lata mai o le Beta Draft o le ICD-11 atoa (lea o loʻo faʻailogaina ai le Mental and Behavioral Disorders e 07) o loʻo pipii i lana faʻataʻitaʻiga muamua o vaega eseese mo "faʻafitauli ona o le faʻaaogaina o vailaʻau" (lea e, i le faʻamatalaga. , e leai se taʻua o soʻo se vaisu o amioga ae naʻo le faʻaaogaina o vailaʻau faʻalavelave faʻalavelave), ma "faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave," lea e faʻaauau pea ona faʻanofo ai le pathological taaloga faitupe ae ua faʻaopoopoina ai foi le "faʻalavelave faʻafeusuaiga faʻalavelave faʻafeusuaiga," o se tauva mo vaisu o amioga, i lalo o le faʻalavelave faʻalavelave. . O vaisu i luga ole Initaneti, i so'o se avatars, e leai se mea e iloa ai.[] E mautinoa lava o se faʻanoanoa tele lea mo le au lagolago ma le siamupini o vaisu o amioga, vaisu faatekinolosi, e aofia ai vaisu Initaneti. Tu'u ai na'o le fa'avasegaina o se ma'i ua fai ma vaisu, ICD-11 Beta Draft e musu e iloa vaisu i luga ole Initaneti o se fa'aletonu i le mea muamua!

Aisea ua faapea ai? Ma, o le a se mea e mafai ona fai? I lo matou mafaufau, o loʻo i ai se faʻasologa o fesili e manaʻomia ona taliina ina ia maua ai se malamalama i le mataupu. O fesili fa'asolosolo ta'itasi e fa'avae i luga ole fesili muamua, manatu o le fesili fa'atulagaina tasi la'asaga i luga e tali i le ioe.

O FESILI E FA

le fesili muamua ma sili: E sili atu le manatu o vaisu i luga o le Initaneti o se "faʻalavelave" poʻo se faʻaauauina o amioga masani (pe a uma, o le faʻaogaina o le Initaneti o se vaega taua o le olaga i aso faisoo o se vaega tele o tagata i le lalolagi atoa, ma faʻateleina le faʻatupulaia - tatou uma lava i luga ole Initaneti "faʻalagolago" i le auala lava e tasi tatou te faalagolago i le tele o mea faavae i le olaga)? E ui ina tele felafolafoaiga ua uma, ae o le tali faigofie i lenei fesili e mafai ona nono mai le ICD-11 Working Group: "Afai e iai se faʻaauau i le va o amioga masani ma faʻamaʻi, o le faʻaleagaina e mafai ona avea ma faʻamautu autu pe faʻaletonu amioga pe leai. O se isi iloiloga taua, mai se vaaiga o le soifua maloloina lautele, pe o maua ni togafitiga aoga.] E pei ona fa'amauina tele i tusitusiga i le 20 tausaga ua tuana'i, o le so'ona fa'aogaina, le pulea, ma le fa'aletonu o le fa'aogaina o le Initaneti, e mafai moni lava ona ta'ita'i atu ai i ni fa'aletonu matuia i nisi tagata. E le gata i lea, mafaufau i le faauigaina o le faaletonu o le mafaufau ma le amio e pei ona taua i le Beta Draft o le ICD-11: "O faaletonu o le mafaufau ma amioga e iloagofie ma e taua tele i le falemaʻi ma faʻafitauli o le mafaufau e fesootaʻi ma le faʻalavelave poʻo le faʻalavelaveina o galuega a le tagata lava ia."[] Tele (ae le o mea uma) o vaisu i luga ole Initaneti o le a faamalieina ai lenei faʻamatalaga. E pei o le tele o isi faʻafitauli o le mafaufau, o le ai ai se "vaega efuefu" tele, ae naʻo le faʻamaonia o loʻo i ai moni lava se "paʻepaʻe" ("masani") ma se "uliuli" (pathological poʻo faʻalavelave) vaega foi. Mai le va'aiga o le soifua maloloina lautele, o se fesili taua lea ona o lona a'afiaga o faiga fa'avae. O lo'o iai fo'i nisi fa'amaoniga e fa'apea, e le itiiti ifo i le fa'aogaina o vaila'au (aemaise le mafaufau fa'amalositino mo vaisu i luga ole Initaneti) e mafai ona aoga e ui ina tele su'esu'ega e mana'omia. Ma e na o le mafai lava, pe a tatou ioe muamua ma le mautinoa e moni lava e mafai ona i ai se faʻafitauli lea o loʻo tatou sailia ai se togafitiga!

le fesili taua lona lua matou te fesili atu, i le manatu o nisi o tulaga o nei amioga soona fai, le pulea, ma le le mautonu o le faaaogaina o le Initoneti e moni o se faaletonu o le mafaufau ma le amio: vaisu faaletonu? E moni lava e tolu vaega laiti o faitioga poʻo fesili i lenei mea:

  1. E mafai faapefea ona i ai se vaisu i se mea e le o se mea faitino e pei o fualaau faasaina?
  2. Aisea e le sili atu ai ona faʻamatalaina e na o se faʻaaliga o isi faʻalavelave faʻavae e pei o le atuatuvale, popole, poʻo le phobia lautele?
  3. Aisea e le sili atu ai le mafaufauina, fai mai, o se faʻalavelave faʻalavelave faʻamalosi (e pei ona faia mo taaloga faʻapitoa poʻo le vaega fou o le faʻaleagaina o amioga faʻafeusuaiga), poʻo se faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave?
    1. E tusa ai ma le tali i le vaega muamua o lenei fesili / faitioga, o le matou manatu o le: Epistemologically, "vaisu" i mea o le mafaufau o se atinaʻe mulimuli ane i le talafaasolopito. Le a'a Latina o le upu "vaisu" - addicere - o lona uiga "ia faʻamasino, faʻasalaga, faʻasalaga, tofia, faoa faamalosi, poʻo - e taua - faʻapologaina."[] O lea la, o le uiga o le “vaisu” o le “faasalaina, malaia, po o le faapologaina.” O le autu o lenei veape transitive e mafai ona avea o soʻo se mea, mai vailaʻau i le taʻalo poker. I luga o le neurobiological note, o le faiai o le aʻoaʻoina poʻo le manatua o se taui aafiaga o le faavae lena o le faʻamalosia lelei faʻavae dopaminergic lea e faʻamatalaina ai le amataga o vaisu, nai lo le faʻamalosi faapitoa (pe cocaine poʻo fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai i luga ole laiga) faʻaosoina lena aafiaga.[] O le taimi lava e faʻaauau ai mo sina taimi, o lenei faiga muamua e faʻaavanoaina le ala mo se faʻatuai-amata faʻafaigaluegaina o nondopaminergic anti-reward mechanisms e maua ai le faʻamalosia le lelei mo se amio faʻapitoa e faʻaauau ai lena amio i se faiga faʻamalosi.[] Ma le mea mulimuli, i le tulaga o amioga, o vaisu (e ese mai i le faʻalagolago ile vailaʻau i se vailaʻau) e pea lava e tusa ai ma se amio autu. E o'o lava ile tulaga ole vaila'au, ole mea e fa'aalia ai le fa'alagolago ile vaila'au o le ma'i fa'aleagaina ole "fa'aogaina" ole vaila'au (fa'amolemole matau: Fa'aoga e fa'atatau i se amio fa'apitoa). Mo se faʻataʻitaʻiga, ave le faʻamatalaga o le faʻalagolago i le ava e pei o le ICD-11 Beta Draft:

“O le fa’alagolago i le ‘ava ose fa’aletonu o le fa’atonutonuina o le ‘ava malosi faʻaaogā, e afua mai i le fai soo po o le faifai pea faʻaaogā o le ava malosi. O uiga fa'apitoa o se ta'avale malosi i faʻaaogā 'ava malosi, fa'aletonu le mafai ona pulea faʻaaogā, ma le fa'ateleina o le fa'amuamua i le ava malosi faʻaaogā i luga o isi gaoioiga. O le tele o taimi e atia'e ai e tagata ta'ito'atasi le fa'apalepale ma iloa fa'ailoga fa'amavae pe a tipi i lalo pe taofi, po'o le fa'aaogaina o le 'ava malosi e puipuia pe fa'aitiitia ai fa'a'ailoga fa'amavae. faʻaaogā o le ava malosi ua fa'atupula'ia ua avea ma taulaiga autu o le olaga o le tagata ma tuu atu isi mea e fiafia i ai, gaoioiga, ma matafaioi i le pito. Fa'aauau le ava malosi faʻaaogā e ui lava i āuga leaga o se uiga taatele.”[]

Ia, se'i o tatou faia sina su'ega malie. Taumafai e sui le upu "ava" i le "Initaneti" i lenei faauigaga ma vaai po o le a le mea e sau mai ai!

  • b.
    O le tulaga lona lua o lenei fesili lona lua / faitioga o se vaega moni. O lo'o i ai se fa'amaumauga tele fa'atasi i le va o vaisu o amioga (e aofia ai vaisu i luga ole Initaneti) ma isi fa'afitauli o le mafaufau, ae maise le atuatuvale ma le popole ma le ma'i pipili.[] Ae ui i lea, e moni lena mea mo le tele o faʻafitauli o le mafaufau ma e mautinoa lava mo faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau i le lautele. O le mea moni o le fa'alagolago i le ava malosi e fa'alavelave fa'atasi ma le fa'avaivai e le fa'atusalia ai le mea muamua ma le mulimuli! Afai lava, o sea mamanu e maua ai le talitonuga i le tutusa o nei faaletonu o amioga ma ni faaletonu o le fai ma vaisu.[] O le mea moni, e le tatau ona faʻamaonia le vaisu i luga ole Initaneti pe afai o ia amioga e naʻo totonu o tuaoi o se faʻalavelave faʻafuaseʻi, atuatuvale, poʻo le popole ma faʻafuaseʻi ona foia pe a maeʻa le fofoina o ia tulaga.
  • c.
    O'o mai i le tulaga lona tolu, o le natura tonu o nei faaletonu o amioga, tatou te tulaueleele i se felafolafoaiga e alu i le fatu tonu o manatu ma nosology o faaletonu o le mafaufau. O fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au, mai lea taimi i lea taimi, ua fa'avasegaina o fa'afitauli o le fa'atonu, fa'alavelave mata'utia o alaleo, fa'alavelave fa'alavelave, po'o le tu'ufa'atasia o nei mea.[] O le le mautonu i le faia o filifiliga ma amioga, o le soona popole-pei o le soona popole, ma se uiga faʻamalosi i le faʻaaogaina faifaipea o vailaʻau, e taua uma. vaega o le faagasologa o vaisu, ae o vaisu e pei o se gestalt ei ai uiga tua atu ta'itasi o nei fa'ailoga ta'itasi; a leai, o fa'afitauli uma o le fa'aaogaina o vaila'au semanu e fa'aaogaina i lalo o so'o se tasi o nei mea.

O le mea lea, matou te faia lenei mataupu i le taimi nei (ioeina e le atoatoa ma o le a manaʻomia ai le tele o suʻesuʻega e faʻamautu) o le pathological poʻo le PIU, pe a maeʻa se tulaga faʻapitoa o le ogaoga ma le faʻaleagaina o galuega, e mafai ona faʻamatalaina o se maʻi faʻamaʻi. Ae ui i lea, matou te fautua atu ia suia le igoa o le tulaga i le "Fa'aletonu le Fa'aaogāina ole Initaneti (IUD).” O lenei faaupuga o loʻo tumau ai uiga autu e tolu: Muamua, o le a vevesi; lona lua, e popole i se amioga autu faapitoa o faaaogaina le Initaneti o se auala (mo soʻo se faʻamoemoega); ma lona tolu, Initoneti) le taulaʻiga “mea” (i se uiga faʻatusa, e le o se mea ae o se taʻavale poʻo se auala) o le faʻaogaina.

le fesili lona tolu, i le manatu o le lua o loʻo i luga ua taliina, o le: Afai e sili ona lelei le manatu o le PIU o se faʻamaʻi faʻamaʻi (ie IUD, o se vaisu amio), o le a le tagata ua fai ma vaisu? O le Initaneti ea o se auala, soʻo se tasi o le tele o gaioiga e faʻaogaina ai polokalama faakomepiuta a le Initaneti (faʻataʻitaʻiga, taaloga faitupe i luga o le initaneti, taʻaloga, fesoʻotaʻiga lautele, fesoʻotaʻiga, matamata i mea faʻapitoa e pei o ponokalafi poʻo suʻesuʻega faasaienisi, faʻatau, ma isi) , po'o se masini fa'apitoa o tekinolosi e fa'afeiloa'i ai le Initaneti (fa'ata'ita'iga, smartphones, tablets, laptop, po'o komepiuta desktop)? O le tele o tusitala o loʻo finau nei e lua ituaiga maʻoti o le IUD - tasi e faʻapitoa (lea o le amio faʻamalosi e masani ona taulaʻi i se faʻaoga faapitoa o le Initaneti) ma le isi faʻasalalauga (pe a leai se mea e taulaʻi ai).[,] O nisi tagata su'esu'e ua iai fo'i fa'amatalaga e uiga i le 'ese'ese o le mafaufau ma le neurobiological ala o nei vaega laiti e lua.[]

I lenei tulaga, matou te toe fai atu o le pathological faʻaaogā o le Initaneti o le popolega autu o loʻo i ai, ae le o le a le faʻamoemoega faʻapitoa e faʻaoga ai. E sili atu ona masani, o tagata faʻaoga o le Initaneti (e lua "masani" ma "pathological") faʻaaogaina mo se seti vaapiapi o faʻamoemoega patino. O le mea moni, o tagata masani masani latou te faʻaogaina le Initaneti mo le tele o faʻamoemoega eseese, aʻo tagata faʻapitoa faʻapitoa e masani ona faʻaitiʻitia lo latou taulaʻi i gaoioiga faʻapitoa (taaloga, taaloga faitupe, feusuaʻiga, talatalanoaga, faʻatau, ma isi) ae le aofia ai isi. O le mea lea e faamanatu mai ai le uiga o le "vaiti o le lisi" na muai lagolagoina mo se "fa'ama'i fa'alagolago" e Edwards ma Gross.[] E na'o ni nai tagata e iai le IUD e leai se mea e taula'i iai; ae ui i lea, e oo lava ia i latou, o le faasee i luga o le Initoneti lava ia e foliga mai e leai se faamoemoega, o se gaoioiga lea, e ui i lea, e “le aoga” i le tulaga tau-taua atonu o loo i ai, o le mea moni o se faaaogaina o le Initoneti!

O le mea lea, o le manatu o le IUD e aveesea ai le fesili pe o se tasi ua fai ma vaisu i luga o le Initaneti o se punavai mo le faamalieina o isi manaʻoga poʻo le avea ma vaisu i luga o le Initaneti o se ala (poʻo se masini e faʻafeiloaʻi ai lena ala), pe a fai o le faʻaaogā o le Initoneti o le autu lea o amioga ua fai ma vaisu. O lenei manatu e taʻu mai e iai tasi IUD, e eseese subtypes or fa'atonuga fa'avae i luga o fa'aoga fa'apitoa po'o le leai fo'i o so'o se mea fa'apitoa (lea e mafai ona manatu i ai "e le'i fa'ama'otiina i se isi itu" i tu ma aga masani nosological).

le fesili lona fa, ma le manatu tatou te manatu o le IUD o se manatu tuʻufaʻatasia ma "subtypes" eseese e faʻavae i luga o faʻaoga patino o le Initaneti, o le: Faʻafefea ona faʻamaonia sea tulaga? O lo'o iai le tele o meafaigāluega su'esu'e ma su'esu'ega (21 meafaigāluega e pei ona ta'ua i le fa'asinomaga 11) e fa'atatau i le malamalamaga a le tusitala i le mataupu. Ae paga lea, o nei meafaifaaili e masani ona tuʻuina mai ai faʻatusatusaga eseese o vaisu Initaneti poʻo le PIU, mai le <1% i le 27%.] Ioe, fa'ata'ita'iga natura ma fa'ata'ita'iga filifiliga o lo'o iai fo'i se sao taua i le fa'amalamalamaina o ia va tele. Ae ui i lea, faʻatasi ai ma ia meafaifaʻaili eseese, o ia fuainumera e faʻaleagaina ai le talitonuga i le manatu ma le suʻesuʻeina o le tulaga. O le tali i lenei fesili e tatau ona faʻavae i luga ole tali a itiiti ifo o se vaega o tali o fesili o loʻo i luga.

VAAIGA INITIA: O SE VAAIGA MATUĀ

O loʻo i ai se tafega o suʻesuʻega Initia i lenei vaega. E ui lava o le uluaʻi tusitusiga na lomia na lomia i le silia ma le sefulu tausaga talu ai, [] e le tele ni tala fa'asalalau o lo'o maua i api talaaga a tupulaga. E i tua atu o le lautele ma le avanoa o lenei tusiga e toe iloilo ai nei mea uma, ae e lua uiga e masani ona vaaia: Muamua, e masani lava o faʻataʻitaʻiga e filifilia e le tagata lava ia poʻo ni faʻataʻitaʻiga faigofie, atonu e maua mai i tamaiti aʻoga kolisi avanoa; lona lua, o se fa'aoga na'o le Su'ega a le Young's Internet Addiction Test.

E manaia le maitauina o suʻesuʻega Initia e lua na faʻatusatusaina le faʻateleina o vaisu Initaneti e ala i le faʻaaogaina o fesili suʻesuʻe eseese e lua mai fausaga eseese o vaisu Initaneti. E tasi suʻesuʻega faʻatusatusa fesili na maua mai le ICD-10 faʻalagolago i mea faʻalagolago ma le fesili a Young;[] o le isi fa'ata'ita'iga na fa'atusaina se fa'ata'ita'iga e sili atu ona fa'asao ma fa'amaonia fa'amautu fa'ata'ita'iga ma le fa'ata'ita'iga mulimuli.[] O suʻesuʻega uma e lua na maua ai le tele o le eseesega i le va o faʻasologa masani mo vaisu i luga ole Initaneti e pei ona fuafuaina e meafaigaluega eseese. O fuainumera faʻasalalau na fesuisuiaʻi lautele, mai le 1.2% i le sili atu i le 50%! Ua faaalia ai le manatu tāua na lāgā i le fesili lona fā o loo i luga.

Aisea e taua ai lenei mataupu mo Initia? O Initia o se atunu'u e fa'ateleina le fa'atuputeleina o feso'ota'iga Initaneti. Amata mai ia Aokuso 14, 1995, ina ua faʻalauiloa e Videsh Sanchar Nigam Limited le auaunaga faʻainitaneti atoatoa muamua a Initia mo avanoa lautele, [] le manaia, toe 20 tausaga mulimuli ane ia Setema 2015, sa i ai le 350 miliona o loʻo faʻaogaina le Initaneti, faʻamalosia i le televave o le faʻasalalauina o telefoni poto ma isi mea faʻaoga Initaneti.[] O le mea moni, e oʻo atu i le 2016, ua sauni Initia e avea ma atunuʻu lona lua e sili ona tele le faʻaogaina o Initaneti, faʻatoʻilaloina Amerika ma lona lua i Saina.[] Faatasi ai ma lenei numera ofoofogia ma le saoasaoa o le tuputupu aʻe, e oʻo lava i se faʻatusatusaga faʻapitoa e naʻo le 5% faʻateleina o le PIU, IUD, poʻo le faʻaogaina o le Initaneti, poʻo le a lava le igoa e taʻua ai, o le a faʻapipiʻi le numera o tagata faʻaoga Initaneti i le 1.5-2 lakh. Ole numera lea e tatau ona fa'atatau!

O le mea lea, o loʻo i ai se faʻaoga faʻapitoa ma le soifua maloloina lautele i le fesili atoa o le IUD, lea o loʻo taʻua o taʻiala autu autu i le faʻatulagaina o le ICD-11.[] I le teuina o lenei mea i lou mafaufau, o le lomiga talu ai nei o le Clinical Practice Guidelines on Newer and Emerging Addictions, o se lomiga aloaia a le Indian Psychiatric Society (IPS), na saunia e le IPS Specialty Section on Substance Use Disorders, na tuʻuina atu se vaega atoa i vaisu o amioga. .[] O nisi e ono finau e faapea o se mea sese le faia o taiala mo togafitiga faafomai i tulaga e oo mai i le taimi nei, o tamaiti matuaoti po o, i le mea sili, o tagata mai fafo.

E LE'I FAIA SE SESE?

I le 2008, o se tusiga "Periscope" faʻasologa i le Indian Journal of Psychiatry ma le faʻaigoaina ma le faʻaulutalaina o le "Internet addiction disorder: Fact or fad? Nosing into nosology” na faaiuina:

"E ui o le lava o faʻamatalaga suʻesuʻega e mafai ona faʻamaonia le IAD i le taimi nei, i le taimi nei e foliga mai o se maʻi faʻafefe. E moni, e saosaolaumea le Initaneti i le taliina o le tele o fesili, ae o le “vaisu o le Initoneti” i le taimi nei ua lāgā ai le tele o fesili nai lo le mafai ona taliina.”[]

Toeitiiti atoa le sefulu tausaga mulimuli ane, faatasi ai ma le DSM-5 ma le faʻalauteleina o tusitusiga faʻasaienisi i lima, matou te malilie i le fuaiupu lona lua ae le o toe faʻatasi ma le muamua. O lo'o iai tagata i fafo o lo'o mafatia ona o lo latou fa'aogaina le lelei o le Initaneti. Latou te manaʻomia le fesoasoani, ma o nisi o latou mafai fesoasoani. E lava faʻamaoniga e fautua mai ai o vaisu i luga ole Initaneti (poʻo le mea tatou te manaʻo e valaʻau IUTA, e tusa ai ma le fa'aogaina o vaila'au o le DSM-5) e le toe mafai ona ta'ua o se fa'agatama. E moni, e tele lava fesili e ao ona taliina, ma o le natura o le faasaienisi le taliina o nai fesili a o laga atili. Matou te ioe atoatoa e tatau ona matou puipuia mai le faʻaaogaina e le populist o le faaupuga e faʻafeagai ma lona faʻaogaina faʻasaienisi, ma ia puipuia mai le faʻateleina o faʻatusatusaga pepelo o le tulaga e ala i le faʻaaogaina faʻafuaseʻi o meafaifaʻaili "diagnostic" o mea tau le mafaufau. O lenei mea e puipuia ai mai le popolega moni o togafitiga faafomaʻi, pathologization, poʻo le "faʻailogaina" o soʻo se amio e tuliloaina ma le tuʻinanau poʻo le fiafia o se maʻi faʻamaʻi. Ae peitaʻi, i le taimi lava e tasi, o le tuu atu o lenei popolega e sili atu i lo tatou tiute ma tiute tauave o le suʻesuʻeina ma le tausia o i latou o loo manaʻomia moni lava, e pei o le togiina o le pepe i fafo ma le vai taʻele. I lenei faiga faigata, e tatau ona i ai ni mea sese i lenei auala po o lena auala ae leʻi mafai ona tatou ausia le paleni saʻo i le va o le lagona ma le faʻapitoa. O le mafuaaga lena e tatau ai ona tatou faamanatu ia i tatou lava le faaupuga lauiloa na mafua mai ia Albert Einstein na sii mai i le amataga.

LUA SEFULU TAUSAGA MA…QUO VADIS?

E leai se mea fou o lo'o matou tu'uina atu iinei - o fesili ta'itasi uma o le "cardinal" na tu'uina atu i luga na fesiligia, fa'amaumauina, ma felafolafoa'i tele, ma fa'ai'uga fesuisuia'i, e masani ona fa'alagolago i le va'aiga a le tagata su'esu'e. O iloiloga auiliili i nei mataupu o le a mana'omia ai se faasologa o iloiloga taua. O le mea na matou fa'amoemoe e fai, o le fa'atulagaina lea o fesili autu i se tulaga fa'apitoa, fa'amanino fete'ena'iga talafeagai, ma fai la matou tulaga, peita'i, e le sa'o pe fefinaua'i, ma le fa'ailoa manino o le a matou talia ma le fiafia e fai faamaonia sese. O le faʻamoemoe o le faʻatupuina atili o le fiafia i lenei vaega taua, e tuʻuina atu se ituaiga o faʻafanua o auala, ma fai le fesili taʻutaʻua na fesili ai St. Peters ia Iesu Toetu: Quo Vadis, Domine?

FUAFUAGA

1. New Yorker Magazine. Na'o le Kiliki No. Talanoa Tala e uiga ia Dr. Ivan K. Goldberg ma le Initaneti Addiction Disorder. [Fa'ai'u maua i le 2015 Tesema 14]. Avanoa mai: http://www.newyorker.com/magazine/1997/01/13/just-click-no .
2. KS talavou. Psychology o le fa'aogaina o komepiuta: XL. Fa'aoga fa'afaigata o le Initaneti: O se mataupu e talepe ai le fa'ata'ita'iga. Psychol Rep. 1996;79(3 Pt 1):899–902. [PubMed]
3. KS talavou. Le faʻaleleia o vaisu Initaneti. Amioga Amio 2015. pii: S0306-460300188-4. [PubMed]
4. KS talavou. Vaisu i luga ole Initaneti: Tulai mai o se maʻi fou ile falemaʻi. Cyberpsychol Amioga. 1998;1:237–44.
5. Griffiths MD. O vaisu faatekinolosi. Clin Psychol Forum. 1995;76:14–9.
6. Griffiths MD. Vaisu i luga ole Initaneti: O se mataupu mo le mafaufau ile mafaufau? Clin Psychol Forum. 1996;97:32–6.
7. OReilly M. vaisu i luga ole Initaneti: O se faaletonu fou ua ulufale atu i le gagana faafomai. CMAJ. 1996;154:1882–3. [PMC free article] [PubMed]
8. Chakraborty K, Basu D, Vijaya Kumar KG. Vaisu i luga ole Initaneti: Fetuuna'iga, feeseeseaiga, ma le auala i luma. East Asian Arch Psychiatry. 2010;20:123–32. [PubMed]
9. Griffiths MD, Kuss DJ, Billieux J, Pontes HM. Le faʻaleleia o vaisu Initaneti: O se vaʻaiga i le lalolagi atoa. Amioga Usu. 2016;53:193–5. [PubMed]
10. Van Rooij AJ, Prause N. O se iloiloga mataʻutia o faʻataʻitaʻiga o le "vaisu i luga ole Initaneti" ma fautuaga mo le lumanaʻi. J Amio Vaisu. 2014;3:203–13. [PMC free article] [PubMed]
11. Kuss DJ, Griffiths MD, Karila L, Billieux J. Initaneti vaisu: O se iloiloga faʻapitoa o suʻesuʻega faʻamaʻi mo le sefulu tausaga talu ai. Curr Pharm Des. 2014;20:4026–52. [PubMed]
12. Suissa AJ. vaisu i luga ole laiga: aga'i i se va'aiga fa'a-psychosocial. Amioga Usu. 2015;43:28–32. [PubMed]
13. Brand M, Young KS, Laier C. Pulea muamua ma vaisu i luga ole laiga: O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma iloiloga o suʻesuʻega o le neuropsychological ma neuroimaging. Luma Hum Neurosci. 2014;8:375. [PMC free article] [PubMed]
14. Montag C, Duke E, Reuter M. O se aotelega puupuu o suʻesuʻega neuroscientific i vaisu Initaneti. I: Montag C, Reuter M, faatonu. Vaisu Initaneti. Neuroscientific Approach and Therapeutical Interventions. Basel: Springer; 2015. itulau 131–9.
15. Lin F, Lei H. Structural faiʻai ata ma vaisu i luga ole Initaneti. I: Montag C, Reuter M, faatonu. Vaisu Initaneti. Neuroscientific Approach and Therapeutical Interventions. Basel: Springer; 2015. itulau 21–42.
16. Kuss DJ, Griffiths MD. Initaneti ma vaisu taʻaloga: O se suʻesuʻega faʻasologa o suʻesuʻega neuroimaging. Fai'ai Sci. 2012;2:347–74. [PMC free article] [PubMed]
17. D'Hondt F, Maurage P. Electrophysiological suʻesuʻega i vaisu i luga ole Initaneti: O se toe iloiloga i totonu ole faiga faʻavae lua. Amioga Usu. 2015:pii: S0306-460330041-1.
18. Camardese G, Leone B, Walstra C, Janiri L, Guglielmo R. Pharmacological togafitiga o vaisu Initaneti. I: Montag C, Reuter M, faatonu. Vaisu Initaneti. Neuroscientific Approach and Therapeutical Interventions. Basel: Springer; 2015. itulau 151–65.
19. KS talavou. Initaneti vaisu: Fa'ailoga, iloiloga, ma togafitiga. I totonu: Vande Creek L, Jackson TL., faatonu. Fa'afouga i Fa'ata'ita'iga Fa'afoma'i. Vol. 17. Sarasota, FL: Fa'apolofesa Punaoa Lomitusi; 1999. itulau 210–27.
20. 5th ed. Uosigitone, DC: APA Press; 2013. American Psychiatric Press (APA). Tusi Taiala mo Su'esu'ega ma Fa'amaumauga; itulau 57–76.
21. Grant JE, Atmaca M, Fineberg NA, Fontenelle LF, Matsunaga H, Janardhan Reddy YC, et al. Faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma "vaisu o amioga" i le ICD-11. Fa'afoma'i Fa'afoma'i a le Lalolagi. 2014;13:125–7. [PMC free article] [PubMed]
22. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. Peta Draft o le ICD-11. [Fa'ai'u maua ile 2015 Tesema 25]. Avanoa mai: http://www.apps.who.int/classifications/icd11/browse/f/en .
23. Latin Dictionary ma Grammar Resources. Fa'auigaga Latina mo: Addico, Addicere, Addixi, Addictus. [Fa'ai'u maua ile 2015 Tesema 15]. Avanoa mai: http://www.latin-dictionary.net/definition/820/addico-addicere-addixi-addictus .
24. Atamai RA, Koob GF. Le atina'eina ma le tausia o vaisu o fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology. 2014;39:254–62. [PMC free article] [PubMed]
25. Ho RC, Zhang MW, Tsang TY, Toh AH, Pan F, Lu Y, et al. Le fesoʻotaʻiga i le va o vaisu i luga ole laiga ma faʻamaʻi faʻapitoa ole mafaufau: O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. BMC Psychiatry. 2014;14:183. [PMC free article] [PubMed]
26. Grant JE, Potenza MN, Weinstein A, Gorelick DA. Fa'atomuaga i vaisu tau amio. Am J Fa'asuasua ole Ava malosi. 2010;36:233–41. [PMC free article] [PubMed]
27. Fineberg NA, Potenza MN, Chamberlain SR, Berlin HA, Menzies L, Bechara A, et al. Suʻesuʻeina amioga faʻamalosi ma faʻamalosi, mai faʻataʻitaʻiga manu i endophenotypes: O se iloiloga faʻamatalaga. Neuropsychopharmacology. 2010;35:591–604. [PMC free article] [PubMed]
28. Davis RA. O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa-amio o le faʻaogaina ole Initaneti ole pathological. Comput Amioga a Tagata. 2001;17:187–95.
29. Edwards G, MM Matua. Fa'alagolago i le ava: Fa'amatalaga le tumau o se ma'i fa'ama'i. Br Med J. 1976;1:1058–61. [PMC free article] [PubMed]
30. Nalwa K, Anand AP. Vaisu Initaneti i tamaiti aʻoga: O se mafuaʻaga o popolega. Cyberpsychol Amioga. 2003;6:653–6. [PubMed]
31. Grover S, Chakraborty K, Basu D. Mamanu o le faʻaogaina o le Initaneti i tagata faʻapolofesa i Initia: Vaʻai mataʻutia i se taunuuga o suʻesuʻega faʻateʻia. Ind Psychiatry J. 2010;19:94–100. [PMC free article] [PubMed]
32. Parkash V, Basu D, Grover S. vaisu i luga ole Initaneti: Pe lua fua fa'ata'ita'iga e fuaina le mea e tasi? Indian J Soc Psychiatry. 2015;31:47–54.
33. Machina DX. VSNL Amata le Au'aunaga Initaneti Muamua a Initia i Aso Nei. [Fa'ai'u maua ile 2015 Tesema 15]. Avanoa mai: http://www.dxm.org/techonomist/news/vsnlnow.html .
34. The Indian Express. Initia e sili atu i le US ma le 402 Miliona Initaneti ile 2016: IAMAI. [Fa'ai'u maua ile 2015 Tesema 15]. Avanoa mai: http://www.indianexpress.com/article/technology/tech-news-technology/india-to-have-402-mn-internet-users-by-dec-2015-will-surpass-us-iamai- report/
35. Vaega Faufautua Fa'ava-o-malo mo le Toe Iloiloga o ICD- Fa'aletonu o le Mafaufau ma Amio. O se ta'iala fa'avae mo le toe iloiloga o le ICD-10 fa'avasegaina o fa'aletonu o le mafaufau ma le amio. Fa'afoma'i Fa'afoma'i a le Lalolagi. 2011;10:86–92. [PMC free article] [PubMed]
36. Basu D, Dalal PK, Balhara YP, faatonu. Delhi: Indian Psychiatric Society; 2016. Fa'ata'ita'iga Fa'ata'ita'i Fa'afoma'i i Fa'afitauli Fa'aletonu Fou ma Fa'atupu A'afiaga.
37. Swaminath G. Fa'aletonu o vaisu i luga ole Initaneti: Moni po'o le fa'aoga? Ulufale i le nosology. Indian J Psychiatry. 2008;50:158–60. [PMC free article] [PubMed]