Mafuaaga Lotofuatiaifo ma le Lē Manatua o Lagona: Po o Latou Varia e Faatasi ma le Tele o Taimi o Ponokalafi Faaaoga? (2017)

Faʻaaogaina Sciences, 2017, 7(5), 493; Tui:10.3390 / app7050493

Sajeev Kunaharan 1, Sean Halpin 1, Thiagarajan Sitharthan 2, Shannon Bosshard 1 ma Peter Walla 1,3,4,*

1Aoga a le Psychology, Nofoaga mo le Faʻaliliuina o le Neuroscience ma le Soifua Maloloina o Mafaufau, University of Newcastle, Callaghan 2308, NSW, Ausetalia

2Falemai a Sydney, Iunivesite o Sydney, Sydney 2006, NSW, Ausetalia

3Cognitive Neuroscience & amioga amioga (CanBeLab), Matagaluega o mataupu tau le mafaufau, Webster Vienna Tumaoti Iunivesite, Palais Wenkheim, 1020 Vienna, Austria

4Faculty of Psychology, Vienna University, 1010 Vienna, Ausetalia

Fesoʻotaʻiga: Tel .: + 43-1-2699-293

Faatonu Faʻatonu: Takayoshi Kobayashi

Na maua: 1 Mati 2017 / Talia: 26 Aperila 2017 / Lomia: 11 May 2017

lē faʻatino

O le faateleina o ponokalafi ua faʻaaogaina o se vaega o tagata soifua faʻaonapo nei, faʻatasi ai ma le faʻalauiloaina o fesoʻotaʻiga e mafai ai ona maua le televave o le initaneti ma le faigofie ona maua e ala i le tele o masini eletise. Faʻateleina le faʻaalia o ponokalafi e faʻafesuiaʻi ai le faʻamalosia o lagona? O suʻesuʻega i le eria o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga e faʻalagolago lava i luga o fua faʻatatau o lipoti a le tagata lava ia. Ae ui i lea, o le faateleina o le malamalama ua faailoa mai ai o uiga ma lagona e tele lava ina faagasolo i luga o se tulaga e le o malamalama lelei ao le i fuafuaina lelei. O le mea lea, o lenei suʻesuʻega suʻesuʻe e faʻatatau i suʻesuʻega pe faʻafia ona faʻaaogaina ponokalafi le faʻaaogaina o faʻalogona e le o malamalama ma / poʻo lagona. O tagata auai (N = 52) oe na lipotia le matamata i le tele o ponokalafi sa faʻaalia ma le faʻalagona o le faʻaosoosoina o ata. Na mafai ona faʻamaumauga ma le amataina o le Reflex Modulation (SRM) mo le fuafuaina o faʻafitauli faʻaletonu le mafaufau. Faʻamatalaga valea ma faʻaiuga faʻapitoa mo ata taitasi na tuʻuina atu na faia foi e fuafua ai lagona faʻalogo lagona. Malamalama lelei manino manino na faaalia ai eseesega eseese e tusa ai ma le "Erotic" ma le "Laulelei" vale (fiafia) fuataga e fuafua i luga o ponokalafi e faʻaaogaina. Na faaalia e le SRM o aafiaga e taua tele ma ERP na faʻaalia ai suiga i luma ma itu o le mafaufau e uiga i le "Le fiafia" ma le "Violent" lagona ata o ata, lea e le ogatasi ma eseesega o loʻo vaaia i faʻamatalaga manino. O faʻamaoniga e faʻaalia ai o le faʻaopoopoga o le faʻaaogaina o ponokalafi e foliga mai o loʻo i ai se aafiaga i le mafaufau o tali a le faiʻai e le o ni manatu faʻapitoa i aʻafiaga o le mafaufau e leʻi faʻaalia mai e le tagata lava ia lipoti.

uputatala:

mafaufauga masani ma le le malamalama; ponokalafi; lagona; tali afaina; EEG; tafatolu

1. faʻatomuaga

1.1. Faigofie o le Avanoa

O loʻo i ai se faʻateleina o le tele o mea mataga faʻasalalau e maua i luga o le initaneti mo le faʻaaogaina e le lautele1,2]. O le leai o tulafono faatonutonu o lona uiga o le Initaneti ua vave ona avea ma faigofie ma lelei auala e mafai ai ona faʻasalalau, tufatufaina atu, ma avanoa mo le taumafa i totonu o le fale o le tagata lava ia, faʻatasi ai ma aoga o le faʻaaogaina, le amanaʻiaina, ma le gafatia [3,4]. E le gata i lea, o le alualu i luma o tekonolosi e pei o telefoni feaveaʻi, Wi-Fi, ma le televave o fesoʻotaiga i luga ole initaneti o lona uiga o le faafitauli matua o le faʻapipiʻiina i luga o se kesi ma le uaea e le faʻagataina ai le gafatia o se tasi e maua ai le tele o mea tau ponokalafi. O le mea e le maofa ai, o faafitauli e uiga i le matamata i fuainumera o feusuaiga ua avea ma faafitauli sili ona taatele i feusuaiga i taimi lata mai nei [5]

1.2. Faaaogaina o Ponokalafi ma Ona Aafiaga Faaletino

E tele suʻesuʻega ua suʻesuʻeina le manatu o le aafia i ponokalafi ei ai sona aʻafiaga, lelei pe le lelei, i luga o faiga faʻavae ma amioga faʻaletagata taʻitasi [3,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15]. O le tele o nei pepa ua taumafai e faʻatalanoaina nei popolega faʻalapotopotoga, e ala i le iloiloina o le mataupu pe o le faateleina o le faʻafeiloaʻi i ponokalafi e taʻitaʻia ai amioga faʻafeusuaiga. O iloiloga a le Meta o lenei galuega ua faʻaalia ai o le faateleina o le tele o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga e mafai ona valoia ai le le lelei o fuataga i tagata [16,17] -E faʻaalia ai e masani ona faʻaaogaina e tagata faʻatauvalea ma tagata faitaʻaga masani ponokalafi i se tulaga sili atu le maualuga nai lo le tagata taʻitasi [18]. O se faʻataʻitaʻiga na faia e Allen et al. [6] na faaalia ai e le o se aafiaga o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga na toetoe lava a leai se aafiaga o faʻamalamalamaga o ponokalafi ma le taliaina o tala faʻaipoipo, aʻo suʻesuʻega suʻesuʻe (e le na o le faalagolago i le lipoti a le tagata lava ia) na faʻaalia ai se aafiaga laiti ae lelei (faʻaalia i ponokalafi faʻateleina le faʻatagaina o feusuaiga). O isi faʻataʻitaʻiga ua maua ai se tauagaiga taua i le va o ponokalafi e faʻaaogaina ma uiga e lagolagoina ai le faʻasauā e faasaga i tamaitai i suʻesuʻega ma suʻesuʻega e leai ni faʻalauiloa [19]. O nei faʻasalaga na sili atu pe a fai o tagata solitulafono na faʻaalia i ponokalafi faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i luga o faiga e le faʻasauā. Mancini et al. [12] faia se suesuega o tagata solitulafono ma iloa ai o le aafia o tamaiti i ponokalafi ua matua valoia ai le siitiaina o faiga sauā e ala i le tikeri o le faalumaina o mafatiaga. Na maua foi e tusitala e faapea o ponokalafi e faaaoga ao lei faia le solitulafono na mafua ai ona faaitiitia le manua na afaina ai, lea na latou mafua mai i se faalavelave matuia o ponokalafi na i luga o le tagata solitulafono. E i ai isi tagata suʻesuʻe e foliga mai e malilie e leai se aʻafiaga o le matamata i ponokalafi pe a leai se aʻafiaga i le cognition ma amioga. Ferguson ma Hartley [20], i la latou iloiloga, fautua mai o faʻamaoniga mo se faʻasalaga i le va o ata mataga ma le faʻafeusuaiga feusuaiga e itiiti ma o soo se faʻamaonia lelei i le va o faʻataʻitaʻiga ma amioga mataga e le ogatasi lelei. Latou te fautua mai le manatu o le faateleina o le faʻaalia o ponokalafi taʻitaʻia i le faateleina o le osofaʻiga i feusuaiga e tatau ona lafoai. E masani lava, o le faafitauli o le leai o se eseesega i le va o le faʻamaonia ma le mafuaʻaga.

O nisi suʻesuʻega nai lo le vaʻavaʻai i fesoʻotaʻiga talafeagai i le va o le faʻamalosi ma ponokalafi ua amata ona taulai atu i lagona, va fealoai, ma aafiaga tau feusuaʻiga e fesootaʻi ma le tele o faʻamatalaga ponokalafi. O le mafai ma aʻafiaga lipoti i isi e aofia ai le faʻalauteleina o le popole [21], faʻafitauli faʻafitauli [22], ma le le mafai ona amataina ma tausia se fausaga ma ni paaga feusuaiga moni e aunoa ma le fesoasoani a ponokalafi [23], lea, i le itu, e mafai ona oo atu ai i le atuatuvale ma le atuatuvale.

E masani lava o le faalumaina o le tuufaatasiga o nisi amioga ma o latou aafiaga leaga e mafai ona avea ma mafuaaga e popole ai e ono mafua ai le faamutaina o lena amio faapitoa, ae peitai, e le o le taʻu mai ai o le afaina. E ui lava e malamalama o le faateleina o le matamataina o ponokalafi (pei o le tele o isi amioga e fiafia i ai) e mafai ona faia e le toatele, o se numera toalaiti o tagata taitoatasi o loo i ai ma aafiaga le lelei ma o lea e le mafai ona manatu o le tuufaatasiga o nei aafiaga leaga faʻatasi ai ma le matamataina o ponokalafi o lona uiga o le mafuaʻaga.

1.3. Faaleagaga Faaletino o Ponokalafi

O gaioiga e aʻafia ai mea e tutupu (ERPs) e masani ona faʻaaogaina e avea o se fuafaatatau o mea e tali atu ai i lagona, e pei o [24]. O suʻesuʻega faʻaaogaina o le ERP data e masani ona taulaʻi atu i faʻamatalaga mulimuli a le ERP e pei o le P300 [14] ma le Malosiaga Lelei (LPP) [7,8] pe a sailiili tagata e matamata i ponokalafi. O nei vala mulimuli o le lauliliuli ERP na mafua mai i le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga e pei o le mafaufau ma manatuaga galue (P300) [25] faʻapea foʻi ma le faʻamalosia o le faʻaleleia o mea faʻapitoa e aʻafia ai lagona (LPP) [26]. Steele et al. [14] na faaalia ai eseesega eseese P300 na vaʻaia i le va o le matamataina o faʻamatalaga manino mai feusuaʻiga e faatatau i foliga le fetaui, e le lelei le fesoʻotaʻiga i faiga o manaʻoga tau feusuaʻiga, ma e leai se aafiaga i le faʻafeusuaiga o tagata auai. Na fautua mai le tusitala e faapea o lenei sailiiliga le lelei atonu e mafua ona o ata na faaalia e le i ai ni tala taua i le pool pool participants, talu ai o tagata auai uma na lipotia le matamataina o le tele o tusi mataga, o lea e mafua ai le taofiofia o le vaega P300. Na faʻamatalaina e tusitala e ono vaʻavaʻai i le LPP mulimuli ane e mafai ona tuʻuina atu se meafaigaluega sili atu ona aoga, e pei ona faʻaalia i le faʻatinoina o faʻasologa o faʻasologa. Suesuega suʻesuʻeina o aʻafiaga o ponokalafi faʻaoga i luga o le LPP ua faʻaalia le maualuga o le LPP e masani ona laʻititi i tagata auai o loʻo lipotia mai le maualuga o manaʻoga faʻafeusuaiga ma faafitauli e faʻatonutonu ai le latou matamata i mea ponokalafi [7,8]. O lenei taunuʻuga e le faʻafuaseʻi, e pei o le tele o suʻesuʻega e faʻatatau i mea ua fai ma vaisu ua faʻaalia i le taimi na tuʻuina atu ai se galuega e aʻafia ai, o tagata taʻitasi e lipotia le iai o faafitauli e fefaʻasoaaʻi a latou mea ua fai ma vaisu e masani ona faʻaalia le tele o laupepa LPP pe a faʻaalia ata o a latou vailaau faʻatoʻateleina o vaisu [27]. Tatalo ma al. [7,8] ofo mai ni fautuaga pe aisea e mafai ai e le faʻaaogaina o ponokalafi ona maua ai ni aafiaga laiti ile LPP e ala i le fautuaina atonu e mafua ona o se amioga masani, ona oi latou o loʻo auai i le suʻesuʻeina o le faʻaaogaina o ponokalafi na matua maualuga le maualuga i le aofaʻi o itula na faʻaaluina e matamata ai ponokalafi meafaitino.

I le eseesega i le ERPs, o le suiga fou o le mafaufau (SRM) o se metotia fou i lenei vaega lea na faʻaaoga foi i suʻesuʻega faʻalagona e tuʻuina atu ai faʻamatalaga e faatatau i le faʻaaogaina o faʻamatalaga afaina, eg, [28]. O le faʻamoemoe o le SRM o le fuaina lea o le maualuga o le mata e pei o se faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi o le pisapisao leotele ma le leotele ao faʻaalia e le tagata faʻanoanoa le puleaina o le pito i luma o le lalolagi i le fesuisuiaʻi o mea e aafia ai mea [28]. Lang et al. [29] na faʻaalia ai o le maualuga o le mata e faʻamalamalamaina le maualuga o loʻo tusia e le suʻega suʻega suʻega e leʻi faʻamoemoeina e faʻatasi ma le tagata e fiafia i ai (e faʻapupulaina ai mata laiti) pe faʻavaivai (matala tele mata) aafia ai mea o loʻo faʻaalia i foliga vaaia. O lona uiga, o mata e fesoʻotaʻi ma le suʻesuʻega mataʻutia e faʻaleleia pe a tuʻuina atu i se tagata ni mea e le lelei pe faʻafefe ma faʻavaivaia pe a tuʻuina atu i mea lelei faʻaleleia.

O le tele o suʻesuʻega na faʻaalia ai le faʻaleleia o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le gaioiga e pei o se fuataga o le gaioiga o le afaina o le tino e faatatau i le suia o siosiomaga, e aofia ai le psychopathy [30], tele le le atoatoa [31], o manogi [32], fesuiaiga [33], mamanu o oloa [34], savali i totonu o tuaoi o le taulaga [35], ma le puleaina o lagona [36]. Ua faʻalauiloaina foi le SRM i le neuroscience tagata faatau [37,38,39,40]. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o lenei fuataga i le faagasologa o faʻamatalaga tau feusuaiga ua le lava [41]. O suʻesuʻega sa faia e faʻaalia ai le faʻaitiitia o mata matala i ata e faʻaalia ai foliga lelei (feusuaiga) e uiga i ata e faʻaalia ai le le fiafia,42], ma le fefe [43] mea anotusi. I le 2014, na fautuaina le SRM mo le faʻaaogaina i le tulaga tonu o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei [44].

O le suʻesuʻega nei o le faʻaaogaina o fualaau o le neurophysiological (EEG ma le SRM) e fuafua ai pe eseese le tele o ponokalafi i totonu o le aofaʻi masani o tagata ei ai aʻafiaga i faʻalagona lagona e le o mafaufau lelei faʻapea foi ma fuataga o le faʻaleleia o lagona.

1.4. Lipoti a le tagata lava ia

O fesili fesili a le tagata lava ia e mautinoa lava o auala sili ona taatele lea e taumafai ai tagata suʻesuʻe ma fomai e faamautinoa uiga faaalia ma amioga i totonu o le faaaogaina o ponokalafi, e masani lava ona le aofia ai isi metotia [45,46]. E ui lava o fesili a le tagata lava ia e mafai ona avea ma se auala lelei e aoina ai le tele o faʻamatalaga i luga o se faitau aofaʻi lautele, latou te ono mafai ona manatua mea e le fiafia i ai,13,45,47], ma le faaleagaina o le mafaufau [48]. Ua faaalia i le gaioiga o lagona le i ai o vaega e fesoʻotaʻi ma le fausaga o le faiʻai, e le o le mafaufau, ma le gaʻo ma le fausiaina o fausaga. O le mea lea, o lagona o lagona e mafai ona i ai e aunoa ma le malamalama lelei [38,49,50,51]. O le mafai ona tuʻuina atu faʻamatalaga manino i soʻo se mea faʻalogona e manaʻomia ai se tulaga o le gaioiga o le mafaufau e mafua ai se iloiloga. Ae peitai, o lenei iloiloga o le mafaufau, o le taunuuga lea o se tuufaatasiga o gaioiga loloto o le tino lea e tupu i totonu o le faiʻai faatasi ai ma le gaioiga o le faiʻai o le gaʻo. O lenei mea na faaalia e valivali ai ma le malamalama lelei le uiga o mea na tutupu i le physiological reactions, o se mea e taua o le faaleagaina o le mafaufau [48]. O le mea lea, e ono mafai ona maua se faʻataʻitaʻiga tonu o le mafaufauga a le tagata i le faʻamaoni i luga o faʻamaumauga na maua mai e ala i lipoti a le tagata lava ia. Mo le faʻataunuʻuina o lea mea, na filifili ai tusitala i le suʻesuʻega nei e faʻaaoga togafitiga o le physiological e faʻamautinoaina ai ni auala e le faʻalogo lelei e faʻaopopo atu i faiga masani (ie, mulimuli i se auala faʻasolosolo). Electroenephalography (EEG), o fuataga o le faiʻai i le faiʻai ma aofia ai faʻamatalaga tuʻufaʻatasiga mai i le fausaga o le faiʻai o le faiʻai ma le sub-cortical, na faʻaaogaina. I le faʻaopoopoga, o le Electromyography (EMG) e ala i le Startle Reflex Modulation (SRM), lea e fesoʻotaʻi ma le faia o le faiʻai i lalo o le faiʻai ma fuataga e le o malamalama lelei i le gaioiga o faʻamatalaga, na faʻaogaina foi faatasi ai ma faʻamaumauga masani a le tagata lava ia (fesili fesili, sikeli o fuataga ) lea e manaʻomia ai se fua faʻatatau, sili atu le maualuga o le faʻasalalauga e aofia ai le faʻatautaia o faʻamatalaga faʻamatalaga. O nei metotia e tolu na faʻaaogaina e faʻafetaui ai soʻo se eseesega i faʻataʻitaʻiga a le tagata e le o malamalama ma le malamalama ma tali atu i vaega eseese o le faʻamatalaina o lagona.

2. Metotia
2.1. Tagata auai

E limasefulu-lua alii auai na auai i le faʻaaogaina o le polokalame a le Iunivesite o Newcastle, ua taʻua o SONA, upu o le gutu, poʻo pepa. O tagata auai uma lava o tamaiti aʻoga i le Iunivesite o Newcastle, Ausetalia ua matutua i le va o 18 ma 30 tausaga (M = 21.1; SD = 2.9). O i latou uma na auai na tuʻuina mai se maliega tusitusia tusitusia. I le avea ai o se vaega o le faʻatulagaina o faʻamaumauga, o tagata na auai i totonu o le suʻesuʻega na faʻamalamalama manino mai o latou o tamaʻitaʻi, lima taumatau, e masani ona faʻamaonia i le vaʻai masani, e leai se talaʻaga o gasegase o le mafaufau, e aunoa ma le fatugalemu o le tino e aafia ai vailaʻau poʻo mea , leai se talafaasolopito o le afaina i le faʻaleagaina faaletino / feusuai, ma e leai se talafaasolopito o le falepuipuiina i totonu o se falepuipui. O sui sa toe faʻaaogaina tupe mo lo latou taimi poʻo le mauaina o tupe totogi. Na faʻateʻaina tamaitai ina ia tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga sili atu le tutusa o le faitau aofai mo le faʻatusatusaina o faamoemoega. I le masani ai, o alii e sili atu ona latou sailia ni mea faitino faʻafeusuai mo fuafuaga faʻafiafiaga ma o lea la o le mea na tulimataʻia ai le suʻesuʻega o loʻo i ai. Na talia le suʻesuʻega e le Iunivesite o Newcastle Human Research Ethics Committee (H-2013-0309, 5 Tesema 2013).

2.2. Fua

O le vaega muamua o lenei suʻesuʻega na aʻafia ai le faʻaaogaina o fesili i luga o le initaneti e iloilo ai tali faʻalogo lagona mai tagata auai taitasi. Na faia se suʻesuʻega i le initaneti e faʻaaoga ai le Lime Survey [52], lea na aofia ai fesili tau le faitau aofai, o le Buss-Durkee Hostility inventory (BDHI), Barratt Impulsivity Scale (BIS-11) e fuafua ai pe eseese vaega eseese i a latou lava numera o le impulsivity lipoti; le Snyder Self-Monitoring Scale [53] e fuafua ai le tulaga e mataʻituina e vaega taʻitasi o latou lava faʻaalia; ma se fesili e fausia ai le faamoemoe e faʻataʻitaʻi ai amioga mataga mataʻutia e aofia ai le tele o mea na atinaʻe e tusitala faʻapea foʻi ma le tuʻufaʻatasia o mea mai Harkness et al. [54]. E naʻo tamaʻitaʻi o loʻo nonofo i le va o 18 ma 30 tausaga na mafai ona faʻamaeʻaina le fesili ma na mulimuli ane valaʻaulia e faʻamaeʻa fuafuaga faʻapitoa. O le suʻesuʻega na faʻataunuʻuina le 20-25 min.

O le eletise-elephalography sa fuaina e ala i le faʻaaogaina o se masini komepiuta mo le komepiuta o le Nusiusite-64 (na faia e Mind Media BV, Herten, Netherlands) i le faʻaaogaina o le BioNemi Active Two (BioSemi, Amsterdam, Netherlands) ma le Startle Reflex Modulation (SRM) i 10. Mo se faʻamatalaga auiliiliga o faiga faʻavae ma tekonolosi, faamolemole tagaʻi i le Walla et al. [48].

2.3. Suauu

O aʻafiaga mo le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e aofia ai ata 150 na maua mai i le International Infrastructure Picture System (IAPS) [55]. O le IAPS o se tuufaatasiga faʻapitoa o ata 1000 o loʻo faʻaalia ai tagata, nofoaga, mea faitino, ma mea e tutupu ma faʻaaogaina lautele i suʻesuʻega o lagona, e pei o [56]. Mo faamoemoega o suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o ata na vaevaeina i se tasi o vaega e lima: Faʻalumalosi, Erotic, Matagofie, Le fiafia, ma Neutral, faʻatasi ai ma ata 30 i vaega taʻitasi. O vaega taitasi o ata e eseese le tasi i le isi i la latou valence normative. O ata taitasi na faʻaalia i sui taitasi mo le 5 s. Na faʻaalia e tagata auai ia ata taitasi i luga ole eseese o le 9-point Likert scales mo le valence ma le fagua.

E tusa ma le lima suʻesuʻega o le teteʻe na fesoʻotaʻi i le 5 filifilia faʻafuaseʻi mai le 30 ata mo le faʻavasegaina o lagona (aofaʻi 25 amata le suʻega i le taimi o le suʻega). O suʻega amata na tuʻuina atu i le 110 dB ma e aofia ai le 50 ms umi faʻavavega o le pisapisao pisapisao.

2.4. Taualumaga
2.4.1. Laʻu Tala

Ina ua uma le faʻasalalauga ile initaneti, na valaʻaulia taʻitasi tagata auai i totonu o le fale. I le taimi o lenei vasega, na aoina ai fuataga o le EEG ma le SRM ao vaʻavaʻai ma vaʻaia e tagata auai ia ata IAPS. O le aoina o faʻamatalaga manino e aofia ai tagata auai i tulaga taʻitasi e uiga i le fiafia ma le valea ao faʻatasi, EEG ma le SRM na faʻaaogaina e iloilo tali faʻapitoa. O tagata na saofafai i luma ole 32 '' LED matala (iugafono 1024 × 768 pixels). Na fesoʻotaʻi le au faipisinisi i le BioSemi Active Two EEG ma na mafai ona fuaina suiga i le faiʻai e ala i le faʻaaogaina o le eletise 64 ma isi eletise faaopoopo e valu o loʻo i luga o le lautele, o le superc ocularly, infra ocularly, ma mastoids. E lua 4 mm Biotrace electrodes sa faʻaaogaina i le faaopoopo mo le amataina o le Toefuataʻi (Reflex Modulation) (faʻatasi ai ma le 20 mm spacing i luga o le pito i lalo o le mata tauagavale).

O le polokalama komipiuta, Presentation (Neurobehavioral Systems, Albany, NY, ISA) na faʻaaoga e faʻaalia ai le faʻatatauga o faatonuga talafeagai ma lisi o faʻamalosi. O le faʻatinoga o fuamoa ma faʻamaoniga uma o le psychysiological na faʻatautaia na faia mai se isi potu. Na tuʻuina atu i tagata o le vasega se aotelega puupuu o le suʻesuʻega i le taimi na faʻatulagaina ai masini ma sa talosagaina e faitau faʻasinoala mo le galuega o loʻo i luga o le mata aʻo leʻi faʻamau. O lauulu (Sennheiser HD280, Wedemark, Siamani) na tuʻuina atu i taliga ma le suʻega na amataina e le tagata auai na oi latou lava i totonu o se potu malulu ina ia mautinoa lelei le taulaʻi atu i fua.

2.4.2. Faʻataʻitaʻiga Task

O ata IAPS taitasi na tuʻuina i le mata mo 5 s, tasi i le taimi. I le mulimuli ai i ata taitasi, na faaalia ai i tagata o le vasega se fuataga o fuataga ma fesili e fua le valence (matagofie) o le ata e faaaoga ai se fua mai 1 "matua manaia" i le 9 "matua le fiafia". I le mulimulitaia o lenei fuainumera, na faaalia ai le auai o sui auai i le fuataga o le maualuga ma talosagaina e fua le malosi o le ata e faʻaaoga ai se fua mai le 1 "malosi tele" i le 9 "matuā manaia". I le mulimuli ai, o se paʻu paʻepaʻe paʻepaʻe paʻepaʻe na faʻaalia i luga o le lanu uliuli mo le 1 s aʻo leʻi tuʻuina atu le isi ata. Afai o se suʻega faʻataʻitaʻi na faʻapipiʻiina ma se ata, na tupu i le 4th lona lua o faʻamatalaga faʻasolosolo. Na faia metotia faʻale-tino ma manino mo ata 150 IAPS uma. O ata na tuʻuina atu i le faasologa tatau. O se malologa puupuu na ofoina atu i le tagata auai i le afa o le taimi e faaitiitia ai aafiaga o le vaivai. E manino lava, mo suʻesuʻega a le SRM na o ata na maua ai le suʻesuʻeina o le suʻega suʻesuʻe na toe suʻesuʻeina ma na o na ata faʻamatalaga manino.

2.5. Faʻamatalaga
2.5.1. Faʻamaumauga ole Iloiloga ma Faʻatonuina o Vaega

Na vaevaeina tagata auai i ni vaega e faʻavae i luga oa latou tali i ni mea eseese se lua i luga o le Ponokalafi Faʻaaoga Fesili. O nei mea e aofia ai: "Pe a matamata i ponokarafi, o le a le tele o le taimi e te faʻaaluina i le taimi e tasi?" Ma, "I le tausaga talu ai, o le a le tele o taimi na e matamata ai i ponokalafi?" O tali i mea taitasi sa vaʻa vaʻaia mo tagata auai taitasi ma faʻateleina e fuafua le numera faʻatatau o itula o ponokalafi e faʻaaogaina i le tausaga. O le au tusitala muamua na faia se vaeluaina o le vaeluaga o le au fitafita ae ina ua maeʻa le tele o tagata auai na latou tauva i luga po o le taamilosaga o fuainumera ma le tele o togi na vaevaeina i ni vaega eseese se tolu, na filifili ai e vaevae vaega i le "maualalo", "Vaega", ma vaega "maualuga" e faʻavae i le salalau o sikoa. Faʻaaogaina ma faʻasesega masani o le numera o itula o vaega taʻitasi e matamata i ponokalafi e mafai ona vaaia i totonu Fuaiupu 3.2.

2.5.2. Tali manino

O tali manino (valence ma le osofaʻi) mai tagata auai taitoatasi na vaevaeina i totonu oa latou vaega (laʻititi, medium, poʻo maualuga) faʻavae i luga o tali i fesili i le initaneti. O tali a vaega taʻitasi na ave ma aveʻesea ma faʻavasegaina e ala i le faʻaaogaina o se Suʻesuʻega o Fua Eseese (ANOVA) faʻaaogaina i totonu o le mataupu autu o lagona (faʻafiafiaga, le fiafia, faʻamalosi, vevesi, ma le le vaʻaia) ma le va o matāʻupu o le ponokalafi Faʻaaoga (laʻititi, ma maualuga). O ANOVA na faia tutoatasi mo le "valence" ma le "osofaʻi".

I le faʻaopoopoga, na faʻatautaia se ANOVA se tasi e iloilo ai tali na maua e ala i le Snyder Self-Monitoring Scale e fuafua ai pe i ai se sootaga i le va o itula o le porn na faʻaaogaina ma le siakiina o le tagata lava ia.

2.5.3. Mea e Tutupu e Tutupu

Vaavaega o suiga i le Brain na mafai ona tusia i se fua faatatau o samples / ss 2048 i le 64-channel BioSemi Active Two ma le polokalama ActiView (BioSemi, Amsterdam, Netherlands). O faʻamaumauga o faʻamaumauga na faʻaaogaina ai le masini e faʻaaoga ai le EEG-Faʻaaliga (version 6.4.8; Fulham, Newcastle, Ausetalia). I le faagasologa o le gaioiga, na faʻaititia le fua faatatau o samples i samples / ss 256 ma o le pasi pasi o 0.1 i le 30 Hz na faʻaaogaina. ERP taimi na faʻamatalaina e faatatau i le tuʻuina atu o ata IAPS mai -100 ms i luma o le 1000 ms post-stimulus amata. O taimi uma lava na faasaʻoina ai laina faʻasaʻo ma le faʻamaonia o loʻo tupu 100 ms ao leʻi amataina le faʻamalosi ma faʻamaumauga o faʻamaumauga i le taimi o le ERP na faʻaititia i 15 faʻamaumauga o faʻamatalaga i le taimi muamua o le faʻamatalaga post-stimulus muamua mo suʻesuʻega faʻafuainumera. O Mea Faʻataʻitaʻiga Na faʻaaogaina ANOVA e auʻiliʻili ai le faʻaogaina o le telefoni o le ERP i taimi uma e faʻaaogaina ai lagona faʻapitoa (fiafia, le fiafia, faʻamalosi, vevesi, ma le le faʻaituau) ma le lalolagi (agavale, taumatau).

I luga o asiasiga vaaia, na maitauina ai o eseesega autu i le va o vaega taitasi na manino lava ona tutupu mo le ERP paʻu o le "Violent" ma le "Erotic" tulaga e faatatau i isi tuutuuga, ma o lea la na faaaoga ai nei vaega e lua e fai ma faasinomaga mo eseesega. Ina ia faasaʻo ona o le solia o le agavaʻa, o le Greenhouse-Geisser taualumaga sa faʻaaogaina. Faʻamatalaga faigofie na faʻaaogaina e fuafua ai le faʻasologa o soʻo se aafiaga taua.

2.5.4. Faʻasologa o le Toefuataʻi o le Reflex

O tali mata na faʻaaogaina mo le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le masini komepiuta ma le Bio-trace +. Na faʻapipiʻiina i le itu tauagavale o tagata auai uma ia elemene EMP i le itu tauagavale o sui usufono ma sui suiga o le musculus orbicularis oculi. O le fua faatusatusa o le EMG o 10 / s ma le pasi pasi mai le 2048-20 Hz sa faʻaaogaina ao lomia. Na faʻaaoga faʻamaumauga EMG i le faʻaaogaina o le metotia sikuea (RMS) e faʻaaogaina ai le faʻaliliuina o laina eletise vave i le telefoni. O le timuga o le faʻamalamalamaina o le aofaʻi o le aofaʻi o le faʻamalamalamaina o le maualuga o le maualuga o le elemene elevaga EMG i luga o tofotofoga e aofia ai le suʻesuʻega mataʻutia. E pei ona taʻua i luga, o faiga faʻaopoopo na faia e ANOVAs na faia mo suʻega fuainumera (silasila [28]).

3. Iʻuga
3.1. Tagata auai Demographics

O la matou 'au e aofia ai se faʻataʻitaʻiga sili ona lelei. O le toatele o tagata na auai i le suesuega na lipotia mai i latou lava o ni tamaiti aʻoga ua maeʻa a latou aʻoga maualuga, pe nonofo faʻatasi ma se paaga poʻo le leʻi faaipoipo, ma latou iloa ai o latou o le Caucasian na fanau i Ausetalia (tagai Laulau 1).

laulau

Laulau 1. Taʻiala faʻataʻitaʻiga o tagata suʻesuʻe tagata auai.

3.2. Faʻaaogaina e le tagata ia te ia le ponokalafi Faʻaaoga ma le faʻafoe ia te ia lava

O faʻamatalaga o tali a tagata auai i fesili fesili e mafai ona vaaia i totonu Laulau 2. O vaega na auai na vaevaeina e faavae i le tele o taimi o ponokalafi faʻaaogaina. Tausaga laʻititi e leʻi ese tele i le va o vaega. O le mea taua, o le ANOVA tutoatasi e tasi le auala na faʻaalia ai e leai se eseesega tele i le va o le maualalo, le ala, ma le maualuga porn faʻaaogaina vaega e tusa ai ma le sikoa Snyder score F (2, 49) = 1.892, p = 0.162.

laulau

Laulau 2. Paseka i le tausaga ma Snyder Aofaʻi sikoa vaevaega i le vaega.

3.3. Tali manino

O taunuʻuga mai faʻamatalaga manino valence e leʻi faʻaalia ai se vaega taua o le Group e ala i le fegalegaleaiga a Emotion. Suʻega faʻasologa e ui na faaalia ai se fegalegaleaiga taua mo le "Erotic" ma le "Faʻafiafia" faʻamaonia manino (malie) fuataga F (2) = 3.243, p = 0.048. E leʻi iai se eseʻesega taua na maua i le faʻamaoniga o le "osofaʻi (intensity)" i soʻo se faʻalogona lagona (silasila Ata 1).

Faʻaaoga 07 00493 g001 550

Ata 1. Valence manino (A) ma Arousal (B) faʻataʻitaʻiga mo vaega taʻitasi o lagona i vaega uma. O se fefaʻatauaʻiga taua a le Vaega na tupu mo faʻataʻitaʻiga o le valence i vaega o le "Erotic" ma le "Fiafia" (faailogaina e asterisks).

3.4. Fuafaatatau o le Physiological

Faʻamatalaga o le Toefuataʻi o le Toefuataʻi o le Toefuataʻiina o se faʻagasologa o le kulupu i le mata o le tele o mata i luga o tulaga uma e latalata i le taua ((2) = 3.176, p = 0.051 Ata 2.

Faʻaaoga 07 00493 g002 550

Ata 2. Amata amata-mataʻina mata mataʻitusi (agavale) ma le koluma (taumatau) mo Low (A), Medium (B), ma le maualuga (C) porn faʻaaoga vaega.

E ui i le toesea o soʻo se aafiaga tele o fesoʻotaʻiga, o faʻasesega faigofie na faʻaalia ai le tele o aafiaga o le ERP mo le "Le fiafia" vs. "faʻaleagaina" lagona o le 250-563 ms i pito i luma o le mafaufau. O aʻafiaga taua i le va o ia ituaiga faʻalogona e lua na faʻaalia foi i luga o nofoaga o loʻo i luga i le taimi mulimuli ane (563-875 ms) (See Laulau 3; Ata 3). O le leai o ni aʻafiaga autu e faʻamatalaina ona o se taunuuga o le taulai atu i eseesega a le ERP.

Faʻaaoga 07 00493 g003 550

Ata 3. Faʻatasi o le ERPs i lumaal (AF7 / AF8) ma le parietal (P5 / P6) i soʻo se faʻaaogaina o lagona mo Low, Medium, ma High porn faʻaaoga vaega. Faʻaaliga aʻafiaga faʻapitoa mo le "Le fiafia" ma le "Faʻasalaga" lagona o le 250-563 ms ile pito i luma o le mafaufau ma le va o 563-875 ms i totonu o vaega ole malo.

laulau

Laulau 3. Aotelega o aʻafiaga taua a le kulupu e fesoʻotaʻi ma gaioiga e le lelei ma le faʻaleagaina o gaioiga gaioiga (ERP).

4. Talanoaga

O le suʻesuʻega nei o loʻo faʻaaogaina se auala faʻasolosolo pito i lalo o faʻaaogaina le tele o auala i le taimi lava e tasi e faʻamatalaina ai auala eseese i le suesueina o tali afaina ma o latou taua. Ina ia toe faailoa atu eseesega eseese, o faʻamalamalamaga manino o amioga ia e manaʻomia ai se tali ma le mafaufau, ma faʻaaogaina ai faʻamatalaga faʻamatalaga faʻamaonia. O le amataina o le Toefuataʻiina o le Toefuataʻiga o se fuataga e leai se malamalamaʻaga o le faʻamalosiina o faʻamatalaga faʻamatalaga i luga o le faavae o le faaosofiaga o le faʻamuamua (tagaʻi [57]) ma e fesoʻotaʻi atu i le faia o le faiai o le faiʻai, eg, [29]. O le elemenephalography (ma le isi, ERP) e matua maaleale lava i le faʻatautaia o faʻamatalaga faʻamatalaga, ae aofia ai foi le faʻasoa faʻatasi mai i le faiʻai i lalo ifo o le faiʻai (e masani lava le le malamalama). E mafai ona fai mai o fuataga uma o le physiological e mafua mai i le natura e ese mai le faʻatusatusaina o le faʻatinoga o faʻatinoga.

Faatasi ai ma lenei malamalama i le taotoga, e mafai ona tatou iloa pe o le tele o ponokalafi e faʻaaogaina ai le auala e tatou te malamalama lelei ai (faʻamalamalamaga) ma le le malamalama (fua faʻatatau) i faʻamatalaga faʻalagona? E ui lava o scores Snyder mo vaega taʻitasi e le eseese tele-e leai se eseesega i le siakiina o le tagata lava ia-o taunuuga na maua i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻaalia ai le le mautonu i taunuuga na maua mai e ala i auala manino ma le manino.

4.1. Faʻamatalaga manino

O ata "palatic" na manino lava le taumateina o se mea e le fiafia tele i le faʻaaogaina o le porn i le faʻaaogaina o le porn i le porn po o le porn maualuga e faʻaaoga ai tagata auai. Atonu e seasea ona sailia e tagata faatau ponesi ia mea mataga po o ponokalafi, o le mea lea na maua ai e le vaega maualalo o le porn le faia o ata "elemene" i le taimi o le suʻega e le malie tele pe a fai e le o se mea e faʻalavelave ai. O le isi faʻamatalaga talafeagai e mafai ona aofia ai le maualalo o tagata faʻatau porn e leai se tele o faʻamatalaga i ponokalafi ma o lea e le masani ai e pei o tagata lautele poʻo le maualuga. I se isi itu, o tagata e maua le le fiafia i le porn e mafai ona filifili e le faʻaaogaina ma o le a pauu i le vaega maualalo ma o le agavaʻaina atonu e le o se mea taua. O le mea e mataʻina ai, o le maualuga o le porn o loʻo faʻaaogaina le kulupu e faʻavasega ai ata elemene e sili atu ona le fiafia nai lo le faʻaaogaina o le vaega. Fai mai tusitala e ono mafua ona o le natura "vaivai-natura" o ata "erotic" o loo maua i le database IAPS e le maua ai le maualuga o le faaosofiaga e masani ona latou sailia, e pei ona faaalia e Harper ma Hodgins [58] ma o le matamata soo i ponokalafi, e tele tagata taitoatasi e masani ona faateleina le matamata i mea sili ona malolosi e faatumauina ai le tulaga tutusa o le gasegase o le tino. O le vaega "fiafia" lagona na iloa ai le valea ratings e vaega uma e tolu e foliga tutusa ma le maualuga o le faʻaaoga vaega faʻavasegaina ata o se mea e sili atu ona le fiafia nai lo isi vaega. Atonu o lenei mea e ono mafua ona o "mea manaia" o ata e le o faʻamalosia ai mo tagata taitoatasi i le vaega maualuga. Sa faʻaalia pea i suʻesuʻega se faʻavasegaga o le physiological i le gaioiga o mea e fiafia i ai ona o aafiaga masani i tagata taʻitoʻatasi o loʻo masani ona sailia faʻamatalaga ponokalafi [3,7,8]. O le 'au tusitala' o lenei aafiaga e mafai ona maua ai faʻamatalaga mo taunuʻuga o loʻo usitaia.

4.2. Mea e Tutupu e Faʻafetaui (ERPs)

O le tele o eseesega taua na matauina i le va o le "le fiafia" e faatatau i le "uiga vevesi" i le va o vaega, lea e feteenai ma taunuuga taua. I luga o suʻesuʻega vaaia o pupuni, o le maualuga o le maualuga o le pito i luga e mafai ona vaaia i le porn use group mo le "le fiafia" i le taimi o le LPP o le pupuni (400-500 ms) i itu uma e lua o pito i luma o le mafaufau. E foliga mai na o le i ai i le itu taumatau o le lalolagi mo le tele ma le maualuga porn faʻaaoga vaega. E ui lava e le o ola le iloiloga o fuainumera fuainumera, o le tulaga o loʻo matauina e ono mafai ona faʻaalia ai se tulaga e mafai ai ona faʻateleina le faʻaaogaina o le tele o tagata fai porn. O lenei maualuga iloga maualuga na faaalia foi i se suesuega na faia e Cuthbert et al. [59], i le mea na latou iloa ai o vaega pito i luma o le faiʻai na sili atu le sili atu ona lelei nai lo le le fiafia o ata, o le tulaga "le mautonu" i la latou suesuega o le mea sili lea ona leaga. O le tusitala o le pepa ua taua i luga na taumafai e malamalama i lenei suiga lelei o ata matagofie e ala i le taʻu mai e mafai ona atagia mai ai le tele o le afaina o le valence ona o ata matagofie i la latou suʻesuʻega o se suiga tele i le autonomic activity ( paʻu amio) nai lo manatu faʻalauiloa manatu. I le faʻaopoopoga, o lenei mamanu o le pito i luma e mafai ona faʻamatalaina e le vafealoai lelei o le felafolafoaʻiina o ata "le fiafia" na maua i le itu tauagavale o le medium and high porn faʻaaoga vaega. O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo taʻu mai ai o le faateleina o le lima agavale agavale agavale e mafai ona fesoʻotai ma faiga faʻavae faaosofia (tagai [60,61]). O lenei mea o le a faailoa mai ona o le eseesega i luma i le faʻafouina i ata "le fiafia," o le tele o tagata e faʻaaogaina ponokalafi e ono mafaufau i ata lē lelei e aofia ai le sili atu ona aʻafia.

E le gata i lea, o le "faʻasauā" ma le "le manaia" vaega o lagona i le itu taumatau o le hemisphere foliga mai ua faʻateleina mulimuli i se auala faʻasolosolo i sina taimi mulimuli ane taimi (> 500 ms) siitia mai maualalo i le feololo i le maualuga tagata faʻaaoga porn-aemaise lava i le itu pito i luma o le faiʻai Nei sailiiliga fautua mai o tutusa gaioiga mafai ona faʻaaogaina e le tele o taimi e faʻaaoga ai ponokalafi pe a pasi pasi matamata sauaga ma le le fiafia lagona ata faʻatusa i le maualalo o ponokalafi tagata faʻaoga i tulaga taua. O le faʻauluuluga o vaega i tua atu o le faiʻai, o vaega lava ia e lua o lagona ("vevesi" ma le "le manaia"), e foliga mai e faʻateleina ona faʻagaioia i le maualuga o le porn i le taimi o le vaega LPP (> 500 ms ) le mea latou te vavaeʻese ai i vaega maualalo ma feololo faʻaaogaina. Lenei faʻataʻitaʻiga o tali a le faʻaletino atonu e ono fautua mai ai o le tele o taimi e faʻaaofia ai ponokalafi e ono faʻateleina ai le fiafia ma o le mea lea e faʻaosofia ai le faʻaosofia o le mafaufau, ma mafua ai le faʻateleina o le LPP faʻatusatusa i le LPP na mafua mai ona o le ono alofia le faʻaosofia e mafua mai i le matamata i ata leaga. I se faʻatusatusaga, pei ona taʻua i luga, ua faʻaalia ai o le tele o taimi e faʻaaoga ai ponokalafi e masani ona aʻafia i le tele o ata poʻo mea faigata i le aluga o taimi ona o le desensitisation effects ma le manaʻoga e maimoa sili atu tala ma ogaoga mea e faʻaosoina58]. O lenei mea e mafai ona masani ona aofia ai ituaiga o ata mataga o loʻo faʻaalia ai le tele o amioga faʻafeusuaiga e mafai e tagata taʻitoʻatasi i le vaega maualuga ona faʻafeiloaʻi ma tali atu ai i ata "elemene" i luga o se tulaga o le physiological e pei foi o ata "vevesi".

4.3. Faʻasologa o le Toefuataʻi o le Reflex (SRM)

Faʻamatalaga faʻaleleia amata, e pei ona taʻua i luga, e nofouta i le faʻaaogaina o le gaioiga faʻapitoa ma se faamamafa manino ile valence. E pei ona faʻamoemoeina, o taunuuga na faʻaalia ai le vaega o le "erotic" e avea ma mea e sili ona le fiafia, ma i totonu o vaega uma e tolu, o le "faʻaleagaina" lagona o lagona na mafua ai le tali sili atu. E ui lava o taunuuga na maua na faaalia ai le taua o le p-taua na o le taua tele, i luga o asiasiga vaaia o pupuni e mafai ona iloa ai e tolu talaaga manino o tali vave e uiga i vaega taitasi. E foliga mai o se suiga mai le maualalo i le tau i le maualuga o le faaaogaina o ponokalafi, ona o le tufatufa atu o tali amata e foliga mai e faateleina le fesuisuiai (ie, o le vaega sili ona lelei o le porn o loo i ai le tele o tali mataga i le va o le mea sili ona faaosooso (erotic) ma le sili ona osofaʻi (vevesi) faʻalagona lagona). O lenei mea e faailoa mai ai e sili atu ona lelei le faʻaogaina e le aufaitaʻitaʻi i luga o ata elemene e sili atu ona fiafia e uiga i isi vaega faʻalagona i luga o se tulaga le malamalama (peitaʻi, naʻo le agavaa). O le mea na matauina e foliga mai o le usitai i le tele o suʻesuʻega i lenei matata, lea e mafua ai le vave o le faʻaosofia o aʻafiaga e mafua ai le maualuga o le aofaʻi o tali e faʻatusatusa i mea sili ona lelei faʻaleleia [32,42,43]. O se faʻamatalaga talafeagai i le mafuaʻaga o le maualuga o le porn faʻaaogaina o le vaega na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le aiga i le tali vave i ata elemene e ono mafua ona o ata uma na sili atu nai lo le avea ma tala i tagata auai ma o lea la, o se mea manaia na faaosofia e le masani ona masani ai. O le mea lea, e manaia le fuafua po o le a le aafiaga o le toe maimoaina o ata lava e tasi, e pei o suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai le toe maimoaina o le erotica e mafua ai le tele o mata e matala le tali i se suʻesuʻega mataʻutia ona o le mea ua avea ma mea e le mautonu ma faʻalavelave [41]. O le maualuga o le maualuga o le eletise o le eletise i le maualalo o le porn i le faʻaaogaina o kulupu e mafai ona faʻamatalaina ei latou i totonu o le kulupu ma le faamoemoe e aloese mai le faʻaaogaina o ponokalafi, aua latou te manatu e sili atu le le fiafia. I le isi itu, o taunuuga e maua mai e mafua mai ona o se amioga masani, lea e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi o nei vaega ona matamata atili i ponokalafi nai lo le latou faʻamalamalamaina manino-atonu ona o mafuaaga o le maasiasi i isi tagata,41,42].

E ui lava o le maualuga o le maualuga e maua e le o se mea na faʻamoemoeina, ae foliga mai o loʻo aliaʻe mai se faʻamatalaga e faʻaalia ai le faʻaeseesega i le va o tagata e masani ona faʻaaogaina ponokalafi. O le manatu o le au tusitala e faapea o le leai o se sima e mafai ona mafua ona o le maualalo o numera o tagata auai. O le a sili atu le malosi o le 'aufaigaluega e faʻamalosia ai le malosi e iloa ai aʻafiaga malolosi. Ae ui i lea, e foliga mai o le matauga o faʻamaumauga o le suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo maua ai se isi mamanu o faʻamaoniga e le tutusa ma faʻamatalaga manino.

4.4. Tapulaa

E ui lava o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, sa tumau pea le le mafaagaloina. E tatau ona taʻua o ata na fausia ai le vaega "elemene" maua mai i luga o le database o le IAPS e mafai ona vaaia o se mea e le masani ai o le erotica po o ponokalafi pe a faatusatusa i le mea e ono faauigaina o "ponokalafi leaga" lea, i ona po nei, faʻalauteleina ma faʻalauiloa lagona. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e ono manaʻomia le faʻaaogaina o se faʻamaumauga e sili atu ona faʻataunuʻu i le taimi nei mo le suia o aganuʻu. E le gata i lea, atonu o le maualuga o le au faipese na faʻaaogaina a latou tali feusuaʻiga i le taimi o le suʻesuʻega. O lenei faʻamatalaga sa sili ona faʻaaoga e [7,8] e faʻamatala ai a latou taunuʻuga lea na faʻaalia ai se faʻamaunauga faʻaosofia e faʻasinoina e le LPP laʻitiiti (tolopo le lelei o le gafatia) maualuga i ata elemene na faia e tagata o loʻo lipotia mai le faʻamalosia o ponokalafi faʻaaogaina. LPP telefoni ua faʻaalia e faʻaitiitia i luga o le faʻavae tulafono faatonutonu [62,63]. O le mea lea, o le LPP faʻasaina i ata elemene atonu e ono mafua ona o le leai o ni aʻafiaga taua o loʻo maua i le suʻesuʻega o loʻo i ai i le va o vaega mo le tulaga "elemene". Atonu e mafua mai i tagata o loʻo auai e le o faatagaina e faʻasalaga aʻo matamata i ponokalafi (pe i lenei tulaga, elemene) ata i le taimi o le suʻega, o le mea latou te ono faia i se isi itu [64].

O le isi tapulaa o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o le vaʻaisa a le tagata auai na vaevaeina i vaega o faʻaaogaina ponokalafi e faʻavae i luga o le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻamatalaina e le tagata lava ia. E pei o suʻesuʻega e faʻavae i le physiology i lenei vaega o ponokalafi e le o toe mamao, e le o iai se seti o mea faʻapitoa o le physiological poʻo se talaaga o le physiological lea e mafai ai ona manino le eseesega i le, fai mai, o se "mea maualalo" poʻo se "maualuga" ponokalafi faʻaaogaina vaega. O le faʻamatalaga manino o loʻo tuʻuina atu i lenei metotia e ono mafua ona o nisi o loʻo tali atu i lalo o le lipoti poʻo le sili atu foi le lipotiina o le latou porn moni. E le gata i lea, o suʻesuʻega o loʻo iai nei e leʻi faʻalagolago i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma faʻamatalaga faʻaalia ma faʻataʻitaʻiina ponokalafi faʻaaogaina ponokalafi. O le kulupu e faʻaaogaina mo suʻesuʻega o loʻo i ai nei i totonu o se laina masani "masani" e faʻaaogaina ai le porn e le mafai ona faʻamaonia ma e le mafai ona tuʻuina atu e pei o se faʻataʻitaʻiga i le va o tagata e maua i maʻi ma tagata e leai ni maʻi.

E le gata i lea, o aʻafiaga o loʻo tusia i totonu o lenei pepa o le eseesega i le va o ponokalafi e faʻaogaina ai kulupu e mafai ona taʻu mai ai se faʻamaoniga faʻamaonia nai lo le afaina. E mafai ona tusia se sootaga iinei e faʻatusatusa ai tagata taʻitoʻatasi i le faitau aofaʻi o tagata o loʻo faʻaaogaina le ava malosi. E mafai ona avea faʻamaonia ma faʻamalosi mea taumafa faʻamalosikalafi ma faʻaaogaina ava malosi e mafai ona faʻafiafiaina ma ono aʻafia ai amioga e faʻaaogaina e le toatele, ae na o se toʻalaiti o tagata e auai tele i nei amioga i le tulaga e mafua ai le faʻalavelave ma aʻafiaga amio leaga. E mautinoa lava o lo tatou 'au e aofia ai tagata e leai ma o le a le mafai lava ona faʻaleagaina soʻo se ituaiga o amio leaga faʻaalia ona o lo latou faʻaaogaina o ponokalafi.

O le suʻesuʻega o le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻaaogaina o se mea e leʻi leva talu ai nei, ma e manaʻomia le atinaʻeina o se pepa faʻaaogaina e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o ponokalafi ma ona aʻafiaga e aʻafia ai. O loʻo i ai le tele o fua ua uma ona faʻavae ma fua e faʻaaogaina e fuafua ai vaega eseese o amio feusuaʻi, faʻatasi ai ma i latou:65], o le Ponokalafi Taumafa Fesili Fesili [66], o le Ponokalafi o le Mafaufau Taumafa Fua Eseese [67], ma le Ponokalafi Mataga Matagluega Faʻaaoga Fua [68], ae o le suiga vave o le natura o tagata taitoatasi i ponokalafi e maua mai luga o le initaneti ma mea o loʻo maua i luga, o le tele o mea o loʻo i luga o nei fua faʻataʻitaʻi e ono foliga mai ua le lava ma e manaʻomia ona toe faafou, ae ona o le leai o se mea, o le tele o suʻesuʻega (e pei ona matou faia) ua filifili e atiina ae ma faʻaaogaina a latou lava fale, faʻatau-fausia ma atiina ae mea ma metotia o le sikoa ao isi (aemaise lava i latou o loʻo suʻesuʻeina vaisu ponokalafi) ua naʻo le fetuutuunai o fua o vaisu o vailaau oona ma suia ai le mea ua fai ma vaisu (faataitaiga, ava malosi, cocaine, heroin, ma isi mea) faatasi ai ma le upu ponokalafi. O le faʻafitauli i lenei mea o le leai o se toe gaioiga ma le faʻamaonia o le fuataga e maua ai faʻasaga saʻo ma saʻo i suʻesuʻega i lenei matata.

I le aotelega, e ui lava o fuataga uma e faʻaalia ai le taua (pe latalata i le taua) taunuuga, e taua le maitauina o eseesega o loʻo matauina i faʻamatalaga manino e le o eseesega o loʻo matauina i le faiga faʻavae. E talitutusa lava ma le faʻamatalaga o faʻamatalaga faʻamatalaga pe a fai o se faʻalavelave na maua i le va o tali manino ma le manino (vaai [69]) o loʻo faʻamaonia ai e iai ni mafuaaga e faʻamaonia ai e faapea, ona o eseesega i le auala e aafia ai faʻamatalaga, e leai se auala e tasi e mafai ona maua ai se faʻamatalaga saʻo o se tulaga o lagona o se tagata. I le faapea atu, o le tele o metotia faʻalauteleina e faʻaaogaina ai metotia faʻamaonia ma manino manino e ono manaʻomia ona faʻaogaina ina ia mafai ai ona faʻataʻitaʻiina vaega eseese o le faʻafefeina o mea e faʻafefe ai i lagona. E mautinoa lava, o se suʻesuʻega na o ia lava e le maua ai ni taunuuga mausali.

tautinoga

O tusitala e fia faafetai ia Ross Fulham mo lana fesoasoani tele i le EEG ma le leai o se faʻamatalaga faʻamatalaga. O ia o se tagata ofoofogia ma le malamalama tele, tomai ma tomai.

Tusitala Tusitala

Sajeev Kunaharan, Sean Halpin, Thiagarajan Sitharthan, Shannon Bosshard ma Peter Walla na fananau ma fuafuaina fuafuaga; Sa faia e Sajeev Kunaharan ia suesuega; Sa iloiloina e Sajeev Kunaharan ma Peter Walla ia faʻamaumauga; Sajeev Kunaharan, Sean Halpin ma Peter Walla na fesoasoani i meafaigaluega / auiliiliga o mea faigaluega; Na tusia e Sajeev Kunaharan ma Peter Walla le pepa; O Sean Halpin, Thiagarajan Sitharthan ma Shannon Bosshard na tuʻuina mai ni tusiga tusitusi ma ni tali e aofia ai faʻamatalaga ma fautuaga. O tusitala uma na fesoasoani tele i le galuega na lipotia mai.

Feeseeseaiga o Tului

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

mau faasino

  1. Harkness, EL; Mullan, B .; Blaszczynski, A. Le Asosi i le va o le Initaneti Ponokalafi Manatu ma Feusuaʻiga Feusuaʻiga Amioga i le Tetee Tane ma Tagata Matutua Ausetalia. I Taualumaga a le Ausetalia Society of Behavioral Helath and Medicine, Aukilani, Niu Sila, 12-14 Fepuari 2014. [Scholar Google]
  2. Fisher, WA; Parako, A. Initaneti: O se mafaufauga faʻale-mafaufau i luga o le initaneti. J. Feusuaiga. Res. 2001, 38, 312-323. [Scholar Google] [CrossRef]
  3. Kühn, S .; Gallinat, J. Brain faatulagaga ma fesoʻotaiga vavalalata faʻatasi ma ponokalafi: O le mafaufau i luga o le porn. JAMA Fomaʻi 2014, 71, 827-834. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  4. Cooper, A. Feusuaiga ma le Initaneti: Mataʻituina i le meleniuma fou. CyberPsychol. Faʻatasi. 1998, 1, 187-193. [Scholar Google] [CrossRef]
  5. Reid, RC; Kamuta, BN; Hook, JN; Garos, S .; Manning, JC; Gilliland, R .; Cooper, EB; McKittrick, H .; Davtian, M .; Fong, T. Lipoti o sailiiliga i se DSM-5 suega fanua mo le gasegase feusuaʻiga. J. Feusuaiga. Med. 2012, 9, 2868-2877. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  6. Allen, M .; Emmers, T .; Gebhardt, L .; Giery, MA Faʻaaliga i Ponokalafi ma le Taliaina o Tala Faʻaipoipo. J. Common. 1995, 45, 5-26. [Scholar Google] [CrossRef]
  7. Tatalo, N .; Steele, VR; Staley, C .; Sabatinelli, D. Late le gafatia lelei i ata manino tau feusuaʻiga e fesootaʻi ma le numera o feusuaʻiga. Soc. Cogn. Afaina. Neurosc. 2015, 10, 93-100. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  8. Tatalo, N .; Steele, VR; Staley, C .; Sabatinelli, D .; Hajcak, G. Faʻaliliuina o le gasegase o gasegase lelei e ala i ata feusuaʻiga i tagata faʻafitauli ma faʻafitauli e le ogatusa ma "vaisu faʻatau". Biol. Toma. 2015, 109, 192-199. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  9. Roberts, A .; Yang, M .; Ullrich, S .; Zhang, T .; Coid, J .; Tupu, R .; Murphy, R. O faʻataʻitaʻiga ponokalafi a tagata i Peretania: Faʻasalaga ma amioga faʻafesoʻotaʻi. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2015, 16360. [Scholar Google]
  10. Buzzell, T .; Foss, D .; Middleton, Z. Faʻamatalaina le faʻaogaina o ponokalafi i luga o le initaneti: O se suʻega o le pulea e le tagata o ia lava ma le avanoa mo le faʻamaoni. J. Crim. Faamasinoga Tonu. Faiga. 2006, 13, 96-116. [Scholar Google]
  11. Hilton, DL, Jr .; Watts, C. Ponokalafi: O se mafaufauga e le mafaufau. Surg. Neurol. Fa. 2011, 2, 19. [Scholar Google] [PubMed]
  12. Mancini, C .; Reckdenwald, A .; Beauregard, E. Pornographic faʻaalia i luga o le olaga ma le malosi o solitulafono tau feusuaiga: Faʻalelei ma faʻaleagaga faʻaleaga. J. Crim. Faamasinoga 2012, 40, 21-30. [Scholar Google] [CrossRef]
  13. Seto, MC Iloiloga Psychophysiological o feusuaiga faʻafeusuaiga i totonu o le Psychophysiology of Sex; Janssen, E., Ed .; Iunivesite o Indiana Press: Bloomington, IN, ISA, 2007; pp. 475-491. [Scholar Google]
  14. Steele, VR; Staley, C .; Fong, T .; Prause, N. Le manao feusuaiga, ae le o le feusuaiga, e fesootai i tali mai le neurophysiological e mafua mai i ata feusuai. Socioaffect. Neurosci. Toma. 2013, 3, 20770. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  15. Vega, V .; Malamuth, NM Faʻailoaina le osofaʻiga faʻafeusuaiga: O le matafaioi o ponokalafi i le tulaga o mea lautele ma tulaga lamatia. Faʻailoga. Faʻatasi. 2007, 33, 104-117. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  16. Wright, PJ; Tokunaga, RS; Kraus, A. A Meta-Suʻesuʻega o Ponokalafi Faʻatauga ma Tulafono Faʻatino o le Faʻasalaga Feusuai i le Aoaoina o tagata lautele. J. Common. 2015, 66, 183-205. [Scholar Google] [CrossRef]
  17. Paolucci, EO; Tonu, M .; Violato, C. O se suʻesuʻega faʻasalalau o suʻesuʻega lolomi e uiga i aʻafiaga o ponokalafi. Med. Mind Adolesc. 1997, 72, 1-2. [Scholar Google]
  18. Johnson, SA O le matafaioi a ponokalafi i feusuaiga solitulafono: Faʻamatalaga mo le faʻamalosia tulafono & forensic psychologists. Int. J. Tutupu. Faufautua Soifua Maloloina Hum. Resil. 2015, 17, 239-242. [Scholar Google]
  19. Hald, GM; Malamuth, NM; Yuen, C. Atakalafi ma uiga e lagolagoina ai sauaga i fafine: Toe faʻataʻitaʻiina le mafutaga i suʻesuʻega e leai ni mea. Faʻailoga. Faʻatasi. 2010, 36, 14-20. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  20. Ferguson, CJ; Hartley, RD O le fiafia o le taimi nei ... o le tau le mafai ona totogi? Le faatosinaga o ponokalafi i luga o faigaaiga ma feusuaiga. Faʻailoga. Vaʻa Faʻasauā. 2009, 14, 323-329. [Scholar Google] [CrossRef]
  21. Szymanski, DM; Stewart-Richardson, DN Psychological, fetalanoaʻi, ma feusuaiga faʻamaonia o ponokalafi faʻaaogaina luga o talavou matutua heterosexual tamaloloa i fegalegaleaiga vavalalata. J. Tamaloa Stud. 2014, 22, 64-82. [Scholar Google] [CrossRef]
  22. Conner, SR Faateleina o Ponokalafi Faʻaaoga E le faʻaogaina le fesoʻotaʻi ma le sootaga vavalalata i luga o le faʻalagolago e ala i faʻafitauli o le atuatuvale ma le faʻanoanoa faaletino i tupulaga talavou talavou talavou a China. Aʻoga a le Matai, Kansas State University, Manhattan, KS, ISA, 2014. [Scholar Google]
  23. Park, BY SAUNIA; Wilson, G .; Berger, J .; Christman, M .; Reina, B .; Epikopo, F .; Klam, WP; Doan, AP O Initaneti Ponokalafi Faʻaipoipoina o Feusuaiga? O se Iloiloga ma Ripoti a le Falemaʻi. Faʻatasi. Sci. 2016, 6, 17. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  24. Mavratzakis, A .; Herbert, C .; Walla, P. O foliga vaaia faalelagona e vave tele ona tali mai tali, ae o tali vaivai faalelagona i tulaga faalenatura ma amioga e faatusatusa i vaaiga: O le EEG tutusa ma le suesuega a le EMG. Neuroimage 2016, 124, 931-946. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  25. Linden, DE Le P300: O fea oi totonu o le faiʻai e gaosia ma o le a le mea o taʻu mai ia i tatou? Neuroscientist 2005, 11, 563-576. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  26. Voon, V .; Mole, TB; Banca, P .; Porter, L .; Morris, L .; Mitchell, S .; Lapa, TR; Karr, J .; Harrison, NA; Potenza, MN; et al. Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLOS ONE 2014, 9, e102419. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  27. Minnix, JA; Versace, F .; Robinson, JD; Lam, CY; Engelmann, JM; Cui, Y .; Borwn, VL; Cinciripini, PM O le gasegase lelei o le gafatia (LPP) i le tali atu i ituaiga fesuiaiga o lagona ma sikaleti i totonu o tagata ulaula: O se faʻatusatusaga o mea e maua. Fa. J. Psychophysiol. 2013, 89, 18-25. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  28. Mavratzakis, A .; Molloy, E .; Walla, P. Faʻafouga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le taimi puupuu ma le faʻalagolago i ata faʻalagona. Psychology 2013, 4, 389-395. [Scholar Google] [CrossRef]
  29. Lang, PJ; Bradley, MM; Cuthbert, BN O lagona, gauai, ma le taufaamatau. Toma. Faaa. 1990, 97, 377-395. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  30. Patrick, CJ; Bradley, MM; Lang, PJ O lagona i le solitulafono psychopath: Faʻamatalaga faʻafaʻamatalaga amata. J. Abnorm. Toma. 1993, 102, 82-92. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  31. Lyons, GS; Walla, P .; Arthur-Kelly, M. Auala i auala lelei o le iloa o tamaiti ei ai le tele o mea e le atoatoa ai le malosi: Faʻailoaina le faʻafefe o le faʻaogaina o le faʻaogaina. Dev. Neurorehabil. 2013, 16, 340-344. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  32. Ehrlichman, H .; Brown Kuhl, S .; Zhu, J .; Wrrenburg, S. Startle faʻaleleia le faʻaleleia e ala i mea manogi lelei ma le le lelei i se va o vaʻaiga. Psychophysiology 1997, 34, 726-729. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  33. Dawson, ME; Hazlett, EA; Filion, DL; Nuechterlein, KH; Fuafuaga, AM Faʻasalalauga ma faʻataʻitaʻiga: Faʻasologa o le faʻaogaina o le faʻalavelave faʻafuaseʻi. J. Abnorm. Toma. 1993, 102, 633-641. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  34. Grahl, A .; Greiner, U .; Walla, P. Bottle shape creates lagona faʻapitoa mo le itupa: O se suʻesuʻega faʻaleleia o suʻesuʻega faʻavae. Psychology 2012, 7, 548-554. [Scholar Google] [CrossRef]
  35. Geiser, M .; Walla, P. Fua faʻatatau o lagona i le taimi o vaʻavaʻaʻiga e ala atu i tuaoi tuaoi o le taulaga. Appl. Sci. 2011, 1, 1-11. [Scholar Google] [CrossRef]
  36. Walla, P .; Rosser, L .; Scharfenberger, J .; Duregger, C .; Bosshard, S. Uiga o le lagona: Aafiaga eseese i luga o faʻamatalaga manino ma tali manino. Psychology 2013, 4, 213-216. [Scholar Google] [CrossRef]
  37. Koller, M .; Walla, P. Measuring Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Faʻamatalaga Faʻamatalaga ma Faʻatau Suesuega-Faʻavaeina le Toefuataiga o le Toefuataʻi. I Taualumaga a le 33rd International Conference on Information Systems, Orlando, FL, ISA, 16-19 Tesema 2012. [Scholar Google]
  38. Walla, P .; Koller, M .; Meier, J. Consumer neuroscience e faʻamatalaina ai tagata faʻatau-Metotia faʻale-tino e faʻaalia ai le faʻatinoina o uiga e faʻaaoga i le faʻaaogaina ma le faʻaleagaina o le siosiomaga. I luma. Hum. Neurosci. 2014, 8, 304. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  39. Walla, P .; Koller, M. O lagona e le o le mea e te manatu o le: Startle Reflex Modulation (SRM) o se fuataga o le gaioiga o le gaioiga i totonu o Neurols. I le Faʻasalalauga Faʻamatalaga i Faʻamatalaga Faʻamatalaga ma le Faʻalapotopotoga: Information Systems ma Neuroscience; Springer International Publishing: Cham, Suitiselani, 2015; Volume 10, pp. 181-186. [Scholar Google]
  40. Koller, M .; Walla, P. agai atu i isi auala e fua ai uiga e fesootaʻi ma le taumafa: Faʻailogaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaoga. J. Agric. Food Ind. Organ. 2015, 13, 83-88. [Scholar Google] [CrossRef]
  41. Koukounas, E .; I luga, R. Suiga i le maualuga o le eyebsink tali vave i le taimi masani o le fausiaina o feusuaiga. Faʻatasi. Res. Ther. 2000, 38, 573-584. [Scholar Google] [CrossRef]
  42. Jansen, DM; Frijda, NH Faʻataʻitaʻiga o le tali mai o le musika ma le fefefe i ata pue ma le fausiaina o feusuaiga. Psychophysiology 1994, 31, 565-571. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  43. Ruiz-Padial, E .; Vila, J. Mataʻu ma Faʻafeusuaiga Ata E le o Vaʻavaʻa Vaʻai Faʻataʻitaʻi le Toe Fuataina o le Mafaufau i Tagata. Biol. Fomaʻi 2007, 61, 996-1001. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  44. Kunaharan, S .; Walla, P. Neuroscience Initaneti-agai i se Malamalamaaga Lelei i Mea Le Loto Faatasi ma le Faagasologa Faagasologa E aofia i le Faʻaosofia o Faʻafiafiaga ma Ponokalafi. Psychology 2014, 5, 1963-1966. [Scholar Google] [CrossRef]
  45. Wiederman, MW; Whitley, BE, Jr. Tusitaulima mo le Taitaia o Suʻesuʻega i Feusuaiga a Tagata; Lawrence Erlbaum Associates: Mahwah, NJ, ISA, 2002. [Scholar Google]
  46. Tavitason, RJ E fitu agasala i le suʻesuʻeina o lagona: Faʻasalaga mai le neuroscience afaina. Brain Cogn. 2003, 52, 129-132. [Scholar Google] [CrossRef]
  47. Koukounas, E .; McCabe, MP Fefaʻatauaʻiga Feusuaiga ma Faalelagona Faʻaosofia le Tali Atu i Feusuaiga i Erotica: O Se Suʻesuʻega Psychophysiological. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2001, 30, 393-408. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  48. Walla, P .; Brenner, G .; Koller, M. Objective metotia o lagona e fesoʻotaʻi ma le uiga faʻataʻitaʻi: O se auala fou e faʻasoa ai itu taua e faatatau i lagona e talafeagai ma le maketiina. PLOS ONE 2011, 6, e26782. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  49. Walla, P. Non-Conscious Brands Processes Faʻaalia e Magnetoencephalography (MEG). I le Magnetoencephalography; InTech: Rijeka, Croatia, 2011. [Scholar Google]
  50. Winkielman, P .; Berridge, KC Uiga Lemafaufau. Curr. Dir. Toma. Sci. 2004, 13, 120-123. [Scholar Google] [CrossRef]
  51. Tamietto, M .; de Gelder, B. Noataga faavae o le le iloa lelei o faailo faalelagona. Nat. Rev. Neurosci. 2010, 11, 697-709. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  52. LimeSurvey: Faʻamatalaga o le Suʻesuʻega Open Source / LimeSurvey Project Hamburg, Gemrnay. 2012. Maua i le initaneti: http://www.limesurvey.org (faʻafeiloaʻi i le 1-30 Iuni 2015).
  53. Snyder, M. Iloiloina e le tagata lava ia uiga faaalia. J. Pers. Soc. Toma. 1974, 30, 526-537. [Scholar Google] [CrossRef]
  54. Harkness, EL; Mullan, B .; Blaszczynski, A. Faʻatasiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma amioga faʻafeusuaiga i tagata matutua: O se iloiloga faʻalauteleina. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 2015, 18, 59-71. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  55. Lang, PJ; Bradley, MM; Cuthbert, BN International Affective Picture System (IAPS): Taunuuga Aafiaga o Ata ma Tusi Taiala; Lipoti Faʻapitoa A-8; Iunivesite o Florida: Gainesville, FL, ISA, 2008. [Scholar Google]
  56. Van Dongen, NNN; Van Strien, JW; Dijkstra, K. Faʻasalaga faʻalauiloaina o lagona i le tulaga o le matamataina o galuega taulima: molimau ERP e tali atu ai i ata matagofie ma le le fiafia. Brain Cogn. 2016, 107, 48-54. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  57. Konorski, J. Integrative Activity o le Brain: O se Faʻasalaga Eseese; Iunivesite o Chicago Press: Chicago, IL, ISA, 1967. [Scholar Google]
  58. Harper, C .; Hodgins, DC Iloiloga o le faʻaogaina o faʻafitauli faʻaaogaina ponokalafi i luga o le initaneti e faʻaaogaina i tamaiti o le iunivesite. J. Behav. Faʻaaoga. 2016, 5, 179-191. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  59. Cuthbert, BN; Schupp, HT; Bradley, MM; Birbaumer, N .; Lang, PJ Le malosi o le mafaufau i le gaioiga o le ata: Faʻasalaga faʻatasi ai ma le faʻaosoosoina ma le faʻaalia o lipoti. Biol. Toma. 2000, 52, 95-111. [Scholar Google] [CrossRef]
  60. Harmon-Jones, E .; Gable, PA; Peterson, CK O le matafaioi o le agaʻi faʻapitoa i le faʻaogaina o mea faʻapitoa i le lagona: O se toe iloiloga ma faʻafouina. Biol. Toma. 2010, 84, 451-462. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  61. Hofman, D. O le taualuga o lagona: O se vaaiga lautele. Neth. J. Psychol. 2008, 64, 112-118. [Scholar Google] [CrossRef]
  62. Hajcak, G .; MacNamara, A .; Olvet, DM Mea e aʻafia ai aʻafiaga, faʻalogona, ma tulafono faʻalagona: O se iloiloga faʻavae. Dev. Neuropsychol. 2010, 35, 129-155. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  63. Salo, M .; Übel, S .; Leutgeb, V .; Schienle, A. Toe faʻaleleia suʻesuʻega faʻamalosi pe a taumafai e faʻaitiitia le taua o mea taumafa: Suesuega a le ERP. Biol. Toma. 2013, 94, 507-512. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  64. Hald, GM Eseesega o le eseesega o alii ma tamaitai mai tagata Tenimaka. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2006, 35, 577-585. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  65. Kalichman, SC; Rompa, D. Feusuaiga Feusuaʻiga Sailiga ma Feusuaʻiga Feusuai: Tulaga faʻamaonia, ma le Folafolaina o le Faʻafitauli o le Faʻataʻiina o le HIV. J. Pers. Iloilo. 1995, 65, 586-601. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  66. Kraus, S .; Rosenberg, H. O Ponokalafi Faʻateleina le Faʻamatalaga: Mea Faʻamaonia o le Mafaufau. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2014, 43, 451-462. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  67. Hald, GM; Malamuth, NM Faʻaalia e le tagata lava ia aafiaga o ponokalafi. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2008, 37, 614-625. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  68. Kor, A .; Zilcha-Mano, S .; Fogel, YA; Mikulincer, M .; Reid, RC; Potenza, MN Faʻaleleia o lagona faʻapitoa o le faʻafitauli o ponokalafi Faʻaaoga fua. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2014, 39, 861-868. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  69. Rugg, MD; Mareko, RE; Walla, P .; Schloerscheidt, AM; Birch, CS; Allan, K. Faʻasesega o le faʻaaogaina o le neural corrects o le mafaufau manino ma manino. Natura 1998, 392, 595-598. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed
 
© 2017 e tusitala. Laisene MDPI, Basel, Suiselani. O lenei tusiga o se faʻamatalaga avanoa avanoa e tufatufaina i lalo o tuutuuga ma aiaiga o le laisene Creative Commons Attribution (CC BY) http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/).