O mea e tutupu e faʻatatau i mea e tutupu i le gaogao lua filifiliga o le le lelei amio pulea taofiofi i aliʻi e iai uiga agaʻi i le cybersex (2020)

lē faʻatino

Faʻamatalaga ma sini

Le lelei amio pulea taofiofi taofiofia (BIC) ua lauiloa e faia se taua tele i amioga fai ma vaisu. Peitaʻi, o suʻesuʻega sa le talitonuina pe o le tulaga foi lea mo le tagofia o le initaneti. O lenei suʻesuʻega na faʻatulagaina e suʻesuʻe le taimi taimi o le BIC i aliʻi taʻitoʻatasi ma aga masani i vaisu i luga o le initaneti (TCA) faʻaaogaina ai gaioiga e ono tutupu (ERP) ma ia maua ai faʻamaoniga o le neurophysiological o le latou lava BIC.

Metotia

E tolusefulu-ono tagata taʻitasi ma TCA ma 36 soifua maloloina faʻatonutonu (HCs) na tuʻuina i ai le lua-Filifiliga Oddball galuega na manaʻomia ai latou e tali eseese i masani masani faʻaosofia (ata o tagata) ma seasea faʻasolosolo faʻaosooso (ponokalafi ata) i totonu o le 1,000 ms. Na faamauina le Electroencephalography (EEG) a o faatino e le au auai le galuega.

i'uga

E ui lava i le tutusa o tulaga masani faʻaosofia i le va o kulupu i le taimi o tali taimi (RTs), o le RT o le TCA kulupu i le faʻasolosolo faʻamalosiʻau na sili atu lemu nai lo vaega a le HC. O le eseʻesega o amioga na o faʻatasi ma le eseʻesega o vaega i averesi amplitude o N2 (200-300 ms) ma le P3 (300-500 ms) vaega i le feʻeseʻeseaʻi-tulaga eseʻese galu. Faʻapitoa lava, faʻatusatusa i le kulupu HC, na faʻaalia e le vaega TCA laʻititi le eseesega o le N2 ma le P3 mo le faʻaletonu nai lo tulaga masani.

Talanoaga ma faaiuga

Tagata taʻitoʻatasi ma le TCA na sili atu le faʻaosofia nai lo le HC tagata auai ma fefaʻasoaaʻi neuropsychological ma ERP uiga o vailaʻau faʻaogaina le atoatoa poʻo amioga faʻafitauli, lea e lagolagoina le manatu o vaʻaia i luga o le initaneti mafai ona faʻamatalaina o se amioga ua fai ma vaisu.

faʻatomuaga

Cybersex vaisu

Ua maua le faʻatupulaia o manatu i vaisu i le Initaneti i le lalolagi atoa i le luasefulu tausaga talu ai (Sussman, Harper, Stahl, & Weigle, 2018). Tele o tagata suʻesuʻe e talitonu e tatau ona faia se eseʻesega i le va o mea lautele ua fai ma vaisu i Initaneti ma faapitoa vaisu i Initaneti (eg, Brand, Young, Laier, Wölfling, & Potenza, 2016; Davis, 2001). Faʻapitoa lava, vaisu i cybersex e masani ona manatu o se faʻapitoa ituaiga o Initaneti faʻafitauli (eg, Brand, Young, & Laier, 2014; de Alarcón, de la Iglesia, Casado & Montejo, 2019). Faatasi ai ma le atinae o le Initaneti, le mauaina o ponokalafi mea ua matua faateleina. O se suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai, i ituaiga uma o gaioiga i luga ole laiga, o le matamata i ponokalafi e ono avea ma mausa.Meerkerk, Eijnden, & Garretsen, 2006).

Ua leva ona i ai se finauga e uiga i le fai ma masaniga i luga ole initaneti e tatau ona faʻamatalaina o se amioga ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, de Alarcón et al., 2019). Peitaʻi, o loʻo i ai le faʻateleina o faʻamaoniga e uiga i le tutusa i le va o le initaneti o mea ua fai ma vaisu ma le faʻaogaina o vailaʻau poʻo isi amioga ua fai ma vaisu (Kowalewska et al., 2018; Stark, Klucken, Potenza, Brand, & Strahler, 2018). O suʻesuʻega na muamua atu na faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga i le va o vaisu i luga o le initaneti ma le faʻaaogaina o lagona ma le manaʻo teleLaier, Pawlikowski, Pekal, Schulte, & Brand, 2013; Brand et al., 2011); ia ituaiga auala e mafua ai foi i le atinaeina ma le tausiga o vailaʻau faʻaaogaina le atoatoa (Drummond, 2001; Tiffany & Wray, 2012). O le manaʻo ma le faʻaalia o le toe faʻatinoina o manatu e mafua mai i le suʻesuʻega o le faʻaogaina o vailaʻau ma faʻaogaina i suʻesuʻega e faʻatatau i vaisu o Initaneti (eg, Potenza, 2008). Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi suʻesuʻega na suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga o neural i le va o le manaʻo ma le faʻaaogaina o gaioiga i tagata taʻitoʻatasi ma faʻapitoa vaisu Initaneti ma maua ai o le ventral striatum e aofia ai i le manaʻomia tele o poto masani i le feagai ai ma vaisu fesoʻotaʻi faʻamatalaga (Kober et al., 2016; Miedl, Büchel, & Peters, 2014). O suʻesuʻega i mataupu e iai amioga tau feusuaʻiga poʻo i latou o loʻo mafatia i le tagofia o le initaneti e maua ai foʻi iʻuga tumau (Brand, Snagowski, Laier, & Maderwald, 2016; Klucken, Wehrum-Osinsky, Schweckendiek, Kruse, & Stark, 2016; Voon et al., 2014). E le gata i lea, Laier ma le Brand (2014) atiaʻe se faʻataʻitaʻiga tuleʻia faʻatauaina mo vaisu i luga o le initaneti. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo avea ma se tutusa i le va o le initaneti o mea ua fai ma vaisu ma le faʻaogaina o vailaʻau e ala i le faamamafaina o le vaega o le lelei ma le le faʻamalosia o le malosi. E mafai e tagata ona faʻaaogaina le cybersex e maua ai le faʻamalieina ma faʻaititia ai lagona leaga o le mafaufau (Laier & Brand, 2014). O ia ituaiga o malosiʻaga na faʻateleina ona amanaʻia i isi vailaʻau faʻaaogaina faʻafitauli ma vaisu ituaiga, pe a fai o le le lelei (e fesoʻotaʻi ma le tosoina ma le faʻapalepale) ma lelei (manaʻoga ma fiafia) faʻamalosia faʻatusalia taua faaosofia gaioiga (Robinson & Berridge, 2008).

Faʻafitauli

E tusa ai ma talitonuga o mea ua fai ma vaisu, o le vaivai faʻatonutonuina o le amio faʻapitoa i amioga fai ma vaisu ma vailaʻau faʻaaoga le lelei mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave i le va o le osooso ma atagia sisitema (Brand et al., 2019; Dong & Potenza, 2014; Wiers et al., 2007; Zilverstand & Goldstein, 2020). Mo se faʻataʻitaʻiga, e fautuaina i le Faʻataʻitaʻiga o le Person-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga (Brand et al., 2019), o le faʻaleagaina i le va o neural system mo vave amioga ua fai ma vaisu e faʻatatau lava i le hyperactive impulsive system. E le gata i lea, o le mafaufau lelei ma le aʻafia ai faʻaituʻau auala, manaʻoga ma faʻailo tali atu, ma le faʻamalosia o lagona e fesoʻotaʻi ma ia hyperactivity, lea e fefaʻamalosiaʻi faʻamalosia i le taimi o le vaisu faʻagasologa (Brand et al., 2019). Mo le tuai faia o amioga ua fai ma vaisu, e mafai e le mafaufau loloto faiga leiloa faʻatonutonuina o le le mautonu faiga faifai pea, ma nisi amioga e mafai ai ona avea ma masani ai, e ui lava o na amioga faʻatamaʻi taʻitaʻi atu ai i le leaga taunuuga (Brand et al., 2019). Suʻesuʻega Neuroimaging suʻesuʻega o mataupu o loʻo feagai ma faʻafitauli faʻafitauli tau feusuaʻiga poʻo le tagofia o le initaneti ua faʻateleina gaioiga i le dorsolateral prefrontal cortex (tasi le vaega o le mafaufau loloto) ma le ventral striatum (tasi le vaega o le faʻatonutonu faiga) i le tulaga o cue reactivity (Brand et al., 2016; Gola et al., 2017; Seok & Sohn, 2015). O le mafaufau loloto i le hyperactivity e fautuaina e faʻateleina le taumafaiga e manaʻomia e mataupu e faʻatumauina le puleaina o faʻaosoosoga, ia e faʻaosoina e ala i se faʻatonutonuga. O le mea lea, o le suia faiʻai gaioiga ma fausaga aofia ai i le le mautonu faʻaalia ai le ono matafaioi o le le faʻamalosia i le cybersex vaisu faiga.

O le le mautonu ua amanaʻia o se faigata faigata tele-tele manatu e tuʻufaʻatasia meaola, amioga, ma uiga elemene. O le eseʻese impulsivity fua mafai ona iloiloina e ata, amio, ma lava-lipoti lipoti, faʻatulagaina. E tusa ai ma amioga, itu e faʻaosofia ai le mafaufau e faʻamatala amioga le lelei, e aofia ai ma le le lava o le amio pulea (BIC), o lona uiga o le mafai gafatia ona taofiofia amioga pe a manaʻomia e lenei mataupu le feteʻenaʻiga.Groman, James, & Jentsch, 2009). E tusa ai ma amioga le lelei, e pei o le faʻaogaina o vailaʻau, o le vaivai o le BIC e atili ai ona faigata ona teteʻeina le faʻaaogaina o vailaʻau ma le faʻaauauina o amioga e tusa lava poʻo le a le leaga o aʻafiaga.Specchler et al., 2016). Mo le itu o meaola, na faia suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le faiʻai o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faaitiitia o le BIC. E masani lava, o gaioiga e ono faʻatatau i mea e tutupu (ERPs) e masani ona faʻaaogaina e fua ai sea gaioiga.

Lua vaega a le ERP ua fautuaina i suesuega muamua e atagia mai ai le BIC-fesoʻotaʻi gaioiga gaioiga: Tasi o N2, o le maualuga le lelei vaega i le frontal-ogatotonu ulu pe a fai o le stimulus tumau mo tusa ma le 200 ms. O le sui o le pito i luga-lalo auala, lea e taofia le sese faʻatonuina mo otometi tali ma faʻagaioia i le gaosiga laʻasaga ae lei faia le afi (Falkenstein, 2006). O nisi suʻesuʻega ua faʻailoa mai foi o le N2 e tutusa ma feteʻenaʻiga mauaina i le amataga taofiofia tulaga (Donkers & Van Boxtel, 2004; Falkenstein, 2006; Nieuwenhuis, Yeung, Van Den Wildenberg, & Ridderinkhof, 2003). O le mea lea, o le N2 ua faʻailoa mai o se faʻailoga o le faʻagasologa o le mafaufau i le amataga o le laʻasaga, lea e manaʻomia mo le faʻatinoina o le BIC, ae le o le taofiofi taofi. O le vaega lona lua o le ERP o le P3, o lona uiga o le vaega sili ona lelei i totonu o le ulu tutotonu-parietal peʻa o le stimulus tumau mo pe tusa o le 300-500 ms. P3 e masani ona faʻailoaina o se electrophysiological faʻaalia o le mulimuli BIC vavalalata ma le moni afi faiga taofiofia i totonu o le premotor cortex (Donkers & Van Boxtel, 2004; Nieuwenhuis, Aston-Jones, & Cohen, 2005). I se tuʻufaʻatasiga, tele o suʻesuʻega faʻailoa mai o N2 ma le P3 o ni faʻailo o le BIC-fesoʻotaʻi faʻagaioiga ma eseese galuega. O le mea lea, o le maualalo N2 po o le P3 amplitude i tagata o loʻo fai ma vaisu faʻatusatusa i faʻatonutonu mafai ona avea ma faʻailoga e vaʻai ai neural deficits i le tulaga o le BIC.

O suʻesuʻega talu ai e uiga i le BIC e tele lava ina faʻaogaina faʻataʻitaʻiga masani pei ole Go / NoGo, Stop-Signal, ma le Two-Choice Oddball. I le taofi-Faʻailoga faʻatusa, tagata auai tatau ona taofi a latou tali pe a latou vaʻaia le taofi faʻailoga. Ina ia faatumauina le maualuga fua faatatau o le manuia taofiofia, latou tatau ona totoa atili faʻalogo i le taofi faʻailoga ma le faʻaeteete faʻatali mo ia. O le mea lea, o le fuaina o tali taimi (RT) i Go faʻaosofia ono le saʻo (Verbruggen & Logan, 2008). I le Go / NoGo faʻataʻitaʻiga, tagata auai tatau ona faia se ki fetaomi tali i mea faʻaosooso o se tasi ituaiga (Go stimulus) ma taofi lena tali atu i faʻamalosiʻau a seisi ituaiga (NoGo stimulus). Ae ui i lea, talu ai o le Go tofotofoga manaʻomia tali afi ma NoGo faʻataʻitaʻiga e leai, o le BIC aʻafiaga matauina e ono ono pisia i tali-fesoʻotaʻi gaioiga (Kok, 1988). Mo lenei, o le suʻesuʻega faaaoga le lua-Filifiliga Oddball faʻataʻitaʻiga. I suʻesuʻega na muamua atu, o lenei faʻataʻitaʻiga ua faʻaaogaina ma le manuia e suʻesuʻe le BIC e fesoʻotaʻi ma vailaʻau faʻaaogaina vailaʻau (eg, Su et al., 2017Zhao, Liu, & Maes, 2017).

I lenei galuega, e talosagaina tagata tali mai e tali atu i le masani ona faʻamalosia ma le faʻasolosolo faʻasolosolo faʻaosooso. Mo lenei mafuaʻaga, o faʻasesega faʻaosofia e aofia ai le mauaina o tali feteʻenaʻi, taofiofia o muai tali, ma filifiliga o isi tali. O le mea lea, o RTs i mea faʻasese e faʻaosofia ai e masani ona umi atu nai lo na mea i faʻailoga masani. Faʻatusatusa i le masani a Go / NoGo galuega, o lenei galuega faʻaititia le ono aʻafia o le afi ono faʻaleagaina luga o le BIC ma maua ai se faʻaopoopo RT faʻailoga mo BIC. O loʻo finau e faapea o sea galuega e ono faʻateleina ai le aoga o le natura faʻatusatusa i le Go / NoGo task. O le taofiofia o se tasi amioga faʻapitoa i le olaga i aso uma e masani ona o faʻatasi ma le suia o se tasi amioga ma le isi amioga faʻamoemoeina (pei o le taofiofia o ponokalafi matamata masani ma suia i faʻaopoopo faʻafiafiaga). Lenei ua lesitala i le lua-Filifiliga Oddball galuega, nai lo le masani Go / NoGo galuega.

Le faʻamalosi i mea tau initaneti

O suʻesuʻega talu ai nei na faʻaaogaina ai ni lipoti o oe lava, na maua ai le uiga le faʻamalosi e faʻafesoʻotaʻi lelei ma le maualuga o le faʻailoga ogaoga o vaisu i luga ole laiga (Anetone & Brand, 2018; Antons et al., 2019). Peitaʻi, o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le BIC ile mataupu o mea ua fai ma vaisu i luga ole initaneti e faʻaaogaina ai le Stop-Signal Task ua maua ai ni faʻaiuga eseese. Antons ma Brand (2018) maua o maualuga maualuga auga faigata o cybersex vaisu na fesoʻotaʻi ma maualuga atu uiga le faʻamalosi faʻatasi ma sili atu gaioiga gaioiga. Peitai, o se isi suʻesuʻega na maua ai o tagata taʻitoʻatasi ma sili atu faʻailoga o vaisu i luga o le cybersex na faʻaalia le sili atu le lelei BIC gaioiga (Antons & Matthias, 2020).

E leai se suʻesuʻega na suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga o le electrophysiological i le va o le BIC ma le initaneti o mea ua fai ma vaisu, e ui lava o fua a le ERP na faʻaaogaina mo le tele o tausaga i le suʻesuʻeina o vailaʻau faʻaoga vailaʻau (Campanella, Pogarell, & Boutros, 2014; Littel, Euser, Munafo, & Franken, 2012) ma ituaiga eseese o amioga ua fai ma vaisu (Luijten et al., 2014). ERP ua faʻailoa mai o se auala faʻaalia mo le fuafuaina neural faʻamaopoopoina o faʻafitauli faʻafitauli o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma ua tele na faʻaaogaina i faʻataʻitaʻiga ma togafitiga faʻafomaʻi (Campanella, Schroder, Kajosch, Noel, & Kornreich, 2019).

I le taimi nei, naʻo taʻaloga ma faʻaletonu faʻaletonu e aofia ai i autu autu filifiliga mo faʻafitauli o le mafaufau (ie, DSM-5 ma le ICD-11). Ua fai ma vaisu le Cybersex ose ituaiga o amioga ua fai ma vaisu e pei foi o le neurobiological ma le neurocognitive foliga mai o vailaʻau e faaaoga ai vailaʻau (Kowalewska et al., 2018; Stark et al., 2018). E manaʻomia ni suʻesuʻega sili atu e faʻamautinoa ai le tele o mea ua fai ma vaisu i luga o le initaneti e faʻaalia ai mea e tutusa ai poʻo ni eseʻesega ma isi amioga ua fai ma vaisu. E taua tele le faʻailoa mai o faʻavae o mea ua fai ma vaisu i luga ole initaneti e malamalama lelei ai i amioga, ma e mafai ona aoga tele e faʻailoa mai ai mataupu e tele le aʻafia ma atiaʻe faʻalavelave taʻitasi. E le gata i lea, e faʻafaigofie ai ona faʻaauau talanoaga i le faʻatusatusaina ma isi ituaiga o faʻafitauli o le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

Le suʻesuʻega nei

O lenei suʻesuʻega na faʻamoemoe e suʻesuʻeina le aʻafiaga o gaioiga ponokalafi i luga ole BIC. O le BIC na suʻesuʻeina i tagata taʻitoʻatasi ma aga masani i vaisu i luga o le initaneti (TCA) ma faʻatonutonu maloloina (HCs) faʻaaogaina le lua-Filifiliga Oddball galuega. ERPs na fuaina i le tali atu i le masani ai o fualaʻau masani (ata o tagata) ma le seasea faʻasolosolo faʻaosooso (ponokalafi ata). Faʻavae i luga o suʻesuʻega o loʻo iai i le faʻaogaina o vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu, sa matou manatu o le fai ma vaisu i luga ole initaneti e fesoʻotaʻi ma le BIC faʻaletonu. Faʻapitoa lava, matou manatu o (1) tagata taʻitasi ma le TCA o le a faʻaalia sili maualalo maualalo sao ma umi RTs tali atu i ponokalafi fesoʻotaʻi faʻailo faʻatusatusa i HC, ma (2) tagata taʻitoʻatasi ma TCA o le a faʻaalia faʻaosofia ERP aafiaga (N2 ma P3 vaega) faʻatusatusa ma HC.

Metotia

Tagata e Auai

Na matou aoina 303 fesili mai tama aʻoga kolisi e faʻamautinoa o latou togi i luga o le Faʻafitauli Initaneti Ponokalafi Faʻaaoga Fua (PIPUS; Chen, Wang, Chen, Jiang, & Wang, 2018). Sa faʻateʻaina Tamaʻitaʻi mai le suʻesuʻega, aua e sili atu ona faigofie i alii ona fetaiai ma ia faafitauli ona o le tele o a latou fesootaiga ma ponokalafi.Ross, Månsson, & Daneback, 2012). A o fai ma vaisu i luga ole initaneti e leʻo faʻailoaina se faʻamaoniga, e leai ni faitotoʻa e mafai ona faʻaaogaina e faʻailoa ai le faʻafitauli o loʻo iai ni tagata mataga i luga o le Initaneti. O le mea lea, o faʻamatalaga na iai i le pito i luga ole 20 pasene na faʻavasegaina i le TCA kulupu, ae o latou na paʻuʻu togi i lalo ole 20 pasene na faʻavasegaina ile vaega HC. E tusa ai ma le faʻavasegaga faʻavae, 36 tagata auai ma le TCA ma le 36 HC na valaʻaulia e ofo ofo i le electrophysiological suesuega. Lua tagata auai na faʻateʻaina ona o le tele o mata gaioiga mea taua. O tagata uma na auai o tamaʻitaʻi, tauagavale, sa masani pe faʻasaʻo vaʻai, leai se talaʻaga o maʻi o le mafaufau, ma leai ni vailaʻau talaʻaga o le totonugalemu o le tino (vaʻai Laulau 1).

Laulau 1.Tagata auai auai o le TCA ma HC kulupu

Fesuiaʻiga (uiga ± SD)TCA (n = 36)HC (n = 34)t
Tausaga (tausaga)19.7519.76-0.05
Vaiaso masani o le matamata i ponokalafi a3.92 ± 1.541.09 ± 0.879.55***
Vaiaso masani o le taatele a2.81 ± 1.221.12 ± 0.916.54***
PIPUS togi19.78 ± 6.401.65 ± 1.2816.65***
Togi SDS28.00 ± 2.6226.62 ± 3.361.93
SAS togi27.56 ± 3.1226.29 ± 3.901.50
BIS-11 togi58.81 ± 9.3755.03 ± 11.351.52

Faʻamatalaga: BIS-11, Barratt Impulsiveness Fua-11; HC, soifua maloloina faʻatonutonu; PIPUS, Faʻafitauli Initaneti Ponokalafi Faʻaaoga Fua; SAS, Fuafua Fuafua Fuafua Fua Fua; SDS, Fua o le Faʻafitauli o le Faʻanoanoa mo Oe Lava; TCA, o aga agaʻi i vaisu i luga o le initaneti.

***P <0.001.

aI totonu o le 6 masina ua tuanaʻi.

Fuataga meafaigaluega ma faʻasologa

Ina ia iloiloina le TCA, na faʻaaoga ai se faʻaSaina o le PIPUS. O le PIPUS o se fua lipoti a le tagata lava ia na atiaʻe faʻavae i luga o le Faʻataʻitaʻi Faʻataʻitaʻiga Faʻaaoga Fua (Kor et al., 2014). O le fua e aofia ai aitema e 12 ua faʻavasegaina i vaega e fa: (a) faʻanoanoa ma faʻafitauli o loʻo galue ai, (b) faʻaaoga tele, (c) faigata o le faʻatonutonu, ma le (d) faʻaaoga e mafai ai ona sola ese pe aloese mai lagona leaga. Lenei, ua matou suia le upu "ponokalafi" i le "Initaneti ponokalafi." Na fesiligia sui na lipotia le latou faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi i le ono masina ua tuanaʻi e faʻaaoga ai le 6-point Likert scale, o le 0 o lona uiga "aua" ma le 5 o lona uiga "i taimi uma"; o le maualuga o togi, o le sili atu ogaoga o le PIPU. O le fua e lelei faʻatuatuaina ma aoga i totonu o Saina kolisi tamaiti aʻoga (Chen et al., 2018). Cronbach's α i lenei suʻesuʻega sa 0.93.

Tagata muamua na faʻamaeʻaina le PIPUS. E tusa ai ma le filifiliga filifilia luga, o se faʻataʻitaʻiga o tagata taʻitoʻatasi ma TCA ma HC tagata auai na valaʻaulia e auai i le vaega lona lua o le faʻataʻitaʻiga. Na latou faʻatinoina se galuega e lua-filifiliga Oddball ao faʻamauina le Electroencephalography (EEG). Le iloiloga o uiga le mafaufau ma le faʻailoga o faʻamaʻi o le mafaufau, na faʻamaeʻaina ai e le au auai le Barratt Impulsiveness Scale-11 (BIS-11; Patton, Stanford, & Barratt, 1995), o le Faʻataʻitaʻiga o le Tagata Lava Ia Faʻataʻatia Fua (SDS; Zung, Richards, & Short, 1965), ma le Fua o le Tagata Lava Ia Fuafua Fua Fua (SAS; Zung, 1971). E le gata i lea, o faʻamaumauga a le atunuʻu ma faʻamatalaga taua e fesoʻotaʻi ma le initaneti (faʻatele o le matamataina o ponokalafi ma le faʻaaloalo) na iloiloina. I le iuga, tagata faʻapitoa na faʻapuʻupuʻuina ma mauaina le totogiina o le RMB 100. O le faʻataʻitaʻiga atoa na faia e tusa ma le 80 min.

Faʻaosofia ma galuega faʻataʻitaʻi

O le iloiloga o le BIC agavaʻa na faʻatinoina faʻaaogaina ai le lua-Filifiliga Oddball faʻataʻitaʻiga. Lua ituaiga o faʻamalosi tino na avanoa: masani faʻaosofia (tagata ata) ma faʻasolosolo faʻamalosi (ponokalafi ata). O ata ponokalafi na aoina mai i luga ole laiga ponokalafi ponokalafi; na latou aofia ai ata e 40 e aofia ai vaega eseese o feusuaʻiga e fa (male itupa, itupa, cunnilingus, ma fellatio). Taʻitasi vasega aofia ai 10 ponokalafi ata. O ata a le tagata, lea na maua mai i upega tafailagi, e aofia ai ata e 40 o le tamaloa ma le fafine o savavali pe savali i luga. Na faʻatusa i latou i le numera ma feusuaʻiga o tagata i ata ponokalafi. O nei ata na togiina i se pailate suʻesuʻega i le fua o le valence, faʻaosofia, ma feusuaiga faʻaosofia (tagai Mea Faʻaopoopo). Leai ni eseesega taua na maua e tusa ai ma tulaga taua. Ae ui i lea, o ata ponokalafi na mafua ai le faʻaosofia sili atu ma le faʻaosofia feusuaiga nai lo le tagata ata. Ina ia natia le autu moni o le faʻataʻitaʻiga, o nei ata na faʻaalia i tagata na teteʻe atu i latou lanu lanu, ma le faʻavaʻa mumu mo tagata ata ma le lanu moana mo ata ponokalafi. O tagata na aʻoaʻoina na faʻatonuina e faʻamasino le lanu o faʻavaʻa i se taimi vave ma le saʻo i le mafai e ala i le oomiina o ki eseese.

O le galuega aofia ai le fa poloka o 100 tofotofoga. O poloka uma na faʻaalia ai le 70 tulaga masani faʻaosofia ma le 30 faʻasolosolo faʻaosooso. Tagata auai na manaʻomia e nofo i luma o le mataʻituina, tusa ma le 150 cm le mamao mai le lau, ma se faʻasolosolo ma faʻasolosolo vaʻai matamata e laititi atu i le 6 °. Tagata auai na faia le lua-minute malologa i poloka taʻitasi; na latou mauaina foʻi le sao saʻo o tali e iloilo ai a latou gaioiga i le iʻuga o poloka taʻitasi. O fualaʻau na faʻaalia e faʻaaoga ai le E-prime 2.0 (Psychology Software Tools). O faʻataʻitaʻiga uma na amata i se tamai koluse paʻepaʻe mo le 300 ms. Mulimuli ane, o se avanoa avanoa ma le umi taimi o le 500-1,000 ms aliali mai, sosoo ai ma le amataga o le ata stimulus. Ina ua aliali mai le ata masani, na manaʻomia e tagata na auai le vave ma le saʻo oomiina le ki "F" i luga o le piano i le latou lima taumatau tauagavale, ma ina ua aliali mai le vavaeeseina ata, latou manaʻomia e oomi le "J" ki ma o latou lima taumatau taumatau ( keyboard ki na paleni i le va o tagata auai). O le ata faʻaosofia na mouʻese ina ua maeʻa le ki autu pe a o le taimi ua teʻa mo le 1,000 ms. O tali uma na mulimuli mai ai le avanoa avanoa ma le umi o le 1,000 ms. O le faʻasologa o tulaga masani ma faʻasolosolo faʻamalosiʻau na faʻafuaseʻi. Faʻamolemole vaʻai i Mati. 1 mo faʻapitoa faʻataʻitaʻiga faʻagaioiga.

Fig. 1.
Fig. 1.

Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi ma faʻamalosiʻau faʻataʻitaʻiga. Na tofu le faamasinoga ma mea e tasi. I totonu o se sauniga, o se tulaga masani faʻaosofia (tagata ata) na faʻaalia i le 70% o faʻataʻitaʻiga, ae o faʻasolosolo uiga faʻaosofia (ponokalafi ata) na faʻaalia i le 30% o faʻamasinoga.

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 9, 3; 10.1556/2006.2020.00059

Fig. 2.
Fig. 2.

Sili averesi ERPs mo TCA ma HC kulupu i taimi masani ma sese 'eseʻese tulaga i Fz, Cz, ma Pz electrode nofoaga

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 9, 3; 10.1556/2006.2020.00059

Faamaumauina eletise ma auiliiliga

Tin electrodes faʻapipiʻi i totonu o se ofuvae pulou sa faʻaaogaina e faʻamaumau ai le faiʻai eletise gaioiga mai 32 scalp sites (Brain Products, Siamani). O le eletise FCz na faʻaaogaina e avea ma igoa i luga ole laiga, ma o le AFz electrode na faʻaaogaina o le grounding electrode. Vertical electrooculogram (VEOG) na pueina e se electrode tuʻu i lalo o le mata taumatau, ae o le horizontal electrooculogram (HEOG) na pueina e se electrode tuu 1 cm i fafo atu o le mata agavale. O le teteʻe o electrodes uma sa i lalo o le 5 kΩ. EEG ma EOG na faʻateleina ma le DC ∼100 Hz bandpass ma faʻamaonia i le 500 Hz / auala. O faʻamaumauga a le EEG na suʻesuʻeina e aunoa ma le faʻaaogaina e faʻaaoga ai le Brain Vision Analyzer 2.0. Muamua, matou te toe setiina le faʻasino i le uiga amplitude o le vaeluaina mastoid. Ma, o le bandpass o le 0.01-30 Hz ma le faʻaaogaina o le 24 dB na faʻaaogaina mo le faʻamamaina. O mea na faia EOG na aveʻesea mai le faʻaaogaina o le auiliiliga o vaega.

O le EEG na tali saʻo i lalo o tulaga taʻitasi sa sili atu ona toʻatele ma averesi. O le ERP waveform ua lokaina i le amataga o le stimulus, ma le averesi epoch o le 1,000 ms, e aofia ai le laina amata o le 200 ms i luma o le stimulus. Mai le tele averesi galu fesuiaiga o ERP i Ata 3 ma le 4, e mafai ona vaʻaia o le amplitude eseʻesega i lalo o tulaga masani ma faʻasolosolo tulaga na amata i le tusa ma le 200 ms. O nei eseʻesega na faʻaalia o le N2 (200-300 ms) i le paʻu o le alualu i luma ma le P3 (300-500 ms) i le ogatotonu o le ulu o le parietal i le galu eseʻese-eseʻese galu. O le mea lea, o lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina le averesi amplitude ma latencies o le N2 ma le P3 vaega i le iva electrode nofoaga, pei o, F3, Fz, F4 (tolu frontal nofoaga), C3, Cz, C4 (tolu nofoaga tutotonu), P3, Pz, ma P4 (tolu nofoaga faʻapipiʻi).

Fig. 3.
Fig. 3.

(A, B, C) Le averesi feʻeseʻeseaʻi toʻesea tosoina tulaga eseʻese ERPs i TCA ma HC kulupu i le ulu ulu laina eletise nofoaga (Fz, Cz, ma Pz). (D) Faʻafanua i luga o laufanua o le amplitude eseʻesega i le va o le faʻaletonu ma tulaga masani (i le salafa o le 200-500 ms) i vaega TCA (agavale) ma HC (taumatau). (E) Le uiga o amplitude o le N2 ma le P3 i tulaga masani ma faʻasolosolo tuutuuga mo TCA ma HC kulupu. O faʻamau sese e faʻailoa ai le tasi tulaga sese

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 9, 3; 10.1556/2006.2020.00059

Fig. 4.
Fig. 4.

RTs mo TCA ma HC kulupu mo faʻavasega masani ma sese. O faʻamau sese e faʻailoa ai le tasi tulaga sese

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 9, 3; 10.1556/2006.2020.00059

Suʻega faʻamaumauga

Fesili fesili na suʻesuʻeina faʻaaogaina tutoʻatasi t-tofotofoga. Na faʻataʻitaʻia le faʻatulagaina o fesuiaʻiga (ANOVA) e suʻesuʻe ai faʻailoga a le ERP o le BIC (N2 ma le P3) ma le fuaina o amioga (saʻo ma RTs). O lenei mea na mafua ai le Vaega (TCA, HC) × Faʻamalosi (tulaga masani ma le faʻaleagaina tulaga) × Eletise nofoaga (9 '' nofoaga) ANOVA mo N2 ma P3 amplitude ma latencies fesoʻotaʻi ma BIC, ma le Vaega × Faʻamalosi ANOVA mo amioga fua. O le RT data na faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga ma le saʻo tali. Faʻataʻitaʻiga sa i ai RTs itiiti ifo ma le 150 ms, atagia ai le faʻatalitali, e leʻi mafaufauina (Meule, Lutz, Vögele, & Kübler, 2012). Stimulus ma Electrode 'upega tafaʻilagi sa i totonu o mataupu autu, ma le Vaega o le va i le mataupu autu. Suʻesuʻega ile post-hoc e faʻaaogaina ai faʻatusatusaga faʻatusatusa i faʻatonuga a Bonferroni na faʻaaogaina. O fuainumera fuainumera uma na lipotia ma Greenhouse – Geisser faasaʻoga, ma le vaega eta-sikuea (η2p) taua na lipotia mai ei ai aafiaga taua. O le alpha level o le 0.05 na faʻaaogaina mo faʻamaumauga fuainumera uma.

Amio Taualoa

O le faʻatagaina maliega na sainia e tagata suʻesuʻe uma. O le suesuega na faʻamaonia e le Chengdu Medical College Institutional Review Board.

i'uga

Oe lava-lipoti taunuʻuga

E pei ona fuafuaina, TCA kulupu faʻaalia maualuga PIPUS togi (19.78 ± 6.40) nai lo HC kulupu (1.65 ± 1.28), t(68) = 16.65, P <0.001. I se faʻaopopoga, TCA kulupu sikoa maualuga atu nai lo HC kulupu i luga o le vaiaso masani o matamata ponokalafi (3.92 ± 1.54 vs. 1.09 ± 0.87), t(68) = 9.55, P <0.001, ma le taaloalo i totoga (2.81 ± 1.22 vs. 1.12 ± 0.91), t(68) = 6.54, P <0.001. Peitaʻi, e leʻi eseʻese vaega o le TCA ma le HC i le faʻanoanoaga e pei ona fuaina e le SDS, i luga o le popole e pei ona fuaina e le SAS, ma le faʻamalosia o uiga e pei ona fuaina e le BIS-11, faʻailoa mai ai o nei mea sa leʻo se vaega o atugaluga i le taimi nei. suesue. Lenei faia mafuaʻaga amioga ma ERP eseʻesega tuusaʻo faʻatatauina i fua faatatau i cybersex.

Faʻaiʻuga faʻapitoa

O le faifai pea faiga ANOVA o le saʻo, ma Group pei o le va o le mataupu autu ma Stimulus o se i totonu-mataupu vaega, faʻaalia ai se matua maualalo sao atoatoa mo le seetia (96.27%) nai lo mo masani stimulus (98.44%), F(1, 68) = 15.67, P <0.001, η2p = 0.19. E leai ni aafiaga taua na aafia ai vaega a vaega, Fs <1. E tusa ai ma RTs, o mea faʻamalosi e faʻaosooso na mafua ai ona umi RT pe a faʻatusatusa i tulaga masani. F(1, 68) = 41.58, P <0.001, η2p = 0.38 (tagai Mati. 2). Leai se aoga taua mo Vaega na maua, F(1, 68) = 2.65, P = 0.108, η2p = 0.04. O le mea e sili ona taua, o le Vaega × Faʻamalosia fefaʻasoaʻiga na taua, F(1, 68) = 4.54, P = 0.037, η2p = 0.06. O le faigofie-aafiaga o Stimulus na faʻaalia ai o le faʻaseseina faʻamalosiʻau elicited umi RTs faʻatusatusa ma tulaga masani faʻaosofia i uma TCA ma HC kulupu, F(1, 35) = 46.28, P <0.001, η2p = 0.57, F(1, 33) = 7.60, P = 0.009, η2p = 0.19. E le gata i lea, o le faigofie-aoga o le Vaega na faʻaalia e ui lava o vaega e lua na faʻaalia faʻatusa RTs mo tulaga masani faʻaosofia, F(1, 68) = 0.16, P > 0.68, o le TCA kulupu na faʻaalia umi RTs nai lo le HC kulupu mo faʻasolosolo faʻaosooso, F(1, 68) = 6.68, P = 0.012, η2p = 0.09.

Iʻuga a le ERP

N2

O le faifai pea faiga ANOVA i luga o le uiga amplitude o N2, ma Stimulus ma nofoaga eletise pei o le toe faia vala ma Vaega pei o le va-mataupu autu, faʻaalia taua tele aʻafiaga o Stimulus, F(1, 68) = 72.72, P <0.001, η2p = 0.52, ma nofoaga o le Eletise, F(8, 544) = 130.08, P <0.001, η2p = 0.66, ma le taua Stimulus × Electrode 'upega tafaʻilagi fesoʻotaʻiga, F(8, 544) = 8.46, P <0.001, η2p = 0.11. Faʻatusatusa i fualaʻau masani, o faʻamalosiʻau e faʻaosofia ai le sili atu o amplitude i luma ma le totonugalemu o electrodes. Leai se taua taua aafiaga na maua mo Vaega, F <1. Faʻapea foi, sa i ai se taua Vaega × faʻaosofia feusuaiga, F(1, 68) = 6.27, P = 0.015, η2p = 0.08. O le amplitude eseʻesega i le va o le faʻasolosolo ma tulaga masani faʻaosofia na sili atu i le vaega HC (-4.38 μV) nai lo le vaega TCA (−2.39 μV).

E le gata i lea, o taua taua a Stimulus, F(1, 68) = 28.51, P <0.001, η2p = 0.30, ma nofoaga o le Eletise, F(8, 544) = 3.52, P = 0.023, η2p = 0.05, na maitauina mo N2 latencies. I le faʻatusatusaga i tulaga masani, e faʻaosofia ai lagona faʻaosooso e faʻaosofia ai taimi uumi. N2 latency i luma o nofoaga na sili atu le umi nai lo lena i nofoaga faʻalata.

P3

E faʻapena foi, o le faʻataʻitaʻi o fua o le ANOVA i luga o le aofaʻi o amplitude o le P3 na faʻaalia ai le taua o aafiaga taua o le Vaega F(1, 68) = 4.45, P = 0.039, η2p = 0.06, Faʻamalosi, F(1, 68) = 8.31, P = 0.005, η2p = 0.11, ma nofoaga o le Eletise, F(8, 544) = 76.03, P <0.001, η2p = 0.53, ma le taua Stimulus × Electrode 'upega tafaʻilagi fesoʻotaʻiga, F(8, 544) = 43.91, P <0.001, η2p = 0.39. Ole averesi o lapisi i soʻo se tuutuuga na lapoʻa mo le vaega ole HC (4.12 μV) nai lo le vaega TCA (1.94 μV). O mea faʻamalosi e faʻaosooso e faʻaosofia ai lapopoʻa tetele pe a faʻatusatusa i tulaga masani faʻaosofia i nofoaga tutotonu ma faʻalata. O le mea e sili ona taua, o le fesoʻotaʻiga aʻafiaga i le va o le Vaega ma le Stimulus sa taua, F(1, 68) = 4.94, P = 0.03, η2p = 0.07. E ui lava na faʻaalia e le vaega a le HC le faʻateleina o le P3 amplencies mo le faʻasolosolo malie (5.34 μV) nai lo le faʻamalosia o fualaʻau (2.89 μV), F(1, 33) = 11.63, P = 0.002, η2p = 0.26, o le TCA kulupu na le faʻaalia se taua P3 amplitude eseesega i le va o le faʻaletonu (2.10 μV) ma tulaga masani (1.78 μV) tulaga, F <1.

O le suʻesuʻega o le latete P3 na faʻaalia ai se taua tele o aoga ole nofoaga ole Electrode, F(8, 544) = 17.13, P <0.001, η2p = 0.20, o loʻo atagia mai ai le uumi atu o latencies i luma ma nofoaga tutotonu nai lo nofoaga o le parietal. O le fesoʻotaʻiga i le va o Stimulus × Electrode 'upega tafaʻilagi e taua foi, F(8, 544) = 16.71, P <0.001, η2p = 0.20, o loʻo atagia mai ai, o uumi uumi na faʻaosofia e faʻasolosolooso faʻamalosi nai lo tulaga masani faʻaosofia i nofoaga faʻalata.

Talanoaga

O lenei suʻesuʻega na faʻatulaga e suʻesuʻeina le aʻafiaga o ponokalafi faʻamalosi i luga o le BIC i tagata taʻitoʻatasi ma le TCA faʻatusatusa i le HC, uma i le amio ma tulaga electrophysiological tulaga, faʻaaogaina le toe fesuiaʻi lua-Choice Oddball galuega tuʻufaʻatasia ma ERPs puʻeina. O le muamua suʻesuʻega lea e suʻesuʻe ai le fesoʻotaʻiga o le electricsiological o le BIC i le mataupu o vaisu i luga o le initaneti ma ERP. E ui lava o suʻesuʻega na muamua atu na mauaina se fesoʻotaʻiga i le va o amioga le mama ma faʻailoga o le fai ma vaisu i luga o le initaneti (Antos & Brand, 2018; Antos et al., 2019), o lenei suʻesuʻega e leʻi mauaina se taua eseʻesega i le BIS-11 togi i le va o le TCA ma le HC vaega. Faapea foi, Gola et al. (2017) leai ni eseesega taua i uiga le faʻamalosi i le va o faʻamaonia faʻafitauli tagata ponokalafi faʻafitauli ma tagata faʻatautaia tagata auai. I le lumanaʻi suʻesuʻega o le a manaʻomia ai ona suʻesuʻeina lenei fesoʻotaʻiga i se loloto sili atu.

E ui lava o le BIS-11 e manatu i ai o se uiga masani o le le gaioi, o le toe fesuiaʻi Lua-Filifiliga Oddball galuega e faatatau i se faʻagaioiga o le le gaioi. I le vaega o le neuropsychology ma le malamalama o le mafaufau, o le le mautonu e masani ona tutusa ma le BIC, o lona uiga o le pito i luga-lalo pulea auala, lea e taofiofia le talafeagai otometi poʻo ni taui-fesoʻotaʻi tali faasaga i nei manaʻoga (Groman et al., 2009). E ui o vaega uma e lua na faʻaalia aafiaga o le BIC i le taimi o le faʻaletonu o le tulaga, o le tali a le vaega a le TCA i mea sese faʻaosofia na sili atu lemu nai lo le vaega a le HC, e faʻaalia ai le le lelei o le BIC gafatia. O le eseʻesega o amioga na o faʻatasi ma le eseʻesega o vaega i le averesi o le amplitude o le N2 ma le P3 i le feʻeseʻeseaʻi-o le eseʻesega galu. Faʻapitoa lava, o le vaega TCA faʻaali laiti N2 ma P3 amplitude eseesega mo le se ese nai lo tulaga masani faʻaosofia faʻatusatusa i le kulupu HC. O iʻuga ua faʻamaonia ai o galuega e leai se aoga o faʻaosofia ai ponokalafi e faʻalavelave i le BIC o tagata taʻitoʻatasi ma le TCA.

I lenei suʻesuʻega, na maua ai e sui auai le feteʻenaʻiga o tali pe a latou tali atu i le le masani ai o mea faʻaosofia faʻasolosolo i le tulaga o le masani ai faʻamalosia fualaʻau e maua ai se muaʻi tali. O lenei tali feteʻenaʻi na faʻaosoina ai se vaega taua o le N2 i le feʻeseʻeseaʻi-o le eseʻesega galu, ma le tele amplitude i luma ma nofoaga tutotonu. O suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai o le fronto-tutotonu oddball N2 na faʻaosofia e le faʻaosooso faʻamalosiʻau, e tutusa ma le NoGo N2 elicited i le Go / NoGo galuega, na taliaina o se faʻasino o feteʻenaʻi mataʻituinaDonkers & Van Boxtel, 2004; Nieuwenhuis et al., 2003). O le N2 amplitude ma feteʻenaʻiga mauaina na sili atu nai lo lena e aunoa ma feteʻenaʻiga mauaina (Donkers & Van Boxtel, 2004). Lenei, o vaega uma a le TCA ma le HC na faʻaalia le faʻaosoosoina o le vaega N2. O lenei faʻaalia o vaega uma e lua mafai ona mauaina tali tali feteʻenaʻi i le taimi o le faʻaletonu tulaga. Peitaʻi, na faʻaalia e le vaega TCA le laʻititi o le eseesega o le amplitude nai lo le tulaga masani pe a faʻatusatusa i le vaega a le HC. Ua faʻaalia ai o le faʻaititia o le faʻatosinaina o manatu na faʻaalia i le TCA kulupu faʻatasi ai ma le vaega a le HC, ma mafua ai ona le lelei sauniuniga mo le BIC mulimuli ane (Eimer, 1993). O le mea lea, i le taimi o le gaosiga laʻasaga ae leʻi faʻatinoina le afi, na faʻaalia e le vaega a le TCA le le lava o le vave faʻagasologa o mea e manaʻomia e faatino ai le BIC.

E le gata i lea, o se vaega taua o le P3, faʻatasi ai ma le lapopoʻa o amplitude i nofoaga o loʻo feoaʻi ai, na maua i le 300-500 ms o le galu eseʻese. O suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai o le P3 e mafua mai i le faʻamalosiau o le nogo (o loʻo atagia mai mulimuli ane o le BIC) ua maua e sili atu lona taua nai lo le mafuaʻaga o le go stimulus i le Go / NoGo task (Donkers & Van Boxtel, 2004; Nieuwenhuis et al., 2005). O le aofaʻi tele o le P3 e faʻateleina ma le tuputupu aʻe o le malamalama o punaoa. Faʻatatau ma suʻesuʻega muamua, o mea faʻasese e faʻaosofia ai le BIC i lenei suʻesuʻega na mafua ai le tele o P3 amplitude nai lo tulaga masani. O le mea e sili ona taua, o le aofaʻi o P3 faʻasolosolo fesoʻotaʻi i le vaega a le TCA sa sili laiti atu nai lo lena i le vaega HC. Na faʻaalia mai le le lava BIC gaioiga i lalo o le faʻasolosolo tuutuuga i le TCA kulupu.

E tusa ai ma lea, o le faʻaaliga N2 ma le P3 e le faʻamatalaina i le vaega a le TCA e faʻatatau i le vaega a le HC e mafai ona avea ma faʻailoga mo le le lava o neural i le BIC. O la matou suʻesuʻega e lagolagoina le manatu o le le faʻamalosia o se mea lamatia mo le atinaʻeina o cybersex vaisu (Anetone & Brand, 2018; Antons et al., 2019). E ogatusa lea ma iʻuga o le tele o suʻesuʻega i le faʻaaogaina o vailaʻau (faʻapea, Sokhadze, Stewart, Hollifield, & Tasman, 2008; Zhao et al., 2017), faʻafitauli tau tupe (faʻapea, Kertzman et al., 2008), ma vaisu i Initaneti (eg, Zhou, Yuan, Yao, Li, & Cheng, 2010). O nei suʻesuʻega na faʻamaonia ai le le lava o le BIC i tagata taʻitoʻatasi ma le faʻaogaina o vailaʻau ma amioga ua fai ma vaisu le fesoʻotaʻi ma le malosiaga o le N2 ma / poʻo le P3. O le mea lea, o amioga ma electrophysiological iʻuga o lenei suʻesuʻega faʻaalia ai o le initaneti o mea ua fai ma vaisu e mafai ona fefaʻasoaaʻi neuropsychological ma ERP uiga o vailaʻau faʻaaoga le lelei poʻo amioga ua fai ma vaisu.

O se tasi metotia ono e tau atu ai i le faʻaletonu o le BIC i tagata taʻitoʻatasi ma le TCA o le faʻaalia o le gaioiga ma le manaʻo a o matamata i ata ponokalafi faʻatosinaina latou e otometi ona auai i ponokalafi mea. O le mea lea, o le galuega o faʻamatalaga o le mafaufau e aʻafia ai le faʻatinoga o le TCA kulupu i galuega malamalama. E tusa ai ma le lua-faiga faʻataʻitaʻiga o vaisu (Brand et al., 2019; Dong & Potenza, 2014; Wiers et al., 2007; Zilverstand & Goldstein, 2020), amioga faʻatamaina e noatia i le aʻafiaga o felagolagomaʻi felavasaʻi ma atagia sisitema. I amioga fai ma vaisu, e ui i lea, o le mafaufau loloto faiga e taofiofia e le osooso faiga. O lenei sootaga ua atili ai ona faigata mo tagata taʻitoʻatasi ma le TCA e faʻatonutonu faʻatonutonu gaioiga i luga o le initaneti e ui lava i leaga leaga. Talu ai o ponokalafi faʻamalositino gaioiga e fesoʻotaʻi ma faiai faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻaosofia ma le faʻaosofia.Paul et al., 2008), o ata ponokalafi i le Two-Choice Oddball galuega e foliga mai e tosina atili ai le mafaufau i le vaega TCA nai lo le vaega HC. O le mea lea, e pei ona faʻaalia e le leaga o le faʻatinoga o le BIC, o ata ma ata mataga e mafua ai tagata taʻitoʻatasi ma le TCA ua faʻalavelave faʻasolosolo malosi mai manaʻoga o galuega. O le mea moni, ole manaʻo ma le faʻaaogaina o mea e tatau ona faʻafesoʻotaʻi ma le le atoatoa ile BIC ile tulaga ole initaneti o faʻaletonu ile mafaufau faʻapea foi ma isi ituaiga o vaisu i Initaneti (Brand et al., 2019; Dong ma Potenza, 2014). I suʻesuʻega i le lumanaʻi, o le gafatia fesoʻotaʻiga i le va o neural correlates o le faʻaali o le faʻaali ma le faʻaititia o le BIC e tatau ona suʻesuʻeina ia malamalama lelei ai i faʻavae o le leiloa o le faʻatonutonuina o le initaneti. Mo se faʻataʻitaʻiga, lumanaʻi suʻesuʻega mafai ona iloiloina tagata auai tulaga o feusuaʻiga faʻaosofia ma manaʻo muamua ma ina ua maeʻa faʻaali ata mataga ata e fuafua ai pe latou faʻalavelave i tagata auai 'BIC gafatia (Laier et al., 2013).

O a matou suʻesuʻega iinei e taua tele ma taua i le falemaʻi. Tulaga masani, a matou iʻuga faʻailoa mai ai o le initaneti o mea ua fai ma vaisu e pei o vailaʻau faʻaaoga le atoatoa ma faʻatonutonu le faʻafitauli o le mafaufau i tulaga o le le gaioi i tulaga o le electrophysiological ma amioga. O a matou sailiga e ono faʻatupuina ai le feteʻenaʻi o finauga e uiga i le ono aʻafia o le initaneti o se ituaiga o faʻafitauli o le mafaufau. Ile suʻesuʻega, o matou iʻuga e taʻu mai ai e mafai ona faʻafaigaluega le ERP e suʻesuʻeina galuega o le neurocognitive (pei o le BIC), ma faʻamalamalamaina ai gaioiga faʻapitoa e ao ona talanoaina i le initaneti o mea ua fai ma vaisu (Campanella et al., 2019). E le gata i le aoga o ERP i le faʻailoaina o le gasegase faʻaletonu, sa faia suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le aʻafiaga o le ERP i togafitiga o le mafaufau (Campanella, 2013). I le vaega o vaisu i Initaneti, o le tele o suʻesuʻega na faʻaaogaina le ERPs puʻeina e iloilo ai ono aoga falemaʻi (Ge et al., 2011; Zhu et al., 2012). O nei suʻesuʻega faʻailoa mai o le ERPs fuaina o se auala ono mafai mo le iloiloina o le lelei ma faʻafesoʻotaʻiga faiai o faʻatonutonu mafaufau lelei mo faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu.

E tele tapulaʻa i lenei suʻesuʻega. Muamua, na matou suʻesuʻe naʻo tamaloloa na auai ona o le fai ma vaisu i luga ole initaneti e foliga mai o se mea sili lava tane faʻafitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega talu ai na maua ai o aliʻi e faʻaalia i ata mataga i se talavou, faʻaaoga tele ponokalafi (Hald, 2006), ma e ono fetaiaʻi ma faʻafitauli faʻatusatusa i fafine (Ballester-Arnal, Castro Calvo, Gil-Llario, & GilJulia, 2017). Ae ui i lea, o suʻesuʻega faʻatusatusaina aliʻi ma fafine faʻagaoioia mamanu i le faʻataʻitaʻia o ponokalafi ua faʻaalia ai o nisi faiʻai vaega e sili atu ona faʻagaoioia i tamaloloa nai lo fafine (eg, Wehrum et al., 2013). O le mea lea, suʻesuʻega lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina feusuaiga eseesega i le BIC i le taimi o le gaosiga o ponokalafi faʻaaliga. Lona lua, o lenei suʻesuʻega e leʻi mafaufauina i se faʻapitoa togafitiga faʻapitoa. E mafua ona e leai se maliega faʻapitoa e uiga i le faʻamatalaga faʻapitoa o vaisu i luga o le initaneti. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faia se faʻatusatusaga auiliiliina o tagata tali mai ma vaisu i luga o le initaneti ma tagata tali mai e aunoa ma se vaisu i luga o le initaneti e fuafua ai pe i ai se masani tali auala. Lona tolu, o le muamua suʻesuʻega lea e faʻatatau ai le lua-Filifiliga Oddball galuega i le tulaga o vaisu i luga o le initaneti. O le mea lea, o nei suʻesuʻega amata e tatau ona faʻatusatusa i isi galuega e pei o le Go / Nogo ma Stop-Signal paradigms. O se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi e maualuga a latou faʻailoga ogaoga o le Initaneti o mea ua fai ma vaisu faia lelei i le Stop-Signal galuega (Anetone & Brand, 2020). Ua taʻu mai ai o suʻesuʻega i le BIC i le initaneti e fai ma vaisu e seasea lava ma e le ogatasi; lea, sili atu suʻesuʻega e manaʻomia e toe faʻaalia ai lenei. I le iuga, o loʻo i ai pea finauga i le va o tagata atamamai pe o ponokalafi ata o faʻaaliga (Tatalo, Steele, Staley, Sabatinelli, & Hajcak, 2016) pe faʻailoga (Gola, Wordecha, Marchewka, & Sescousse, 2016). O le faʻaosofia o le salience theory e faʻaeseese ai ni vaega taua se lua o le "manaʻo" ma le "fiafia i ai," ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e faʻateleina i le faʻaaogaina o le "manaʻo" ma le faʻaitiitia o le "fiafia" e fesoʻotaʻi ma taui.Robinson, Fischer, Ahuja, Lesser, & Maniates, 2015). Sili atu faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi, faʻavasegaina faʻaaliga, ma taui e manaʻomia i lumanaʻi suʻesuʻega. E aoga foi e iloilo feusuaiga manaʻoga ma le fiafia i ponokalafi faaosofia ma ia iloiloina la latou sootaga i electrophysiological faailo.

I se aotelega, na matou faʻalauteleina luga o mea na maua muamua e faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi ma le TCA o loʻo faʻaalia ni tupe faʻaletonu lava ia mo ata ponokalafi i le taimi o le amataga ma le tuai o laʻasaga o le taofiofia auala. O le amioga ma le electrophysiological faʻamatalaga o lenei suʻesuʻega faʻailoa mai ai o le initaneti mafai ona tufatufaina le neuropsychological ma ERPs uiga o vailaʻau faʻaleagaina le faʻaleagaina poʻo amioga o vaisu, lea e lagolagoina le manatu o vaʻaia i luga o le initaneti e mafai ona faʻamatalaina o se amioga ua fai ma vaisu.

Faatupeina o punaoa

O lenei galuega sa lagolagoina e le National Natural Science Foundation o Chin (numera foaʻi: 31700980).

Fesoasoani a le au tusitala

JW ma BD aʻafia i le suʻesuʻe manatu ma mamanu. JW aafia i faʻamatalaga sauniuniga, faʻamaumauga fuainumera, ma tusia ia tusitusiga. JW ma BD na aʻafia i suʻesuʻega vaʻavaʻaia ma faʻasaʻo tusitusiga. O tusitala uma na mauaina uma avanoa i faʻamatalaga uma i le suʻesuʻega ma latou tali atu mo le faʻamaoni o faʻamatalaga ma le saʻo o faʻamaumauga o faʻamatalaga.

Feeseeseaiga o tului

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

Faʻaopoopoga mea

O faʻamatalaga faʻaopoopo i lenei tusitusiga e mafai ona maua i luga ole laiga i luga ole laiga https://doi.org/10.1556/2006.2020.00059.

mau faasino

  • de AlarcónR.o le ekalesiaIIFaaipoipoNM, & MontejoAL (2019). Vaisu i luga o le upega tafailagi: O mea tatou te iloa ma mea tatou te le faia - O se iloiloga faʻasolosoloTusi o Faʻafomaʻi Faʻafomaʻi8(1), 91https://doi.org/10.3390/jcm8010091.

  • AnetoneS., & faʻailogainaM. (2018). Uiga ma tulaga le mautonu i alii ma le agavaʻa i le Initaneti-ponokalafi-faʻaaoga faʻaletonuFaʻafeiloaʻiga Faʻaleaga79171-177https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2017.12.029.

  • AnetoneS., & MatatiaB. (2020). Faʻafitauli taofiofi ma faʻafitauli Initaneti-ponokalafi faʻaaogaina - Le taua faʻapaleni matafaioi a le insulaLautusi o Faʻasalaga Faʻasalalau9(1), 58-70https://doi.org/10.1556/2006.2020.00010.

  • AnetoneS.MuellerSMWegmannE.TrotzkeP.AvanoaMM, & faʻailogainaM. (2019). O foliga le faʻamalosi ma fesoʻotaʻi itu e eseʻese i faʻafiafiaga ma le faʻatulafonoina le faʻaaogaina o Initaneti ponokalafiLautusi o Faʻasalaga Faʻasalalau8(2), 223-233https://doi.org/10.1556/2006.8.2019.22.

  • Ballester-ArnalR.Castro CalvoJ.Gil-LlarioMD, & Gil-IuliaB. (2017). Cybersex vaisu: O se suʻesuʻega i Sipaniolo tamaiti aʻoga kolisiTusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga43(6), 567-585https://doi.org/10.1080/0092623X.2016.1208700.

  • faʻailogainaM.LaierC.PawlikowskiM.SchächtleU.SchölerT., & Altstötter-GleichC. (2011). Matamata i ata mataga i luga o le Initaneti: Mataʻituina o faʻasalaga faʻafeusuaiga ma faailoga o le mafaufau-psychiatric mo le faʻaaogaina o saite i luga o le Initaneti i soʻoCyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai14(6), 371-377https://doi.org/10.1089/cyber.2010.0222.

  • faʻailogainaM.SnagowskiJ.LaierC., & MaderwaldS. (2016). O le gaioiga faʻasalalau o le gaioiga pe a matamata le matamataina o ata ponokalafi e faʻatasi ma faʻamaoniga o vaisu i luga o le InitanetiNeuroImage129224-232https://doi.org/10.1016/j.neuroimage.2016.01.033.

  • faʻailogainaM.WegmannE.LeleiR.MillerA.UolflingK.RobbinsTUA(2019). O le Fegalegaleaiga o le Tagata-Affect-Cognition-Execution (I-PACE) faʻataʻitaʻiga mo amioga faʻafeusuai: Faʻafouina, faʻasalalauga i amioga e fai ma vaisu i tua atu o le faʻaaogaina o le Initaneti, ma le faʻamalamalamaina o le amio o uiga o amioga ua fai ma vaisuNeuroscience & Biobehavioural Iloiloga1041-10https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2019.06.032.

  • faʻailogainaM.talavouKS, & LaierC. (2014). Muaʻi faʻatonutonu ma vaisu i luga ole initaneti: Ose faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma toe iloiloina o neuropsychological ma neuroimaging sailigaFaʻamuamua i le Neuroscience Tagata8375https://doi.org/10.3389/fnhum.2014.00375.

  • faʻailogainaM.talavouKSLaierC.UolflingK., & PotenzaMN (2016). Faʻaaofia mafaufauga mafaufauga ma le neurobiological e uiga i le atinaʻeina ma le tausia o faʻafitauli faʻapitoa o le Initaneti: O le Fesoʻotaiga o le Tagata-Affect-Cognition-Execution (I-PACE)Neuroscience & Biobehavioural Iloiloga71252-266https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2016.08.033.

  • CampanellaS. (2013). Aisea ua oʻo i le taimi e atiaʻe ai le faʻaogaina o le mafaufau gaioiga-fesoʻotaʻi gafatia i le togafitiga o faʻamaʻi mafaufauFaamaʻi Neuropsychiatric ma Togafitiga91835-1845https://doi.org/10.2147/NDT.S53687.

  • CampanellaS.PogarellO., & 'Au BoutrosN. (2014). O mea e tutupu e faʻatatau i le faʻaogaina o vailaʻau e le talafeagai: O se faʻamatalaga iloiloina faʻavae i luga o tusitusiga mai le 1984 i le 2012Falemai EEG ma Neurosains45(2), 67-76https://doi.org/10.1177/1550059413495533.

  • CampanellaS.SchroderE.KajoschH.NoelX., & KornreichC. (2019). Aisea e tatau ai ona i ai se sao o le mafaufau i mea e tutupu i le mafaufau (ERP) i le puleaina o faʻafitauli o le 'ava malosiNeuroscience & Biobehavioural Iloiloga106234-244https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2018.06.016.

  • ChenLJWangX.ChenSMJiangCH, & WangJX (2018). Faʻatuatuaina ma le faʻamaoni o le faʻafitauli initaneti ponokalafi faʻaaogaina fua i tamaiti Saina kolisi tamaiti aʻogaLe Tusi ole Soifua Maloloina a Saina34(7), 1034-1038.

  • DavisRA (2001). Se faʻataʻitaʻiga-amioga faʻalelei o le faʻaaogaina o le InitanetiInitaneti i Amio a le Tagata17(2), 187-195https://doi.org/10.1016/S0747-5632(00)00041-8.

  • DongG., & PotenzaMN (2014). O le mafaufau-amio amioga faʻataʻitaʻi o le initaneti taʻaloga le atoatoa: Tulaga faʻavae lagolago ma falemaʻi aafiagaJournal of Psychiatric Research587-11https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2014.07.005.

  • DonkersFC, & Van BoxtelGJ (2004). O le N2 i galuega / alu i fafo e atagia ai le mataʻituina o feteʻenaʻiga e le o le taliina o taliBrain ma Cognition56(2), 165-176https://doi.org/10.1016/j.bandc.2004.04.005.

  • drummondDC (2001). O manatu o le tuʻinanau i fualaʻau, anamua ma onapo neionāga i vailāʻau96(1), 33-46https://doi.org/10.1046/j.1360-0443.2001.961333.x.

  • paketeM. (1993). Aʻafiaga o le faʻalogo ma faʻaosofia lagona ono i luga o ERPs i le Go / Nogo galuegaSuesuega Faʻataʻitaʻi35(2), 123-138https://doi.org/10.1016/0301-0511(93)90009-W.

  • FalkensteinM. (2006). Faʻalavelave, feteʻenaʻiga ma le Nogo-N2Neurophysiology o le Falemaʻi117(8), 1638-1640https://doi.org/10.1016/j.clinph.2006.05.002.

  • GeL.GeX.XuY.ZhangK.ZhaoJ., & KongX. (2011). Suiga P300 ma le mafaufau lelei i amioga i mataupu ei ai ma le gasegase i le initaneti: O se suʻesuʻega tulitatao 3-masinaSuesueina o le Toe Faaleleia o Neural6(26), 2037-2041.

  • GolaM.Upega TafailagiM.KarotiA., & SeasoniG. (2016). Vaʻaiga faʻafeusuaʻi i mea tau vaʻaiga - Faʻailo pe tauia? O se vaʻaiga mo le faʻauigaina o faʻamatalaga o ata i luga o le faiʻai i amioga faʻafeusuaiga a tagataFaʻamuamua i le Neuroscience Tagata10402https://doi.org/10.3389/fnhum.2016.00402.

  • GolaM.Upega TafailagiM.SeasoniG.Lew-StarowiczM.KossowskiB.WypychM.(2017). Pe mafai ea ona avea vaisu ma vaisu? O se suʻesuʻega a le MMRI o tagata o loʻo sailia togafitiga mo faʻafitauli o faʻaaogaina ponokalafiNeuropsychopharmacology42(10), 2021-2031https://doi.org/10.1038/npp.2017.78.

  • GromanSMJamesAS, & JentschJD (2009). Leaga tali tali: I le fesoʻotaʻiga i le va o vailaʻau faʻasauā ma faʻalogo utiuti / hyperactivity faʻaletonuNeuroscience & Biobehavioural Iloiloga33(5), 690-698https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2008.08.008.

  • HaldGM (2006). Itupa eseesega i ponokalafi taumafaina i talavou talavou tamaʻitaʻi heterosexual tagata matutua DenmarkFaʻamatalaga o amioga tau feusuaiga35(5), 577-585https://doi.org/10.1007/s10508-006-9064-0.

  • KertzmanS.LowengrubK.FesoasoaniA.VainderM.KotlerM., & DannonPN (2008). Alu - leai-alu faʻafiafiaga i pathological gamblersSuesuega Tomai Faapitoa161(1), 1-10https://doi.org/10.1016/j.psychres.2007.06.026.

  • KluckenT.Wehrum-OsinskyS.SchweckendiekJ.KruseO., & LeleiR. (2016). Fesuiaiga o le manava oona ma le fesoʻotaʻiga i totonu o mataupu e iai amioga mataga tau feusuaʻigaLe Journal of Sexual Medicine13(4), 627-636https://doi.org/10.1016/j.jsxm.2016.01.013.

  • koberH.LacadieCMWexlerIAMalisonRTmisiaR., & PotenzaMN (2016). Gaioiga faia i le taimi o cocaine manaʻo ma petipetiga uunaiiga: O se suʻesuʻega fMRINeuropsychopharmacology41(2), 628-637https://doi.org/10.1038/npp.2015.193.

  • KukaA. (1988). Faʻafeiloaʻi i le va o P300 ma gaioiga-fesoʻotaʻi gafatia: O se tali ia VerlegerSuesuega Faʻataʻitaʻi27(1), 51-58https://doi.org/10.1016/0301-0511(88)90005-1.

  • KoA.Zilcha-ManoS.FogelYAMikuliniM.ReidRC, & PotenzaMN (2014). Psychometric atinaʻe o le faʻafitauli ponokalafi faʻaaogaina fuaFaʻafeiloaʻiga Faʻaleaga39(5), 861-868https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2014.01.027.

  • KowalewskaE.GrubbsJBPotenzaMNGolaM.LapisiM., & KrausSW (2018). Neurocognitive mechanisms i amioga mataga tau feusuaigaRipoti o le soifua maloloina o le taimi nei10(4), 255-264https://doi.org/10.1007/s11930-018-0176-z.

  • LaierC., & faʻailogainaM. (2014). Faʻailoga faʻamaoniga ma iloiloga faʻavae i mea e mafua ai le faʻataunuʻuina o le cybersex mai se mafaufauga-amio amioFeusuaiga feusuaiga & Faamalosia21(4), 305-321https://doi.org/10.1080/10720162.2014.970722.

  • LaierC.PawlikowskiM.PekalaJ.AvanoaFP, & faʻailogainaM. (2013). Cyclesex addiction: O le faʻaosoosoina o lagona faʻafeusuaiga pe a matamata i ponokalafi ma e le o feusuaiga faʻafeusuaiga e faia ai le eseesegaLautusi o Faʻasalaga Faʻasalalau2(2), 100-107https://doi.org/10.1556/JBA.2.2013.002.

  • LaitiM.EuserASMunafòMR, & FrankenIH (2012). Faʻailogaina ole eletise ole faʻailoaina lelei o faʻatonuga e uiga ile vailaʻau: O se faʻataʻitaʻigaNeuroscience & Biobehavioural Iloiloga36(8), 1803-1816https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2012.05.001.

  • LuijtenM.MachielsenMWVeltmannDJHesterR.de HaanL., & FrankenIH (2014). Iloiloga faʻaletausaga o suʻesuʻega a le ERP ma le fMRI e suʻeina le faʻalavelave faʻalavelave ma le gaioiga o mea sese i tagata e faʻalagolago i mea ma vaisu amiogaTusi o tala o le Psychiatry & Neuroscience39(3), 149-169.

  • MeerkerkGJEijndenRJVD, & GarretsenHF (2006). Faʻatagaina le faʻaaogaina o le initaneti: O mea uma lava e uiga i feusuaiga!CyberPsychology & Amioga9(1), 95-103https://doi.org/10.1089/cpb.2006.9.95.

  • MeuleA.LutzA.VögeleC., & KublerA. (2012). Meaʻai manaʻomia faʻailogaina 'eseʻesega i le va o tagata manuia ma le manuia taumafaiga ma tagata e leʻo taumafaina meaʻai. Faʻamaonia o Fesili Manaoga Fesili fesili i Siamanifiaʻai58(1), 88-97https://doi.org/10.1016/j.appet.2011.09.010.

  • MiedlSFtusiC., & PetersJ. (2014). O le manaʻoga faʻamalosia e le manaʻoga e faʻateleina ai le le gaioi e ala i suiga i faʻailoga taua i tagata taʻalo faʻafitauliJournal of Neuroscience34(13), 4750-4755https://doi.org/10.1523/JNEUROSCI.5020-13.2014.

  • NieuwenhuisS.Aston-JonesG., & CohenJD (2005). Faia o faʻaiuga, le P3, ma le locus coeruleus – norepinephrine systemFailautusi Faʻapitoa131(4), 510-532https://doi.org/10.1037/0033-2909.131.4.510.

  • NieuwenhuisS.YeungN.Van Den WildenbergW., & RidderinkhofKR (2003). Faʻafesoʻotaʻi le electrophysiological of anterior cingulate function i le alu / leai-alu galuega: Aʻafiaga o tali feteʻenaʻi ma faʻataʻitaʻi ituaiga ituaigaFaʻalauiloa, Aʻafiaga, & Faʻataʻitaʻiga Neuroscience3(1), 17-26https://doi.org/10.3758/CABN.3.1.17.

  • PattonJHStanfordMS, & AfeaES (1995). Faʻavae factor o le fua ole malosi ole BarrattJournal of Clinical Psychology51(6), 768-774https://doi.org/10.1002/1097-4679(199511)51:6%3C768::AID-JCLP2270510607%3E3.0.CO;2-1.

  • PaulT.SchifferB.ZwargT.KrugerTHKaramaS.SchedlowskiM.(2008). Tali a le faiʻai i vaʻaiga feusuaʻiga i tamaloloa tane ma fafine tauataneFaʻafanua o Brain Tagata29(6), 726-735https://doi.org/10.1002/hbm.20435.

  • PotenzaMN (2008). Le neurobiology o faʻasolosolo faʻamalositino ma vaisu vailaʻau: O se aotelega ma fou iʻugaFaʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society B: Faʻataʻitaʻiga Faʻatura363(1507), 3181-3189https://doi.org/10.1098/rstb.2008.0100.

  • TataloN.SteeleVRStaleyC.SabatinelliD., & HajcakG. (2016). Tatalo ma al. (2015) faʻasalaga aupito fou o vaisu vaisuSuesuega Faʻataʻitaʻi120159-161.

  • RobinsonTE, & BerridgeKC (2008). O le faʻaosofia o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: O nisi o faafitauli oi ai neiFaʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society B: Faʻataʻitaʻiga Faʻatura363(1507), 3137-3146https://doi.org/10.1098/rstb.2008.0093.

  • RobinsonMJFFischerAMAhujaA.Le itiitiEN, & ManiatesH. (2015). Matafaioi o le "manaʻo" ma le "fiafia" i amioga faʻaosofia: Taʻalo faitupe, meaʻai, ma vailaʻau faʻasaina, i Neuroshieniti amio e faʻaosofia ai (itu. 105-136). ChamSpringer.

  • RossMWMånssonSA, & DanebackK. (2012). Faʻaauau, faʻamalosi, ma faʻamaonia le faʻalavelave faʻaaogaina le Initaneti i tane ma fafine SuetenaFaʻamatalaga o amioga tau feusuaiga41(2), 459-466https://doi.org/10.1007/s10508-011-9762-0.

  • SeokJW, & SohnJH (2015). Neural substrates o feusuaiga manao i tagata taʻitoʻatasi ma faʻafitauli amioga hypersexualFaʻasalalau i le Neuroscience o le Behavioral9321https://doi.org/10.3389/fnbeh.2015.00321.

  • SokhadzeE.StewartC.HollifieldM., & tasmanA. (2008). Faʻatatauga-faʻatinoina gaioiga suʻesuʻega o pulega faʻaletonu i se saoasaoa tali gaioiga i cocaine vaisuLautusi o Neurotherapy12(4), 185-204https://doi.org/10.1080/10874200802502144.

  • SpecchlerPAChaaraniB.HudsonKEPotoA.FoxeJJ, & GaravanH. (2016). Tali taofiofia ma vaisu vailaʻau: Mai faʻaaoga i le le amanaʻiaina, i Alualu i luma i faiʻai suʻesuʻega (Vol. 223, itu. 143-164). Elsevier.

  • LeleiR.KluckenT.PotenzaMNfaʻailogainaM., & moli matagiJ. (2018). O se malamalamaga o loʻo iai i le taimi nei i le amio a le tino o le amio le mama ma le faʻafefe o ponokalafiLipoti Neuroscience i le taimi nei5(4), 218-231https://doi.org/10.1007/s40473-018-0162-9.

  • SussmanCJHarperJMuʻameaJL, & FuainaP. (2018). Initaneti ma vitio taʻaloga ua fai ma vaisu: Suʻesuʻega, faʻamaʻi o le tino, ma le neurobiologyTamaiti ma Tamaiti Mafaufau Fomai Togafitiga27(2), 307-326.

  • SuB.YangL.WangGYWangS.LiS.CaoH.(2017). Aʻafiaga o fualaʻau-faʻafesoʻotaʻiga faʻatatau i tali tetee i le teteʻeina: O se pailate suʻesuʻega i tamaʻitaʻi heroin abstainersLe American Journal of Drug and Alcohol Abuse43(6), 664-670https://doi.org/10.1080/00952990.2017.1283695.

  • TiffanyST, & WrayJM (2012). O le taua o le falemaʻi o le naunau fualaʻauAnnals o le New Academy of Sciences1248(1), 1-17https://doi.org/10.1111/j.1749-6632.2011.06298.x.

  • VerbruggenF., & LoganGD (2008). Tali tali i le taofi-faʻailoga faʻatusaTrends in Sciences Sciences12(11), 418-424https://doi.org/10.1016/j.tics.2008.07.005.

  • LeoV.uafuTBBancaP.tagata tali faitotoʻaL.MorrisL.MitchellS.(2014). Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaigaPloS One9(7), e102419https://doi.org/10.1371/journal.pone.0102419.

  • WehrumS.KluckenT.KagererS.WalterB.HermannA.VaitlD.(2013). Itupa tutusa ma eseesega i le neural gaioiga o vaʻaia feusuaʻiga faaosofiaLe Journal of Sexual Medicine10(5), 1328-1342https://doi.org/10.1111/jsm.12096.

  • WiersRWBartholowBDvan den WildenbergE.FufuluC.IgilimaRCMESherKJ(2007). Faʻamaumauga faʻapitoa ma faʻatautaia ma le atinaʻega o amioga ua fai ma vaisu i talavou: O se toe iloiloga ma se faʻataʻitaʻigaPharmacology Biochemistry ma Amioga86(2), 263-283https://doi.org/10.1016/j.pbb.2006.09.021.

  • ZhaoX.LiuX., & MaeJH (2017). Tali tama ulaula 'amio ma faiʻai tali atu i le faʻasolosolo sikaleti faʻatupuina i se lua-filifiliga oddball faʻataʻitaʻigaTusi o talaaga o le mafaufau32(4), 172-181https://doi.org/10.1027/0269-8803/a000195.

  • ZhouZHYuanGZYaoJJLiC., & ChengZH (2010). O se suʻesuʻega gafatia e ono tutupu i le faʻalavelave e le lelei le pulea o le inhibitory i tagata taitoatasi e faʻaaogaina le InitanetiActa Neuropsychiatrica22(5), 228-236https://doi.org/10.1111/j.1601-5215.2010.00444.x.

  • ZhuTMLiH.JinRJZhengZ.LuoY.YeH.(2012). Aafiaga o le electroacupuncture tuʻufaʻatasi psycho-fesoʻotaʻiga i luga o le mafaufau o le faʻatino ma mea e fesoʻotaʻi gafatia P300 ma le le tutusa mea i tagata mamaʻi ma vaisu i le initanetiSaini Saini o le Faʻasoifua Faʻatekonolosi18(2), 146-151https://doi.org/10.1007/s11655-012-0990-5.

  • ZilverstandA., & GoldsteinRZ (2020). Toʻalua faʻataʻitaʻiga o vaisu o fualaʻau: O le faʻaletonu o le tali atu i le teteʻe ma le faʻaalia o le faʻaaogaina o le ata, i Faʻailoaina ma vaisu (itu. 17-23). Aoga Tausi.

  • ZungWW (1971). O se togi mea faigaluega mo faʻalavelave popolePsychosomatics: Tusi o Faʻatalanoaga ma Fesootaʻiga ole Mafaufau12(6): 371-379https://doi.org/10.1016/S0033-3182(71)71479-0.

  • ZungWWRisatiCB, & puʻupuʻuMJ (1965). O le fua o le faʻanoanoaga mo oe lava i se falemaʻi i fafo atu: O isi faʻamaonia o le SDSFaletusi o le Kolisi Faapitoa13(6), 508-515https://doi.org/10.1001/archpsyc.1965.01730060026004.