"Leisi Suesuega Fesoʻotaʻi Faʻamalosi Feusuaiga Faʻafeusuaiga i Isi Ituaiga o Vaisu" saunia e Robert Weiss LCSW

Tulaga Quo (Mo le taimi nei). I le ogatotonu o Iulai na ou lomia ai a tesi talanoa i se tatalaina talu ai nei su'esu'ega fMRI (fai'ai). e fa'aalia ai o le gaioiga o fai'ai o tagata ua fai ma vaisu, pe a fa'aalia i latou i ponokalafi, e fa'ata'ita'ia ai le gaioiga a le fai'ai o tagata o lo'o tagofia fualaau fa'asaina pe a fa'aalia i ata fa'atatau i fualaau fa'asaina.

O lena suʻesuʻega na fautua malosi mai ai feusuaiga e le gata o lo'o i ai, ae e fa'aalia i totonu o le fai'ai i ni auala e matua'i tali tutusa i ituaiga o vaisu e faigofie ona talia e pei o le 'ava malosi, vaisu o fualaau fa'asaina, ma vaisu o taaloga faitupe. O le faʻasalalauina o lenei suʻesuʻega na matua taua tele i le malamalama o le American Psychiatric Association e leʻi faʻamatalaina ma le faʻamoemoeina le musu e aofia ai le Hypersexual Disorder (aka, vaisu tau feusuaiga) i le DSM-5 i le tausaga talu ai. E ui lava i le polofesa o Harvard Dr. Martin Kafka's su'esu'e lelei ma fa'amanino fa'amatalaga, tofia e le APA, e lagolagoina ai sea su'esu'ega.

O lo'o iai le talitonuga e ono teena e le APA le talosaga a Dr. Kafka feusuaʻiga feusuaʻi su'esu'ega ona o le leai o ni fa'amaoniga fa'asaienisi e fa'amaonia ai e mafai moni lava ona avea feusua'iga ma vaisu. O le mea moni, na taʻua e Dr. Kafka le manaʻomia o nisi suʻesuʻega i lana pepa, aemaise lava i le fafine fa'afeusuaiga vaisu, ma ou te ioe lava i lana iloiloga. Ae ui i lea, e le tatau ona taofia le tagofia o feusuaiga (po o le hypersexual disorder, e pei ona manaʻo Dr. Kafka e taʻua) mai le DSM. A uma mea uma, e pei ona faamatalaina ma le manino e Dr. Kafka, “[O le] numera o mataupu o le Hypersexual Disorder na lipotia mai i tusi talaaga na iloiloina e tupulaga e sili atu nai lo le numera o mataupu o nisi o faaletonu paraphilic ua uma ona faʻamaonia e pei o Fetishism ma Frotteurism.” Aisea la e tuu ai i fafo? Ma pe tatou te le manaʻomia foʻi nisi suʻesuʻega e uiga i le atuatuvale, popole, faʻamaʻi faʻamaʻi posttraumatic, ma isi faʻamaʻi faʻamaonia DSM? Ia tatou moni iinei: Afai o le mautinoa atoatoa o le tulaga mo le faʻaofiina i le DSM, o le tusi o se tamaitusi.

Ae ui i lea, e foliga mai o le "leai se suʻesuʻega" o le mea lea o loʻo faʻalagolago i ai le APA e fai ma lagolago mo lona tulaga le mafai ona faʻatatau i vaisu tau feusuaiga. Afai o lea, o le a latou manaʻomia se tootoo fou. Talu mai le faʻasalalauina o le pepa faʻamaonia a Dr. Kafka, e tolu suʻesuʻega taua e lagolagoina ai le suʻesuʻeina o vaisu faʻafeusuaiga ua faʻasalalau - o le suʻesuʻega fMRI o loʻo taʻua i luga, a UCLA su'esu'ega faʻaalia lena O ta'iala fa'ata'ita'i fa'atonu a Dr. Kafka e sa'o lelei ona fau ma fa'aoga lelei, Ma a suʻesuʻega fou va'ava'ai i le fa'aituau fa'aali aga'i i fa'ailoga fa'afeusuaiga.

Le Su'esu'ega Fou i Auiliiliga

"Fa'aituau fa'aituau" o le uiga o le tagata e taulai atu i se vaega maualuga atu nai lo le masani o lona gauai atu i se faʻaosofia patino poʻo se faʻaaliga faʻapitoa. E ono o'o atu ai i le le lelei o le fa'amasinoga ma/po'o le le atoatoa (pe fa'agesegese) manatuaga o se mea na tupu po'o se manatuaga. Mo se fa'ata'ita'iga, o se tagata e fa'aituau fa'aituau i vaila'au, pe a fa'aalia i fa'atupu fa'a'au'auna, e le'i atoatoa pe fa'agesegese fo'i le manatua o fa'atupu fa'alavelave e le o ni vaila'au. I se isi faaupuga, afai e te tuʻuina se vailaʻau faʻasaina i totonu o se potu ma o loʻo i ai vailaʻau ma mea faʻaoga i luga o le laulau kofe, e foliga mai o le a mafai e le tagata ua fai ma vaisu ona toe manatua i se taimi mulimuli ane ia vailaʻau, mea faʻaoga, ma le laulau kofe ma le vave ma le manino. . Ae ui i lea, atonu na te le manatuaina le lanu o le moega.

E tele su'esu'ega ua feso'ota'i ai le fa'aituau fa'aituau i fa'ailoga o fualaau fa'asaina ma vaisu. O lenei mea fou su'esu'ega e fa'atatau i vaisu, fa'atautaia i le Iunivesite o Cambridge (Peretania), e va'ava'ai pe fa'aalia e tagata fai fa'afeusuaiga se fa'aituau fa'aituau fa'apenei, ae fa'atatau i faiga fa'afeusuaiga nai lo fa'ailoga fa'asaina. I le suʻesuʻega, na faʻatusatusa ai e le au suʻesuʻe se vaega o faʻamaʻi faʻafeusuaiga e faʻaalia e le tagata lava ia i mataupu suʻega soifua maloloina e faʻaaoga ai se galuega suʻesuʻe togi (faʻamatalaina mo sina taimi). O su'ega su'ega fa'afeusuaiga ma le soifua maloloina sa tutusa tausaga, tane fa'afeusuaiga. Ta'iala e le fa'aaofia e aofia ai: i lalo ifo o le 18 tausaga le matua, fa'aletonu le fa'aaogaina o vaila'au po'o se vaisu tau amio (e ese mai vaisu tau feusua'iga), ma fa'afitauli matuia ole mafaufau. O le suʻesuʻega na faʻataʻitaʻiina ni mataupu soifua maloloina se lua mo mataupu taʻitasi tau feusuaiga.

O le galuega su'esu'e togi na fa'aaogaina sa fai si faigofie. Sa nonofo mataupu i le komepiuta ma o latou tamatamailima agavale ma taumatau i luga o mataitusi “s” ma le “l” i luga o le piano. O se ata fa'amautu totonugalemu (se fa'ailoga fa'aopoopo) na fa'aalia i luga o le lau mo le va o le afa sekone ma le sekone. Ona aliali mai lea o ata e lua i luga o le lau, tasi i itu uma, mo le .15 sekone, sosoo ai ma le ata faʻamautu tutotonu mo le va o le .1 ma le .3 sekone, sosoo ai ma se togi lanu meamata i le itu agavale poʻo le itu taumatau o le lau. Ina ua aliali mai le togi lanu meamata, na oomi e mata'upu su'ega le ki "s" po'o le "l", e fa'atatau i le itu o le lau komepiuta e fa'aalia ai le togi. Na fa'atulaga taimi e fa'aalia ai pe o ata na fa'aalia i luma o le togi e sili atu pe fa'aitiitia le fa'alavelave mo vaisu feusua'iga ma mataupu soifua maloloina.

E fa ituaiga o ata - ata fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga (feusuaiga fa'afeusuaiga), ata fa'afeusuaiga (tama'ita'i le lavalava), ata e le tutusa (tama'ita'i fa'aofuina), ma ata fa'atonutonu (nofoa). I suʻesuʻega tutusa e vaʻavaʻai i vaisu o vailaʻau, ua faʻaalia e vaisu se faʻaituau faʻaituau i ata e fesoʻotaʻi ma vailaʻau, o lona uiga e faʻagesegese le taimi e tali atu ai pe a uma ona vaʻavaʻai i se ata e fesoʻotaʻi ma fualaau faʻasaga i se ata e le tutusa pe pulea. O le manatu fa'apea e fa'apea o su'ega fa'afeusuaiga fa'amalosi e fa'aalia tutusa le fa'aituau fa'aituau, na'o le fa'atatau i faiga fa'afeusuaiga nai lo fa'ailoga fualaau. Ma o le mea tonu lava lena na tupu.

E pei o suʻesuʻega o vailaʻau, o se tasi faʻamatalaga talafeagai mo le faʻaituau e aofia ai le aʻoaʻoga faʻaosofia. E pei lava o le faʻagasologa o le faʻatulagaina masani, faʻatasi ai ma le faʻapipiʻiina faifaipea o faʻamatalaga ma faʻafiafiaga neurochemical faʻaalia (e pei ona tupu i le faʻaaogaina o fualaau faasaina, ava malosi, taaloga faitupe faʻamalosi, faʻaaogaina o porn, ma isi), faʻaituau faʻaituau e atiina ae se tau faʻaosofia ma maua ai mea faʻaosofia-faaosofia. – o lona uiga o fa'ailoilo e sili atu ona aulelei ma fa'amata'u ai le mafaufau, fa'alavelave le tagata mai isi galuega. I le gagana manino o vaisu: o vaisu e mafai ona "faʻaosoina" e faʻaaliga vaaia.

Le Lumanai DSM

So'o se taimi lava e tula'i mai ai su'esu'ega fou e lagolago ai vaisu fa'afeusuaiga ose ma'i e mafai ona iloa ma mafai ona togafitia, e le mafai ona ou mafaufau pe o afea e ala mai ai le APA ma faia se gaioiga. Na fai mai, ou te le o faʻamoemoe e tupu lenei mea i se taimi lata mai. O le faʻalapotopotoga e leai se manaʻoga faʻapolokiki e faʻatino se suʻesuʻega o vaisu tau feusuaiga, aemaise lava pe a latou faʻaaogaina ma le le mafaamatalaina le upu "vaisu" mai le DSM. E oo lava i vaisu o fualaau faasaina ma le ava ua toe faaigoa. O lea la ua ta'ua o “Substance Use Disorders.” Aisea ua suia ai? O le mea moni, ou te le iloa, ma ou te moomoo maimau pe ana toe suia e le APA lona tulaga. A uma mea uma, o vaisu o le faaupuga lea e toetoe lava o fomaʻi faʻapitoa uma e faʻaaogaina (e ui lava i le faʻaogaina o semantic a le APA), ma o le faaupuga foʻi e sili ona talafeagai i latou lava.

I se taimi e tatau ona auai le APA i le 21st seneturi ma fa'amaonia vaisu fa'afeusuaiga (po'o le ma'i fa'afeusuaiga, po'o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi, po'o so'o se isi lava mea e mana'o tagata e ta'u lenei mea) e avea o se su'esu'ega DSM aloaia. Seia oo mai i lena taimi, e leai se mea tele e suia. O fomaʻi o loʻo togafitia vaisu faʻafeusuaiga o le a faʻaauau pea ona faia i auala latou te iloa sili, o le a faʻaalia atili suʻesuʻega, ma o tagata e pei o Stefanie Carnes, Ken Adams, ma aʻu o le a faʻaauauina a matou taumafaiga e aʻoaʻo ma faʻamalamalamaina fomaʻi, tagata lautele, vaisu feusuaiga. i latou lava, ma e pele ia i latou e uiga i le natura ma togafitiga o lenei gasegase tumau, faʻavaivaia, ma le alualu i luma o le neurobiological disorder.

Uluai tusiga e Robert Weiss LCSW, CSAT-S