Ponokalafi: o le mafaufau ma le aʻafiaga o le mafaufau ole $ 97 piliona (2018)

Iloilo le tusiga

Bridie H Peters

lē faʻatino

Fuafuaga: O lenei iloiloga e faʻamoemoe e tauaofai ai suʻesuʻega suʻesuʻega o le soifua maloloina o luga o le initaneti i ona tagata faʻaoga. O loʻo taulaʻi atu i ponokalafi o mea e fai ma vaisu, o aʻafiaga i amioga tau feusuaiga ma le soifua maloloina o le mafaufau.

Metotia: O tala talafeagai e uiga i le soifua maloloina o aafiaga o ponokalafi i luga o le initaneti ua toe iloiloina. O punaoa na afua mai i faʻamaumauga e pei o PubMed ma JSTOR.

Iʻuga: O lenei iloiloga e maua ai faʻamaoniga taua mo le gasegase vaisu o ponokalafi, faʻamaonia le iloiloga o vaisu o ponokalafi e avea o se suʻesuʻega i falemaʻi. Ponokalafi e mafai foi ona atiina ae talitonuga misogynistic, e aafia ai le gaioiga o feusuaiga a ona tagata faaaoga ma i ai ni a latou matafaioi i le faalauiloaina o uiga feusuai ma feusuaiga. O le soifua maloloina o le mafaufau ma ponokalafi e foliga mai o loʻo i ai se mafutaga faʻavae.

Faaiuga: O le malosi o le soifua maloloina o ponokalafi e lautele ma lelei ona faavaeina. Talu ai ona o le natura masani o lenei aufaasālalau, atonu o le a iai ni aʻafiaga ogaoga o le falemaʻi mo nei suʻesuʻega.

tua

O le faateleina o le Initaneti ua faafaileleina ai le tuputupu aʻe o le afi i pisinisi o ponokalafi. [1] O ponokalafi e sili atu ona faigofie ona faasalalauina ma faasalalauina faalauaitele nai lo se isi lava taimi muamua, e tusa ma le kuata o suʻesuʻega i luga o le initaneti ma le 1.5% o upega tafaʻilagi uma [2] , o lenei tuputupu ae e le oʻo mai e aunoa ma se popolega. O le faʻaleagaina o le faʻaleagaina o feusuaiga, misogyny ma le le lelei o le mafaufau o nisi ia o tuuaiga mataʻutia na faia faasaga i lenei gaioiga. [1,3,4] Tuuina atu o le 84% o alii Ausetalia male 23% o fafine 16-25 tausaga e faʻaogaina i le aso nei poʻo vaiaso uma, [5] pe afai o nei moliaga e maua ai le vai, atonu o le a latou aʻafia ma lautele. O le iloiloga o loʻo mulimuli mai o le aotelega o suʻesuʻega i luga o le soifua maloloina o aʻafiaga ponokalafi i luga o ona tagata.

Faaaogaina o ponokalafi e faaaoga ma vaisu

E i ai le tele o felafolafoaiga pe mafai ona maua e ponokalafi le malosi o mea ua fai ma vaisu ma afai e faia, pe foliga tutusa ma isi faaletonu o mea ua fai ma vaisu (e pei o le ava malosi, taaloga malosi). [6] O nei faʻafitauli lelei ua fai ma vaisu o loʻo faʻaalia i le tele o manatu masani ma mamanu amio. E aofia ai ae le faatapulaaina i: (a) le leai o se puleaina o le vailaau / mea o le sauaina; (b) aʻafiaga leaga mai le faʻaaogaina (faʻataʻitaʻiga, agafesootai, galuega poʻo faafitauli ile aoga); (c) le le mafai ona taofia lona faʻaaoga e ui lava i nei taunuuga le lelei; ma (d) nofouta i le vailaau / mea e faʻaleagaina ai. [7] O nei faʻamaoniga o loʻo faʻateleina ona lipotia i tagata mamaʻi o loʻo faitio i ponokalafi. [6]

O faʻataʻitaʻiga o ponokalafi e le o iai nei i le DSM-V poʻo le ICD-10, o loʻo iai le faʻafitauli faʻapitoa o le falemaʻi, ae ui i lea, o le faʻaaogaina o nei suʻesuʻega ua mafua ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o ponokalafi Faʻaaoga e pei o se falemaʻi maʻi. O le tele o suʻesuʻega o loʻo taʻua i totonu o lenei pepa na maua ai tagata masalomia o loʻo i ai lenei maʻi. E leai se maliega i luga o le faʻamatalaga o lenei maʻi, ae pei o isi mea ua fai ma vaisu, o mamanu o loʻo taʻua muamua o uiga ia [7]. O le tele o finauga e finau ai i le faʻaalia o le faʻamalosia o ponokalafi Faʻaaogaina e pei o se falemaʻi maʻi o le manatu lea o nei faailoga e atagia mai ai se taʻaloga maualuga i nisi o tagata ma e le o se mea e mafaufau i se vaisu faʻaleagaina [8] Talu ai lenei finauga, ua taumafai tagata suʻesuʻe e tusi faʻatusatusaga faʻatusatusa i latou o loʻo masalomia Puipuia Ponokalafi Faʻamatalaga Faʻaaoga ma i latou ei ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu i vailaʻau o loʻo sili atu ona faʻamalamalamaina ma faʻamautuina ai le maʻi (eg alcool). O se tasi o mea iloga o le faʻaaogaina o vailaʻau o le faateleina lea o le manao mo se vailaau e aunoa ma se fiafiaga talafeagai mai lona faʻaaogaina [6] I le fMRI e mafai ona faʻaalia i lenei mea e pei o le faʻaitiitia o le tali atu i le dopamine ao talia e le faiʻai ona aʻafiaga [9 ] E tutusa lava sailiiliga na maua i tagata gasegase i le masalomia o vaisu o ponokalafi. O lo latou faanaunauga mo lenei aufaasālalau e sili atu nai lo le aafiaga fiafia i luga o latou [10] ma fMRI suiga e pei o tagata maʻi ma isi mea e faʻaaogaina ai vailaau. [11] Ua maua suʻesuʻega maualalo le lauulu i totonu o le paluga saʻo ma faʻafefeteina le faʻasalaga i totonu oi latou o loʻo faʻaaogaina faʻamalosi ponokalafi. [12] O nei tagata gasegase atonu o le a faateleina le maualuga o le faʻaaogaina o ponokalafi, lea e lagolago ai le manatu e mafai ona atiaʻe le faapalepale i ponokalafi. [13]

O le mea sili ona taua i nei suʻesuʻega, o le faʻaitiitia o le voluma volumes o se faʻatalanoaga mo, ae le o se taunuuga o le faateleina o le ponokalafi. [12] O lenei faʻataʻitaʻiga ua finau mai o tagata e faʻapitoa le faʻaitiitia o le voluma e manaomia ai faʻaopoopoga faaopoopo mo tali dopaminergic. O le mea lea latou te ono faʻaaoga ai le tele o ponokalafi. Faʻatasi ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, oi latou e faʻaitiitia le aofaʻi o voluma e tatau ona mafai ona ausia taunuʻuga fiafia uma o ponokalafi, e tusa lava pe manaʻomia tele. [12] Ae peitaʻi, e foliga mai e leʻo iai le vaʻalele lelei ole vaʻalele i le va o ponokalafi ma le fiafia. [10] E le gata i lea, o suʻesuʻega a le laboratory fMRI ua faʻaalia ai o le faʻaauau pea ona matamata i ata feusuaʻiga e mafai ona mafua ai se tulafono faatonutonu o ala o taui o le faiʻai. [14] O lenei mea e mafai ai e le ponokalafi ona faia se sao i le puleaina o le malosi. Ole mafutaga ole tali-tali o lenei sailiiliga e le mafai ona faʻamautu, ma e le o manino pe o nei suʻesuʻega e na o le tele o tagata e faʻaaogaina poʻo i latou o loʻo i ai isi tulaga lamatia mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

Tulaga o tane ma amioga feusuai

O le isi moliaga e faasaga i ponokalafi o lona gafatia e faʻaalia ai uiga ma amioga misogynistic, aemaise lava i tamaʻitaʻi. I le toe iloiloga o suʻesuʻega a le 135 i le autu, na maua ai faʻasalalauga feusuaʻi, lea na aofia ai ponokalafi, na fesoʻotai saʻo ma "talitonuga faʻafeusuaiga ... ma le sili atu le faapalepale o feusuaiga faʻafeusuaiga i tamaitai" i alii. [15] O lenei aufaasālalau e mafai ona i ai se sao i le faʻaleleia o manatu e lagolagoina ai le faʻamautuina o tamaitai, manatu faapeteriaka ma le gauai atu i le faʻanoanoa fafine. [1] E sili atu lenei mafutaga pe a maua ponokalafi i le taimi o le talavou (12-14 tausaga). [16] E leai ni suʻesuʻega umi i lenei vaega, o le mea lea o nei mea na maua e mafai ona fautua mai ai o tagata ei ai nei manatu e faʻateleina le tele o ponokalafi aʻo faʻamautuina o latou talitonuga. E le gata i lea, afai o ponokalafi e i ai sona sao i le faʻamalosia o uiga tau feusuaiga, o le tele o nei manatu e faʻaauau pea ona aafia ai fegalegaleaiga ma isi e le manino ma faigata ona fuafua.

O le sailiga o loʻo taumafai e faʻavae le aʻafiaga o ponokalafi i luga o feusuaʻiga e matua feteʻenaʻi. O se manatu masani e faapea, o le sauaga na faaalia i ana mea faitino e le mafai ai ona matamata tagata matamata i le osofaiga tau feusuaiga, ma faateleina lo latou malosi e fai solitulafono tau feusuaiga. [17] O lenei vaaiga e lagolagoina e ala i sailiiliga e mafai e le porn ona faateleina le taliaina o feusuaiga ma feusuaiga i alii. [3,18] O lenei faatosinaga i faiga faatupu vevesi e foliga mai e sili ma atonu e faatapulaaina i alii e iai isi tulaga lamatia mo amio feusuai. [1] E aofia ai: talaʻaga o faʻasauāga o aiga, o le faʻaleleia faaleaganuu o le faʻaleleia o le tane ma le malosi, uiga taliaina o le sauāga ma mafaufauga le manatu i feusuaiga. [19] O ponokalafi faʻaaogaina i nei tagata maualuluga lamatia ua fesoʻotaʻi ma le faateleina o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaititia ai le faʻaaogaina o solitulafono tau feusuaiga na faia i tamaʻitaʻi e pei o nei lagona faʻafeusuaiga gaoioi e ala i le faʻaaogaina ponokalafi. O le aʻafiaga o le faʻaaogaina o ponokalafi i le faʻalauiloaina o osofaiga tau feusuaiga ua lelei ona faʻavaeina i tagata e iai isi tulaga lamatia mo osofaiga tau feusuaiga, ae ui i lea, o le mafuaʻaga o fesootaiga i ponokalafi ma feusuaʻiga tau feusuaiga i le tele o tagata faaaoga e itiiti le faʻamalosia ma sili atu ona finau. [1] o ponokalafi e mafai ona i ai se matafaioi i le fausiaina ma le faʻamaonia o uiga e mafua ai nisi o tane i tamaʻitaʻi feusuaʻiga, e ui i lea, atonu e leai se aʻafiaga i tamaʻitaʻi e aunoa ma isi tulaga lamatia mo amioga mataga faʻafeusuaiga [20] E tele pa puipui i suʻesuʻega i lenei fesili, e le o le mea e sili ona taua o le osofaia o feusuaiga ma le uiga lautele o lenei ala o faasalalauga.

E ui lava o le ponokalafi atonu e faatapulaa lona sao i le faalauiloaina o amioga mataga i le tele o alii, o le tuuitiitia o le tui ma le faaleagaina o le erectile ua salalau solo i tagata ponokalafi. [21] I se suesuega o alii talavou, 16% oi latou na faaumatia ponokalafi e sili atu i le tasi vaiaso ua lipotia mai maualalo O le tele o faʻafitauli tau feusuaiga e fesootaʻi ma ponokalafi e faʻaaogaina ai le faigata poʻo le faʻafefe, faʻaitiitia le fiafia i feusuaiga, feusuaʻi ma fefaʻatauaʻiga ma le fiafia mo faʻamalokalafi i luga o se paaga feusuaiga. [0] O le faaleagaina o Erectile e matua aʻafia lava i le faʻaaogaina o ponokalafi ma pe a iai, e masani ona tupu i le va o feusuaiga vavalalata, ae le o mea e faʻaalia i feusuaiga. [22] Maʻa e faʻaaogaina ponokalafi e faʻaosofia ai manaʻoga tau feusuaʻiga e ono aʻafia ai nei faʻamaumauga. E ui lava i lea, o le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻaogaina i luga o le tele o tala na faʻamaumauga o se togafitiga lelei mo tagata gasegase e faʻaleagaina ai feusuaiga, e fautua mai ai o loʻo faia ai foi se mafuaʻaga i lenei tulaga. [23] Na suʻesuʻeina e se suʻesuʻega uumi, i le vaʻaia o uiga le lelei o le ulugalii faaipoipo. O le faʻaaogaina o ponokalafi na maua e le gata o se oloa o le le fiafia i le ulugalii, ae o se mafuaaga mafuaʻaga mo le le faamalieina. O lenei aufaasālalau o le ata lona lua sili lea o le matai le lelei o le ulugalii i totonu o le suʻesuʻega, na o le naʻo le tulaga faaipoipo i le amataga o le suʻesuʻega. O nei aafiaga e faateleina i le tele o taimi o ponokalafi e faaaoga ma e foliga mai e na o tane lava e faaaogaina ponokalafi ae le o ava. [10]

Soifua maloloina o mafaufau

Faatasi ai ma le faateleina o le fiafia o lo tatou sosaiete i le soifua maloloina o le mafaufau, o le ponokalafi o le aafiaga i lenei eria ua maeʻa ona suʻesuʻeina. O le faʻaaogaina o ponokalafi e fesoʻotaʻi malosi ma maʻi o le mafaufau, tuulafoaiina, le lelei o le tagata lava ia ma le faʻaitiitia o le lelei o le olaga. [5,27,28,29] O se suʻesuʻega a Ausetalia e uiga ile tupulaga talavou 914, na latou maua mai 6% i latou na lipotia faafitauli o le mafaufau i masina 52 talu ai, e sili atu ma le vaiaso i le vaiaso nai lo i latou e le i faia [5] Masturbation i luga o le initaneti. malosi le fesoʻotaʻi ma le le fiafia i le ola le lelei ma le lagona le lelei o fesoʻotaʻiga lautele. [29] O ponokalafi e mafai ona i ai se mafuaʻaga o lenei sootaga, ae tutusa lava, atonu o se auala e taumafai ai talavou e fesoasoani i lagona o le tuulafoaiina. O le suʻesuʻeina o le mafuaʻaga o lenei sootaga, o se suʻesuʻega na faʻasalalau i le amataga o lenei tausaga na maua ai le faʻaalia o le faʻaalia o ponokalafi i le tauleʻaleʻa, o se mafuaʻaga taua mo le atuatuvale ma le tauaogaina o le tagata lava ia i le olaga mulimuli. [30] I le isi itu, o le maualalo o le taua o le tagata lava ia ma lagona atuatuvale i alii talavou o loo taulaʻi i le faaaogaina o ponokalafi mataga. [31] O le tele o le leaga o le mafaufau ma ponokalafi e faʻamalosia e le tasi le isi e le manino. O le faʻateleina o faʻasalalau o lenei aufaasālalau e faʻatautaia ai faʻaosoosoga masani i lenei tulaga faigata e fai. O suʻesuʻega faʻapitoa e suʻe ai faʻamaʻi togafitiga o ponokalafi faʻateʻaina o tagata mamaʻi ma le faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau o le a sili atu le aoga o le soifua maloloina.

iʻuga

E ui o le tele o suʻesuʻega suʻesuʻeina o aʻafiaga tau le soifua maloloina o ponokalafi e le o aofia ai, ae o loʻo i ai pea le tele ma e manaʻomia le popolega i lenei faʻalapotopotoga. O lenei avanoa o le a sili ona aoga mai nisi suʻesuʻega umi o loʻo faʻamalamalamaina ai le mafuaʻaga o le ponokalafi i le faʻalauiloaina o mataupu tau soifua maloloina o loʻo taʻua i luga. O le faʻaaoga lelei o lenei ala o faasalalauga e avea o se papupuni i suʻesuʻega suʻesuʻeina i lenei vaega, ae faʻamalosia ai foi le manaʻoga mo nisi suʻesuʻega, ona o le tele o aʻafiaga o falemaʻi o loʻo aʻafia ai nei sailiiliga. E le gata i lea, o lenei atinaʻe ua suia tele i lenei seneturi i le faʻateleina o le initaneti, ma o aʻafiaga atoa o lenei mea e mafai ona manino.

Faʻafetai

Koshy Matthew & Tim Hanna.

Feeseeseaiga o tului

Leai se tasi na faʻaalia.

Fesoʻotaiga

[imeli puipuia]

mau faasino

1. Owens E, Behun R, Manning J, Reid R. O le Aʻafiaga o Initaneti Ponokalafi i Tamaiti: O se Iloiloga o le Suesuega. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia. 2012; 19 (1-2): 99-122.

2. Papadopoulos L. Feusuaiga o Tagata Talavou [Initaneti]. Ofisa o Aiga; 2010 p. 45. Maua mai: http: // webarchive. nationalarchives.gov.uk/20100408115835/http://www. homeoffice.gov.uk/documents/Sexualisation-young-people.html

3. Allen M, Emmers T, Gebhardt L, Giery M. Faʻaaliga i Ponokalafi ma le Taliaina o Tala Faʻaipoipo. Journal of Communication. 1995; 45 (1): 5-26.

4. Weaver J, Weaver S, Mays D, Hopkins G, Kannenberg W,
McBride D. Mental and Indicative Health Indicators and Sexual Indicators
Faʻaaoga manino le faʻaaogaina o amio e tagata matutua. Le Journal of Sexual
Medicine. 2011;8(3):764-772.

5. Lim M, Agius P, Carrotte E, Vella A, Hellard M. Young
Ausetalia 'faaaogaina o ponokalafi ma mafutaga ma tulaga lamatia o feusuaiga
amioga. Ausetalia ma Niu Sila Journal of Health Health.
2017;41(4):438-443.

6. Alofa T, Laier C, Brand M, Hatch L, Hajela R. Neuroscience o
Internet Porno Porno Addiction: O Se Toe Iloiloga ma Toe Iloiloga. Faʻaaloalo
Sciences. 2015;5(3):388-433.

7. Doornwaard S, van den Eijnden R, Baams L, Vanwesenbeeck
O aʻu, o Bogt T. Lower Psychological Well-Being and Sexual Sexuality
Tului Faʻamatalaga Faailoga o le Faʻaaogā Faʻaaogaina o Faʻamatalaga Feusuaiga
Initaneti Mea Faatasi ma Tama Talavou. Tusi o le Autalavou ma
Adolescence. 2015;45(1):73-84.

8. David L. Your Brain i luga o le Porn - E LE FIAFIA AI [Initaneti].
Psychology Today. 2013 [taʻua 27 Aokuso 2018]. Maua mai:
https://www.psychologytoday.com/au/blog/women-whostray/
201307 / your-brain-porn-its-not-addictive

9. Allen M, Emmers T, Gebhardt L, Giery M. Exposure
i Ponokalafi ma le Taliaina o Tala Faʻaipoipo. Lautusi o
Communication. 1995;45(1):5-26.

10. Voon V, Mole T, Banca P, Porter L, Morris L, Mitchell S
et al. Faʻasalaga i Neural Correlation of Sexual Cue Faʻatonuga i Tagata Taitoatasi
ma e aunoa ma le malosi o amioga feusuai. PLOS ONE.
2014; 9 (7): e102419.

11. Volkow N, Koob G, McLellan A. Neurobiologic Agaiga
mai le faʻataʻitaʻiga o le faʻamaʻi pipisi. New England Journal
of Medicine. 2016;374(4):363-371.

12. Kühn S, Gallinat J. Brain Faʻatulagaga ma Taunuʻuga
Fesoʻotaʻiga Fesootai ma le Manatu Taukalafa. JAMA
Fomaʻi. 2014; 71 (7): 827.

13. 4th Conference Faʻavaomalo e uiga i Faʻafitauli Faʻaleagaina
Fepuari 20-22, 2017 Haifa, Isaraelu. Lautusi o Faʻasalaga Faʻaleaga.
2017;6(Supplement 1):1-74.

14. Banca P, Morris L, Mitchell S, Harrison N, Potenza M, Voon
V. Faʻaleleia, tuʻutuʻuga ma le gauai atu i taui tau feusuaʻiga.
Journal of Psychiatric Research. 2016; 72: 91-101.

15. Ward L. Media ma Sexualization: State of Empirical
Suesuega, 1995-2015. Le Journal of Sex Research. 2016; 53 (4-
5): 560-577.

16. Brown J, L'Engle K. X-Faʻaalia Uiga Feusuaiga ma Amioga
Faʻafesoʻotaʻi ma le US Exemples 'Exposure to Sexuality
Faʻaaliga manino. Journal of Geriatric Psychiatry and Neurology.
2009;36(1):129-151.

17. Le Vaʻaia o Fesoʻotaiga i le va o Faʻasalaga Feusuaiga Ma Porn
[Initaneti]. Faʻatau le Fualaau Fou. 2018 [taʻua 29 Iuni 2018]. Maua
mai: https://fightthenewdrug.org/the-disturbing-link-betweenporn-
ma-sex-solitulafono /

18. Flood M. Youth and Pornography i Ausetalia [Internet].
Canberra: O le Ofisa o Ausetalia; 2003. Maua mai: https: //
eprints.qut.edu.au/103421/1/__qut.edu.au_Documents_
StaffHome_StaffGroupR% 24_rogersjm_Desktop_M% 20Flood_
AAA%20PDF%20but%20public%20-%20Copies_Flood%20
Hamilton%2C%20Youth%20and%20pornography%20in%20
Ausetalia% 2003.pdf

19. Malamuth, N., & Huppin, M. (2005). Ponokalafi ma
talavou: Le taua o eseesega o tagata taitoatasi. Tupulaga Talavou
Fomaʻi, 16, 315-326.

20. Ferguson C, Hartley R. O le fiafiaga e le o toe mamao ...
le tau le mafai ona totogi ?. Faʻasalaga ma Amio Faʻasalaga.
2009;14(5):323-329.

21. Park B, Wilson G, Berger J, Christman M, Reina B, Epikopo F et
f. Pe o Initaneti Initaneti e mafua ai le Faʻasalaga Feusuaiga? Se Iloiloga
ma faʻamatalaga faʻapitoa. Faʻataʻitaʻiga Faʻatekonolosi. 2016; 6 (3): 17.

22. Pizzol D, Bertoldo A, Foresta C. Adolescents ma le porn web:
vaitau fou o feusuaiga. International Journal of Adolescent Medicine
ma le Soifua Maloloina. 2015; 0 (0).

23. Park B, Wilson G, Berger J, Christman M, Reina B, Epikopo F et
f. Pe o Initaneti Initaneti e mafua ai le Faʻasalaga Feusuaiga? Se Iloiloga
ma faʻamatalaga faʻapitoa. Faʻataʻitaʻiga Faʻatekonolosi. 2016; 6 (3): 17.

24. Doidge N. Le Brain E Suia Lava: Tala o le Tagata Lava Ia
Maualuga mai le Fontiers of Brain Science. 1st ed. Niu Ioka:
Penguin Books; 2007.

25. Porto R. Habitudes masturbatoires ma feusuaiga feusuaʻiga
masculines. Sexologies. 2016;25(4):160-165.

26. Perry S. O le matamata i ponokalafi e faaitiitia ai le tulaga lelei o le faaipoipoga
Ova taimi? Faʻamataoniga mai Faʻamatalaga umi. Faletusi o Feusuaiga
Behavior. 2016;46(2):549-559.

27. Leppink E, Chamberlain S, Redden S, Grant J. Faʻafitauli
amioga feusuaʻi i le autalavou matutua: Fegalegaleaiga i fafo atu o falemaʻi,
amioga, ma neurocognitive eseese. Suesuega Tomai Faapitoa.
2016; 246: 230-235.

28. Yoder V, Virden T, Amin K. Internet Pornography ma
Tuʻua: O Se Asosi ?. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia.
2005;12(1):19-44.

29. Boies S, Cooper A, Osborne C. Variata i luga ole Initaneti
Faʻafitauli ma le Faʻatinoina o le Tamaoaiga i Gaoioiga Faʻafeusuaiga i luga o le Initaneti:
Aafiaga mo le Atinaʻeina o Agafesootai ma Feusuaiga a Talavou Matutua.
CyberPsychology & Amioga. 2004; 7 (2): 207-230.

30. Ma C. Sootaga i le va o le avanoa i le initaneti
Ponokalafi, Faʻaleleia o le Mafaufau ma le Faʻasalaga Feusuaiga
i totonu o Hong Kong Saina talavou a le Hong Kong: o le tolu-wave
Suesuega Uumi. Faʻaaogaina Suʻesuʻega i le Quality of Life. 2018 ;.

31. Doornwaard S, van den Eijnden R, Baams L, Vanwesenbeeck
O aʻu, o Bogt T. Lower Psychological Well-Being and Sexual Sexuality
Tului Faʻamatalaga Faailoga o le Faʻaaogā Faʻaaogaina o Faʻamatalaga Feusuaiga
Initaneti Mea Faatasi ma Tama Talavou. Tusi o le Autalavou ma
Adolescence. 2015;45(1):73-84.