Faʻasologa o lagona ma le faʻafefeina o feusuaiga i le va o Tamaiti aʻoga Kolisi (2017)

Faʻasalalau Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina o Mafaufau ma le Toto

Fepuari 2017, Volume 15, Mataupu 1, pp 16-27

Craig S. Cashwell, Amanda L. Giordano, Kelly King, Cody Lankford, Robin K. Henson

lē faʻatino

Mo tagata taʻitoʻatasi e fai ma vaisu faʻafeusuaiga, o amioga feusuai e masani lava o le auala autu o le faatonutonuina o lagona le fiafia poʻo le le manaʻomia. I lenei suʻesuʻega, matou te saili e suʻesuʻe le eseesega i vaega o tulafono faʻalagona i le va o tamaiti aʻoga i le tele o vailaau faʻafeusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o le mea e le faʻalogo. Faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga o le 337 kolisi tamaiti aʻoga, 57 (16.9%) togiina i le falemaʻi tele o feusuaʻiga fai ma vaʻaia ma tamaiti aʻoga i le falemaʻi tele eseese eseʻese mai tamaiti aʻoga i le nonclinical tulaga i luga o tolu vaega o lagona faʻatonutonuina: (b) faʻatapulaʻaina le faʻatinoina o ni amioga faʻatonutonuina i le tali atu i aafiaga le lelei, ma (c) laʻititi lagona faʻatonutonu tulafono faatonutonu. Aʻafiaga mo faʻalavelaveina i kolisi kolisi e avatua.

Faʻasologa o lagona ma feusuaiga i totonu o Kolisi

            Ua faʻailoa mai e le au suʻesuʻe e tusa ma le 75% tamaiti aʻoga e ulufale i kolisi ma mea na tutupu muamua (Holway, Tillman, & Brewster, 2015) ma tamaiti aʻoga o le kolisi e faia amioga faʻafeusuaiga e mafai ona faʻavasega lemu o se soifua maloloina, faʻafitauli, pe faʻamalosi. I le tasi itu o le fusi o alaleo, le saolotoga ma avanoa aʻoaʻoga maua e le kolisi siosiomaga mafai totoina maloloina tagata taitoatasi mai le aiga o amataga ma sailiiliga o le tagata lava ia tulaga faatauaina, talitonuga, ma faiga masani, e aofia ai mea e fesoʻotaʻi ma feusuaiga (Smith, Franklin, Borzumato-Gainey , & Degges-White, 2014). Tele kolisi tamaiti aʻoga atiina ae se malamalama sili atu o latou lava ma a latou lava tulaga faatauaina ma auai i feusuaiga gaioiga vavalalata ma a latou lava talitonuga faiga. O isi tamaiti aʻoga, peitaʻi, e ono fetaiaʻi ma le tele o tulaga lamatia o le kolisi siosiomaga ma auai i faʻafitauli poʻo le lamatia amioga faʻafeusuaiga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi tulaga ono ono aʻafia aofia ai tulaga faʻafeusuaiga o kolisi lotoa, a o tamaiti aʻoga taumafai e soʻona faʻatauaina le aofai o feusuaʻiga paʻaga ma le taatele o feusuaʻiga gaioiga a latou uo (Scholly, Katz, Gascoigne, & Holck, 2005). O nei faiga faʻafeusuaiga e ono unaʻia le faʻatonutonu ina ia o gatasi ma le le saʻo faʻamoemoega tau feusuaʻiga ma saofaga i le tele o le leaga faʻaiuga, e pei o le le manaʻomia maitaga (James-Hawkins, 2015), feusuaʻiga pipisi (STIs; Wilton, Palmer, & Maramba 2014), feusuaiga (Cleere & Lynn, 2013), ma le maasiasi (Lunceford, 2010). O leisi itu e mafua ai amioga mataga i fanau aʻoga i kolisi o le inu ava malosi. Ua faʻafesoʻotaʻi e le au suʻesuʻe le inuina o le 'ava i le numera o paʻaga feusuaʻi i talavou ma talavou matutua. Faʻapitoa lava, Dogan, Stockdale, Wildaman, and Coger (2010) faʻatautaia se suʻesuʻega faʻaumiumi i le silia ma le 13 tausaga ma iloa ai o le tagofia o le 'ava malosi na faʻamaonia lelei ma le numera o feusuaiga paʻaga i le va o talavou matutua. E ui lava o amioga mataga i feusuaiga i le va o tamaiti aʻoga kolisi ono taitai atu ai i le leaga poʻo le leaga taunuʻuga, o nei gaioiga e le o lona uiga faʻafeusuaiga vaisu. Naʻo le taimi e maua ai e tamaiti aʻoga le le toe faʻatonutonuina o a latou amioga tau feusuaʻiga ma faʻaauau pea ona faia e ui lava i aʻafiaga leaga e ono iai ma vaisu feusuaiga (Goodman, 2001).

Togafitiga Feusuai

            E ui o loʻo i ai ni feteʻenaʻiga e uiga i vaisu o feusuaiga, aemaise lava le toesea i le Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga (DSM-5; American Psychiatric Association, 2013), taʻitaʻia tagata atamamai i le tele o aʻoaʻoga masani ioeina o feusuaiga fai ma vaisu o se faamaʻi (Carnes, 2001; Goodman 2001; Phillips, Hajela, & Hilton, 2015). Goodman (1993) faʻatulagaina aiaiga faʻataʻitaʻi mo le tagofia o feusuaiga e ala i le faʻaofiina o le vaitaimi amio feusuaʻi i totonu o le taiala mo le faʻaaogaina o vailaʻau ma le faʻalagolago. Mai lenei manatu, o le tagofia o feusuaiga e le o le ituaiga poo le taimi o le feusuaiga. Ae, o le faʻaopopoina o feusuaiga e aofia ai le popole ma le faʻalauiloaina o feusuaiga, le le mafaia ona taofi pe faʻaitiitia uma (e pei o le popole, faʻanoanoa) ma amioga i fafo (faʻataʻitaʻiga, matamataina o ponokalafi, totogiina o feusuaiga) e ui i taunuuga e le manaʻomia, (e mafua ai le faateleina o le taimi, umi, poʻo le gaogao o amioga), ma le tolopoina (ie, lagona o le dysphoric pe a taofia le amio).

O isi tagata atamamai ua latou ioeina o amioga le faia feusuaiga i fafo atu o le pulega e iai faafitauli, ae filifili e faʻatulaga le mataupu ose faʻamaʻi feusuaʻi nai lo vaisu (Kafka, 2010; 2014; Kor, Fogel, Reid, & Potenza, 2013). Mai lenei vaʻaiga, amioga faʻafeusuaiga i fafo atu o le faʻatonutonu o se faʻatonutonu o lagona le atoatoa. O nei tagata suʻesuʻe mautinoa o le tele o suʻesuʻega e uiga i le amio lelei o feusuaʻiga e manaʻomia muamua ae leʻi faʻavasegaina o se vaisu (Kor et al., 2013).

O nei feeseeseaiga faafilosofia i le uiga o le le pulea lelei o amioga tau feusuaʻiga ma tulaga tau suʻesuʻeina o le mauaina o le sao atoatoa o fuainumera o luitau e faigata, ae o Carnes (2005) na faailoa atu e oo atu i le 6% o tagata Amelika o loo i ai le tagofia o feusuaiga. O suʻesuʻega i vaega faapitoa o le faitau aofaʻi, e ui i lea, e faʻaalia ai ala eseese. Faʻatasi tonu lava i lenei suʻesuʻega, ua maua ai e tagata suʻesuʻe le fua o le tagofiaina o feusuaiga ma le feusuaʻiga i tama aʻoga kolisi ina ia sili atu le maualuga nai lo le faitau aofaʻi lautele. Mo se faʻataʻitaʻiga, na maua e le Reid (2010) le 19% o alii kolisi na latou ausia tuʻutuʻuga mo le feusuaʻiga ma Giordano ma Cecil (2014) na maua le 11.1% o le tane ma le fafine i lalo ifo o lenei tulaga. E le gata i lea, na lipotia mai e Cashwell, Giordano, Lewis, Wachtel, ma Bartley (2015) le 21.2% o le tane ma le 6.7% o tamaitai i lalo ifo o aʻoga i a latou faʻataʻitaʻiga na ausia ai le faʻataʻitaʻiga mo le toe faia o iloiloga o mea e fai ma vaisu. E tusa ai ma lea, o le maualuga o le masani ai o amioga feusuaʻiga i fafo o tagata aʻoga o le kolisi o loʻo taʻu mai ai se manaʻoga mo se malamalamaga sili atu i mea taumatematega. Ona o le natura faalelagona ma le le solomuli e fesootaʻi ma vaisu feusuaiga, o se tasi o fale e fesootaʻi atu i vaisu feusuaiga lea atonu e taua faapitoa mo tamaiti aʻoga kolisi o tulafono faatonutonu faʻalagona.    

Faiga Faʻavae

Emotion tulafono faʻatonutonu (ER) o loʻo i le ogatotonu o le faʻateleina tusitusiga, ma le tele finauga faʻauiga, faʻamamafaina, ma talosaga (Prosen & Vitulić, 2014). Mo mafuaʻaga o le suʻesuʻeina nei, matou lautele faʻamatalaina ER o le gaioiga o le mataʻituina, iloiloina, ma suia lagona ootia lagona ina ia faʻamalieina se tasi sini (Berking & Wupperman, 2012). Galue malosi o le ER aofia ai le agavaʻa e (a) mataala i, malamalama ma talia lagona, (b) gaioiga i sini faʻatonu, leai-faʻaosofia auala i taimi le lelei lagona lagona, (c) faʻaaogaina fetuutuunai tulafono faʻatonutonu metotia e faʻalagolago-faʻalagolago , ma (d) faʻalauteleina le iloa o lagona le lelei o se vaega o le olaga (Buckholdt et al., 2015). Gratz ma Roemer (2004) na fuafuaina o le gaioiga o le ER e ese mai i taumafaiga e faʻatino le faʻatonutonuina o lagona, aveʻese lagona, pe taofiofia lagona. O le mea moni, ua maua e tagata suʻesuʻe o le faʻatonutonuina, aveʻesea, pe o le taofiofia o lagona e mafai ona maua ai le maualuga maualuga o lagona faʻaleagaina ma le faʻaletonu mafatiaga (Gratz & Roemer, 2004). Nai lo le taofiofia pe faʻamasinoina se tasi o lagona lagona, ER o se gaioiga e faʻailoa ai ma talia ai e se tasi le lagona o loʻo iai nei ina ia mafai ai ona faʻaititia lona faʻamalosiʻau ma faʻamalosiʻau ai i ni amioga e tali atu i ai (Gratz & Roemer, 2004). O lenei faʻauigaina o lona uiga o le uai atu i ma faʻamafanafanaina ma lagona avea ma se maloloina tali.

O le gaioiga a le ER e faifai pea, ma e taua ai i le atinaʻeina ma le tausiga o faʻatonuga lelei o le soifua maloloina o le mafaufau ma le mafaufau (Berking & Wupperman, 2012). Suesuega i le fesootaiga i le va o le ER ma le mafaufau fetuutuunai faailoa mai ai le taua o le mauaina o le tele o tulafono faatonutonu ma le mafai ona suia i latou ia fetaui ma manaoga o eseesega o mataupu (Bonanno & Burton, 2013; Kashdan & Rottenberg, 2010). Tagata taʻitoʻatasi oe lelei faʻaogaina fetuʻutuʻunaʻi ER taʻiala e masani ona sili atu fetuʻunaʻi ma masani ona fiafia i sili atu soifua maloloina faʻaiʻuga ma se puipuiga puipuiga faʻafitauli o le mafaufau (Aldao, Sheppes & Gross, 2015). E faʻapena foi, o nisi ua amata faʻavae talaaga o le ER e fesoʻotaʻi ma psychopathology (Dixon-Gordon, Aldao, & De Los Reyes, 2015; Fowler et al., 2014). O tagata suʻesuʻe, e tatau la ona suʻesuʻeina le aofaʻi o tagata ile falemaʻi ma o latou aafiaga tulaga ese i le faʻaleagaina o lagona (Berking & Wupperman, 2012; Sheppes, Suri & Gross, 2015), e aofia ai ma i latou o loʻo tauivi ma vaisu o feusuaiga.

Faʻasalaga Faʻafeusuaiga ma Feusuaiga

O le tamaʻitaʻi lelei (1993, 2001) na faʻamatalaina uiga tau feusuaʻiga fai ma vaisu e pei o le faia o galuega e lua: gaosia o le fiafia ma faʻaitiitia le faʻaleagaina o le loto. O le mea lea, o vaisu amioga e maua ai le taui poʻo se faʻamatalaga euphoric e mafua mai i le tuʻuina atu o le dopamine i le faiʻai (faʻamalosia lelei) faʻapea foi ma le faʻamalosia le faʻamalosi poʻo le toomaga mai faʻalagona lagona o le dysphoric (e pei o le faʻaitiitia o le atuatuvale pe faʻaitiitia le atuatuvale). O le mea moni, o Adams ma Robinson (2001) na manatu o le tagofia o feusuaiga o se auala lea e taumafai ai tagata taʻitoʻatasi e sosola ese mai le faʻalavelave faʻalagona ma le toʻafilemu, ma o le togafitiga faʻafeusuaiga e tatau ona i ai se vaega ER.

I le lagolago ai i lenei fautuaga, na iloa ai e Reid (2010) o tane feusuaʻi e matua tele lava le maualuga o lagona faʻaletonu (e pei o le le fiafia, tausalaina, ma le ita) ma le fuainumera o lagona lelei (e pei o le fiafia, fiafia, le maofa) nai lo se faataitaiga faataitai. Aemaise lava, o le feitagaʻi faaletagata lava ia o le tagata sili ona malosi o le faʻataʻitaʻiga o amioga feusuaʻiga i totonu o le faʻataʻitaʻiga. E le gata i lea, i se suʻesuʻega agavaʻa mo tagata e leai ni amioga pulea tau feusuaʻiga, na maua ai e Guigliamo (2006) autu e valu i tali a tagata auai pe faapefea ona latou malamalama io latou faafitauli. O le tele o autu o loʻo faʻatusalia ai le fegalegaleaiga i le va o amioga feusuai ma le ER e pei o: (a) taui mo lagona faaletagata o le maualalo o le manatu o le tagata ia te ia lava, ma le, (e) sola ese mai lagona le mautonu. O nei autu e lua na amata mai le 9 o tali a le 14 (Guigliamo, 2006). O le mea lea, o suʻesuʻega talu ai e lagolagoina ai le manatu e ono tulaʻi mai le amio le faʻafeusuaiga, e le itiiti ifo i se vaega, o se taumafaiga e faʻaitiitia ai lagona faʻalavelave.  

O le fesoʻotaʻiga i le va o le tagofia o feusuaiga ma le ER e mafai ona faapitoa le talafeagai mo faʻataʻitaʻiga kolisi. O tamaiti aoga kolisi e tele ni suiga taua ma feagai ma le tele o mafatiaga ao faagasolo kolisi. Mo se faʻataʻitaʻiga, na suʻesuʻeina e Hurst, Baranik, ma Daniel (2013) ni mataupu taua i luga o matāʻupu o le kolisi ma faʻamaonia ai mea taua o loʻo taʻua i lalo o le aʻoga a le kolisi: aʻafiaga o fesoʻotaʻiga, le lava o punaoa (tupe, moe, taimi), faʻamoemoega, aʻoaʻoga, siosiomaga taufaasese, ma eseese, faatasi ai ma isi.

I se faʻaopopoga i faʻalavelave faʻapitoa-popole, o le faʻateleina o le soifua maloloina o le mafaufau i tamaiti aʻoga kolisi ua maeʻa lelei ona faʻamaonia. I se suʻesuʻega o le silia ma le 14,000 tamaiti aʻoga o le kolisi i luga o 26 'aʻai eseese, na maua ai e le au suʻesuʻe, e 32% le itiiti ifo ma le tasi le popolega o le mafaufau (e aofia ai le faʻanoanoaga, popole, pule i le ola, poʻo le afaina o oe lava) I le malamalama ai i nei mafatiaga ma popolega o le mafaufau, ua suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe le sootaga i le va o amioga mataga faafeusuaiga ma lagona o le kolisi. I se suʻesuʻega o le 235 tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi kolisi, Carvalho, Guerro, Neves, and Nobre (2015) maua ai o uiga le lelei e aʻafia ai (tulaga masani o le le lelei lagona) ma faigata faʻailoaina lagona matua faʻamatalaina feusuaʻi faʻamalosia i kolisi fafine. O nei sailiga lagolagoina le manatu o le iloa ma malamalama i lagona, o se itu taua o le ER (Gratz & Roemer, 2008), atonu e sili ona faʻafitauli mo tamaiti aʻoga ma feusuaiga fai ma vaisu.  

O popolega ma mafaufauga o le soifua maloloina o le mafaufau o tamaiti aʻoga kolisi atonu latou te faʻaogaina atili ai i le atinaʻeina o le tagofia o feusuaiga e fai ma auala e faʻafoeina ai lagona le fiafia poʻo le le manaʻomia. O le mea moni, o amioga mataga tau feusuaʻiga e mafai ona atagia mai ai le sili atu o le taumafaiga a le tamaititi a le ER, e maua ai le faʻamalosia ma le le tumau le fesoasoani. I le taimi nei, e ui i lea, e le lava le mafaufau i le ER ona e faatatau i tamaiti aʻoga i le kolisi 'amioga faʻafeusuaiga. O le mea lea, o le faamoemoega o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻeina pe o iai ni eseesega o faafitauli ER i le va o se vaega o tamaiti aʻoga i le falemaʻi mo le tagofia o feusuaiga ma se vaega o tamaiti aʻoga i le tulaga e le faʻalogo. Aemaise lava, matou te maitauina o le eseesega taua tele i faigata faʻafitauli o le a iai i le va o vaega e lua, faatasi ai ma tamaiti o le vasega i le tele o vailaau faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le sili atu ona faigata nai lo i latou i totonu o le vaʻaia.

Metotia

Tagata auai ma Taualumaga

            O le suʻega mo lenei suʻesuʻega na tupu i se iunivesite lautele, lautele i le itu i sauté sisifo. Ina ua maeʻa le mauaina o le faamaoniga a le Komiti Faatonu Toe Iloiloga, ua matou faʻaogaina le faʻaogaina o sampling e faʻafesoʻotaʻi ai polofesa o loʻo aʻoaʻoina le faʻatagaga e faʻatautaia la matou suʻesuʻega i le taimi o fonotaga a le vasega. Na matou mauaina le faʻatagaga e asiasi ai i le 12 i vasega laiti mai le tele o matata eseese (faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga, vailaʻau, tala faʻataʻitaʻi, aʻoga, sociology) ma valaʻaulia uma tamaiti aʻoga laiti o le 18-tausaga pe matutua atu e auai i le suʻesuʻega. O tamaiti aoga na filifili e auai sa maua le avanoa e ulufale ai i se ata tusi mo se meaalofa meaalofa i se faleoloa faʻatau fale. O le aoina o faʻamaumauga na maua ai le 360 tagata auai. Laasaga o le aofia ai o loʻo i ai nei le lesitalaina i le iunivesite ma a itiiti mai 18 tausaga. E sefulufitu tagata auai e leʻi lipotia o latou tausaga ma sa aveesea. E le gata i lea, e ono laasaga o suʻesuʻega ma e le aofia ai i nisi suʻesuʻega. O le mea lea, o le faʻataʻitaʻiga mulimuli na aofia ai sui 337.

Na lipotia e le au auai le aofaʻi o le 23.19 (SD = 5.04). O le toatele o tagata na auai o loʻo taʻua o le tamaʻitaʻi (n = 200, 59.35%), faatasi ai ma 135 tagata auai (40.06%) faʻaaogaina o le tane, tasi tagata (.3%) faʻamalamalamaina o le transgender, ma le tasi tagata auai (.3%) e le tali atu lenei mea. I tulaga o taʻaloga / ituaiga, o a tatou faataitaiga na matuā eseese lava: 11.57% ua faʻamaonia o Asia (n = 39), 13.06% ua faailoaina o Aferika Amerika / Black (n = 44), 17.21% ua faailoaina o Latino / Hisipani (n = 58), 5.64% ua faailoaina o le lanu eseese (n = 19), 0.3% faʻamaonia o Amerika Samoa (n = 1), 50.74% ua faailoaina o White (n = 171), ma 1.48% ua faailoaina o isi (n = 5). O sui na faʻatusalia le tele o faʻasalalauga faʻafeusuaiga: 2.1% faʻamaonia o le gay (n = 7), 0.9% ua faʻamaonia e avea ma tamaʻitaʻi (n = 3), 4.7% faʻamaonia o le bisexual (n = 16), 0.6% ua faailoaina e pei o isi, ma 91.4% ua faailoaina e pei o le tamaʻitaʻi (n = 308). O le toatele o tagata na auai na sili atu i le iunivesite ao avea 0.9% ma faʻavaeina i latou lava (newman)n = 3), 6.5% pei o sophomores (n = 22), 30.9% o ni tagata matutua (n = 104), ma le 56.7% o matua (n = 191), faatasi ai ma le tasi tagata auai (.3%) e le tali atu i lenei mea. E tolusefululima tagata na auai (10.39%) na latou faʻamaonia o loʻo i ai se faʻamautinoaga o le soifua maloloina o le mafaufau, faatasi ai ma le vaega pito i tele o nei tagata auai o lo o lipotia se ituaiga o maʻi faaletonu (n = 27).

Tufugaga

O le pepa suʻesuʻega o loʻo iai se pepa faʻafanua ma ni mea faigaluega faʻavasega e lua. Tagata na faʻamaeaina le Faigata i le Emotion Regulate Scale (DERS; Gratz & Roemer, 2004). O aitema e 36 o le DERS e maua ai ono mea taua o le ER: (a) Le taliaina o tali faʻalagona, poʻo le agaʻi atu i lagona le lelei faʻalua i lagona le manaʻomia, (b) Faigata Faʻaauai i Amioga Faʻatautaia Sini, faʻamatalaina o se faigata faʻatonutonuina ma faʻataunuʻu manaʻomia. gaioiga pe a iai ni lagona le lelei, (c) Faigata Faʻatonutonu Faigata, poʻo le tauivi e taofiofia le faʻatonutonuina o amioga i tali atu pe a oʻo ia lagona le lelei, (d) Le lava o Faʻaloalogia Lagona, faʻamatalaina o le le auai i lagona le lelei, (e) Limited Access to Emotion Tulafono Faatonutonu, faʻauigaina o se talitonuga, pe a oʻo ina puapuagatia, e i ai mea laiti e mafai ona faia e faʻafetaui lelei ai le mafatiaga, ma (f) Le lava o lagona manino, poʻo le lautele e iloa ai ma manino le tagata e uiga i lagona e o loʻo ia feagai (Gratz & Roemer, 2004). O tagata na auai na matamata i aitema e fesoʻotaʻi ma le ER (eg "E faigata ia te aʻu ona malamalama i lagona o aʻu,") ma faʻaalia le masani i le 5-point Likert-type scale mai le "Almost Never, 0-10% o le taimi" i le "Almost Pea, 91-100% o taimi. ” O togi maualuluga o le subscale ua taʻu mai ai o loʻo faigata tele ile ER. Sa faʻaogaina ma le manuia e le au suʻesuʻe le DERS ma faʻataʻitaʻiga o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma vailaʻau ma faʻagaioiga o vailaʻau (Fox, Hong & Sinha, 2008; Hormes, Kearns & Timko, 2014; Williams et al., 2012) ma togi na faʻaalia ai le maualuga i totonu ma fausia lelei. (Gratz & Roemer, 2004; Schreiber, Grant & Odlaug, 2012). Faʻailoga mai le DERS subscales na taliaina Cronbach's alpha maualuga (Henson, 2001) i totonu o le taimi nei faʻataʻitaʻiga: Nonaccept (.91), Goals (.90), Impulse (.88), Aware (.81), Strategies (.90), ma le Malamalama (.82).  

I le iuga, matou aofia ai 20-aitema Core Subscale o le Faʻafeusuaiga Faʻataʻitaʻiga Suʻesuʻega Toe Iloiloina (SAST-R; Carnes, Green & Carnes, 2010) ina ia mafai ona iloa le eseesega i le va o falemaʻi ma e le o ni falemaʻi sub-vaega i totonu o la matou faʻataʻitaʻiga. O le SAST-R e lautele faʻaaoga e vailiili ai mo vaisu o feusuaiga i ni tulaga eseese ma o ana togi na faʻaalia ai le maualuga i totonu ma le faʻailoga tagata (Carnes et al., 2010). O le Core Subscale o loʻo i ai le Ioe / Leai dichotomous tali faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻe ai uiga o faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga masani i isi vaega o tagata e aofia ai le mafaufau loloto, leiloa o le faʻatonutonu, faʻalavelave faʻalavelave, ma le faʻaletonu o le va fealofani (Carnes et al., 2010). O se faʻataʻitaʻiga o le SAST-R Core Scale o le, "Na e faia ni taumafaiga e tuu se ituaiga o gaioiga faʻafeusuaiga ma ua le manuia?" O le taliaina taliaina togi togi mo le SAST-R autu subscale e ono ma faʻailoa mai ai le manaʻoga mo nisi suʻesuʻega ma ono togafitiga mo feusuaʻiga. Faʻailoga i le taimi nei faʻataʻitaʻiga faʻaalia taliaina taliaina totonu ma se Cronbach's alpha o .81.  

i'uga

Aʻo leʻi suʻesuʻeina fesili muamua a le suʻesuʻega, matou te suʻesuʻeina auala ma faʻasesega faʻasalalauga taʻitasi o le DERS i le va o tamaiti o le vasega i le falemaʻi mo le tagofia o feusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o le telefoni (Table 1). Ina ia suʻesuʻeina le faʻatusatusa o le feeseeseaiga, matou te faʻaaogaina le Pusa M suega. O lenei suʻega na matua taua tele, e fautuaina ai le solia o le manatu mo a tatou faʻataʻitaʻiga oi ai nei. E pei o le Pusa M O le suʻega e maaleale i le le masani ai, ae ui i lea, o matou le tutusa faʻataʻitaʻiga lapoʻa tuʻufaʻatasia ma le tele numera o faʻamoemoeina fesuiaʻiga ono saofaga i lenei iʻuga (Huberty & Lowman, 2000). O le mea lea, matou vaʻaia vaʻaia le eseesega / covariance matrices ma faʻamaonia o le tele na paʻu i totonu o le vavalalata vavalalata ma sili atu mea tutusa nai lo eseesega.

            Ina ia faʻatalanoaina le fesili suʻesuʻe muamua, matou te faʻaaogaina se suʻesuʻega faʻapitoa faʻamaonia (DDA), o se suʻega eseese e faʻaaogaina i lenei tulaga e fuafua ai poʻo a vaega o le ER e saofaga i le vavaeeseina o vaega e lua, i lenei tulaga o le falemaʻi e le o le falemaʻi (Sherry, 2006). O le DDA e sili atu nai lo le MANOVA se tasi o auala e maua ai faʻamatalaga e uiga i le saofaga o fesoʻotaʻiga o fesuiaiga taʻitasi i le faʻamatalaina o feeseeseaiga a kulupu i totonu o se faʻalapotopotoga eseese, e ese mai i ANOVA e le faʻasolosolo ina ia mulimuli i le tele o iuga (Enders, 2003). I lenei auala, o fesuiaiga i le DDA ua faʻapipiʻiina i se vailaʻau faʻapitoa, vailaʻau faʻapitoa e faʻaaogaina e faʻaeseese ai le va o vaega. I a matou suʻesuʻega, na faʻatalanoaina e le auʻiliʻiliga pe eseese feeseeseaiga i le va o tamaiti aʻoga i le tele o vailaau faʻafeusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o vaega e ono o le DERS.

Sa matou faʻaogaina le score Soff-R cutoff e faʻavasega ai tamaiti aʻoga o le falemaʻi pe leai foi mo le tagofia o feusuaiga. Matou te faʻavasegaina tamaiti aʻoga na latou togi i le ono pe sili atu i luga o le SAST-R Core Scale pei o le falemaʻi (n = 57, 16.9%) ma i latou na togiina le itiiti ifo ma le ono e le o ni falemaʻi (n = 280, 83.1%). Tuʻuina i lalo e le itupa, 17.8% o tane ma 15.5% o fafine i le faʻataʻitaʻiga sili atu nai lo le siakiina o falemaʻi.

O le suʻesuʻega muamua na faʻaaoga ai le DDA e taua tele, e faʻaalia ai le eseesega o sui auai o le kulupu i le fesuiaiga faʻapitoa o fatuga na faia mai i le ono alalafaga (Ripoti 2). Aemaise lava, o le tuufaatasiga o le tuufaatasiga o le tuufaatasiga o fesootaiga ua faailoa mai ai le avea o le sui auai o le sui ma 8.82% o le feteenaiga i le fesuiaiga o mea e faalagolago i ai. Na matou faamatalaina le tele o lenei fuainumera (1- Wilks 'lambda = .088) e pei ona i ai i le tulaga lautele na tuuina mai le natura o le faataitaiga ma le eseesega na suesueina (cf Cohen, 1988). O le mea lea, o eseʻesega 'anoa i faigata faʻafitauli o loʻo i ai i le va o tagata auai i le tele o vailaau faʻafeusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o le telefoni.

            I le isi itu, sa matou suʻesuʻeina le tulaga tutusa o le aufaʻatasi ma le faʻavaeina o le faʻasologa o fuainumera e fuafua ai le sao o saofaga taitasi a le DERS i le eseesega i le va o vaega e lua. O a matou sailiga na faʻaalia mai ai o le Nonaccept, Strategies, ma Sini Autu e sili ona tali atu i le eseesega i le va o vaega e lua (Laulau 3). Aemaise lava, o numera i luga o le numera Nonaccept na mafua ai le 89.3% o le eseesega na faʻamatalaina, o fuainumera i luga o le Laasaga o Fuafuaga na taʻua mo le 59.4%, ma togi i luga o le aotelega o sini o le 49.7%. O le le manino ma le le mautonu o le faiva o le vaega lona lua o matafaioi i le faamatalaina o le eseesega o le vaega, e ui o le feteenaiga lea na mafai ona faamatalaina e le Malamalama i le aafiaga na toetoe lava a le atoatoa ma faamalamalamaina e isi tagata taumatemate eseese, e pei ona faailoa mai e lona latalata-zero beta weight and coefficient structure . O le faʻaaogaina o tupe maua e le o tele sona sao i le saofagā i le eseesega o le kulupu. O le suʻesuʻega o vaega centroids na faʻamaonia ai o le vaega o le falemaʻi e maualuga le maualuga o le DERS scores (e sili atu ona sili atu le faʻaosoosoina o faʻatonuga o le faʻalagonaina) nai lo le vaega e le faʻamalosi. O fuainumera uma o faʻatulagaga sa lelei, e faʻaalia ai o i latou o loʻo i totonu o le vaega o le falemaʻi na i ai le tele o faafitauli ER i luga o saofaga uma, e oo lava ia i latou na le saofaga tele i le eseesega o vaega eseese.   

E le gata i lea, o le vaega o lona uiga ma faʻasesega faʻasalalau ua faʻamaonia mai o le Nonaccept, Taʻiala, ma sikolasipi o sini sikolasipi na sili atu ona maualuga i le vaega o le falemaʻi pe a faʻatusatusa atu i le vaega e le faʻasalalau (silasila i le Pusa 1). O le mea lea, o tamaiti aoga i le falemaʻi mo le tagofiaina o feusuaiga na lipotia mai le itiiti ifo o le taliaina o lagona, sili atu le faigata ona auai i amioga masani-sini, ma le itiiti ifo i le faʻaaogaina o faiga faʻavae faatonutonu e faʻatusatusa atu i tamaiti aʻoga i le tulaga e le faʻalogo.

Talanoaga

            O le mauaina o 57 sui auai (16.9%) togi i luga o le falemaʻi tipiina luga o le SAST-R e ogatusa ma sailiga talu ai (Cashwell et al., 2015; Giordano & Cecil, 2014; Reid, 2010), faʻailoa mai o kolisi tamaiti aʻoga ono i ai maualuga maualuga o amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga sili atu nai lo le lautele o tagata. O nei sailiga e ono mafua mai, i se vaega, i se siʻosiʻomaga faigata, tele aofaʻi o taimi le faʻatulagaina, soo se mea i luga o le upega tafaʻilagi, ma se siʻosiʻomaga e lagolagoina le faʻaaogaina o agaifanua (Bogle, 2008). O lenei sailiga e le o se mea e leʻi mafaufauina, ona, ma e o gatasi foʻi ma le finauga o feusuaʻiga i feusuaʻiga e masani ona aliaʻe i le taimi o le talavou ma le amataga o le matua (Goodman, 2005). O le mea e foliga ese mai e uiga i lenei faʻataʻitaʻiga o le leai o se eseesega i le va o aliʻi ma fafine (17.8% ma le 15.5%, i le faʻatulagaina), ae o tagata na suʻesuʻe muamua (Cashwell et al., 2015) na maua e aliʻi e sili atu le maualuga o fua o faʻasologa o feusuaiga nai lo fafine. O tagata suʻesuʻe i le lumanaʻi e tatau ona vaʻavaʻai totoʻa i le tele o mea e fua ai le faʻaogaina e tagata suʻesuʻe ma faʻaauau ona suʻesuʻe ma faʻamamaina mea ua iloa e uiga i le faʻatele o vaisu o feusuaiga i le va o aliʻi ma fafine kolisi.

O a matou sailiga na lagolagoina lo matou talitonuga o tamaiti aoga e sikola i luga poʻo luga atu foi o le faʻamaʻi ile falemaʻi i le SAST-R Core Scale o le a sili atu le faigata ona faʻatonutonu lagona. Aemaise lava, o le tolu o lafoga o le DERS o le tele lava o le mafuaʻaga mo le eseesega o fuainumera taua i le va o vaega, e mafua ai le tele o le numera o le aafiaga. O a matou sailiga na faʻaalia ai o tamaiti aʻoga i le vailaʻau o le SAST-R e sili atu le faigata ona talia o latou tali faʻalagona, auai i amioga e faʻatonuina sini, ma le faʻaaogaina o taʻiala faatonutonuina o lagona. O le mea moni o tamaiti aʻoga i le tele o faʻataʻitaʻiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e sili atu le faigata o le lagolagosua a le Goodman's (1993, 2001) o se tasi o galuega autu o le tagofia o feusuaiga o le faatonutonuina o aʻafiaga leaga. O le mea lea, oi latou e feagai ma faigata i le faʻatonutonuina oo latou lagona faʻalagona e mafai ona sili atu le lamatia o le auai i amioga tau feusuaiga o se auala e aveesea ai mafatiaga afaina. I le aluga o taimi, o lenei mea e mafai ona oʻo atu ai i amioga faʻamalosi ma le malosi o feusuaiga.

Faʻamatalaga Polyvagal (Porges, 2001, 2003) o loʻo tuʻuina mai ai se faʻamaumauga faavae taua mo le neurobiological faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma atonu, a itiiti mai i se vaega, faamalamalama nei sailiiliga. E tusa ai ma le tusi a Porges, o tali a le amio (e pei o amioga faʻafeusuaiga fai ma vaisu) e tupu mai i faʻataʻitaʻiga fetuutuunai e iloa e le tino, ma o nei tali e fesootaʻi atu i le ER. Mo se faʻataʻitaʻiga, o aʻafiaga e aʻafia ai le mafai ona faʻatonutonu le physiology ma faʻalapotopotoga faʻale-agavaʻa, e masani ona taʻitaʻia ai se faʻatapulaʻaina o faʻalagona lagona. I taimi e sili ona maualuga le atuatuvale, e masani ona faʻaaogaina e tagata taʻitoʻatasi ni tali talafeagai, e pei o le taua, lele, poʻo le malolo (Porges, 2001). E masani lava, o amioga faʻafeusuaiga fai ma vaisu a faʻalele poʻo le 'alo ese mai galuega, e fesoasoani ai i le tagata lava ia taofi pe' aloese mai lagona o loʻo latou lagonaina o se faʻatiga. Ae paga lea, e ui lava i lea, o amioga lava e maua ai se mapusaga le tumau mai faʻanoanoaga lagona faʻaosofia umi-taimi faʻalauteleina lagona faʻaletonu ma le tino popole (Gratz & Roemer, 2004), lea e fesoasoani i le taʻamilosaga taʻamilosaga.

         Iloiloga o tupe maua sili ona lelei e fesoasoani i le eseesega o vaega i la tatou suʻesuʻega lata mai (ie, Nonaccept, Strategies, ma Sini), e tuʻuina atu ai faʻamatalaga i le faiga o le ER o i latou i le falemaʻi mo le tagofia o feusuaiga. E ui lava e le mafai ona maua ni faaiuga mausali i luga o le faʻataʻitaʻiina, e foliga mai e sili atu le talafeagai o le auai i amioga taʻiala ma le faʻaaogaina o fuafuaga a le ER e faavae i luga o le talia e se tasi o ia poʻo ana tali faʻalagona. O lona uiga, o le gafatia e faʻatonutonu ai lagona (Taʻiala laʻasaga) ma auai i amioga faʻatonutonuina sini (Atinaʻe sini) e faʻafefeteina pe a taofia e se tasi pe faʻafefe lagona mafatia (Nonuccept subscale). O le mea lea, o le uiga o le ER e foliga mai e matua taua tele, ma o le saofaga foi i le tele o le eseesega na faamatalaina. O aitema i le laasaga o Nonaccept e taʻu mai ai o tagata e teena o latou aʻafiaga aʻafia e masani ona latou maua ni lagona malolosi faalelagona i o latou lagona mafatia, e aofia ai le taʻusalaina, maasiasi, faalumaina, ita i le tagata lava ia, ita i le tagata lava ia, poʻo lagona vaivai. O le mea lea, o se tasi o le gasegase e aʻafia i le galulue faatasi ma tagata faʻatau ma amioga faʻafeusuaiga e fai ma vaisu, o le faʻamalosia lea o se tali sili atu-alofa i lagona mafatiaga. O taunuʻuga mai lenei suʻesuʻega o loʻo taʻu mai ai oi latou o loʻo faia amioga faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le faitioina pe a latou feagai ma le faʻalavelave faʻalagona, ma e tusa ai ma lea tulaga, e naunau e galulue e teena poʻo le faʻaitiitia o le faʻalavelave faʻalagona e aloese ai mai le lagona faʻalagona lona lua, filifili filifiliga o tulafono faatonutonu soifua maloloina ma auai i amioga pulea-sini.

         Na fautuaina e Porges (2001), o togafitiga faʻasoifua maloloina e faʻaaoga e fausia ai ni tulaga toʻafilemu ma faʻagaoioia ai le tulafono faʻatonutonu o le faiʻai, lea e ono fesoasoani e unaʻi ai le tulafono faʻatonutonu o le faiga o faʻafesoʻotaʻiga lautele. E sili atu nai lo le lautele o lenei pepa e suʻesuʻe maeʻaeʻa metotia ma metotia mo le faia o lenei, ae o se amataga mo falemaʻi o le a mafaufau-faʻavae faiga (Gordon, & Griffiths, 2014; Roemer, Williston, & Rollins, 2015; Vallejo & Amaro , 2009). Mo se faʻataʻitaʻiga, Roemer et al. (2015) maua ai o le mafaufau lelei gaioiga tutusa ma le faʻaititia o le faʻanoanoa ogaoga ma le lelei le faʻatonutonuina o oe lava ia gaioiga, ma faʻateleina ai le mafai e se tasi ona auai i le faʻatutuina o ni amioga. E faʻapena foi, Menezes and Bizarro (2015) mauaina o le taulaʻi mafaufauga loloto lelei afaina ai taliaina o le lelei lagona. Faʻalautelega faʻaopoopo faʻataʻitaʻiga ono ono taulaʻi atu ia te oe lava le agaalofa (Neff, 2015), ma auala na aumaia mai le Acceptance and Commitment Therapy (ACT) e faʻalauteleina ai le taliaina, faʻaletonu mafaufau, ma taimi nei malamalamaaga (Hayes, Luoma, Bond, Masuda, & Lillis, 2006 ), o mea uma e ono lagolagoina le faʻatonutonuina o lagona.

         O le mea lea, o le sini, o le faʻaaogaina o fuafuaga faʻavae mafaufauga o le ofoina atu lea i tagata o le vasega o le soifua maloloina e faʻatonutonu ai lagona. I le malamalama ai i le atuatuvale ma le mafaufau na maua e le toatele o tamaiti aoga kolisi, o faigata i tulafono faatonutonu o lagona e le o se mea e ofo ai. O fetaulaiga talafeagai ma lelei mo le talanoaina o nei faigata e ono aofia ai le tuuina atu o auala maloloina e faatonutonu ai le le lelei o aʻafiaga (e pei o le mafaufau), ma faaitiitia ai le faalagolago o tamaiti i amioga feusuai mo fuafuaga a le ER. Talu ai o le mamanu o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o le faʻasologa o fesoʻotaʻiga, o faʻasalalauga faaopoopo ma suʻesuʻega faʻapitoa, e tatau ona faʻaauau pea ona faʻailoa mai le malosi o le ER i amio faʻafeusuai ma le faʻamalosia o taʻiala taufaasese.

tapulaa

         O suʻesuʻega nei e tatau ona suʻesuʻeina i totonu o le anotusi o tapulaa suʻesuʻega. O faʻamaumauga uma na aoina mai potu aʻoga e le i totonu i se tasi iunivesite a le malo. E ui lava na maua mai tagata aʻoga mai le tele o aʻoga faʻaleaʻoaʻoga, e le o iloa pe faʻapefea ona faʻapupulaina nei taunuʻuga i isi faʻafanua poʻo ituaiga o iunivesite. E le gata i lea, o le auai sa ofo fua ma e le o iloa pe faapefea e tagata auai na filifili e auai ona eseese ese mai i latou na teenaina. E le gata i lea, o faʻamaumauga uma na aoina e ala i le lipoti a le tagata lava ia, lea na ono taitaiina ai nisi o tagata auai i lalo o lipoti o amioga feusuai i luga o le SAST-R poʻo le faʻaitiitia o lagona faʻalagona ile DERS. Ma le mea mulimuli, e ui lava o le kulupu o le kulupu na maua ai se malamalamaaga taua e uiga i faigata i tulafono faatonutonu o lagona, o le tele o feteenaiga e tumau pea le le malamalama.

iʻuga

         O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le taua o le iloiloga ma le togafitia o le ER i tamaiti aoga kolisi o loʻo tauivi ma amio faʻafeusuai. E ui o loʻo manaʻomia le suʻesuʻega e sili atu ona manino le faia o lenei fesoʻotaʻiga, o le a lelei tele le suʻesuʻeina o faiga faʻafeusuaiga e fai ma vaisu i le va o tagata o loʻo tauivi ma amioga faʻafeusuai, ma le faʻaogaina o faʻasalalauga e fesoasoani i tamaiti aʻoga e faʻatautaia lagona mafatia i le soifua maloloina auala ma atiina ae taʻiala taʻiala e taulimaina ai le atuatuvale o le olaga kolisi.

 

mau faasino

Adams, KM, & Robinson, DW (2001). Faʻalumaina le maasiasi, aʻafia ai tulafono faʻatonutonu, ma le atinaeina o tuaoi o tulaga faʻafeusuaiga: Faʻavae taua fale o feusuaiga fai ma vaisu. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8, 23-44. Pule: 10.1080 / 107201601750259455

Aldao, A., Sheppes, G., & Gross, JJ (2015). Lagolagosua faʻatonutonu lagona. Malamalama

Lelei ma Suesuega39(3), 263-278. doi:10.1007/s10608-014-9662-4

American Psychiatric Association. (2013). Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu (5th ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Association.

Berking, M., & Wupperman, P. (2012). Faʻatonutonu lagona ma soifua maloloina faalemafaufau: Talu ai nei

sailiiliga, luitau i le taimi nei, ma faatonuga i le lumanai. Faʻamatalaga i le taimi nei i le Fomaʻi. 25(2). 128-134. Doi:10.1097/YCO.0b013e3283503669.

Pipi, KA (2008). Faʻafiafiaina. Niu Ioka: Lautusi a le Iunivesite a Niu Ioka.

Bonanno, GA, & Burton, CL (2013). Faʻatonutonuina faʻatonutonuina: O le tasi eseesega vaʻaiga i le faʻafetauia ma lagona faʻatonutonu. Vaaiga i le Psychological Science8(6), 591-612. doi:10.1177/1745691613504116

Buckholdt, KE, Parra, GR, Anestis, MD, Lavender, JM, Jobe-Shields, LE, Tull,

MT, & Gratz, KL (2015). Faigofie faʻatonutonu faigata ma amio le talafeagai: Suʻesuʻega o le fuafuaina ma le mautinoa ia lava, faʻaleagaina le 'ai, ma vailaʻau le faʻaoga sese i ni faʻataʻitaʻiga se lua. Suʻesuʻega Faʻamalosi ma Suesuega39(2), 140-152. doi:10.1007/s10608-014-9655-3

Carnes, P. (2001). Mai le pogisa: Malamalama i vaisu feusuai (3rd ed.). Nofoaga Tutotonu, MN: Hazeldon

Carnes, P. (2005). Faʻasaga i le ata lafoia: Amata le toe faʻaleleia o feusuaiga ma mafutaga (2nd ed.). Le alofa, AZ: Ala Agamalu.

Carnes, P., Green, B., & Carnes, S. (2010). Le tutusa ae eseʻese: Toe faʻatonuina o le faiaiga

suega o suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu (SAST) e faʻaalia ai le faʻasalalauga ma le itupa. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 17(1), 7-30. doi:10.1080/10720161003604087

Carvalho, J., Guerra, L., Neves, S., & Nobre, PJ (2015). Psychopathological valoʻaga faʻailoaina uiga feusuaʻi faʻamalosia i se nonclinical faʻataʻitaʻiga o fafine. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 41,  467-480. doi:10.1080/0092623x.2014.920755

Cashwell, CS, Giordano, AL, Lewis, TF, Wachtel, K., & Bartley, JL (2015). Faʻaaogaina

le fesili a le PATHOS mo le suʻeina o vaisu i feusuaiga i totonu o tamaiti aʻoga kolisi: O se suʻesuʻega muamua. Faʻamatalaga o Togafitiga Faʻafeusuaiga ma le Faʻavaivaia, 22, 154-166.

Cleere, C., & Lynn, SJ (2013). Faʻafeiloaʻiga faʻatusatusa i le le faʻailoaina o faiga faʻasotoma

            i totonu o tamaitai kolisi. Journal of Interpersonal Violence, 28, 2593-2611.

Cohen, J. (1988). Iloiloga o le malosiaga o fuainumera faamaumauina mo le faasaienisi amioga (2nd ed.). Niu Ioka: Polokalame Tausipepa.

Dixon-Gordon, KL, Aldao, A., & De Los Reyes, A. (2015). Repertoires o lagona faʻatonutonu: O se tagata-totonugalemu auala i le iloiloina o lagona faʻatonutonu taiala ma sootaga i psychopathology. Cognition and Emotion, 29, 1314-1325.

Dogan, SJ, Stockdale, GD, Widaman, KF, & Conger, RD (2010). Atinaʻega vafealoaʻi ma faʻataʻitaʻiga o suiga i le va o le faʻaaogaina o le 'ava malosi ma le numera o paʻaga feusuaʻi mai le talavou e ala i le matua. Psychology Atinaʻe, 46, 1747-1759.

 

 

Enders, CK (2003). Faatinoga faʻatusatusaga o vaega faʻavae i le mulimuli ai i se fuainumera taua tele MANOVA. Measuring and Evaluation in Counseling and Development, 36, 40-56.

Fowler, JC, Charak, R., Elhai, JD, Allen, JG, Frueh, BC, & Oldham, JM (2014). Fausia le aoga ma le faʻavae vaega o Faigata i le Faʻaosofiaina o Lagona Fua faʻataʻitaʻi i tagata matutua ma o latou mafaufau matua maʻi. Journal of Psychiatric Research, 58, 175-180.

Fox, HC, Hong, KA, & Sinha, R. (2008). Faigata i le faʻatonutonuina o lagona ma

            faʻatonutonu le faʻamalosi i le 'ava malosi talu ai nei faʻatusatusa i tagata inu pia. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga33(2), 388-394. doi:10.1016/j.addbeh.2007.10.002

Giordano, AL, & Cecil, AL (2014). Faʻafitauli faʻalelotu, faʻaleagaga, ma amioga faʻafeusuaiga

            i totonu o tamaiti aʻoga kolisi. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 21, 225-239.

Goodman, A. (1993). Faʻamatalaga ma togafitiga o le tagofia o feusuaiga. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 19(3), 225-251.

Goodman, A. (2001). O le a le igoa? Taʻotoga mo le filifilia o se faʻafitauli o le faʻamalosia o amioga tau feusuaiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8, 191-213.

Goodman, A. (2005). Vaisu i feusuaiga: Nosology, diagnosis, etiology, ma togafitiga. I le JH Lowinson, P. Ruiz, RB Millman, & JG Langrod (Eds.). Faʻaaoga sese o mea: O se tusi aoga (4th ed.). (504-539). Philadelphia, PA: Lippincoll Williams & Wilkins.

Gratz, KL, & Roemer, L. (2004). Multidimensional iloiloina o lagona faʻatonutonu ma le faʻaleagaina: Atinaʻe, vaega fausaga, ma le amataga faʻamaonia o le faigata i lagona faʻatonutonu fua. Journal of Psychopathology and Assessment Behavioral, 26, 41-54.

Guigliamo, J. (2006). Faʻasalaga amio pulea feusuaiga: O se suʻesuʻega agavaa. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 13, 361-375. Pule: 10.1080 / 10720160601011273

Hayes, SC, Luoma, J., Bond, F., Masuda, A., & Lillis, J. (2006). Taliaina ma Tautinoga Togafitiga: Faʻataʻitaʻiga, gaioiga, ma taunuʻuga. Suesuega o le Amio ma le Tomai, 44, 1-25.

Henson, RK (2001). Malamalama i fua faʻatatau o le faʻatuatuaina o le lotogatasi: O se faʻamatalaga faʻamatalaga i luga o le alafaʻofaʻi tusitusi. Fuataga ma Iloiloga i Fautuaga ma Atinae, 34, 177-189.

Holway, GV, Tillman, KH, & Brewster, KL (2015). Binge inu i le talavou matua: O le aʻafiaga o le matua i le taimi muamua feusuaiga ma fua faatatau o feusuaiga paʻaga faaputuputu. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 1-13. DOI: 10.1007/s10508-015-0597-y

Hormes, JM, Kearns, B., & Timko, CA (2014). Faʻafiafia Facebook? Amio

            vaisu i luga o le upega tafailagi fesoʻotaʻi vavave ma fesoʻotaʻiga ma tulafono faatonutonu faʻalagona

            faaletonu. onāga i vailāʻau109(12), 2079-2088. doi:10.1111/add.12713

Huberty CJ, & Lowman, LL (2000). Vaega faʻapipiʻi o se faʻavae mo le tele tele o le aoga. Faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le mafaufau, 60(4), 543-563.

Hurst, CS, Baranik, LE, & Daniel, F. (2013). Kolisi tamaiti aʻoga popole: O se toe iloiloga o le agavaʻa suʻesuʻega. Faʻamalosiaga & Soifua Maloloina: Tusi o talafaʻasolopito a le Sosaiete Faʻavaomalo mo le Sailiiliga o Faʻafitauli, 29, 275-285.

James-Hawkins, L. (2015). Aisea e lamatia ai le maitaga o tamaʻitaʻi kolisi fafine: E le o ou mafaufau. Lautusi o le Faatosaga ma le Soifua Maloloina o Tamaitai, 60, 169-174.

Kafka, MP (2010). Tigāina o le gasegase faʻasolosolo: O se mea na fuafuaina mo DSM-V. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 39, 377–400. doi:10.1007/510508-009-9574-7

Kafka, MP (2014). O le a le mea na tupu i le faʻafitauli o le Hypersexual? Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 43, 1259-1261. doi:10.1007/s10508-014-0326-y

Kashdan, TB, & Rottenberg, J. (2010). Faʻaletino mafaufau e avea o se vaega taua o

            soifua maloloina. Suʻesuʻega o Suesuega Faʻapitoa o le Soifua Maloloina30, 467-480.

Kor, A., Fogel, YA, Reid, RC, & Potenza, MN (2013). Tatau ona faʻavasegaina faʻamaʻi pipisi e fai ma vaisu? Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 20, 27-47. Pule: 10.1080

/ 10720162.2013.768132

Lunceford, B. (2010). Faʻafefiloi ma mea faʻapipiʻi lima: Ofu, feusuaiga, ma

le savali o maasiasi I le M. Bruce & RM Stewart (Eds.), Kolisi Kolisi - filosofia mo tagata uma: Faʻailoga ma faʻamanuiaga (pp. 52-60). Lauga, NJ: Wiley-Blackwell.

Menezes, CB, & Bizarro, L. (2015). Aʻafiaga o le taulaʻi mafaufau loloto i faigata i lagona

            tulafono faatonutonu ma le popole popole. Siosiomaga ma Neuroscience, 8, 350-365.

Neff, K. (2015). Alofa o le tagata ia te ia lava: O le mana faʻaalia o le agalelei ia te oe lava. Niu ioka:

            Viliamu Morrow.

Phillips, B., Hajela, R., & Hilton, D. (2015). Faʻafeusuaiga fai ma vaisu o se faʻamaʻi: Faʻamaoniga mo

iloiloga, suʻesuʻega, ma tali i faitioga. Faʻamatalaga o Togafitiga Faʻafeusuaiga ma le Faʻavaivaia, 22, 167-192.

Porges, SW (2001). O le polyvagal theory: filogeneetic substrates o se sosaiete popolevale. Faava o Malo Journal o Psychophysiology, 42, 123-146. 

Porges, SW (2003). Fegalegaleaiga lautele ma le faʻauigaina: O se vaaiga faʻapitoa.

Faʻamaumauga Niu Ioka Academy o Saienisi, 1008, 31-47. Pule: 10.1196 / annals.1301.004 

Prosen, S., & Vitulić, HS (2014). Eseese vaaiga i lagona faʻatonutonu ma lona

            lelei. Psihologijske Teme23(3), 389-405.

Reid, RC (2010). Eseese lagona i se faataitaiga o alii i togafitiga mo

            amioga feusuaʻi. Lautusi o Galuega Faʻale-agavaʻa faʻafaigofie i totonu o mea ua fai ma vaisu10(2), 197-213. doi:10.1080/15332561003769369

Roemer, L., Williston, SK, & Rollins, LG (2015). Mafaufauga ma lagona faʻatonutonu.

            Faʻamatalaga o loʻo i ai nei i le Psychology, 3, 52-57. Pule: 10.1016 / j.copsyc.2015.02.006

Scholly, K., Katz, AR, Gascoigne, J., & Holck, PS (2005). Faʻaaogaina o le Social Norms Theory i

faʻamatalaga faʻamatalaga ma amioga faʻafeusuaʻiga tau feusuaʻiga i lalo o tamaiti aʻoga kolisi maualuga: O suʻesuʻega suʻesuʻe. Journal of American College Health, 53, 159-166.

Schreiber, LN, Grant, JE, & Odlaug, BL (2012). Faatonutonu lagona ma

le maelega i talavou matutua. Journal of Psychiatric Research46(5), 651-658. doi:10.1016/j.jpsychires.2012.02.005

Sheppes, G., Suri, G., & Gross, JJ (2015). Faʻatonutonu lagona ma psychopathology. Iloiloga Faʻaletausaga o Psychology Clinical11379-405. doi:10.1146/annurev-clinpsy-032814-112739

Sherry, A. (2006). Faʻavasegaina auʻiliʻiliga i le fautuaina o suʻesuʻega o le mafaufau. The Counseling Psychologist, 34, 661-683. Doi: 10.1177 / 0011000006287103

Shonin, E., Gordon, WV, & Griffiths, MD (2014). Mafaufauga o se Togafitiga mo

            Faʻasalaga Faʻasalaga. Tusi o talaaga o vaisu ma suesuega, 5(1), Tui:

10.4172 / 2155-6105.1000e122

 

Smith, CV, Franklin, E., Borzumat-Gainey, C., & Degges-White, S. (2014). Fautuaina

tagata aʻoga kolisi e uiga i feusuaiga ma feusuaiga. I S. Degges-White ma C. Borzumato-Gainey (Eds.), Polokalame faʻaleaʻoaʻoga mafaufau maloloina a le aʻoga maualuga: O se atinaʻe atinae (pp. 133-153). New York: Springer.

 

Vallejo, Z., & Amaro, H. (2009). Fetuunaiga o le mafaufau loloto-faʻavae popole faʻaititia mo vaisu

            toe faʻaleagaina. The Psychologist Humanistic, 37, 192-196.

Pule: 10.1080 / 08873260902892287

Williams, AD, Grisham, JR, Erskine, A., & Cassedy, E. (2012). Le lava i lagona

            tulafono faatonutonu e fesoʻotai ma taaloga faitupe. British Journal of Clinical

            mataupu tau le mafaufau51(2), 223-238. doi:10.1111/j.2044-8260.2011.02022.x

Wilton, L., Palmer, RT, & Maramba, DC (Eds.) (2014). Malamalama i le HIV ma le STI

puipuiga mo tamaiti aoga kolisi (Routledge Research i Higher Education). New York: Routledge.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Laulau 1

 

DERS Subscale Means ma Aiaiga Masani

 

DERS Subscale

Clinical SA Group

Non Clinical SA Group

 

M

SD

M

SD

Nonaccept

17.05

6.21

12.57

5.63

mālamalamaga

12.32

3.23

10.40

3.96

sini

16.15

4.48

13.26

5.05

Malamalama

15.35

4.54

14.36

4.54

Tetee

13.24

5.07

10.75

4.72

fuafuaga

18.98

6.65

14.84

6.45

Manatua. Clinical SA Group: n = 57; Non Clinical SA Vaega: n = 280

 

 

Laulau 2

 

Wilks 'Lambda ma Canonical Correlation mo Vaega e Lua

 

Wilks 'Lambda

χ2

df

p

Rc

Rc2

.912

30.67

6

<.001

.297

8.82%

 

 

Laulau 3

Tuʻufaʻatasia Tagata Faʻatasi ma Tagata Faʻatulagaina Faʻatasi

 

DERS Variable

Faʻatasi

rs

rs2

Nonaccept

 .782

.945

89.30%

mālamalamaga

   -O046

.603

36.36%

sini

    .309

.70549.70%
Malamalama

    .142

.2657.02%
Tetee

  -O193

.63039.69%
fuafuaga

  .201

.77159.44%