Saofiaga o manaʻoga faʻafeusuaiga ma faanaunauga i le faʻaaogaina o le cybersex (2019)

Cybersex e aofia ai le tele o mea e fai ile Initaneti, e pei o ponokalafi, webcam, talatalanoaga faʻafeusuaiga, tafaoga i luga o le initaneti, ma tafaoga faamasani (Döring, 2009; Wéry & Billieux, 2017). I le faʻaopopo atu i feutagaʻiga tauvaga, e mafai e le telefoni feaveai ona faʻafeiloaʻi le fealofani moni ma feusuaiga. O isi aʻafiaga lelei o le vaʻaia o le cybersex ua matauina (Grov, Gillespie, Royce, & Lever, 2011). Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻaleleia lagona faʻafeusuaiga ma faafaigofie le auai i faiga masani (feusuaiga)Allen, Kannis-Dymand, & Katsikitis, 2017). E mafai foi ona fesoasoani i ulugalii e faʻafeusuai i feusuaiga poʻo le suʻeina o faiga fou feusuaiga (Albright, 2008; Philaretou, Mahfouz, & Allen, 2005).

Faʻaaogaina telefoni feaveai e foliga mai e aʻafia ai se vaega itiiti o tagata faʻatau i le cybersex (Dufour et al., 2016; Frangos, Frangos, & Sotiropoulos, 2010; Kafka, 2010) ma atonu e fesootaʻi atu i le popolega o le mafaufau, faʻalavelave i le faʻataunuʻuina o tiute o le olaga i aso taʻitasi, ma faafitauli e aʻafia ai le moe (Grubbs, Volk, Exline, & Pargament, 2015; Karila et al., 2014). I le tele o suʻesuʻega e aofia ai tane ma fafine, o tagata faʻaaogaina telefoni feaveai, faʻatusatusa i pulega, na faʻaalia ai le sili atu o le fiafia ma faʻaalia le talileleia mai le matamata i ata (Brand et al., 2011; Laier & Brand, 2014; Laier, Pawlikowski, Pekal, Schulte, & Brand, 2013; Laier, Pekal, & Brand, 2014). E ui i lea, e ui i le taua o le autu, ae na itiiti lava le suʻesuʻeina (Brand et al., 2011). Ae maise lava, e itiiti se mea e iloa e uiga i le mafai ona fuafuaina o mafaufauga o le faʻaaogaina o le initaneti (Franc et al., 2018).

O lagona le lelei e fesoʻotaʻi ma le faʻanatinati faʻafuaseʻi (o le uiga o le galue malosi i tulaga le lelei o lagona) ua maua e fesoasoani i le faaaogaina o le cybersex (Wéry, Deleuze, Canale, & Billieux, 2018), atonu o se auala e faʻafetauia ai le le lelei aʻafia. Mafuaʻaga, aemaise i latou fesoʻotaʻi ma le fetaiaʻi (ie, ia sola ese mai faʻafitauli moni i le olaga), ua lauiloa e faʻatosinaina ai vailaʻau faʻaaogaina (Benschop et al., 2015), vaisu faʻaleagaina (Billieux et al., 2011; Király et al., 2015; Zanetta Dauriat et al., 2011), ma le telefoni feaveai (Brand, Laier, & Young, 2014). Cybersex, faʻatasi ma le leai foi o se masturbation (Putnam & Maheu, 2000; Wéry, Karila, Sutter, & Billieux, 2014), e faʻaaogaina e nisi tagata o se taʻiala taufaʻatasia e pulea lagona le lelei (Barrault, Hegbe, Bertsch, & Courtois, 2016; Saute, 2008). Faʻaleleia ma faʻalapotopotoga lautele (Franc et al., 2018) e mafai foi ona faia se sao i le telefoni feaveaʻi. Suesuega i luga o faʻasinomaga i le Initaneti ua faʻataʻitaʻiina ai le matafaioi o le vafealoaloai (Sumter, Vandenbosch, & Ligtenberg, 2017) ma le faʻamoemoe o le fagua pe a matamata i le porn (Talavou, 2008).

O manaʻoga feusuaiga o se mea e faʻaaogaina ai le ola faʻafeusuai ma le gaioiga faʻafeusuaiga (Levine, 2003; Pfaus, 2009). O fegalegaleaiga faʻapitoa sa maua i le va o manaʻoga feusuaʻiga ma le faʻaleleia o le initaneti (Komisi o Atunuu Europa, 2002; Franc et al., 2018; Mark, Toland, Rosenkrantz, Brown, & Hong, 2018; Spector, Carey, & Steinberg, 1996), o gatasi ma le faʻaleleia ma le faaosofiaina o aʻafiaga o cybersex (Beutel et al., 2017; Reid, Li, Gilliland, Stein, & Fong, 2011). O se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai fesoʻotaʻiga vaivai i le va o le cybersex e faʻafeiloaʻi ai faanaunauga ma manaʻoga tau feusuaʻiga,Franc et al., 2018).

O le sini o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻeina lea o le aʻafiaga o mafaufauga e fesoʻotaʻi i le cybersex ma manaʻoga tau feusuaʻiga i le faʻaaogaina o le initaneti i alii ma tamaitai.

taualumaga

O le suʻesuʻega na faia i luga o le initaneti e ala i le faʻalauiloaina o faʻamatalaga i luga o nofoaga e fesoʻotai ma feusuaiga ma faʻatasi ma le maliliega a webmasters. Na faʻamoemoe i soʻo se tasi e 18 tausaga poʻo le sili atu ona auai i gaoioiga tau feusuaʻiga i le initaneti. E leai se totogi na faia mo le auai i le suʻesuʻega.

Tagata e Auai

I le maea ai o le faʻatulagaina, 761 tagata na kiliki i luga o le sooga ma 605 malie e auai i le suʻesuʻega. Na faasolosolo malie le faʻaitiitia o le faʻamaeʻaina, ma o le 358 o le 605 mataupu na amataina le fesili na faaauau le vaega o faʻamaumauga o le faitau aofaʻi. Ina ua maeʻa ona aveese mea taua, o le faataitaiga mulimuli na aofia ai le 306 mataupu, o lona uiga, 150 alii (49%) ma tamaitai 156 (51%). O le vaitausaga e 18-69 tausaga, o le 32.63 (± 10.83) tausaga. O le averesi o tausaga o tamaʻitaʻi e 33.44 (± 11.84) tausaga ma fafine 31.86 (± 9.73) tausaga. O sui auai e masani lava mai Suiselani (68%), Farani (25%), Peleseuma (2%), Kanata (1%), ISA (1%), ma isi atunuu. E tusa ma le 73% o tagata auai sa i totonu o se mafutaga. O tagata o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga e faʻatusalia pe tusa ma le 84% o le faʻataʻitaʻiga, oi latou o loʻo i ai se aʻoaʻoga faʻapitoa e 12%, ma e tusa ma le 4% na faʻamaonia e tutusa i latou.

Fua

O le vaega muamua o le fesili na aʻafia ai fesili na suʻesuʻeina ai uiga o le aufaʻatasi. O le vaega na totoe o le fesili na aofia ai ni meafaigaluega se tolu: (a) le Faʻaaogaina o le Initaneti Faʻaaogaina (CIUS), (b) le Cybersex Motives Questionnaire (CMQ), ma (c) le Inventory Desire Inventory-2 (SDI-2).

O le CIUS na fuafuaina e iloilo le faʻaaogaina o le Initaneti (Meerkerk, Van Den Eijnden, Vermulst, & Garretsen, 2009) ma ua faʻamaoniaina. E aofia ai 14 aitema e iai le 5-point Likert fua mai le 0 (aua lava nei) i le 56 (masani lava). O le CIUS ua maua i taimi uma ina ia iai se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia i suʻesuʻega eseese ma faʻataʻitaʻiga (Khazaal et al., 2011, 2012; Meerkerk et al., 2009; Wartberg, Petersen, Kammerl, Rosenkranz, & Thomasius, 2014). O maualuga maualuga e faailoa ai le le mafaia e le au tali ona taofia le faaaogaina o le Initaneti. E pei ona lipotia mai i isi suʻesuʻega suʻesuʻeina amioga faʻatusa i le Initaneti (Khazaal et al., 2015), ua suia le CIUS e iloilo ai le faaaogaina o le telefoni feaveaʻi.

Ina ia mautinoa o le CIUS e na o amio i luga o le cybersex e taulai i ai, matou te tosina atu i le au auai le gaioiga o le upu Initoneti i le fuataga e naʻo le cybersex e naʻo le faʻatau. O le CIUS ma isi meafaigaluega ua fuafuaina e iloilo ai mea ua fai ma vaisu i luga o le Initaneti, ua lelei ona fetuunai e suesue taaloga ma taaloga eseese tau tupe (Khazaal et al., 2015), ma le cybersex (Downing, Antebi, & Schrimshaw, 2014; Varfi et al., 2019; Wéry et al., 2018), e aunoa ma le fesuiaiga oa latou mea tau mafaufau.

O mea a le CIUS e faʻamoemoe i faailoga faʻaalia o le faʻaaogaina o le Initaneti o loʻo taʻua i tusitusiga, e pei o le leai o se faʻatonuga, popolega, faʻaaogaina o faʻamaoniga, faʻafetaui, ma suiga o le mafaufau. E lelei le mautu lelei ma le lelei o totonu (Cronbach's α = .90; Meerkerk et al., 2009).

O le KFTPTS ua faʻamautuina mafuaaga e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o nofoaga o feusuaiga (Franc et al., 2018). E aofia ai le 14 aitema na faʻavasegaina i luga o se sikuea 5-fuainumera Likert mai le aua lava nei i i taimi uma pe toetoe lava o taimi uma, faʻatulagaina i ni mea se tolu: Faʻaleleia atili, agafesoʻotaʻi, ma le Faʻafetauia. O le faʻamalosia mafuaʻaga e tutusa ma le fiafia ma le fiafia o feusuaiga i luga o le initaneti (ie, "Aua e manaia" ma "Aua ou te fiafia i le lagona"). O le agafesootai mafuaʻaga e faʻasino i le vavalalata e mafai ona lagonaina e le tagata faʻaaoga e ala i le lalolagi tafaʻilagi lea e faʻamalosia ma talia se tasi mafaufauga loloto loloto (ie, "Ia fealofani ma fiafia i ai isi" ma "Ia feiloaʻi ma se tasi"). O le mafuaʻaga lona tolu e faʻatatau i metotia faʻataʻitaʻi o loʻo atagia mai ai le faʻaaogaina o le initaneti o se auala e sola ese ai mai le mea moni ma alu ese ai mai popolega o le olaga (ie, "E faʻamafanafanaina aʻu pe a oʻo ia te aʻu se lagona le lelei" ma le "Ina ia galo laʻu faʻafitauli poʻo ni popolega "). O le CMQ ei ai ona uiga lelei faʻamalieina psychometric. Cronbach's α o le .84 mo le mea muamua, .73 mo le vaega lona lua, ma le .79 mo le vaega lona tolu (Franc et al., 2018), lea e taliaina.

O le SDI-2 ua faʻaaogaina e iloilo ai manaʻoga faʻafeusuaiga, faʻamalamalamaina o le fiafia i amioga tau feusuaiga (Spector et al., 1996). O se tasi lea o meafaigaluega masani e masani ona faʻaaogaina mo le iloiloga o manaoga faʻafeusuaiga (Mark et al., 2018). E aofia ai ma le 14 aitema e fuaina ai le malosi ma le taua o le manaʻo i luga o se fua faʻatatau 9-fuainumera Likert mai le leai se manao i malosi malosi pe mai e leai se mea taua i matua taua. O meataitasi e fuaina le tele o gaoioiga tau feusuaʻiga e faʻavasegaina i luga o le 8-fuaitau Likert fua e amata mai i aua lava nei i sili atu ma le faatasi i le aso. E mafai ona aoteleina ia mea ina ia maua ai se fuainumera atoa poʻo le faia o togi mo ona vaega e lua: (a) manaʻoga faʻafeusuaiga (naunau e faia se faigaaiga ma se paaga) ma (e) tuʻinanau tuʻinanauga tuusaʻo (naunau e auai i solo feusuaiga). Dyadic manaʻoga tau feusuaʻiga e tutusa ma aitema 1-9, ma le aofai o sikoa e amata mai i le 0 i le 62, ma le manaʻoga faʻafeusuaʻiga tuusaʻo i le aotelega o Avanoa 10-13, faatasi ai ma le aofai o sikoa e amata mai le 0 i le 23. O le aitema 14 e iloiloina le aofaʻi o tagata auai e mafai ona faia e aunoa ma le faia o feusuaiga ma e le auai i se tasi pe o le mea e manaʻo ai le manaʻo. O manaoga tuusaʻo e aʻafia ai le fua o amio faʻatasi ma feusuaʻiga ma le manaʻoga faʻafefe e popole i le taimi o amioga feusuaʻiga ma se soa (Spector et al., 1996). O le SDI-2 ei ai uiga lelei o le mafaufau ma le lelei atoatoa o mea e lua (.86 ma le .96, i le faasologa; Spector et al., 1996). O suʻesuʻega muamua na lipotia ai le mausali o uiga o le mafaufau i le tele o faʻataʻitaʻiga ma gagana eseese ma faʻafeusuaiga, e pei o lepela ma tama tane (Dosch, Rochat, Ghisletta, Favez, & Van der Linden, 2016; Mark et al., 2018).

Suʻega faʻamaumauga

A maeʻa se faʻamatalaga auiliili, sa matou faʻaaogaina le Tamaititiaoga t-o le tuʻuina atu o faʻatusatusaga o alii ma faila ma iloiloga a le Pearson e iloilo ai sootaga i va o vailaau. I le mea na misi ai faʻamaumauga, o sui na suia i le averesi o togi na maua mai e le tagata mo mea o le subset, poʻo le aofaʻi atoa pe afai e leai se totogi o le fesili (tagata-mean imputation). Tali atu ma se fua faatatau o tali na misi e sili atu i le 10% na le aofia ai.

Faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaga o le faʻatulagaga (SEM) na faʻatinoina e faʻaaoga ai le faʻatusatusaga aupito maualuga. O faʻamoemoega na faʻamoemoeina e lelei pe afai o le taua o le faʻatusatusaina o le faasinoupu (CFI) e latalata i .90, le χ2/df Fua faʻatusatusa latalata i le 2, ma le aʻa o lona uiga sikuea mea sese o le latalata atu (RMSEA) <0.08 (Arbuckle & Wothke, 2003; Byrne, 2010; Hu & Bentler, 1999). O suʻega faʻatinoga na faia e faʻaaoga ai le TIBCO Statistica ™ 13.3.0 (TIBCO Software Inc., Palo Alto, CA, Amerika) ma IBM® SPSS® Amos ™ 23.00 (IBM SPSS Software Inc., Wexford, PA, ISA).

Amio Taualoa

Na faia suʻesuʻega e tusa ai ma le Tautinoga a Helsinki. Na talia e le komiti agavaʻa a le Falemeli o Sineva le suʻesuʻega suʻesuʻega. Na tuʻuina atu i tagata auai se faʻamatalaga atoa o sini suʻesuʻega ma metotia i le initaneti. Ona talosagaina lea oi latou e tuuina atu la latou faʻatagaga faʻamaonia i luga o le initaneti, lea na mafai ai ona latou taliina fesili e aunoa ma se igoa e ala i SurveyMonkey.

O fuaitau faʻamatalaina o loʻo tuʻuina atu i le Laulau 1. O tufatufaga uma e mafai ona manatu e masani. Laulau 1 e maua ai foʻi le Cronbach's α coefficients faʻaaogaina e faʻataʻitaʻi ai le faʻatuatuaina o una. O nei e manatu faʻamalieina pe a o le α coefficient e> .70, o le mea lea na tupu iinei. Laulau 2 ua faaalia ai eseesega i auala e ala ile itupa. Na sili atu le maualuga o tamaloloa nai lo tamaitai mo le faʻaleleia o le cybersex, faʻapea foʻi ma le faʻamaoni ma le tuʻinanau faʻafeusuaiga (faatasi ai ma le tele o aʻafiaga tetele). Ina ua faatusatusa tagata auai nofofua ma i latou o loo nonofo faatasi ma se paaga, sa i ai se eseesega taua mo le manao i feusuaiga (41.64 ma le 46.23, t = .2.73, p <.01, ma le telē sona aoga tele). O le faʻatusatusaga ile faʻamasaniga i feusuaiga e leʻi faʻaalia mai ai ni eseesega taua, e ui lava na iai le masani a tagata e fia aʻoaʻo ile papalagi e lipotia atili tuʻinanauga feusuaʻi ma ia maualuga togi CIUS.

 

laulau

Laulau 1. Suʻesuʻega faʻamatalaina o CIUS, PFTPTS, ma SDI-2

 

Laulau 1. Suʻesuʻega faʻamatalaina o CIUS, PFTPTS, ma SDI-2

O lona uiga [95% CI]MedianSDmamaoSkewnessKurtosisd (KS)Lillowers (p)Cronbach's α
TUSI19.54 [18.16-20.91]1912.200-510.19-0.920.08<.01.93
FVQ faaleleia23.85 [23.04-24.66]2512.208-40-0.36-0.230.08<.01.88
CMQ lautele10.33 [9.91-10.74]1112.204-20-0.15-0.660.10<.01.72
CMQ faʻataʻitaʻi12.70 [12.15-13.25]1312.205-250.06-0.850.08<.01.81
SDI-264.25 [61.96-66.54]6720.340-109-0.620.390.07<.01.91
SDI-2 ua taʻua44.97 [43.48-46.47]4712.200-70-0.881.070.08<.01.87
SDI-2 nofo toatasi15.60 [14.61-16.59]1712.200-31-0.32-0.890.10<.01.93

Manatua. CIUS: Faʻaaogaina le Initaneti Faʻaaoga le Fua; KFM: Cybersex Motives Questionnaire; SDI-2: Faʻasalaga o Feusuaiga Faitino-2; CI: taimi faʻatuatuaina; SD: faʻasologa masani; d (KS): Kolmogorov-Smirnov suega.

 

laulau

Laulau 2. Faatusatusaga o le CIUS, CMQ, ma le SDI-2 i le itupa

 

Laulau 2. Faatusatusaga o le CIUS, CMQ, ma le SDI-2 i le itupa

FuatagatatamaitaiFua faʻatatautp
Mean (SD)Mean (SD)(Cohen's d)
TUSI19.30 (11.18)19.76 (13.14)-0.04-0.33.740
FVQ faaleleia26.25 (6.66)21.55 (7.01)0.656.01.001
CMQ lautele10.18 (3.47)10.47 (3.90)-0.08-0.67.510
CMQ faʻataʻitaʻi12.82 (4.81)12.59 (4.93)0.050.40.690
SDI-271.89 (17.88)56.90 (19.90)0.746.92.001
SDI-2 ua taʻua48.35 (12.30)41.73 (13.37)0.504.51.001
SDI-2 nofo toatasi19.02 (7.64)12.31 (8.64)0.767.18.001

Manatua. CIUS: Faʻaaogaina le Initaneti Faʻaaoga le Fua; KFM: Cybersex Motives Questionnaire; SDI-2: Faʻasalaga o Feusuaiga Faitino-2; SD: fesuiaiga masani.

Talu ai matou te leʻi maua se eseʻesega i le CIUS i le va o alii ma tamaitai, matou te suʻesuʻeina le auala na tufatufaina atu e tusa ai ma le malosi o le telefoni feaveaʻi (laʻititi, faʻalelei, ma maualuga). O le faʻavasegaina o tagata uma na auai i vaega e tolu (e le tertiles) na faʻaalia o tamaitai e tele lava i vaega maualalo ma le maualuga o le faʻaaogaina o vaega, ae o tamaloloa na masani lava i le vaega faʻaaogaina (Table 3).

 

laulau

Laulau 3. Uiga o vaega e tolu o tagata cybersex tagata maualalo laʻititi, maualalo, ma le maualuga CIUS scores

 

Laulau 3. Uiga o vaega e tolu o tagata cybersex tagata maualalo laʻititi, maualalo, ma le maualuga CIUS scores

Laititi CIUS sikoa (n = 105)Feololo CIUS togi (n = 102)Maualuga CIUS maualuga (n = 99)
CIUS [uiga (SD)]6.05 (3.84)19.48 (4.05)33.89 (5.28)
CIUS (laina)0-1213-2627-51
Tausaga [uiga (SD)]32.68 (11.17)33.15 (11.90)32.06 (9.27)
I se mafutaga67.62% (n = 71)75.49% (n = 77)74.75% (n = 74)
tagata46.67% (n = 49)56.87% (n = 58)43.43% (n = 43)
tamaitai53.33% (n = 56)43.14% (n = 44)56.57% (n = 56)
Tafaoga faʻafeusuaiga86.67% (n = 91)84.31% (n = 86)79.80% (n = 79)
Faʻafeusuaiga faatauatane3.81% (n = 4)6.86% (n = 7)3.03% (n = 3)
Faʻasalalauga Bisexual9.52% (n = 10)8.82% (n = 9)17.17% (n = 17)

Manatua. CIUS: Faʻaaogaina le Initaneti Faʻaaoga le Fua; SD: fesuiaiga masani.

laulau 4 tuʻuina atu faʻamaoniaga i le va o CIUS scores ma le PFTPTS ma le SDI-2 i lalo. O taunuuga o loʻo faʻamalamalamaina ai faʻamautaiga taua ma le lelei ma faʻasalaga uma. O mafutaga aupito sili ona malolosi na matauina i le va o le CIUS score ma togi mo le faʻaiʻuga a le KFTPTS (r = .52, p <.001) ma le CMQ agafesootai mafuaʻaga (r = .39, p <.001), ma i se vaega laʻititi ifo i le va o le CIUS togi ma le faʻamalosia mafuaʻaga togi (r = .28, p <.001).

 

laulau

Laulau 4. Faʻasaoga i le va o CIUS, CMQ, ma SDI-2 sikoa

 

Laulau 4. Faʻasaoga i le va o CIUS, CMQ, ma SDI-2 sikoa

TUSIFVQ faaleleiaCMQ lauteleCMQ faʻataʻitaʻiSDI-2SDI-2 ua taʻuaSDI-2 nofo toatasi
TUSI1.28 ***.39 ***.52 ***.16 **.15 **.14 *
FVQ faaleleia1.28 ***.55 ***.56 ***.44 ***.55 ***
CMQ lautele1.58 ***.16 **.17 **.10
CMQ faʻataʻitaʻi1.22 ***.20 ***.19 **
SDI-21.91 ***.79 ***
SDI-2 ua taʻua1.48 **
SDI-2 nofo toatasi1

Manatua. CIUS: Faʻaaogaina le Initaneti Faʻaaoga le Fua; KFM: Cybersex Motives Questionnaire; SDI-2: Faʻasalaga o Feusuaiga Faitino-2.

*p <.05. **p <.01. ***p <.001.

laulau 5 tuʻuina atu faʻasologa e ala ile itupa. Mo tamaitai, sa i ai se sootaga taua i le va o le CIUS score ma scores mo le FTG faʻafeiloaʻi motuga (r = .51, p <.001) ma le CMQ agafesootai mafuaʻaga (r = .49, p <.001), ma i se vaega laʻititi ifo i le va o le CIUS togi ma le CMQ faʻalauteleina mafuaʻaga togi (r = .34, p <.001). E le gata i lea, e leai ni faʻamaumauga taua na maua i le va ole togi ole CIUS male tuinanau ole tuʻinanau.

 

laulau

Laulau 5. Faʻasaoga i le va o CIUS, CMQ, ma le SDI-2 i alii ma tamaitai

 

Laulau 5. Faʻasaoga i le va o CIUS, CMQ, ma le SDI-2 i alii ma tamaitai

Alii / tamaitaiTUSIFVQ faaleleiaCMQ lauteleCMQ faʻataʻitaʻiSDI-2SDI-2 ua taʻuaSDI-2 nofo toatasi
TUSI.26 ***.25 ***.54 ***.30 ***.25 ***.28 ***
FVQ faaleleia.34 ***.08.47 ***.44 ***.29 ***.49 ***
CMQ lautele.49 ***.50 ***.41 ***.05.09-O03
CMQ faʻataʻitaʻi.51 ***.65 ***.74 ***.15.09.18 **
SDI-2.09.55 ***.29 ***.30 ***.91 ***.76 ***
SDI-2 ua taʻua.09.48 ***.27 **.29 ***.91 ***.42 ***
SDI-2 nofo toatasi.07.48 ***.23 ***.21 ***.76 ***.44 ***

Manatua. O le vaega pito i lalo o le talatala e faatatau lea i faʻasalaga mo tane ma le pito i luga mo tamaitai. CIUS: Faʻaaogaina le Initaneti Faʻaaoga le Fua; KFM: Cybersex Motives Questionnaire; SDI-2: Faʻasalaga o Feusuaiga Faitino-2.

**p <0.01. ***p <.001.

Mo alii, matou te maitauina se mafutaga taua i le va o le CIUS score ma le sikoa a le CMQ e faʻatautaia ai motuga (r = .54, p <.001), faʻapea foi, e ui lava i se mea laʻititi, i le va o togi CIUS ma togi mo isi faʻasologa mafuaʻaga CMQ. Faʻatusatusa i fafine, na matou mauaina se faʻatasiga i le va o togi a aliʻi CIUS ma na o latou toʻatasi (r = .28, p <.001) ma le feusuaiga manaʻoga feusuaiga (r = .25, p <.001).

Mulimuli ane, sa matou taitaia le SEM e suʻesuʻeina sootaga i le va o fua eseese (CIUS, CMQ, SDI-2) ma a latou sootaga (Ata 1). O tulaga taua o fetaui e taliaina (χ2/df = 3.01, CFI = 0.80, ma le RMSEA = 0.08). Na matou faʻaauau i se auala tutusa mo aliʻi ma fafine eseese (vaʻaia Faʻatusa 2 ma 3). O le tau CFI mo tane e maualalo (0.74). Ata 1 o loʻo faʻaalia ai le fegalegaleaiga i le va o le CIUS sikuea ma le CMQ faʻataʻitaʻiga ma mafuaʻaga faʻapitoa a le CMQ. O loʻo faʻamaonia ai foi le taua o sootaga i le va o sini o le faaleleia o le CMQ ma le SDI-2 manaʻoga tau feusuaiga. Mo tagata, Ata 2 o loʻo faʻaalia ai le fegalegaleaiga i le va o motuga a le PFTPTS ma le CIUS, faʻatasi ai ma sootaga i le SDI-2 manaʻoga faʻafeusuaiga. Ata 3 mo tamaitai o loʻo faʻamafaʻailogaina le mafutaga a le CMQ faʻasalalauga ma faʻafetaui manatu ma le CIUS.

igoa matua aveese

Ata 1. O fegalegaleaiga i le va o le faʻaaogaina o le cybersex (Faʻaaogaina le Initaneti Faʻaaogaina o fuainumera), mafaufauga i le cybersex (Cybersex Motives Questionnaire), ma le manaʻoga feusuaiga (Sexual Desire Inventory-2 subsets) mo le faʻataʻitaʻiga atoa (alii ma tamaitai). *p <.05. **p <.01. ***p <.001. χ2 = 2,295.60, df = 764, χ2/df = 3.01, p <.001, CFI = 0.80, ma le RMSEA = 0.08 [0.08-0.09]. Mo faigofie faitau, na o suiga natia e faʻaalia

igoa matua aveese

Ata 2. O sootaga i le va o le faʻaaogaina o le cybersex (Faʻaaogaina o le Initaneti Faʻaaogaina o le sikoa), maualuluga o le cybersex (Cybersex Motives Questionnaire), ma le manaʻoga faʻafeusuaiga (Sexual Desire Inventory-2 subsets) mo alii. *p <.05. **p <.01. ***p <.001. χ2 = 1,617.37, df = 764, χ2/df = 2.12, p <.001, CFI = 0.74, ma le RMSEA = 0.09 [0.08-0.09]. Mo faigofie faitau, na o suiga natia e faʻaalia

igoa matua aveese

Ata 3. O sootaga i le va o le faʻaaogaina o le cybersex (Faʻaaogaina o le Initaneti Faʻaaogaina o le sikoa), mafaufauga o le cybersex (Cybersex Motives Questionnaire abuana), ma le manao feusuaiga (Sexual Desire Inventory-2 subsets) mo tamaitai. *p <.05. **p <.01. ***p <.001. χ2 = 1,650.29, df = 766, χ2/df = 2.15, p <.001, CFI = 0.80, ma le RMSEA = 0.09 [0.08-0.09]. Mo faigofie faitau, na o suiga natia e faʻaalia

O taunuʻuga o le suʻesuʻega e leʻi faʻaalia ai eseesega taua i le va o alii ma tamaitai i le CIUS scores, ae na latou faʻaalia o tamaitai e auai i le tele o faʻaaogaina poʻo le maualuga o le faʻaaogaina o vaega. Le leai o se eseesega o alii ma tamaitai e le ogatusa ma galuega muamua (faataitaiga, Kafka, 2010). O le auai o vaega laiti o tamaitai i le vaega maualuga-lamatia o le, ae ui i lea, ogatasi ma isi suʻesuʻega e uiga i vaisu amio (Khazaal et al., 2017), o loʻo faʻaalia ai o le soʻotaga o fafine e ono tele atu aʻafiaga o vaisu amioga.

Talu ai na matou faʻafaigaluegaina tagata auai e ala i luga o uepisaite ma faʻasalalauga, o le suʻesuʻe atonu o le a mafai ona faia i se filifiliga o le filifilia e le tagata lava ia (Khazaal et al., 2014). O le le fiafia i tagata e maualuga le faʻaaogaina o le cybersex e le mafai ona faʻateʻaina. O faʻasalaga faʻapitoa e le mafai ona maua mai le suʻesuʻega. Ae ui i lea, o taunuuga o loʻo faʻamaonia ai se faʻatautaia i le va o le tele o fesuiaiga ma le numera CIUS o alii ma tamaitai i lenei faʻataʻitaʻiga.

O taunuʻuga e fautua mai ai le matafaioi a le KTP o loʻo faʻafetaui, i itu uma e lua, ma i nisi o faʻalapotopotoga lautele, aemaise lava mo tamaitai, i totonu o le telefoni feaveaʻi. O le faʻamalosia o le PFTPTS na faʻaalia ai se faʻapotopotoga laiti ma le CIUS, aemaise lava mo alii.

O le faʻafeiloaʻi o motuga e faʻaalia ai le sola ese mai i fuafuaga o loʻo faʻatulagaina e le tagata aʻo feagai ma tulaga faʻalavelave (eg, Barrault et al., 2016; Miner, Coleman, Center, Ross, & Rosser, 2007). E mafai ona latou fesoasoani i tagata ia maua le toomaga le tumau i taimi taimi tiga (Coleman-Kennedy & Pendley, 2002; Leiblum, 1997). O suʻesuʻega o suʻesuʻega e taʻu mai ai o na mafuaʻaga e fesoʻotaʻi ma le telefoni feaveai i alii ma tamaitai. O lenei sailiga e ogatusa ma isi suʻesuʻega i le faʻaaogaina o vailaʻau (Blevins, Banes, Stephens, Walker, & Roffman, 2016; Grazioli et al., 2018) ma isi vailaau faʻaleagaina (Brand et al., 2014; Clarke et al., 2007; Khazaal et al., 2018), faʻapena foi ma suʻesuʻega e faʻaalia ai fegalegaleaiga i le va o aʻafiaga le lelei ma le le mautonu i le telefoni feaveai (Wéry et al., 2018). I lenei suʻesuʻega, na i ai foi le malosi o le CIUS ile faʻaaogaina o motuga a le KFTPTS i itu uma e lua. I le tulaga o le falemaʻi, o nei taunuuga e taʻu mai ai le taua o faʻalavelave e taulaʻi atu i tulafono faatonutonu faʻalagona e fesoasoani ai i tagata ei ai le telefoni feaveaʻi. O isi suʻesuʻega e mafai ona faʻamanuiaina mai le aofia ai o le faʻafetauiina o tomai ma manaʻoga faʻapitoa e ono mafai ai e tagata faufautua i le va o le faʻaaogaina o le cybersex ma le faʻafetauiina o faanaunauga (Brand et al., 2014; Laier, Wegmann, & Brand, 2018).

E pei o isi suʻesuʻega e uiga i vaisu amioga (Müller et al., 2017) ma feusuaʻiga faʻafeusuai (addictive cybersex)Weinstein, Zolek, Babkin, Cohen, & Lejoyeux, 2015), o le suʻesuʻega na faʻaalia ai ni eseesega taua o aliʻi ma tamaitai. Aemaise lava, o manatu faʻaagafesootai na sili atu ona aʻafia ma le CIUS sikolasipi mo fafine nai lo alii. E ogatasi lenei ma isi suʻesuʻega e faʻaalia ai le maualuga o le aʻafiaga o tamaitai i fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo (Dufour et al., 2016). E le gata i lea, o le manaʻoga feusuaiga e le maua e fesootai ma le CIUS i tamaitai, ae o se mafutaga, tusa lava pe laiti, sa maua mo alii.

E ui lava o le sili ona malosi le vavalalata i le va o le CIUS score ma isi fesuiaiga na sili atu ona taua i itu uma e lua mo le FFG le taulimaina o motuga, o se mafutaga vavalalata na matauina mo manaoga tau feusuaʻiga i le va o tagata ma le fegalegaleaiga lautele i tamaitai. O nei sailiiliga e ono mafua mai i le le mautonu i le va o tamaitai ma alii i manaoga o feusuaiga (Carvalho & Nobre, 2011). O le mauaina o le manao feusuaiga e na o se vaega o alii e auai i le 'faaaogaina malosi o le cybersex e mafai ona fesootaʻi atu i eseesega o alii ma tamaitai i le auala o fegalegaleaiga ma agafesootai o feusuaiga amioga i manaoga o feusuaiga (Carvalho & Nobre, 2011).

I le faaopoopo atu i nei eseesega o alii ma tamaitai, oa tatou taunuuga e taʻu mai ai o le manao feusuaiga e na o sina vaega laitiiti (i alii) e faia, pe leai foi (i tamaitai) i le faaaogaina o le initaneti malosi. E le gata i lea, o le faʻaleleia atili o le PFTPTS e foliga mai e le sao i le score CIUS. E taʻu mai e lenei mea e le o faʻamalosia le gasegase i luga o le cybersex e ala i feusuaiga pe na o sina vaega lava i alii. O lenei sailiga e ogatasi ma isi suʻesuʻega e faʻaalia ai e fiafia i vitio manino manino (sex)Voon et al., 2014) ma gaioiga feusuaʻiga (ie, numera o feusuaiga faʻafesoʻotaʻiga, faʻamalieina i feusuaʻiga fesoʻotaʻiga, ma le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga telefoni feaveaʻi) e le fesoʻotaʻi ma faʻamalosia cybersexLaier et al., 2014; Laier, Pekal, & Brand, 2015). E pei ona fautuaina i isi suʻesuʻega e uiga i amioga ua fai ma vaisu, o le itu e fiafia i ai le tagata (hedonic drive) e foliga mai e laitiiti lona aoga nai lo o le "manaʻomia" (lagona faʻaosofia o le mafaufau) ma le "aʻoaʻoina" itu (vaʻai vavalalata ma faʻamatalaga, eg, aʻoaʻoina e uiga i lagona le lelei toomaga pe a faʻaaogaina le initaneti; Berridge, Robinson, & Aldridge, 2009; Robinson & Berridge, 2008).

I le tepa muamua, o le tamaʻi matafaioi o feusuaiga manaʻoga ma le faʻaleleia o mafuaaga i le faʻamalosia o le initaneti fesoʻotaʻiga e foliga mai e le fetaui. E foliga mai o le natura feusuaʻiga o le faʻamalieina e le o se tele unaʻiga o le amio. O lenei matauga e mafai ona faʻamalamalamaina e le mea moni o le CIUS e le o se fuataga o feusuaiga poʻo le initaneti faʻaaogaina, ae o se iloiloga o le faʻamalosia o le initaneti faʻaaogaina. O sailiga e ogatusa ma le gaioiga e fesoʻotaʻi ma le tausiga o amioga ua fai ma vaisu. O loʻo faʻapea mai, o vaisu e faʻatumauina e se suiga mai le faʻamalieina (ie, saili mo tuʻusaʻo taui tau feusuaʻiga) i taui (ie, saili mo le sola ese mai le le lelei lagona; Young & Brand, 2017). Ina ia suʻesuʻe atili i lenei fesili, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona aofia ai faʻasalaga faʻasalalauga o le faaaogaina o le cybersex, amioga tau feusuaiga, ma le telefoni feaveaʻi, faʻatasi ai ma le natura o taui na maua i le taimi o le cybersex. E mafai ona faʻaaoga suʻesuʻega faʻavaomalo i le taimi nei e suʻesuʻe ai nei fesili (Benarous et al., 2016; Ferreri, Bourla, Mouchabac, & Karila, 2018; Jones, Tiplady, Houben, Nederkoorn, & Field, 2018).

Lenei galuega e tele tapulaʻa, mafuli faʻatatau i le koluse-vaevaega mamanu, faʻaaogaina o oe lava suʻesuʻe fesili, filifiliga a oe lava filifiliga, ma le faʻafaigofieina faʻataʻitaʻiga lapoʻa. O faʻaiuga e tatau ona faʻamaonia e suʻesuʻega i le lumanaʻi, atonu e faʻavae i luga o iʻuga o loʻo iai nei, e aofia ai le suʻesuʻeina o le malosiʻaga ma faʻataʻitaʻiga o le lapoʻa tele faʻapea foi ma iloiloga auiliili o le faʻaogaina o le initaneti (ie, porn, dating, webcam, ma chat) pe faʻatauaina se gaioiga faapitoa. O le CIUS fesuiaʻi mo cybersex i lenei suʻesuʻega faʻaalia lelei lelei i totonu (Cronbach's α = .93). O se fua o feusuaʻiga faamalosi, ae le o se iloiloga o le initaneti faʻaaogaina ia lava, ma faʻapitoa gaioiga gaioiga e le lipotia. O isi suʻesuʻega e tatau ona iai se faʻamatalaga o ia gaioiga, o faʻailoga e maua e fesoʻotaʻi ma le initaneti, faʻapea foʻi ma le suʻesuʻega o le faia o feusuaiga e le o ni Initaneti (ie, feusuaʻiga, ma isi) ma lagona faʻafesoʻotaʻi ma paʻaga.

O isi faʻafitauli o le mafaufau, e pei o le manatu o le tagata ia te ia lava, uiga (Paka, Hong, Paka, Ha, & Yoo, 2012), le faʻavaivai (Wéry et al., 2018), tuuatoatasi (Khazaal et al., 2017; Yong, Inoue, & Kawakami, 2017), faʻaopoopoga (Favez, Tissot, Ghisletta, Golay, & Cairo Notari, 2016), ma le faʻapitoa o le mafaufau (Starcevic & Khazaal, 2017), e mafai ona faia se sao taua i totonu o le telefoni feaveaʻi, e faʻaopoopo i lagona faʻaalia ma feusuaiga i le olaga moni.

YK, FB-D, ma le SR na fesoasoani i le suʻesuʻega ma le mamanu. FBB, RC, SR, ma le YK na tuʻufaʻatasia i suʻesuʻega fuainumera ma faʻamatalaina faʻamatalaga. YK sao i le faʻafaigaluegaina. FBB, SR, FB-D, RC, ma le YK i le tusiaina o tusitusiga.

Leai.

Faʻafetai

O tusitala e fia faafetai ia Barbara Every, ELS, o le BioMedical Editor, ma Elizabeth Yates mo le Igilisi teuteuina o gagana. Latou te fia faafetai foi i tagata suʻesuʻe.

Albright, J. M. (2008). Feusuaiga i Amerika i luga o le initaneti: O se suʻesuʻega o feusuaiga, tulaga faʻa-ulugalii, ma le faʻailoaina o feusuaiga i le Initaneti saili ma ona aʻafiaga. Le Journal of Sex Research, 45 (2), 175-186. Tui:https://doi.org/10.1080/00224490801987481 Crossref, MedlineScholar Google
Aleni, A., Kannis-Dymand, L., & Saunoa, M. (2017). Faʻafitauli faʻaonaponei i luga o le Initaneti: Faʻaaogaina o manaʻoga, manaʻoga mafaufau, ma faʻamaonia. Faʻafiafiaga Faʻatele, 70, 65-71. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2017.02.001 Crossref, MedlineScholar Google
Arbuckle, J.L., & Wothke, W. (2003). AMOS (lomiga 5.0) [Polokalama komipiuta]. Chicago, TALAGA: Kamupani SmallWaters Corporation. Scholar Google
Barrault, S., Ae, K., Bertsch, IA I., & Faamasinoga, R. (2016). Fesootaiga i totonu o le soifuaga o le fanau, le faafitauli o le tagata lava ia tuaoi ma le faia o cybersexual issues [Mafutaga i le va o mea faʻalavelave tutupu i le olaga o le tamaitiiti, faʻamaʻalogaina o le amio a le tagata ma faʻafitauli i le cybersexual behavior]. Psychotropes, 22 (3), 65-81. Tui:https://doi.org/10.3917/psyt.223.006510.3917/psyt.223.0065 CrossrefScholar Google
Pese, X., Edel, Y., Faʻalie, A., Brunelle, J., Ae, J.-F., Cohen, D., & Khazaal, Y. (2016). Iloiloga faʻavaitaimi faʻaletausaga ma le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi i talavou e faʻaaogaina mea e faʻaaogaina ma faʻamaʻapeʻa ai faʻalavelave faʻaleagaina o le mafaufau: Manatu suʻesuʻe. Faʻamuamua i le Fomaʻi, 7, 157. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2016.00157 Crossref, MedlineScholar Google
Benchop, A., Liebregts, N., van der Pol, P., Schaap, R., Pisman, R., van Laar, M., o van van Brink, W., de Graaf, R., & Kori, D.J. (2015). Faʻalagolago ma le faʻamaoni o le Marijuana Motuga Fuataga i le va o le autalavou matutua e masani ona faʻaaogaina cannabis ma faʻalapotopotoga ma le faʻalagolago i le vine. Faʻafiafiaga Faʻatele, 40, 91-95. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2014.09.003 Crossref, MedlineScholar Google
Berridge, K. C., Robinson, T. E., & Aldridge, J. W. (2009). Tuʻesea vaega o le taui: 'Faʻalogo', 'manaʻo', ma aʻoaʻoga. Faʻamatalaga i le taimi nei i le Pharmacology, 9 (1), 65-73. Tui:https://doi.org/10.1016/j.coph.2008.12.014 Crossref, MedlineScholar Google
Beutel, M. E., Giralt, S., Wölfling, K., Stöbel-Richter, Y., Subic-Wrana, C., Totogi, I., Tipopa, A. N., & Brähler, E. (2017). Faʻaauau ma le faʻatinoina o le initaneti i le initaneti faʻaaogaina i le gagana Siamani. PLoS Tasi, 12 (6), e0176449. Tui:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0176449 Crossref, MedlineScholar Google
Billieux, J., Chanal, J., Khazaal, Y., Rochat, L., Gay, P., Zullino, D., & Van der Linden, M. (2011). Faʻapitoa mafaufauga o le faʻalavelave faʻapitoa i le tele o le televavave i luga o le initaneti faʻataʻaloga taʻalo: Ata faʻataʻitaʻi i se faʻataʻitaʻiga o tane taaalo cybercafe. Tausiga o le Mafaufau, 44 (3), 165-171. Tui:https://doi.org/10.1159/000322525 Crossref, MedlineScholar Google
Blevins, C. E., Faletupe, K. E., Setefano, R. S., Savali, D. D., & Roffman, R. A. (2016). Motugaafa mo le mariuana e faʻaaoga i le mamafa-faʻaaogaina o tamaiti aoga maualuga: O se auiliiliga o le fausaga ma le aoga o le Comprehensive Marijuana Motives Questionnaire. Faʻafiafiaga Faʻatele, 57, 42-47. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2016.02.005 Crossref, MedlineScholar Google
Faailoga, M., Laier, C., Pawlikowski, M., Schächtle, U., Schöler, T., & Altstötter-Gleich, C. (2011). Matamata i ata mataga i luga o le Initaneti: Mataʻituina o faʻasalaga faʻafeusuaiga ma faailoga o le mafaufau-psychiatric mo le faʻaaogaina o saite i luga o le Initaneti i soʻo. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai, 14 (6), 371-377. Tui:https://doi.org/10.1089/cyber.2010.0222 Crossref, MedlineScholar Google
Faailoga, M., Laier, C., & Talavou, K. S. (2014). Initaneti ole tagofia o le Initaneti: Faʻafetaui auala, faʻamoemoe, ma togafitiga. Faʻamuamua i le Psychology, 5, 1256. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyg.2014.01256 CrossrefScholar Google
Byrne, B. M. (2010). Faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaina o le fausaga faʻatasi ma Amosa: Faʻamatalaga autu, faʻaoga, ma polokalame (2nd ed.). New York, NY: Routledge. Scholar Google
Carvalho, | J., & Nobre, P. (2011). Eseesega o alii ma tamaitai i manaoga tau feusuaiga: E faʻapefea ona iloa e lagona ma fegalegaleaiga mafuaʻaga manaʻoga tau feusuaiga e tusa ai ma le itupa? Feusuaiga, 20 (4), 207-211. Tui:https://doi.org/10.1016/j.sexol.2011.08.010 CrossrefScholar Google
Clarke, D., Tse, S., Abbott, M. W., Taulaga Townsend, S., Tupu, P., & Manaia, W. (2007). Mafuaʻaga mo le amataina ma le faʻaauau pea o tupe faʻataʻitaʻitupe i totonu o se faʻalapotopotoga aganuʻu faʻalapotopotoga faʻapitoa a tagata taʻavale maʻi ma le leai o ni faafitauli. Taaloga Faavaomalo Faavaomalo, 7 (3), 299-313. Tui:https://doi.org/10.1080/14459790701601455 CrossrefScholar Google
Coleman-Kennedy, C., & Pendley, A. (2002). Iloiloga ma suʻesuʻeina o mea ua fai ma vaisu. Journal of American American Psychiatric Nurses Association, 8 (5), 143-151. Tui:https://doi.org/10.1067/mpn.2002.128827 CrossrefScholar Google
Komisi o Atunuu i Europa. (2002). eEurope 2002: Faʻamaumauga o le lelei mo 'upega tafaʻilagi e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina. Journal of Medical Internet Research, 4 (3), E15. Tui:https://doi.org/10.2196/jmir.4.3.e15 MedlineScholar Google
Faʻatau, N. M. (2009). Le Initaneti o aʻafiaga i feusuaiga: O se iloiloga taua o le 15 tausaga o suʻesuʻega. Computers in Human Humanity, 25 (5), 1089-1101. Tui:https://doi.org/10.1016/j.chb.2009.04.003 CrossrefScholar Google
Dosch, A., Rochat, L., Ghisletta, P., Favez, N., & Van der Linden, M. (2016). Faʻamatalaga faʻapitoa i le manaʻoga feusuaʻiga, gaioiga faʻafeusuaiga, ma le faamalieina o feusuaiga: O le tele-factorial perspective. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 45 (8), 2029-2045. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-014-0467-z Crossref, MedlineScholar Google
Lalo, M. J., Aneti, N., & Schrimshaw, E. W. (2014). Faʻaaogaina le faʻaaogaina o luga o le Initaneti faʻamatalaga manino i feusuaiga: Fetuunaiga ma le faʻamaonia o le Faʻaaogaina o le Initaneti Faaaogaina o le Fua (CIUS). Faʻafiafiaga Faʻatele, 39 (6), 1126-1130. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2014.03.007 Crossref, MedlineScholar Google
Dufour, M., Brunelle, N., Lulu, J., Leclerc, D., Tulouna, M.M., Khazaal, Y., Légaré, A. A., Rousseau, M., & Berisi, D. (2016). Eseesega o le tamaʻitaʻi i le faʻaaogaina o Initaneti ma le Initaneti i tamaiti aʻoga a le aoga maualuga a Quebec. O le Canadian Journal of Psychiatry, 61 (10), 663-668. Tui:https://doi.org/10.1177/0706743716640755 Crossref, MedlineScholar Google
Favez, N., Pepa H., Ghisletta, P., Kolay, P., & Kairo Notari, S. (2016). Faʻamaoniaina o le Falani faʻamaumauga o le Faʻapitoa i Fesootaiga vavalalata-Toe Iloiloga (ECR-R) Matāʻupu Matai Faʻaipoipoga Faʻaipoipoga. Suetusi Suetena o le Psychology, 75 (3), 113-121. Tui:https://doi.org/10.1024/1421-0185/a000177 CrossrefScholar Google
Ferreri, F., Bourla, A., Moukabac, S., & Karila, L. (2018). e-Addictology: O se aotelega o tekonolosi fou mo le iloiloga ma le faʻalavelave i amioga tau vaisu. Faʻamuamua i le Fomaʻi, 9, 51. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2018.00051 Crossref, MedlineScholar Google
Franc, E., Khazaal, Y., Jasiowka, K., Lepela, T., Bianchi-Demicheli, F., & Rotena, S. (2018). Faʻatulagaga o le Cybersex Motives Questionnaire. Faʻamaumauga o Faʻasalalau Faʻaleaga, 7 (3), 601-609. Tui:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.67 fesoʻotaʻigaScholar Google
Frangos, C. C., Frangos, C. C., & Sotiropoulos, I. (2010). Faʻaaogaina faʻafitauli faʻainitaneti i tamaiti aʻoga a le iunivesite Eleni: O le faʻaaogaina o le logistic logistic i aʻafiaga o aʻafiaga o mafaufauga leaga, nofoaga mataga, ma taaloga i luga o le initaneti.. Cyberpsychology, Amioga, ma Fesoʻotaʻiga Faʻaagafesootai, 14 (1-2), 51-58. Tui:https://doi.org/10.1089/cyber.2009.0306 Crossref, MedlineScholar Google
Grazioli, V. S., Taga, C.L., Suesue, J., Bertholet, N., Rougemont-Bücking, ( A., Mohler-Kuo, M., Daeppen, J. B., & Gmail, G. (2018). Faʻafitauli faʻafitauli, faʻaaogaina o le ava ma le inu ava malosi: Iloiloina auala eseese i le suʻeina o le ola i alii talavou. Lisi o Faalavelave Afiga, 232, 243-251. Tui:https://doi.org/10.1016/j.jad.2018.02.028 Crossref, MedlineScholar Google
Sili, C., Gillespie, B.J, Royce, T., & Leoleo, J. (2011). O aʻafiaga o faʻasalaga faʻafeusuaiga i luga o le initaneti i luga o feusuaiga faʻafeusuaiga: A US suʻesuʻega i le initaneti. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 40 (2), 429-439. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-010-9598-z Crossref, MedlineScholar Google
Grubbs, J. B., Volk, F., Exline, J. J., & Pagaga, K. I. (2015). Faaaogaina o ponokalafi i luga o le initaneti: Manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, mafatiaga faalemafaufau, ma le faʻamaoniaina o sina fuataga. Journal of Sex and Therapy, 41 (1), 83-106. Tui:https://doi.org/10.1080/0092623X.2013.842192 Crossref, MedlineScholar Google
Hu, L., & Bentler, P. M. (1999). Taʻiala faʻataʻoti mo le talafeagai faʻamatalaga i le iloiloga o le faʻavasegaina o mea: Faʻatulagaga masani ma isi auala fou. Faʻataʻitaʻiga o le Equation Faʻatulagaga: O se Journalist Multidisciplinary, 6 (1), 1-55. Tui:https://doi.org/10.1080/10705519909540118 CrossrefScholar Google
Jones, A., Tiplady, B., Masalosalo, K., Nederkoorn, C., & Faatoaga, M. (2018). Faia fesuiaʻiga i aso taʻitasi i le pule puipuia e vaʻaia ai le taumafa ava? Suesueina suʻesuʻega faʻavaomalo ile taimi. Psychopharmacology, 235 (5), 1487-1496. Tui:https://doi.org/10.1007/s00213-018-4860-5 Crossref, MedlineScholar Google
Kafka, M. P. (2010). Tigāina o le gasegase faʻasolosolo: O se mea na fuafuaina mo DSM-V. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 39 (2), 377-400. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-009-9574-7 Crossref, MedlineScholar Google
Karila, L., Wéry, A., Weinstein, A., Cottencin, O., Petit, A., Reynaud, M., & Billieux, J. (2014). Feusuaʻiga i feusuaiga po o feusuaiga faʻafeusuaiga: Eseese faaupuga mo le faafitauli tutusa? O se toe iloiloga o tusitusiga. Design Design Design, 20 (25), 4012-4020. Tui:https://doi.org/10.2174/13816128113199990619 Crossref, MedlineScholar Google
Khazaal, Y., Aasa, S., Billieux, J., Thorens, G., Zullino, D., Dufour, M., & Rotena, S. (2015). Faʻasologa o le faʻataʻitaʻiga o le Initaneti Suʻega Faʻaosoosoga i tafaoga i luga o le initaneti ma tagata taaalo poker. Soifua Maloloina o le Mafaufau JMIR, 2 (2), e12. Tui:https://doi.org/10.2196/mental.3805 Crossref, MedlineScholar Google
Khazaal, Y., Breivik, K., Billieux, J., Zullino, D., Thorens, G., Aasa, S., Gmail, G., & Chatton, A. (2018). Taaloga Taʻalo Taaloga Iloiloga o fuataga e ala i se faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu samasama o tama talavou matutua: Faʻataʻitaʻiga tali o mea e fai ma tali faʻatusa. Journal of Medical Internet Research, 20 (8), e10058. Tui:https://doi.org/10.2196/10058 Crossref, MedlineScholar Google
Khazaal, Y., Chatton, A., Aasa, S., Tupe, G., Thorens, G., Dufour, M., Zullino, D., & Rotena, S. (2017). E eseese fefaʻatauaʻiga a le Initaneti i luga o fesuiaiga tau fesoʻotaʻiga: O se suʻesuʻega a kulupu kulupu. Journal of Gaming Research, 33 (3), 881-897. Tui:https://doi.org/10.1007/s10899-016-9664-0 Crossref, MedlineScholar Google
Khazaal, Y., Chatton, A., Atwi, K., Zullino, D., Khan, R., & Billieux, J. (2011). Faamaoniga faanatura o le Uiga o le Initaneti Faaaogaina o Fua (CIUS). Faiga Faʻaleagaina Faʻaleagaina, Puipuiga, ma Faiga Faavae, 6 (1), 32. Tui:https://doi.org/10.1186/1747-597X-6-32 Crossref, MedlineScholar Google
Khazaal, Y., Chatton, A., Fuʻu, A., Aasa, S., Thorens, G., Zullino, D., & Billieux, J. (2012). Faʻamaonia Falani o le Faʻaaogaina o le Initaneti Faaaogaina o le Fua (CIUS). Fomaʻi Faʻapitoa, 83 (4), 397-405. Tui:https://doi.org/10.1007/s11126-012-9210-x Crossref, MedlineScholar Google
Khazaal, Y., van Pese, M., Chatton, A., Aasa, S., Zullino, D., Rotena, S., Khan, R., Billieux, J., & Thorens, G. (2014). O le filifilia e le tagata lava ia e aʻafia ai sui o faʻataʻitaʻiga i luga o le initaneti? O se suʻesuʻega i luga o le initaneti suʻesuʻega taaloga. Journal of Medical Internet Research, 16 (7), e164. Tui:https://doi.org/10.2196/jmir.2759 Crossref, MedlineScholar Google
Király, O., Urbana, R., Griffiths, M. D., Agoston, C., Nagygyörgy, K., Kökönyei, G., & Demetrovics, Z. (2015). Le aʻafiaga o faʻasalalauga i le va o faʻataʻitaʻiga o mafaufauga ma faʻafitauli i luga o le initaneti: O se suʻesuʻega i le initaneti. Journal of Medical Internet Research, 17 (4), e88. Tui:https://doi.org/10.2196/jmir.3515 Crossref, MedlineScholar Google
Laier, C., & Faailoga, M. (2014). Faʻailoga faʻamaoniga ma iloiloga faʻavae i mea e mafua ai le faʻataunuʻuina o le cybersex mai se mafaufauga-amio amio. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 21 (4), 305-321. Tui:https://doi.org/10.1080/10720162.2014.970722 CrossrefScholar Google
Laier, C., Pawlikowski, M., Pekal, J., Aoga, F. P., & Faailoga, M. (2013). Cyclesex addiction: O le faʻaosoosoina o lagona faʻafeusuaiga pe a matamata i ponokalafi ma e le o feusuaiga faʻafeusuaiga e faia ai le eseesega. Faʻamaumauga o Faʻasalalau Faʻaleaga, 2 (2), 100-107. Tui:https://doi.org/10.1556/JBA.2.2013.002 fesoʻotaʻigaScholar Google
Laier, C., Pekal, J., & Faailoga, M. (2014). O le tagofia o le Cybersex i tamaʻitaʻi o loʻo faʻaaogaina ponokalafi i luga o le initaneti e mafai ona faʻamatalaina e ala i le faʻamalieina o manatu. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai, 17 (8), 505-511. Tui:https://doi.org/10.1089/cyber.2013.0396 Crossref, MedlineScholar Google
Laier, C., Pekal, J., & Faailoga, M. (2015). Faʻasalaga faʻafeusuaiga ma le faʻaleagaina o le mafaufau e filifili ai vaisu i luga o le cybersex i tane tauatane. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai, 18 (10), 575-580. Tui:https://doi.org/10.1089/cyber.2015.0152 Crossref, MedlineScholar Google
Laier, C., Wegmann, E., & Faailoga, M. (2018). Faʻapitoa ma le malamalama i tagata taʻalo: O le faʻateteleina o faʻamoemoega e vavalalata le vaʻaiga i le va o uiga faʻale-agavaʻa ma faʻamaoniga o le faʻaletonu o le Initaneti. Faʻamuamua i le Fomaʻi, 9, 304-304. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2018.00304 Crossref, MedlineScholar Google
Leiblum, S. R. (1997). Feusuaʻiga ma le upega tafaʻi: Faʻailoga ile falemaʻi. Journal of Sex Education and Therapy, 22 (1), 21-27. Tui:https://doi.org/10.1080/01614576.1997.11074167 CrossrefScholar Google
Levine, S. B. (2003). Le natura o le manaʻoga feusuaiga: O le vaʻaia a le fomaʻi. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 32 (3), 279-285. Tui:https://doi.org/10.1023/A:1023421819465 Crossref, MedlineScholar Google
Mareko, K. P., Toleni, M. D., Rosenkrantz, D. E., Lanu enaena, H. M., & Hong, S.-H. (2018). Aloaia o le Faʻaipoipoga Feusuaiga Faʻamaumauga mo tamaʻitaʻi, vavalo, maisele, ma le au matutua. Psychology of Sexual Orientation and Gender Diversity, 5 (1), 122-128. Tui:https://doi.org/10.1037/sgd0000260 CrossrefScholar Google
Meerkerk, G. J., Van lua Eijnden, R. J. J. M., Faʻamau, A. A., & Garretsen, H.F.L (2009). Le Faʻaaogaina o le Faʻaaogaina o le Initaneti (CIUS): O nisi o mea e mafaufau i le mafaufau. CyberPsychology & Amioga, 12 (1), 1-6. Tui:https://doi.org/10.1089/cpb.2008.0181 Crossref, MedlineScholar Google
Miner, M. H., Coleman, E., Nofoaga Tutotonu, B. A., Ross, M., & Rosser, B. R. S. (2007). O le Atinaʻeina o Faʻatauga Faʻafeusuaiga Faʻaleagaina: Faʻataʻitaʻiga o le loto mama. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 36 (4), 579-587. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-006-9127-2 Crossref, MedlineScholar Google
Müller, M., Faailoga, M., Tupe, J., Lachmann, B., Sariyska, R. Y., & Montag, C. (2017). Faailoga 2D: 4D ma ituaiga eseese o le faʻaaogaina o le Initaneti. Faʻamuamua i le Potokalasi, 8, 213. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00213 Scholar Google
Park, S., Hong, K.-E. M., Park, E. J., Ha, K. S., & Ioe, H.J. (2012). O le fegalegaleaiga i le va o faafitauli faʻaaogaina i le Initaneti ma le atuatuvale, faʻasolosolo tuusaʻo ma le maʻi pipili i faʻamaonia i Korea. Ausetalia ma Niu Sila Journal of Psychiatry, 47 (2), 153-159. Tui:https://doi.org/10.1177/0004867412463613 Crossref, MedlineScholar Google
Pfaus, J. G. (2009). Faʻamatalaga: Ala o manaʻoga tau feusuaiga. Le Journal of Sexual Medicine, 6 (6), 1506-1533. Tui:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2009.01309.x Crossref, MedlineScholar Google
Philaretou, A. G., Mahfouz, A. Y., & Aleni, K.R. (2005). Faaaogaina o ponokalafi i luga o Initaneti ma le manuia o alii. Faʻasalalau Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina o Tagata, 4 (2), 149-169. Tui:https://doi.org/10.3149/jmh.0402.149 CrossrefScholar Google
Putnam, D. E., & Maheu, M. M. (2000). Faʻasinomaga o feusuaiga i luga o le initaneti ma le faʻamalosia: Faʻatasia faʻamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi ma le amio pulea i togafitiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 7 (1-2), 91-112. Tui:https://doi.org/10.1080/10720160008400209 CrossrefScholar Google
Reid, R. C., Li, D. S., Gilliland, R., Stein, J. A., & Fong, T. (2011). Faʻalagolago, faʻamaoni, ma le faʻaleleia o mafaufauga o le Ponokalafi Faʻatauga Faʻamatalaga i totonu o faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi feusuaʻi. Journal of Sex and Therapy, 37 (5), 359-385. Tui:https://doi.org/10.1080/0092623X.2011.607047 Crossref, MedlineScholar Google
Robinson, T. E., & Berridge, K. C. (2008). O le faʻaosofia o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: O nisi o faafitauli oi ai nei. Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Sosaiete a le Sosaiete B: Sciences Biological, 363 (1507), 3137-3146. Tui:https://doi.org/10.1098/rstb.2008.0093 Crossref, MedlineScholar Google
Saute, S. (2008). Togafitiga o amioga malolosi i le initaneti. Soifua Maloloina o le Mafaufau, 31 (4), 697-712. Tui:https://doi.org/10.1016/j.psc.2008.06.003 Scholar Google
Faʻaaliga, I. P., Carey, M. P., & Steinberg, L. (1996). Le Faʻasalaga o Feusuaiga Feusuaiga: Atinaʻe, fausaga, ma faʻamaoniga o le faʻalagolago. Journal of Sex and Therapy, 22 (3), 175-190. Tui:https://doi.org/10.1080/00926239608414655 Crossref, MedlineScholar Google
Fetu Starcevic, V., & Khazaal, Y. (2017). Sootaga i le va o mea ua fai ma vaisu ma mafaufauga o le mafaufau: O le a le mea e iloa ma o le a le mea e tatau ona aʻoaʻoina? Faʻasalalau i le Potokalasi, 8, 53. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00053 Crossref, MedlineScholar Google
Aotelega, S. R., Vandenbosch, L., & Liketenberg, L. (2017). Alofa ia te aʻu Tinder: Faafememeaiina uunaʻiga a le au matutua mo le faaaogaina o le tafaoga faamasani Tinder. Telematics ma Informatics, 34 (1), 67-78. Tui:https://doi.org/10.1016/j.tele.2016.04.009 CrossrefScholar Google
Ese, N., Rotena, S., Jasiowka, K., Lepela, T., Bianchi-Demicheli, F., & Khazaal, Y. (2019). Feusuaiga feusuaʻiga, lagona, uiga faʻapipiʻi, le mautonu, ma le taua o le tagata lava ia e avea ma mea faʻapitoa mo vaisu vevela. Soifua Maloloina o le Mafaufau JMIR, 6 (1), e9978. Tui:https://doi.org/10.2196/mental.9978 Crossref, MedlineScholar Google
Faʻalogo, V., Mole, T. B., Banca, P., Porter, L., Morris, L., Mitchell, S., Lapa, T.R., Karr, J., Harrison, N. A., Potenza, M. N., & Irvine, M. (2014). Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLoS Tasi, 9 (7), e102419. Tui:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0102419 Crossref, MedlineScholar Google
Wartberg, L., Petersen, UPU., Kammerl e, R., Rosenkranz, M., & Toma, R. (2014). Le faʻamaonia o le faʻamaonia o se faʻaliliuga Siamani o le Faʻaaogaina o le Faʻaaogaina o le Initaneti. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai, 17 (2), 99-103. Tui:https://doi.org/10.1089/cyber.2012.0689 Crossref, MedlineScholar Google
Weinstein, A. M., Zolek, R., Papkin, A., Cohen, K., & Lejoyeux, M. (2015). Faʻailoga e vaʻai ai le faʻaogaina o le cybersex ma faigata i le faia o fegalegaleaiga vavalalata i le va o alii ma tamaitai e faʻaaogaina cybersex. Faʻamuamua i le Fomaʻi, 6, 54. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2015.00054 Crossref, MedlineScholar Google
Wéry, A., & Billieux, J. (2017). Telefoni feaveaʻi: Faʻamatalaga, iloiloga, ma togafitiga. Faʻafiafiaga Faʻatele, 64, 238-246. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2015.11.007 Crossref, MedlineScholar Google
Wéry, A., Solo, J., Canale, N., & Billieux, J. (2018). O le faʻaosoosoina o le impulsivity e fegalegaleai ma aafia ai i le vavalo o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o gaoioiga feusuaiga i luga o le initaneti i alii. Aʻoaʻoga Faʻapitoa, 80, 192-201. Tui:https://doi.org/10.1016/j.comppsych.2017.10.004 Crossref, MedlineScholar Google
Wéry, A., Karila, L., Sutter, P. D., & Billieux, J. (2014). Faʻasinomaga, iloiloga ma le togafitiga o le cybersexuelle faalagolago: A review of the literature [Conceptualization, assessment, ma le togafitiga o vaisu cybersex: A iloiloga o tusitusiga]. Canadian Psychology / Psychology Canadien, 55 (4), 266-281. Tui:https://doi.org/10.1037/a0038103 CrossrefScholar Google
Yong, R. K.F., Oe, A., & Kawakami, N. (2017). O le faʻamaoniga ma le mafaufau o meatotino a le gagana Iapani o le Faʻaaogaina Faʻaaogaina o le Initaneti Faaaogaina (CIUS). BMC Psychiatry, 17 (1), 201. Tui:https://doi.org/10.1186/s12888-017-1364-5 Crossref, MedlineScholar Google
Talavou, K. S. (2008). Inisitituti i le Initaneti: Faʻamatalaga o tulaga lamatia, tulaga o atinaʻe, ma togafitiga. Amerika Behavioral Scientist, 52 (1), 21-37. Tui:https://doi.org/10.1177/0002764208321339 CrossrefScholar Google
Talavou, K. S., & Faailoga, M. (2017). Faʻatasia o faʻataʻitaʻiga masani ma togafitiga faʻasolosolo i le tulaga o le faaletonu o le initaneti: O se vaaiga patino. Faʻamuamua i le Psychology, 8, 1853. Tui:https://doi.org/10.3389/fpsyg.2017.01853 Crossref, MedlineScholar Google
Zanetta Dauriat, F., Zermatten, A., Billieux, J., Thorens, G., Bondolfi, G., Zullino, D., & Khazaal, Y. (2011). O faʻaosofiaga e taʻalo ai e vavalo faʻamaonia le tele o le aʻafiaga i le tele o le tele o taaloga i luga o le initaneti: Faʻamataoniga mai se suesuega i le initaneti. Suesuega Faasaienisi a Europa, 17 (4), 185-189. Tui:https://doi.org/10.1159/000326070 Crossref, MedlineScholar Google