Manatu faʻaalia o le tali atu i feusuaiga a tagata: Faʻamatalaga lata mai nei ma taʻiala o le lumanaʻi (2017)

Ruesink, Gerben B., ma Janniko R. Georgiadis.

Ripoti o le soifua maloloina o le taimi nei (2017): 1-9.

Faʻasalaga Feusuaʻiga ma Faʻasalaga o Fafine (M Chivers ma C Pukall, Faʻatonu Faʻatonu)

 

 

lē faʻatino

Faamoemoe o Iloiloga

O le faʻamoemoega o lenei suʻesuʻega o le tuʻuina atu lea o se aotelega o mea na tutupu lata mai i le suʻesuʻega o le faiai i le faiai o feusuaiga a tagata, e taulaʻi atu i le faiʻai i le taimi o le feusuaiga.

Recent Findings

O stable patterns of activation o le faiʻai ua faʻavaeina mo vaega eseese o le feusuaiga, aemaise lava e tusa ai ma le vaega o loʻo manaʻomia, ma suiga i nei mamanu e mafai ona fesootaʻi i fesuiaiga o feusuaʻiga, e aofia ai feusuaʻiga tau feusuaʻiga. Mai lenei faavae mausali, o suʻesuʻega o fesoʻotaʻiga o feusuaʻiga i feusuaiga a le tagata ua amata ona faʻaopopoina se malamalamaaga loloto atu o le galuega fefaʻatauaʻiga o faiʻai ma le fausaga e aofia ai.

aotelega

O le suʻesuʻeina o le "feusuaiga" faiʻai o le faiʻai o loʻo laʻititi lava. Ae ui i lea, o le faalatalata atu i le faiʻai o se okeni e fesootaʻi, o le fatu o le galue faiʻai e sili atu ona saʻo, ma faateleina le ono mafai ona maua ni tagata e sili ona lelei ile ola ma mea e mafai ona fai i le gaioiga o feusuaiga

 

 

uputatala

Faʻafeusuaiga amioga MRI Fesoʻotaʻiga Manaʻo Fia Fuafuaina

 

faʻatomuaga

I tausaga talu ai nei, ua latou vaaia ni mea ofoofogia i atinaʻe o le mafaufau o le mafaufau o le tagata (ata) e mafai ai e le au suʻesuʻe ona suʻeina le fausaga o le mafaufau o le tagata ma ia sili atu le auiliiliga nai lo le mafai. O nei auala e faʻaogaina ai le aʻafiaga ua amata ona faʻaaogaina i le suʻesuʻeina o amioga tau feusuaiga a tagata. Talu ai ona o le taatele o feusuaʻiga tau feusuaʻiga, o lenei atinaʻe e lelei, ae o tagata suʻesuʻeina feusuaiga poʻo sexologists e leʻi aʻoaʻoina e feagai ma faʻamaumauga o le faiʻai, e mafai ona faigata le maua o le tamaoaiga o le tele o taunuuga faigata. I lenei iloiloga, matou te tuʻuina atu se aotelega atoatoa o mea fou na tutupu lata mai i le suʻesuʻega o le faiai o le feusuaiga a tagata, ma le taulai atu i le feusuaiga. O le a matou finau atu o le sootaga o faiʻai o loʻo umia le folafolaga sili ona maualuga e faʻaosofia ai mea e tutupu e uiga i faiga e pulea ai le galue ma le faʻaletonu le tali atu i feusuaiga a tagata.

 

 

Mai le Gaoioiga i le Fesootaiga

"Neuroimaging" e faʻaoga i le faʻaaogaina o auala eseese e faʻaali ai le fausaga ma le gaioiga o le tino. O lenei iloiloga e toetoe lava o le taulimaina o taunuʻuga na maua e ala i le faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance imaging (MRI). O loʻo iai faʻamatalaga e uiga i le telē, foliga, ma le amio saʻo o le lanu uliuli (pulou o totoga tino, eg, i le cortex) ma le paʻepaʻe (faʻamau o axons). O metotia suʻesuʻe e pei o le morphometry (VBM) e mafai ona maua ai fua faʻatatau o le eseesega o le siʻosiʻomaga o le lauulu ma / poʻo le paʻepaʻe, i totonu poo le va o mataupu. O le faʻataʻitaʻiga o tensor imaging (DTI) o se faʻavae taua tele o le MRI e mafai ona toe fausia se faʻatulagaga e tolu-fausaga o pepa papaʻe (sootaga faʻavae) i totonu o le faiʻai. Aotelega tolu-iloiloga e mafai ona faʻapipiʻi le tele o seti faʻamaumauga e faʻalagolago atili ai i faʻasalalauga e uiga i le faiʻai o le morphological i le tele o tagata. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o se suʻesuʻega i luga ole 1400 human brain from four datasets eseese e le mafai ona faʻamaonia le manatu o le manino lelei o feusuaiga i le mafaufau o le tagata [1•].

E mafai e le MRI ona faʻatautaia le gaioiga o gaioiga i luga o le taimi, e masani lava ona fesoʻotai i se galuega, vaega, physiological poʻo lagona faʻale-mafaufau, poʻo le tagata lava ia, e mafua ai le faʻatinoina faʻatinoga (faʻaagaaga). Ma le isi, o fua faʻatatau ole tolu-iloiloga e pei o le faʻatusatusaina o le faʻatinoina o galuega e mafai ona tuʻufaʻatasia faʻamatalaga o suʻesuʻega faʻafouina ole telefoni ma faʻamalosia auala sili ona malolosi o le faʻafouina-o mea ia e ono foliga mai o fesoʻotaʻiga [2, 3••].

O le suʻesuʻega o fesoʻotaiga ma fesoʻotaiga i totonu o le faiʻai ua taua o le "fesoʻotaʻiga faʻatinoina" ma e matua fuafuaina lava e fai ma fesuiaiga i le va o gaioiga vavave o vaega vaʻaia. E mafai ona fuaina le fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia mo faʻamaumauga a le fMRI faʻatautaia, ae faʻapena foi mo faʻamatalaga e taʻua o le setete data. Ole mea mulimuli e le manaʻomia ai ni galuega faʻalavelave poʻo ni mea e mafai ona taofi ai ni vaega autu e fiafia i ai (faʻataʻitaʻi, talavou) mai le suʻesuʻeina e tusa ai ma a latou gaioiga feusuaiga. E i ai auala eseese e mafai ona faʻamalamalamaina le fesoʻotaʻiga faʻatasi; o nisi e faʻataʻitaʻiina, e pei o le suʻesuʻeina o suʻesuʻega a le psychophysiological interaction (PPI), lea e mafai ona iloilo se fesoʻotaʻiga tele pe itiiti ifo i lalo o tulaga faigaluega ma / poʻo le va o kulupu, ao isi e pei o suʻesuʻega autū tutoatasi e le manaʻomia se galuega ma e masani ona mafai ona iloiloina le tele fesoʻotaiga poʻo tele fesoʻotaiga i le taimi e tasi [4, 5]. Fesoʻotaʻiga o Brain e masani lava ona maua i suʻesuʻega faʻafesoʻotaʻi, pe i le malologa poʻo le taimi o le faʻatinoina o le galuega, aofia ai le faʻafesoʻotaʻiga o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga, fesoʻotaʻiga vaaia, fesoʻotaʻiga / fesoʻotaʻiga afi, ma fesoʻotaʻiga lelei-lelei [6••]. O se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega e faʻaaoga ai le faʻatinoga o le faʻaleleia o suʻesuʻega o loʻo maua ai e tamaitai le fesoʻotaʻiga lelei i vaega o le fesoʻotaʻiga telefoni faʻaleagaina nai lo tagata ma e leʻi faʻafesuiaʻia lenei fesoʻotaiga. Na faaiuina e faapea, o gaioiga faifai pea o hormones o le amatai e le mafai ona faamatalaina mo le feusuaʻiga i feusuaiga i le galulue soofaatasi [7]. O suʻesuʻega a le Granger faʻamaumauga ma faʻamalosiaga faʻapitoa e mafai foi ona tuʻuina atu faʻamatalaga e uiga i le itu o fesoʻotaʻiga i va o faiʻai [8]. O lenei fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia i va o faiʻai ua taʻua o le "lelei" faʻatasi.

O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o suʻesuʻega i le faʻaogaina o le neuroimaging e faʻamoemoe e puʻeina atoatoa le gaioiga atoa o le faiʻai e ala i le faʻaaogaina o meafaigaluega mai le matātā o le '9••]. O le mea o loʻo i ai o le faʻaogaina lea o le tino e pei o se fesoʻotaiga, poʻo se faiga, o loʻo taumafai e ausia se paleni lelei i le va o faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faʻatasi ai le lalolagi. Afai ei ai se fesoʻotaiga e lua uma meatotino, e fai mai e iai se faʻapotopotoga laiti-lalolagi, ma seivagana ua i ai se faʻafitauli matuia, e masani ona faʻaaogaina i mafaufauga o tagata [10, 11]. Ae ui i lea, i totonu o se faalapotopotoga laiti-lalolagi, o le paleni atonu o le a suia i le tulaga faapitoa o le lotoifale po o le tuufaatasia o le lalolagi. E mafai ona tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga auiliiliga o lenei faʻapotopotoga laiti-lalolagi, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le suʻesuʻeina o le numera ma le nofoaga o faʻaletonu o fesoʻotaiga (vaega e galulue e faʻaaogaina ai le gaosiga o galuega). O le mea e sili ona taua, o le suʻesuʻeina o kalafi e mafai ona maua ai malamalamaga sili ona loloto i totonu o auala e fesoasoani ai i feusuaiga a tagata.

 

 

Faataʻitaʻiga Feusuaiga

O le faaupuga "tali atu i feusuaiga" e faatatau i le seti o amio ma galuega faʻatatau tonu i le faʻamalosia o feusuaiga ma le tuliloaina o sini tau feusuaiga [12]. Faataʻitaʻiga o le feusuaiga a tagata e taulai atu e tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻe ma faʻatusatusa le tele o tali feusuaʻiga, e tutoatasi mai isi uiga feusuaʻiga. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o le tafaoga a le tagata soifua [13, 14•]. O lenei faataitaiga (Fig. 1) -O loʻo faʻamaonia ai le taua o le faʻaosofia i fafo e sosoo ma le tulaga o le "drive" i le lotoifale (faʻamalosiaga o le faʻaosofia o le lotu) [15, 16] -E faʻasalalau ai manaʻoga faʻafeusuaiga, fiafia i feusuaiga (poʻo le faia o feusuaiga), ma le faʻasaina o feusuaiga. Faʻasalalauga feusuaʻi, faʻafeiloaʻiga tau feusuaʻiga, ma le faʻasinomaga o itupa e vaaia o ni elemene e fuafua ai po o le a le ituaiga o fuamoa e mafua ai le taamilosaga fiafia mo feusuaiga. O le maʻoti, e fetaui ma se eseesega i le va o le feusuaiga (e pei o se faafitauli i le feusuaiga, e pei o le erectile le afaina) ma le paraphilia (o lona uiga, o se mea e masani ai feusuaiga, e pei o le pedophilia). O le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga e pei o lenei mea e faʻamaonia ai le faʻatusatusa i le va o suʻesuʻega o le neuroimaging lea e taumafai e faʻataʻitaʻiina elemene eseese o le tali atu i feusuaiga, aʻo faʻatagaina faʻamatalaga eseese (neuroscientific) ma auala mo le talileleia o feusuaiga.

   

 

 

 

   

Mati. 1   

O le taamilosaga fiafia o tagata. O pitonuu e talafeagai ma lenei iloiloga o loʻo faʻaalia i le taʻitasi (mūmū: faateleina le gaioiga o le faiʻai; lanu moana: faʻaititia le gaioiga). O le faʻasaina e mafai ona faʻapitoa (faʻapipii piniki) poʻo le fuafuaina (paʻu enaena). Faʻapuupuuga: ACC, faʻasologa o le cingular coring; Amy, amygdala; dlPFC, faʻasalaga faʻamuamua muamua; HT, hypothalamus, OFC, faʻasalaga faʻapitoa; SPL, pito i luga o le lototele; vmPFC, faʻasolosolo faʻasaga i luma muamua; VS, straltum ventral (Faʻaaoga faʻamatalaga mai le [3••, 13])

 

 

 

Vaaiga Aoao o Suesuega Neuroimaging lata mai i le Feusuaiga a Tagata

Na matou iloiloina suʻesuʻega e uiga i le neuroima a le tagata na lolomiina i le vaitaimi 2012-2017, faʻamaonia suesuega e fai ma sui o le feusuaʻiga ma ia mea e aofia ai le faʻaalia o se tali (faʻafeusuaiga, mea e fiafia i ai, poʻo le faasinomaga). E tusa ai ma le vaega o le taliina o feusuaiga, matou te vaʻavaʻaia suʻesuʻega e fai ma sui ole manaʻoga, fiafia, ma faʻalavelave. O suʻesuʻega na faʻavasega atiliina e tusa ai ma a latou metotia, e pei o le faʻaaogaina o suʻesuʻega faʻapitoa e taulai atu i vaega eseese ole mafaufau ole gaioiga, poʻo ni auala faʻapitoa e iloilo ai le fesoʻotaʻiga o faiʻai ma fesoʻotaʻiga (silasila i le vaega muamua). O lenei faʻavasegaga faʻaalia na faʻaalia i le itu o le feusuaiga, e tusa ma le lua faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faia nai lo isi vaega o feusuaiga a tagata, ae o le saofaga o fesoʻotaʻiga o suʻesuʻega e sili atu i le pito i luma. E le gata i lea, i totonu o le vaega o feusuaʻiga, e manino lava o le tele o taumafaiga suʻesuʻe i le taimi nei o loʻo faʻalautele i le vaega o loʻo manaʻomia, ae o le fesoʻotaiga vavave e sili atu ona taatele i suʻesuʻega i le laʻasaga fiafia o le feusuaiga (Fig. 2).

   

 

 

 

   

Mati. 2   

Aotelega o suʻesuʻega o le neuroimaging e uiga i le feusuaʻiga mai le vaitaimi ole 2012 i le 2017. O suʻesuʻega na faʻavasegaina e ala i le laʻasaga o le taamilosaga faʻafeiloaʻiga tau feusuaʻiga (suʻesuʻeina, manaʻo, ma le faʻamalo) ma auala (faʻasologaina ma ala fesoʻotaʻiga)

 

 

 

Tulaga o loʻo i ai nei o le tali atu i feusuaiga tagata

Iloiloga faʻaleleia o suʻesuʻega o faiʻai suʻesuʻeina ata suʻesuʻega o feusuaʻiga i feusuaiga a tagata e faʻaalia ai mamanu faʻalagolago i le vaega o le faiʻai (Fig. 1) [3••, 13, 14•, 17]. I la latou toe iloiloga, o Georgiadis ma Kringelbach o loʻo faʻamatalaina se "mamanu o manaʻoga tau feusuaiga" e aofia ai le gasegase o le occipitotalporal, o le lobule sili maualuga, le televise (VS), amygdala / hippocampus, orbitofrontal cortex (OFC), cortex cingulate muamua (ACC), ma le insula mai luma, ma se "mamanu faʻafeusuaiga," e aofia ai le hypothalamus, inumaga muamua ma le iniseti, vaʻaia o le muaga o le muai, le ogatotonu o le clycle cortex, ma le pito i lalo o le loietle lobule [14•]. I le faʻaaogaina o fuaitau eseese mo le tutusa lava le eseesega, o mamanu tutusa lava na faailoaina e Poeppl ma paaga o loʻo faia se faʻatusatusaga o faʻataʻitaʻiga-faʻataʻotoga i manatu o le mafaufau ma le matai o le feusuaʻiga [3••]. I le lautele, o se feusuaʻiga e aofia ai faiga faʻafouina o le faia o le faiai o le mafaufau e tusa ai ma manaʻoga tau feusuaiga ma vaega o alii ma tamaitai, pe a faʻaaogaina [18, 19]. O lenei mamanu na faʻamamaina e se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga talu ai nei, o loʻo faʻaalia ai le tele o mamanu masani i vaega o aliʻi ma tamaʻitaʻi e iai le eseesega o le itupa o tamaʻitaʻi i le tele o vaega o vaʻavaega [20]. E le gata i lea, o loʻo i ai nisi faʻamaoniga o le faʻalagolago i le vaega i le tali o le faiʻai i luga o le faagasologa o le feusuaʻiga e itiiti le faailogaina i tamaitai nai lo alii [21]. Ae ui i lea, o le mautu o le vaʻaia na faʻaosofia foliga feusuaʻi manaʻomia na faʻamaonia e le suʻesuʻeina o mataupu i le lua taimi vavaeeseina e le 1-1.5 tausaga ma faʻaalia ai o le faiʻai tali na matua tali tutusa i le taimi [22]. E le gata i lea, o le faʻaipoipo ma le fiafia i tali o le faiʻai e atagia (vaega o) fesoʻotaʻiga o faiʻai faiʻai [6••]. O le mea lea, tatou te manatu ai o nei mamanu e malosi tele ma e tatau ona mafai ona tuʻuina atu se faavae mausali e mafai ona suʻesuʻeina ai le fesoʻotaiga o fefaʻatauaʻiga e tali atu i feusuaiga.

E sili atu nai lo le taimi muamua, o le faʻataʻitaʻiina o mamanu o loʻo atinaʻeina e mafai ona aloese mai le faʻaleagaina e mafua mai i le faʻafoeina o le faʻafefe o tagata. O nisi o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le faʻamalosi (ie, i lalo ifo o le faitotoʻa o le mafaufau) faʻaalia o gaioiga faʻafeusuaiga, faʻaitiitia le gasologa o le gaioiga o mafaufauga [23]. O se auala faʻapitoa e aofia ai le faʻapipiʻiina o le mafaufau (galuega o le suiina o le mafaufau) i se faatosinaga faatosina o feusuaiga e faʻaitiitia ai le ono mafai ai ona faʻaogaina le faʻaogaina o le mafaufau [24]. O ia auala e mafai ona faʻaaogaina ai le le manaʻomia o aʻafiaga, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaaloalo i tulaga faʻale-aganuʻu e uiga i tali feusuaiga.

 

 

Manaoga o Feusuaiga: Nofoaga Fesoʻotai

O le naunau o le neuroscientific i le faʻalapotopotoga o manaʻoga feusuaʻiga ua faʻaitiʻitia atili i luga o manaoga o feusuaiga e sili atu ona leaga. O nisi suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le faʻaalia o feusuaiga e faʻaalia ai (iloa) amioga feusuaʻi (faʻafeusuaiga amioga faʻamalosi, faʻafeusuaiga feusuaiga, poʻo faʻafitauli o ponokalafi e faʻaaogaina) e fesoʻotaʻi ma fesuiaiga i mamanu o le faʻafouina o le tino [25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32] ma le feterale o le faiʻai [33•, 34], ae maise lava i vaega o feusuaʻiga ole manaʻoga feusuaʻiga [14•]. O le faʻaopoopoga o gaioiga i faʻamatalaga tau feusuaʻiga ua faʻaalia i le VS [25, 27] ma i totonu foi o le amygdala i alii feusuaʻi alii [25, 27, 28], o se manatu e uiga i le faʻailogaina o feusuaiga. E i ai taimi e fai ai lenei mea e lagolagoina ai le faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu o le feusuaiga [35]. O isi suʻesuʻega, e ui i lea, na faʻaalia ai le le lelei o faʻamalamalamaga i le va o le faia o feusuaiga ma le gaioiga ma le faʻamalosi o feusuaʻiga, e fautua mai ai le aʻafiaga o mea eseese e foliga mai e le fetaui ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu,26, 28, 29, 30, 34]. O nei faʻamatalaga e ono le mafai ona tuʻufaʻatasia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tane e iai feusuaʻiga e mafai ona faʻamalieina i feusuaiga poʻo ni mea e ono tutupu (o se vaega o le tagofia o mea ua fai ma vaisu) ma sili atu ona faigofie le le fiafia po o le pulea e le tagata lava ia pe afai e leai se avanoa e alualu ai i luma le feusuaʻiga (e pei o se aʻoaʻoga faʻalelei). O le mea moni, i se faʻaaliga i le faʻaalia pea o faʻamatalaga e vaʻai ai le faʻaalia o se ata ponokalafi po o se taui tau tupe, o galuega faʻatulagaina i le ACC na faʻaitiitia le vave ma le faʻaalia pea i totonu o tane ma le feusuaʻiga-ae na o le feusuaʻiga [26].

I le isi pito o le fusi o alaleo, feusuaʻiga / feusuaʻiga fegalegaleaiga e fesoʻotaʻi ma suiga faʻavae ma galuega i le feusuaʻiga ole manaʻoga feusuaʻiga, aemaise i vaega e pei o le ACC, VS, ma le amygdala, e fautuaina ai le faʻaitiitia o le faʻaalia o feusuaiga [36]. Na faaalia e Rupp ma ana paaga i tamaitai o tina failele, o tali a amygdala i ata faalemafaufau (e aofia ai ata eleelea) na taofia, e faailoa ai le faaitiitia o le lagona i le faalogona faalelagona i le taimi o le taimi o le pepe [37]. O se tulaga malologa fMRI ua fautuaina ai o le faaaogaina o antidepressant e fesoʻotaʻi ma le fesoʻotaʻiga fesoʻotaiga vavalalata i totonu o fesoʻotaiga o manaʻoga feusuaiga, aemaise lava i le fesoʻotaiga o le amygdala (lautele). I lenei suʻesuʻega, o le amygdala profile profile ao leʻi faʻaaogaina le antidepressant e mafai ona faʻatuatuaina ma le mautinoa pe afai o se mataupu o le a faʻafitauli pe faʻavaivai i le faʻaleagaina o le faʻaaogaina o le faʻafeusuaiga faʻamaʻi [38].

O le "feusuaʻiga i manaʻoga feusuaʻiga" e mafai ona faʻaaogaina e le tele o mea alofa e leai ni aʻafiaga ma [14•], e aofia ai mea le lelei [39]. Ona avea lea o le fesili pe faapefea ona galulue faatasi galuega tetele ma faapitoa i totonu o lenei fesoʻotaiga ina ia maua ai se mea manino feusuaiga tului E ui lava e leʻo taliina lenei fesili, ae ua leva ona faʻasalalau ni malamalamaʻaga fou, ma e tele lava i le VS. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tali a le VS i meaʻai ma ata mataga, na valoia ai le eseesega o le tagata i le tino, ma feusuaiga, i le ono masina mulimuli ane.40]. O se isi suʻesuʻega na lipotia ai o le eseese o le faʻagasologa o le VS mo faʻamatalaga tau tupe e mafai ona faʻamatalaina e ala i le taua o le taua [41•]. O le mea lea, e mafai e le VS ona faʻamaonia tau aogā mo ituaiga faʻamanuiaga eseese, ae o tali faʻafane mo ituaiga taʻitasi taʻitasi e tulaga ese ma e aʻafia i lo latou soifuaga mo se tagata. O le mea moni, e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina, o tane e iai feusuaʻiga e faʻaalia ai le malosi o le VS mo le sili atu ona fiafia ile vaʻaia ole mea ole gaʻo ole tino [32]. O le isi vaega o le fiafia i lenei mataupu o le OFC, aua o le totogiina o subtypes o loʻo faʻapipiʻiina i isi tulafono laiti o le OFC [42]. E ui lava o taui sili (e pei o faʻasolosolo elemene) faʻaauau le gaioiga o le OFC, tulaga lua (pei o tupe) faʻagaoioia se vaega pito i luma [43]. O le OFC o se sui tulaga maualuga lea e faalautele le suʻesuʻega pe faapefea ona maua mai e le faiʻai ni tuʻinanauga mataga ma lagona lelei.

O le tali atu i feusuaiga e faʻaalia ai suiga masani mo taimi pupuu ma taimi uumi. O lenei mea na sili ona suʻesuʻeina i le tulaga o le sex steroid milieu. O le feteenai ma le talitonuga masani o le tulaga o le fugaina o le tino e mafua ai le tali atu i feusuaiga, e leai se mamanu faifai pea e afua mai i suʻesuʻega e taumafai e saili se sootaga i le va o le mafaufau ma le gaioiga o le faiʻai o le mafaufau ma le faasologa o le taamilosaga [21]. Ae ui i lea, o Abler ma ana paaga na aofia ai se mea o iai i la latou suʻesuʻega ma maua ai, i taimi uma e faimalaga ai tamaitai, o le faʻasolosolo faʻamalosi (faʻapitoa) e faʻamalosia ai le ACC, OFC, ma le apiapampampal gyrus sili atu ona malosi i le taimi o le luteal nai lo le vaega faʻafefe. Faʻatoagaina i nei eria na sili atu le malosi i le faʻaauau pea ona faimalaga i fafine, pe a faʻatusatusa atu i latou i faʻamaʻi faʻamataʻu [44].

O le testosterone o se mea sili ona taua i le talileleia o feusuaiga a tagata [45, 46]. O le mea moni, o mafaufauga o tagata gaʻo e aunoa ma le torogene (faʻamalosia le inisitivity syndrome, "46XY women") tali i se masani masani tamaitai-tutusa i le faʻalauiloaina o le erotic, o lona uiga, e tutusa lelei ma le tane ae o le malosi vaivai [47]. Talu ai ona o le 46XY ma le genetic women, o loʻo i ai le faʻatonuga o le testosterone e sili atu nai lo alii; na faaiuina e faapea o le testosterone nai lo le ituaiga kenera e fuafua ai mamanu o gaioiga ao faagasolo le faaosofiaina o feusuaiga. Peitaʻi, o se suʻesuʻega a le DTI i le faiʻai o le faiʻai i le transgender male tamaitai male tane e maua ai le eseesega o mea fesuiaiga lea e le mafai ona taliina e eseesega i galuega testosterone. O tagata faʻaliliu tagata na faʻaalia mea taua i le va o le tane ma le fafine, e tusa lava pe maualuga le maualuga o le hormone o le tane poʻo le fafine (faʻalagolago pe o fafine transgender o fafine poʻo tane transgender) [48].

 

 

Manaʻo i Feusuaiga: Fesoʻotaʻiga Fesootai

O le fesoʻotaʻiga faʻatinoina i totonu o fesoʻotaʻiga o manaʻoga tau feusuaʻiga e leʻi leva ona suʻesuʻeina e faʻaaogaina ai le PPI, aemaise lava i le uiga o (feʻau) faʻafeusuaiga. O tane e iai feusuaʻiga ma faʻataʻitaʻiga e faʻaalia uma le faʻafesoʻotaʻi o le ACC i le saʻo VS ma le amygdala saʻo aʻo matamata i le eletise, ae o le faʻamalosiaga sili ona malosi ma le manaʻoga faʻafeusuaiga na maua mo le ACC-faʻafesoʻotaʻiga i le feusuaʻiga [25]. A maeʻa le tele o tali o le feusuaiga, o le fesoʻotaiga faʻatasi o le ACC faʻatasi ai ma le saʻo VS ma faʻatasi ai ma le hippocampus i le va o tagata e sili atu ona malosi i totonu o tane ma le feusuaʻi nai lo le pulea. Ma le maofa, o lenei galuega faateleina fesoʻotaʻiga i totonu o le gaioiga o manaʻoga i feusuaiga na tupu i le i ai o le faʻaititia o ACC gaoioiga [26]. O lenei mea e mafai ona faʻaalia ai se uiga masani, ae sili atu suʻesuʻega e manaʻomia e suʻesuʻe ai lenei mea. O le isi suʻesuʻega sa faʻaaoga ai se mamanu ma faʻaaliga e vaʻai i ponokalafi po o le leai o ni aʻafiaga ma maua ai le faʻaititia o le fesoʻotaiga vavalalata i le va o le VS ma le PFC faʻapitoa mo tagata e iai feusuaʻiga faʻatusatusa i le puleaina [28]. Talu ai ona o le suia o le VS-frontfrontal couplage na fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le pulunaunau, faʻaaogaina o vailaau faʻasaina, ma le le fiafia i taaloga eseese tau tupe [49, 50, 51], o nei sailiiliga e mafai ona avea o se faailoga o le faaletonu o le tane i le tane ma le feusuaʻi. E lua isi suʻesuʻega na faʻaaogaina ai se tulaga o le malolo, e faʻaalia ai (i) lipotia itula o le matamata i ata mataga (i le vaiaso) e matua le lelei le fesoʻotaʻi ma le tulaga malolo i le va o le pitonuʻu saʻo ma le pFlamalaga o le PFC ma (ii) mataupu na maua i amioga mataga tau feusuaʻiga ua faʻaitiitia ai le fesoʻotaiga vavalalata i le va o le amygdala agavale ma le plation lautele o le PFC [33•, 34]. O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faateleina o amio feusuaʻi e faailogaina e ala i le suia o auala muamua e pulea ai. O nei suʻesuʻega, o loʻo faʻamalosia ai le manatu o le "faʻaipoipoga" e pei ona faʻamaonia mai i le faʻatinoina o suʻesuʻega, o le foliga tutusa lea o se fesoʻotaʻiga lelei, ona o se vaega ole vaega o le faiʻai ole mea e suia ai a latou fesoʻotaʻiga pe a tulaʻi mai ni feusuaʻiga, ae o le malosi o o lenei fegalegaleaiga e atagia mai ai uiga faʻafeusuaiga o feusuaiga. O le fesoʻotaiga i luma ma le VS ma le VS e maua ai le maualuga o folafolaga e pei o suʻesuʻega i totonu o le faavae o le (aberrant) faʻaipoipo.

 

  

Faʻataʻitaʻiga Feusuaiga

O faʻataʻitaʻiga faʻamalosi ata e faʻaaogaina malosi ma sili atu le umi o le faʻaalia o feusuaiga faʻaleagaga (mo se faʻataʻitaʻiga, ata tifaga), poʻo le faʻamalosi o le faʻaosofiaina o le tino, atonu e faʻataʻitaʻi (elemene o le) faia o feusuaiga (faʻataʻitaʻiga, faʻafeiloaʻi tali faʻapitoa o le tino ma feusuaiga). E pei ona faʻaalia muamua, o lenei vaega o loʻo galue i se faiʻai i le faiʻai lea e matuā ese lava mai le mea na maua i le taimi o le manao i feusuaiga, ma o le mea sili lea i tane [3••, 13, 14•, 20]. O le vaai i feusuaʻiga ua sili atu le tele o suʻesuʻega o loʻo taulaʻi atu i luga o le faiʻai o le faiʻai nai lo le manaʻo i feusuaiga (Fig. 1).

O le tasi maʻi o loʻo vaʻaia i le taimi nei o le gasegase olectile o le mafaufau (pED). O lenei tulaga ua fesootaʻi ma le faateleina pe faaitiitia le maualuga o le eleelea i le tele o vaega o faiʻai, e aofia ai i latou o loo i ai i le feusuaʻiga ma le fetaui lelei [52, 53•]. E iai foi le fesoʻotaʻiga ma le faʻaauau pea o le faʻafeiloaʻiina o fesoʻotaʻiga i luga o fesoʻotaʻiga (sili atu i luga o le vailaʻau i le vaʻaia), atonu e mafua ai le le mafai ona fesuiaʻi i le isi laasaga o le taʻamilosaga o feusuaiga faʻafeusuaiga [54]. O le mea e mataʻina ai, o le PED o loʻo sili ona suʻesuʻeina i le faʻavaeina poʻo le malologa o mea e faʻaogaina ai suʻesuʻega o suʻesuʻega, e feteenai ma isi faʻafitauli faʻafeusuaiga o loʻo taatele i faʻataʻitaʻiga o galuega. Faʻafesoʻotaʻi le fesoʻotaʻiga i totonu ma tua atu o feusuaʻiga ma manaʻoga i fesoʻotaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le itu taumatau o le OFC na maua i le iai o le fesoʻotaʻiga faʻamausalīina ma faʻapitoa i vaega o le loietal lobe i le PED [53•]. I se nofoaga malolo o le fMRI, o mataupu a le PED na faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga o le fesoʻotaiga o le inumaga pito i luma saʻo (o se vaega e faʻapitoa i le fegalegaleaiga ma le faʻalagonaina o lagona) ma le PFC lautele ma le sao i le vaeluaga tutusa,55]. E taʻu mai ai e mafai ona oʻo mai le PED faatasi ai ma se faʻalavelave faʻaalia o tulaga o le tino (e aofia ai le fausiaina) ma / poʻo le sili atu le pulea o le inhibition. O le mea e mataʻina ai, pe a matamata tagata i se ata tifaga mo le umi o le suʻega (nai lo le malolo), faʻaitiitia le fesoʻotaʻiga o le isula saʻo i totonu o tagata taʻitasi e iai le pED e fesoʻotaʻi atu i volenitia soifua maloloina [56]. E ui lava o eseesega o faʻataʻitaʻiga e eseese, o taunuuga e foliga lelei, ma e aofia ai vaega o fesoʻotaʻiga e manaʻo i ai ma fiafia e faʻaalia ai le faʻaleagaina o le tulaga i le PED [53•].

E leai se suʻesuʻega na talanoaina i le taimi nei na mafaufau i le fesootaʻi atoa o le faiai. O le mea moni, o le muamua suʻesuʻega e faia lenei na lolomiina na o le 2 tausaga talu ai. Zhao ma paʻaga faʻaaogaina metotia faʻavasega metotia i faʻatulagaina faʻamatalaga e suʻesuʻe ai le feʻeseeseaʻi o faiʻai fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i pED mataupu [57••]. E pei ona faʻamoemoeina, o le atoa o le faiʻai e faʻapipiʻi faʻamatalaga o mataupu PED ma mataupu soifua maloloina o loʻo i ai se faʻapotopotoga laiti-lalolagi o loʻo faʻaalia e fesoʻotaiga vavave faʻapitoa ma fesoʻotaʻiga i le lalolagi. Ae ui i lea, i le PED, o le paleni na suia agai i le faʻalauiloaina i le lotoifale, atonu e ono mafua ai le tuufaatasia o le gaioiga o galuega. O le mea moni, e itiiti ni laʻau (faʻapipiʻi vaega) na iloa i le PED nai lo pulega, e faʻamaonia ai le sili atu o le faʻaaogaina o le lalolagi.

O le faaosofiaina o le tino o le punavai autu lea o le fiafia i feusuaiga i totonu o le faiʻai ma o se tasi o mea autu e fesoasoani i le fausiaina o feusuaiga [13]. Peitaʻi, e itiiti lava se mea e iloa e uiga i le faia o le faiʻai i le fausiaina o feusuaiga o lagona faʻapitoa. O nisi o malamalamaaga fou e maua mai i suʻesuʻega i tagata gasegase o le spina oe na faia se togafiti o latou gasegase o le olaga atoa ina ia faaleleia ai a latou feusuaiga. O le faʻamalosiina o le paʻu o le paʻu (toe faʻaleleia e le noso) ma le vaega e sili ona lelei (faʻatusatusa i le vaega na tuʻuina atu ai le namu foai) faʻagaoioia le vaega lava e tasi o le pusa muamua o le somatosoryory, e pei ona faʻamoemoeina. Ae ui i lea, o le cortex somatosensory cortex na fesoʻotaʻi faʻatasi ma le MCC ma le operculum-insular cortex i le taimi o le osofia o penis,58]. Wise ma al. suʻesuʻeina po o le a le maualuga o le faʻatoagaina o le faiʻai e sola ese pe ese foi mo le faaletino ma mafaufauina le faatupuina o le tino i tamaitai [59]. O se tasi o faʻamanuiaga sili ona lelei, o le mafaufauina lea o le hippocampus / amygdala, insula, VS, ventromedial PFC, ma le sili atu nai lo le mafaufauina o faʻamatalaga faʻamalosi. O le isi suʻesuʻega talu ai nei i masochists na faʻaalia ai le faʻafesoʻotaʻiina o le fesoʻotaʻiga o le parietal operculum faʻatasi ai ma le atunuʻu ma le operculum faʻapitoa ina ua maua i latou i ni faʻamaʻi tiga i le tulaga o le masochistic, e faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga mo le faʻafefe o le tiga ona o le fausiaina o feusuaiga [60]. E tusa lava pe ua fautuaina mai vaega o le au faipisinisi, e manino le sili atu o le galuega e manaʻomia e faailoa ai vaega taua e pulea ai le na o le faauigaga o feusuaiga e uiga i le faʻalapotopotoga, ae faʻapea foi le fesuiaiga o le tino i lagona feusuai i le masani ai o feusuaiga.

 

 

 

   

Faʻasaina o Feusuaiga

Mai se manatu tau amio, o le gafatia e taofiofia pe pulea se tali atu i feusuaiga e tutusa le taua ma le mafai ona tali atu i feusuaiga. O le mea lea, i totonu o le faiʻai, e tatau ona i ai se faʻaauau pea le vavalalata i le va o polokalama e faʻalauteleina le faʻalauiloa ma faiga e faʻaalia ai le aloese. O se faʻateleina pe itiiti ifo le maua o le sailiga, o vaega pito i luma e masani ona faʻaalia le gaioiga faʻapitoa i mataupu ei ai amioga faʻapitoa [61, 62, 63]. Ae ui i lea, o le kanesa o le susu o loʻo lipotia popole e uiga i le leai o se manaʻoga tau feusuaiga na faʻaalia faaitiitia gaoioiga i totonu ole PFC ma ACC ile taimi ole matamata ile ata ponokalafi, pe a faatusatusa i tagata e le o mafatia ile kanesa o le susu [64]. O lenei taunuʻuga e foliga mai e le o faʻamaonia, ae o faʻamalosiaga masani e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le tino i vaega pito i lalo [65]. O suʻesuʻega a le falemaʻi e faʻamaonia ai o le galuega muamua e tatau ona i totonu o se tulaga sili ona lelei mo le faʻafeusuaiga e masani ona masani ai [66], o loʻo faʻamaonia ai le taua tele o le galue masani o faiʻai e manaomia ai le paleni lelei o mamanu.

Na faia e Victor ma ana paaga se suʻesuʻega lelei a le fMRI e taulai atu i le paleni a le VS-amygdala o se faʻamaufaʻailogaina o le tagata lava ia ina ia taofia le tali atu i feusuaiga [67••]. O lo latou talitonuga o le tali a le VS i faʻamalosiaga talafeagai tau feusuaiga e naʻo le afa o le tala; ina ia mafai ai ona faia se feusuaiga, o le amygdala e tatau foi ona taofia le "tatalaina o le momotu." O lenei mea o loo i ai i le laina faatasi ai ma suesuega e faaalia ai le faaititia o le medial faaletino i le taimi o le maualuga o lagona feusuai (faataitaiga,14•]). O le mea e malie ai, maualuga VS ma maualalo amygdala gaioiga i le taimi o le le-erotic impulsivity suʻesuʻega na maua moni e vaʻaia le maualuga numera o feusuaiga paʻaga 6 masina talu ona maeʻa le suʻesuʻega, ae naʻo aliʻi tagata auai; i fafine, o le maualuga numera o paʻaga feusuaʻi fou na valoʻia e le tuʻufaʻatasia o maualuga VS ma amygdala gaioiga [67••]. O le taua tele, o le VS ma le amygdala gaoioiga e atagia ai foi le matua le lelei o le talisapaia o le feusuaiga. I se suesuega talu ai nei a le FMRI lea na aofia ai se suʻesuʻega faʻapitoa o mafutaga, o fafine e matamata i faʻataʻitaʻiga o feusuaiga lelei. E feteʻenaʻi ma le mea e ono faʻamoemoeina, galuega a le VS (ma le basal forebrain-amygdala continuum) e leʻi atagia mai ai le auala poʻo le fiafia lelei; nai lo lena, o na mataupu na faʻaalia ai le sili ona malosi o le aloese mai le porn tele na maua ai le tali malolosi a le VS [68•]. Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia manino ai o le iloaina o se mea e faʻafefe ai feusuaiga e le lava e faʻaalia ai se feusuaʻiga, ae, o le tali mai feusuaiga e mafua mai i le fesoʻotaʻi tele i le va o le faʻafefea ma le aloese, o mea nei e amata ona tatalaina.

 

 

 

 

 

 

   

Faaiuga ma Faatonuga i le Lumanaʻi

O feusuaiga a le tagata e le faalagolago i se "mea e tasi o le" feusuaiga. "Nai lo lena, e aofia ai le tele-o nisi taimi o le gaioiga tele o le faiʻai e aofia ai mea mo le fiafia, taui, mafaufau, cognition, mafaufauga o le tagata lava ia, ma agafesootai. E pei ona manino mai i lenei iloiloga ma isi nofoaga [3••, 14•, 17], o vaega o faiʻai na fesootaʻi ma feusuaiga a tagata e vavalalata mamao. Mai le itu lea o le suʻesuʻeina o le fesoʻotaʻiga o le faiʻai e sili atu le faʻaogaina nai lo le suʻesuʻeina o le 'eseʻesega,' ma o le mea moni, o le suʻesuʻeina o le fesoʻotaiga i le va o le faiʻai o loʻo masani ai i amioga faʻafeusuaʻiga a le tagata tausaga ua leva (tagai i le faataitaiga, [46]). Soʻo se vaega o le lona lua, piliona o neu "talanoa" le tasi i le isi e ala i le le mafai ona mafaufauina o le telefoni e fatuina ai ni fesoʻotaʻiga e sili atu ona faigata. E ala i le malamalama pe faʻapefea ona faʻaogaina nei fesoʻotaʻiga-na o ia, ae sili atu i le tasi ma le isi-e mafai ona amata ona tatou malamalama i mea faʻanatura e faʻamalosia ai le faʻafeusuaiga o tagata ma e mafai ona faʻamaonia ai le le faʻaleagaina o feusuaiga. I le taimi nei, o le faanatinati e faia sea faiga e foliga mai e sili atu ona taua i isi vaega o sailiiliga feusuaiga, e pei o le faasinomaga o le itupa / feusuaiga ma le tamaitiiti o feusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaaogaina ai le faatulagaga o le MRI e faʻamalamalama ai vaega o loʻo i ai le paʻu o le mea eleelea i le pedophilia ona iloiloina ai lea o se faʻamaoniga faʻapitoa o le fesoʻotaiga o nei vaega e faʻaaoga ai le tele o faʻamaumauga o faiʻai (o faʻamaumauga mai 7500 brain experiments sa faʻaaogaina). E foliga mai o loʻo faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa vaega o meaola i le gataifale i vaega e taua mo le talileleia o feusuaiga, o lona uiga, vaega o le manaʻoga feusuaʻiga ma le vaʻaia o fesoʻotaiga [69••]. O lenei mea e matua malosi lava le mafaufau i se tulaga e fesootaʻi atu ai se tali feusuaʻiga mataʻituina i-poʻo le puleaina e le-faiʻai o loʻo i ai faʻaletonu iloga o le tino. O se isi faʻataʻitaʻiga o le sili atu le atamai o le faʻaaogaina o le faʻaogaina o le tino i le suʻesuʻeina o feusuaiga a le tagata, o se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaaogaina ai suʻesuʻega o kalapu e faʻaalia ai, e fesoʻotaʻi atu i tagata e sili atu le malolosi i totonu o le atunuʻu,70]. Atonu o le mea lea, e mulimulitaʻia ai la latou vaaiga eseese o le tino. O le latalata atu i le faiʻai e pei o se okeni e fesootaʻi, o suʻesuʻega e pei o nei puʻeina o le fatu o le faiʻai e sili atu ona saʻo lelei, faʻateleina le ono mafai ona maua ni tagata e sili ona lelei ma faʻataʻitaʻiga mo le faʻaaogāina. Matou te faʻamalosi malosi ia faʻaaogaina nisi metotia e suesue ai le feusuaiga a tagata, ona o le taliaina o na tulaga e pei o le faʻafeusuaiga o le tino / le atoatoa o le tino, feusuaʻiga / feusuaʻiga mama, faitioga feusuaʻiga, faʻasolosolo taimi vave, faʻasolosolo tuusaʻo, ma le anorgasmia e afua mai i le mafaufau e le lava; feusuaʻiga feusuaʻiga e faigata tele, multidimensional, ma multifactorial ma e tusa ai ma o latou lava natura, e talafeagai e suʻesuʻe mai se faʻatalanoaga "fesoʻotaʻiga".

Tausisia o Tulaga Faatauaina

Feeseeseaiga o Tului

Fai mai tusitala e leai ni a latou feeseeseaiga.

mau faasino

Pepa o mea taua, na lomia lata mai nei, ua faamamafaina e pei o: • Le taua •• Le taua tele

  1. 1.
    • Joel D, Berman Z, Tavor I, et al. Feusuaiga i tua atu o le tino: o le faiʻai o le faiʻai o le tagata. Faʻaalia Natl Acad Sci. 2015; 112: 15468-73 Faʻamatala auiliili le aofaʻi o metotia-faʻapitoa (e aofia ai fesoʻotaʻiga) faʻaalia ai o le tele o tagata e leai so latou 'tane' poʻo se 'fafine' faiʻai.Scholar Google
  2. 2.
    Eickhoff SB, Laird AR, Grefkes C, Wang LE, Zilles K, Fox PT. Faʻatulagaga faʻavae faʻatulagaina faʻatusatusaga faʻatusatusa tolu-iloiloga o faʻamatalaga o le neuroimaging: o se faʻafitauli aʻafiaga e faʻavae i luga o fua faʻatatau o le le mautonu le fanua. Hum Brap Mapp. 2009; 30: 2907-26.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  3. 3.
    •• Poeppl TB, Langguth B, Laird AR, Eickhoff SB. O le neuroanatomy o le tane o le mafaufau ma le mafaufau o le tamaʻitaʻi: o se faʻatusatusaga tolu-iloiloga. Hum Brap Mapp. 2014; 35: 1404-21. Faataitaiga o se faiga faʻavae ma le maʻoti e faʻavae ai mamanu o vaega o faiʻai e aofia ai eseesega o taʻamilosaga o taamilosaga feusuaiga. CrossRefPubMedScholar Google
  4. 4.
    O'Reilly JX, Woolrich MW, Behrens TEJ, Smith SM, Johansen-Berg H. Faʻatauga: fefaʻatauaiga o le psychophysiological ma le fesoʻotaiga faʻatasi. Soc Cogn Afiga Neurosci. 2012; 7: 604-9.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  5. 5.
    Hyvärinen A. Faʻatatinati ma faʻamalosia le faʻaogaina o algorithms mo le suʻeina o vaega o suʻesuʻega tutoʻatasi. IEEE Trans Neural Netw. 1999; 10: 626-34.CrossRefPubMedScholar Google
  6. 6.
    •• van den Heuvel MP, Hulshoff Pol HE. Suʻeina o le faiʻai i le faiʻai: o se toe iloiloga i le mafutaga mafanafana o le fMRI. Eur Neuropsychopharmacol. 2010; 20: 519-34. Punaoa e maua ai mo nisi faʻamatalaga i luga o fesoʻotaʻiga o faiʻai faiʻai. CrossRefPubMedScholar Google
  7. 7.
    Hjelmervik H, Hausmann M, Osnes B, Westerhausen R, Specht K. Malologa o le malolo o ni uiga e malolo ai-o se suʻesuʻega a le MMRI e uiga i feeseeseaiga o feusuaʻiga ma suiga i le paʻu o le tino i le tulaga faʻafesootai o le mafaufau. PLoS tasi. 2014; 9: 32-6.CrossRefScholar Google
  8. 8.
    Friston K, Moran R, Seth AK. Iloiloina le fesoʻotaʻiga faʻatasi ma Granger faʻamaumauga ma le faʻamalosia o le faʻatupuina o faʻataʻitaʻiga. Curr Opin Neurobiol. 2013; 23: 172-8.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  9. 9.
    •• Sporns O. Faʻatulagaga ma galuega o fesoʻotaiga faigata o faiʻai. Dialogues Clin Neurosci. 2013; 15: 247-62. Faʻafeiloaʻiga faʻapitoa i auala faʻapitoa mo suʻesuʻega o fesoʻotaʻiga faigata o faiʻai. PubMedPubMedCentralScholar Google
  10. 10.
    Bullmore ET, Sporns O. Fesoʻotaiga o brain brain: kalafi faʻamatalaga auiliili o faiga faʻavae ma faʻatinoga. Nat Rev Neurosci. 2009; 10: 186-98.CrossRefPubMedScholar Google
  11. 11.
    O ia, Chen ZJ, Evans AC. Fesoʻotaʻiga faʻaanatura laiti-lalolagi i le faiʻai o le tagata na faʻaalia mai i le mafiafia mai le MRI. Cereb Cortex. 2007; 17: 2407-19.CrossRefPubMedScholar Google
  12. 12.
    Masters WH, Johnson VE. Tali a tagata i feusuaiga. Tali le Feusuaʻiga. 1966. https://doi.org/10.1016/B978-0-444-63247-0.00002-X.
  13. 13.
    Georgiadis JR, Kringelbach ML, Pfaus JG. Feusuaiga mo mea malie: se faʻasologa o meaola a le tagata ma manu. Nat Rev Urol. 2012; 9: 486-98.CrossRefPubMedScholar Google
  14. 14.
    • Georgiadis JR, Kringelbach ML. O le faataamilosaga o feusuaiga a le tagata: faiʻai e iloa ai faʻamaoniga e fesootaʻi ai feusuaiga ma isi fiafiaga. Prog Neurobiol. 2012; 98: 49-81. Meta-iloiloga e faamamafa ai le tutusa o le feusuaiga i isi fiafiaga, ma fautuaina le Human Sexual Pleasure Cycle o se faʻataʻitaʻiga e suesue ai tali faʻafeusuaiga..Scholar Google
  15. 15.
    Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 1993; 18: 247-91.CrossRefPubMedScholar Google
  16. 16.
    Toates FM. Faiga faʻavae. Curr Opin Neurobiol. 1986; 20: 188.Scholar Google
  17. 17.
    Stoléru S, Fonteille V, Cornélis C, Joyal C, Moulier V. Suesueina o le neuroimaging galuega o le faitaaga ma le orgasm i alii ma tamaitai soifua maloloina: o se toe iloiloga ma ni talatalanoaga. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2012; 36: 1481-509.CrossRefPubMedScholar Google
  18. 18.
    Ponseti J, Granert O, van Eimeren T, Jansen O, Wolff S, Beier K, et al. Faʻasagaga o foliga o tagata e faʻafeiloaʻi i le vaitau o le vaʻalele. Biol Lett. 2014; 10: 20140200.Scholar Google
  19. 19.
    Poeppl TB, Langguth B, Rupprecht R, Laird AR, Eickhoff SB. O se uaria eletise e fesuiaʻi ai le fiafia i feusuaiga i tagata. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2016; 68: 530-6.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  20. 20.
    Poeppl TB, Langguth B, Rupprecht R, Safron A, Bzdok D, Laird AR, et al. O le faavae o le eseesega o feusuaʻiga i amioga tau feusuaiga: o se fua faʻatatau o faʻataʻitaʻiga. Neuroendocrinol i luma. 2016; 43: 28-43.Scholar Google
  21. 21.
    Levin RJ, Both S, Georgiadis J, Kukkonen T, Park K, Yang CC. Le faʻatinoina o le faʻafeusuaiga o fafine ma le pathophioiology o le faʻaleagaina o feusuaiga a le fafine (Komiti 13A). J Sex Med. 2016; 13: 733-59.CrossRefPubMedScholar Google
  22. 22.
    Wehrum-Osinsky S, Klucken T, Kagerer S, Walter B, Hermann A, Stark R. I le vaaiga lona lua: o le mautu o tali mai le taliga i le gaosiga o feusuaiga mataga. J Sex Med. 2014; 11: 2720-37.CrossRefPubMedScholar Google
  23. 23.
    Wernicke M, Hofter C, Jordan K, Fromberger P, Dechent P, Müller JL. Faʻaaogaina i le Neural of subliminally presented visualization sex stimulants. Conscious Cogn. 2017; 49: 35-52.CrossRefPubMedScholar Google
  24. 24.
    Jordan K, Wieser K, Methfessel I, Maifale P, Paʻe P, Mlle JL. Feusuaiga e tosina mai ai-fetaui o mea tau feusuaʻiga i lalo o manaʻoga faʻapitoa. Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻiga Brain. 2017; 1-18.Scholar Google
  25. 25.
    Voon V, Mole TB, Banca P, et al. Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLoS tasi. 2014. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0102419.
  26. 26.
    Banca P, Morris LS, Mitchell S, Harrison NA, Potenza MN, Voon V. Faʻatonuga, tuʻutuʻuga ma le gauai atu i taui tau feusuaʻiga. J Lagolago Faʻataʻitaʻi. 2016; 72: 91-101.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  27. 27.
    Politis M, Loane C, Wu K, O'Sullivan SS, Woodhead Z, Kiferle L, et al. Tali atu i le talitane i ata vaaia o feusuaiga i le dopamine togafitiga faafomaʻi e fesootai i togafitiga i le maʻi o Parkinson. Brain. 2013; 136: 400-11.Scholar Google
  28. 28.
    Klucken T, Wehrum-Osinsky S, Schweckendiek J, Kruse O, Stark R. Faʻaliliuina le faʻamalosia o le tino ma le fesoʻotaʻi vavalalata i mataupu e iai amioga feusuaʻiga mataga. J Sex Med. 2016; 13: 627-36.CrossRefPubMedScholar Google
  29. 29.
    Steele VR, Staley C, Fong T, Prause N. Manaoga faalefeusuaiga, ae le o feusuaiga, e fesootai i tali mai le neurophysiological e mafua mai i ata feusuaiga. Socioaffect Neurosci Psychol. 2013; 3: 20770.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  30. 30.
    Faʻasologa N, Steele VR, Staley C, Sabatinelli D, Hajcak G. Faʻaliliuga o le gasegase o gasegase lelei e ala i ata feusuaʻiga i tagata faʻafitauli ma faʻafitauli e le ogatusa ma "vaisu vevela". Biol Psychol. 2015; 109: 192-9.CrossRefPubMedScholar Google
  31. 31.
    Seok JW, Sohn JH. Faʻatonu o le manaʻoga tau feusuaʻiga i tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma amioga faʻafeusuaiga faʻafitauli. Front Behav Neurosci. 2015; 9: 1-11.CrossRefScholar Google
  32. 32.
    Brand M, Snagowski J, Laier C, Maderwald S. Matagofie o le gaioiga pe a matamata le matamataina o ata ponokalafi e fesoʻotaʻi ma uiga o mea tau vaisu i luga o le Initaneti. NeuroImage. 2016; 129: 224-32.CrossRefPubMedScholar Google
  33. 33.
    • Schmidt C, Morris LS, Kvamme TL, Hall P, Birchard T, Voon V. amioga mataga faataualuga: muamua ma le limbic volume ma fegalegaleaiga. Hum Brap Mapp. 2017; 38: 1182-90. Faataitaiga o se suʻesuʻega e faʻaaoga ai faʻamatalaga malolo e faʻaalia ai suiga i feusuaiga faʻatusatusa i faʻatusatusaga i tagata vavalalata i le feusuaʻiga i le gaioiga o le gaioiga galuel. Scholar Google
  34. 34.
    Kühn S, Gallinat J. Faʻauluuluga o Brain ma le fesoʻotaiga vavalalata faʻatasi ma ponokalafi. JAMA Fomaʻi. 2014; 71: 827.CrossRefPubMedScholar Google
  35. 35.
    Potenza MN, Gola M, Voon V, Kor A, Kraus SW. Pe sili atu feusuaʻiga amioga feusuaʻi ma se faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu? Lancet Psychiatry. 2017; 4: 663-4.CrossRefPubMedScholar Google
  36. 36.
    Bloemers J, Scholte HS, van Rooij K, Goldstein I, Gerritsen J, Olivier B, et al. Faʻaitiitia le maualuga o le mea lanu enaena ma le faʻaopopoina o le anisotropy vaevaega paʻepaʻe i totonu o fafine o loʻo i ai le manaʻoga faʻafeusuaʻiga mama. J Sex Med. 2014; 11: 753-67.Scholar Google
  37. 37.
    Rupp HA, James TW, Ketterson ED, Sengelaub DR, Ditzen B, Heiman JR. Fefaʻasoaʻiga tau feusuaʻiga maualalo i tina failele: mafutaga i le amygdala faʻatoagaina ma le faʻaoloa o le toto. Faʻafefe. 2013; 63: 114-21.CrossRefPubMedScholar Google
  38. 38.
    Metzger CD, Walter M, Graf H, Abler B. SSRI e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le faʻatinoina o feusuaiga, ua valoia e ala i le togafitia muamua togafitiga faʻamautuina galuega faʻatinoina i tagata soifua maloloina. Arch Sex Behav. 2013; 42: 935-47.CrossRefPubMedScholar Google
  39. 39.
    Borg C, Georgiadis JR, Renken RJ, Spoelstra SK, Schultz WW, ​​De Jong PJ. O le gaosiga o masini o mea faʻaleleia o meaola e fai ma faʻataʻitaʻiga o feusuaiga faʻafeusuai ma autu ma manu-faʻamanatuina e inosia i fafine o loʻo i ai le vaginismus i le olaga atoa. PLoS tasi. 2014. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0084882.
  40. 40.
    Demos KE, Heatherton TF, Kelley WM. O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i gaoioiga faʻapitoa i meaʻai ma ata feusuaʻiga e faʻaalia ai le mamafa o le tamaoaiga ma amioga tau feusuaiga. J Neurosci. 2012; 32: 5549-52.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  41. 41.
    • Sescousse G, Li Y, Dreher JC. O se tupe masani mo le fuafuaina o tulaga taua i totonu o le tagata soifua. Soc Cogn Afiga Neurosci. 2015; 10: 467-73. Suesuega e faʻaalia ai le mea taua e faapea o le faʻafaigaluegaina o le mea e le o manaʻomia e le patino i le feusuaiga. Scholar Google
  42. 42.
    Sescousse G, Redoute J, Dreher JC. O le faʻataʻitaʻiga o le tau aogā faʻatauga i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. J Neurosci. 2010; 30: 13095-104.CrossRefPubMedScholar Google
  43. 43.
    Li Y, Sescousse G, Amiez C, Dreher JC. Faʻaaliga i le lotoifale o loʻo faʻataʻitaʻiina le faʻatinoina o le faʻatinoina o faʻamatalaga taua o le taua i totonu o le cortex orbitofrontal cortex. J Neurosci. 2015; 35: 1648-58.CrossRefPubMedScholar Google
  44. 44.
    Abler B, Kumpfmüller D, Grön G, Walter M, Stingl J, Seeringer A. E faʻamalosia le faʻaaogaina o aʻafiaga i lalo o vaega eseese o hormones sexually. PLoS tasi. 2013. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0054447.
  45. 45.
    Agmo A. Amioga faʻafeusuaiga ma amio le mama: o se faʻasologa o le neuroscience ma le mafaufau faʻatusatusa. San Diego: Taaloga Tausipepa; 2011.Scholar Google
  46. 46.
    Pfaus JG. Auala o tuʻinanauga o feusuaiga. J Sex Med. 2009; 6: 1506-33.CrossRefPubMedScholar Google
  47. 47.
    Hamann S, Stevens J, Vick JH, Bryk K, Quigley CA, Berenbaum SA, et al. O tali a le Brain i ata feusuaʻiga i le 46, XY fafine ei ai le atensitivity atoa ma le atensitivity syndrome o fafine-masani. Faʻafefe. 2014; 66: 724-30.Scholar Google
  48. 48.
    Kranz GS, Hahn A, Kaufmann U, et al. Paʻu o le mea papaʻe i le feusuaʻiga ma faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻeina e ala i le faʻamaloiloina o ata tifaga. J Neurosci. 2014; 34: 15466-75.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  49. 49.
    Diekhof EK, Gruber O. Pe a osofaʻi le manaʻoga ma le mafuaaga: o fegalegaleaiga galue i le va o le anteroventral foreteal cortex ma le nucleus accumbens e mafua ai le mafai e le tagata ona tetee atu i manaoga tuinanau. J Neurosci. 2010; 30: 1488-93.CrossRefPubMedScholar Google
  50. 50.
    Motzkin JC, Baskin-Sommers A, Newman JP, Kiehl KA, Koenigs M. Neural correlations o vailaau faʻaleagaina: faʻaitiitia le fesoʻotaiga vavave faʻatasi i le va o taui faʻavae ma le pulea lelei o mea. Hum Brap Mapp. 2014; 35: 4282-92.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  51. 51.
    Cilia R, Cho SS, van Eimeren T, Marotta G, Siri C, Ko JH, et al. Ole taʻavale faʻapitoa i tagata mamaʻi ma le maʻi o Parkinson e fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o le pito i luma: o se auala e faʻataʻitaʻi ai auiliiliga. Feeseeseaiga i le Mafaufau. 2011; 26: 225-33.Scholar Google
  52. 52.
    Cera N, Delli Pizzi S, Di Pierro ED, Gambi F, Tartaro A, Vicentini C, et al. Faʻavasegaina o le Macrostructural o le mea lanu enaena i le faʻaaogaina o le erectile o le mafaufau. PLoS tasi. 2012; 7: e39118.Scholar Google
  53. 53.
    • Zhao L, Guan M, Zhang X, et al. Faʻamatalaga faʻapitoa i le faʻaogaina o meaʻai ma le faʻapipiʻiina o fesoʻotaiga i le gasegase o le gasegase o le mafaufau. Hum Brap Mapp. 2015; 36: 4469-82. Polokalame faʻataʻitaʻiga fou e faʻaogaina ai fua o le mafiafia o fuataga e maua mai i le MRI faatulagaina e suʻesuʻe ai suiga o le fesoʻotaʻiga i le PED. Scholar Google
  54. 54.
    Cera N, di Pierro ED, Sepede G, et al. O le matafaioi o le pito i luga o le pito i luga o le amio a le tamaʻitaʻi i amioga tau feusuaʻiga tane: o le malosi o vaega maoti na faʻaalia e le fMRI. J Sex Med. 2012; 9: 1602-12.CrossRefPubMedScholar Google
  55. 55.
    Wang Y, Dong M, Guan M, Wu J, He Z, Zou Z, et al. Faʻafesoʻotaʻi le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tino i totonu o le mafaufau o le mafaufau o le mafaufau i le mafaufau o le mafaufau: o se suʻesuʻega a le fMRI e malolo ai. Laua Neurosci i luma. 2017; 11: 221.Scholar Google
  56. 56.
    Cera N, Di Pierro ED, Ferretti A, Tartaro A, Romani GL, Perrucci MG. Fesoʻotaʻiga o Brain i le vaʻavaʻai e aunoa ma le faʻalogoina o ata tifaga faʻamalosi: malamalama fou i luga o le gasegase o le gasegase o le mafaufau. PLoS tasi. 2014. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0105336.
  57. 57.
    •• Zhao L, Guan M, Zhu X, et al. Faʻafeʻalosolo faʻatulagaga o le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga faʻasolosolo i totonu o le gasegase o le gasegase o le mafaufau. Laua Neurosci i luma. 2015; 9: 1-16. O le suʻesuʻega muamua o le neuroima e faʻaaoga ai le atoatoa o le faiʻai e fesoʻotaʻi atu ai i feusuaiga. Scholar Google
  58. 58.
    Kortekaas R, Nanetti L, Fafo MLE, de Jong BM, Georgiadis JR. Fesoʻotaiga a le atunuʻu faʻapitoa e tali atu i se penisini a le novo: o se faʻamaoniga o le faʻataʻitaʻiga i ni gasegase sela e tolu. J Sex Med. 2015; 12: 1865-77.CrossRefPubMedScholar Google
  59. 59.
    NJ poto, Frangos E, Komisaruk BR. Faatoagaina mai o le cortex lagona e ala i le mafaufauina o le faaosofiaina o le tino: o se iloiloga a le MAM. Socioaffect Neurosci Psychol. 2016; 6: 31481.CrossRefPubMedScholar Google
  60. 60.
    Kamping S, Andoh J, Bomba IC, Diers M, Diesch E, Flor H. Faatalanoaga faaleaganuu o le tiga i masochists. Paʻu. 2016; 157: 445-55.CrossRefPubMedScholar Google
  61. 61.
    Stoléru S, Redouté J, Costes N, Lavenne F, Le Palemene D, Dechaud H, et al. O le gaioiga ole tino ole gaioiga faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi e le lelei le manaʻoga faʻafeusuaiga. Fomaʻi-Resitala Neuroimaging. 2003; 124: 67-86.Scholar Google
  62. 62.
    Bianchi-Demicheli F, Cojan Y, Waber L, Recordon N, Vietumier P, Ortigue S. Faʻatonuina o faavae o le manaʻoga faʻafeusuaʻi mama i totonu o fafine: suʻesuʻega fMRI e faʻapitoa. J Sex Med. 2011; 8: 2546-59.CrossRefPubMedScholar Google
  63. 63.
    Arnow BA, Millheiser L, Garrett A, et al. O fafine e iai le manaʻoga faʻafeusuaiga e le talafeagai ma faʻatusatusa i fafine masani: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi faʻamalosi ata suʻesuʻe. Neuroscience. 2009; 158: 484-502.CrossRefPubMedScholar Google
  64. 64.
    Versace F, Engelmann JM, Jackson EF, Slapin A, Cortese KM, Bevers TB, et al. Tali tali a le Brain i faʻamaʻi ma isi faʻalauteleina o lagona i ola o le kanesa o le susu ma e aunoa ma le faʻafememeaʻi e uiga i manaoga maualalo o feusuaiga: o se suʻesuʻega muamua a le MMRI. Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻiga Brain. 2013; 7: 533-42.Scholar Google
  65. 65.
    Gagnepain P, Hulbert J, Anderson MC. O le faatonutonuina tutusa o mafaufauga ma lagona e lagolagoina ai le taofiofia o le manatuaina o mea. J Neurosci. 2017; 37: 6423-41.CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  66. 66.
    Rees PM, Fowler CJ, Maas CP. Galulue feusuaʻiga i alii ma tamaitai e leai ni faʻafitauli o le tino. Lancet. 2007; 369: 512-25.CrossRefPubMedScholar Google
  67. 67.
    •• Victor EC, Sansosti AA, Bowman HC, Hariri AR. Eseesega mamanu o le amygdala ma le faʻagasologa o le faʻamalosia o le tino e vaʻavaʻai i suiga o alii ma tamaitai i le tulaga lamatia o feusuaiga. J Neurosci. 2015; 35: 8896-900. Faataitaiga o se auala e mafai ai e le faʻamatalaga e uiga i le gaioiga e leai se feusuaiga e mafai ona vaʻai i amioga feusuaʻi. CrossRefPubMedPubMedCentralScholar Google
  68. 68.
    • Borg C, de Jong PJ, Georgiadis JR. Ole tali malosi ile tali ile gaioiga ile feusuaʻiga vaaia eseese e ese mai le avea o se faʻatinoga o feusuaʻiga porn i tamaitai. Soc Cogn Afiga Neurosci. 2014; 9: 158-66. O suʻesuʻega suʻesuʻega o le faateleina o le gaioiga i nofoaga e manaʻo ai i feusuaʻiga e le o se mea e atagia ai se uiga lelei e uiga i le faʻaosofia o feusuaigai. Scholar Google
  69. 69.
    •• Poeppl TB, Eickhoff SB, Fox PT, Laird AR, Rupprecht R, Langguth B, et al. Faʻafesoʻotaʻiga ma le faʻamalositinoina o le fausiaina o faiʻai i le pedophilia. Hum Brap Mapp. 2015; 36: 2374-86. O se faʻafefiloi o meta-suʻesuʻega, fesoʻotaʻiga, ma faʻamaumauga o faʻatulagaga. Faʻaalia o itulagi o loʻo i ai suiga i le pedophilia e fesoʻotaʻi faʻafesoʻotaʻi i vaega o fesoʻotaiga o fefaʻatauaʻiga i feusuaiga. Scholar Google
  70. 70.
    Lin CS, Ku HL, Chao HT, Tu PC, Li CT, Cheng CM, Su TP, Lee YC, Hsieh JC. O fesoʻotaiga i le neura o le tino o le tino e ese mai i le va o tagata feusuaʻiga ma isi tagata. PLoS tasi. 2014. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0085914.