O se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻasalalau e uiga i aafiaga o ponokalafi (2000)

Oddone-Paolucci, Elizabeth, Mark Genuis, ma Claudio Violato.

In Le suia o le tuputupu ae o le aiga ma tamaiti, pp. 48-59. Taylor ma Francis, 2017.

10.4324/9781315201702

lē faʻatino

O se suʻesuʻega faʻasalalau o le 46 na lolomiina suʻesuʻega na faia e fuafua ai aʻafiaga o ponokalafi i feusuaiga faʻafeusuaiga, faʻasalaga feusuaiga, uiga e uiga i fegalegaleaiga vavalalata, ma uiga e uiga i le tala faʻaipoipo. O le tele o suʻesuʻega sa faia i le Iunaite Setete (39; 85%) ma na amata mai le 1962 i le 1995, ma 35% (n = 16) na lomia i le 1990 ma le 1995, ma le 33% (n = 15) i le va o le 1978 ma 1983. O le aofaʻi atoa o le aofaʻi o 12,323 tagata na aofia ai le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei. Aʻafiaga tele (d) na faʻatulagaina i luga o faʻalagolago taʻitasi suiga mo suʻesuʻega na lolomiina i totonu o le aʻoaʻoga api talaaga, sa i ai le aofaʻi atoa tele o 12 pe sili atu, ma aofia ai se faʻatusatusaga pe faʻatusatusaina kulupu. Ole averesi le mamafa ma mamafa d mo feusuaʻiga (.68 ma .65), faia feusuaiga (.67 ma .46), vavalalata sootaga (.83 ma .40), ma le toso teine ​​faʻatau (.74 ma .64) maua manino molimau faʻamaonia le fesoʻotaʻiga i le va o faʻateleina tulaga lamatia mo le le lelei atinaʻe pe a faʻaalia i ponokalafi. O nei iʻuga e taʻu mai ai o le suʻesuʻega i lenei itu e mafai ona sopoia tala atu o le fesili pe o ponokalafi ei ai sona aafiaga i sauaga ma gaoioiga a le aiga. Eseese ono fesuiaʻi fesuiaiga e pei o itupa, tulaga tau le tamaoaiga (SES), numera o mea na tutupu o le faʻaalia, sootaga o le tagata na folasia ponokalafi i le tagata auai, tikeri o le au faʻamatala, mataupu o ponokalafi, ponokalafi auala, ma faʻamatalaina o ponokalafi na iloiloina mo taʻitasi o suesuega. O iʻuga o loʻo talanoaina i le tulaga lelei o ponokalafi suʻesuʻega o loʻo avanoa ma isi faʻatapulaʻa mulimuli mai i le taimi nei meta-analysis O le faʻafitauli o le faʻaalia o ponokalafi na mauaina le tele o faʻalogo i le tele o tausaga. O le toʻatele o tagata matutua i la tatou sosaiete, o aliʻi ma fafine, o loʻo lipotia mai le faʻaalia i faʻamatalaga mataga faʻafeusuaiga. O le mea moni, Wilson ma Abelson (1973) maua o le 84% o aliʻi ma 69% o fafine na lipotia le faʻaalia o se tasi po o le sili atu o ata poʻo tusiga ata o ponokalafi, ma le toʻatele o le vaega muamua faʻaalia i faʻamatalaga manino ao le i oʻo i le tausaga. 21 tausaga. Faʻatasi ma le tele o avanoa mo tagata e ulufale ai i mea e ala i le tele o ituaiga o faʻasalalauga (eg, mekasini, televise, vitio, lalolagi atoa upega tafaʻilagi), ua amata ona faʻatauaina le suʻesuʻeina pe o le faʻaalia i ponokalafi e aʻafia ai amioga a tagata. E ui o le lisi o mafaufauga faʻasolosolo o loʻo faʻaalia e le au suʻesuʻe e masani ona masani ai tagata o loʻo aʻafia i ponokalafi, o finauga ma le masalosalo e taatele. E ui lava o le faifai pea aʻoga felafolafoaʻiga e talafeagai ma taua aʻiaʻoga-faaupufai aafiaga, e foliga mai o le mataupu o ponokalafi na masani ona o mai mai se filosofia ma amio lelei tulaga nai lo se empirical tulaga. O le taimi nei suʻesuʻega faʻapitoa-suʻesuʻe suʻesuʻe taumafai e toe tuʻu i tua le mataʻitusi o le fesili o ponokalafi aʻafiaga ono i se empirical tulaga. O le faʻamoemoe o le faʻamautinoaina pe o le faʻaalia o faʻamaoniga ponokalafi i luga o le soifuaga ei ai sona aʻafiaga i feusuaʻiga, feusuaʻiga, feusuaʻiga vavalalata, ma uiga e uiga i le faʻamalosi tala faʻatama. O iʻuga o loʻo faʻamoemoe e tuʻuina atu faʻamatalaga e ono fesoasoani ai i aiga, faiaʻoga, polofesa mo le mafaufau, ma faʻatonutonu o faiga faʻafesoʻotaʻiga i le faia o faaiuga e ogatasi ma le faʻalauiloaina o le soifua maloloina o tagata ma agaʻi i luma i le lautele.