Faʻamatalaga o le le mautonu ma isi mea faʻapitoa e vavalalata i le faʻafiafiaga ma le le faʻaaogaina o le ponokalafi i le initaneti (2019)

J Behav Addict. 2019 Me 23: 1-11. Pule: 10.1556 / 2006.8.2019.22.

Antons S1, Mueller SM1, Wegmann E1, Trotzke P1, Schulte MM1, M. M1,2.

TULAGA MA MANATU:

Faʻaaogaina le Initaneti Faʻataʻitaʻiga (IP) faʻaaogaina e talanoaina o se maʻi faʻafitauli tele. Ona o lona natura sili ona tauia, o le IP o se tauvaga muamua mo amioga ua fai ma vaisu. Ae ui i lea, e le o tagata taʻitoʻatasi e atiaʻe se mamanu faʻaaogaina le tulafono. O le mea moni, o le toʻatele o tagata e faʻaaogaina le IP faʻafiafiaga. O faʻalavelave faʻapipiʻi o le Impulsivity ua faʻamautuina e avea ma tagata faʻalauiloaina amioga faʻafeusuaiga. E le o manino pe o nei faʻatulagaga e le aʻafia ai le tino e patino mo le faʻaaogaina o le IP le tulafono poʻo le faia foi o se vaega i faʻafiafiaga ae masani ona faʻaalia. I totonu o lenei suʻesuʻega, sa matou suʻesuʻeina ai lagona tuʻinanau (faʻaletonu le mafaufau, tolopoina o le faʻaaogaina, ma le mafaufau), naunau i le IP, uiga faaalia e uiga i le IP, ma faiga masani i tagata taʻitoʻatasi ma faʻafiafiaga, taimi faʻafiafia-masani, ma le faʻaaogaina IP.

METHODS:

O le aofaʻi o 1,498 male tamaʻitaʻi tane na auai i se suʻesuʻega i le initaneti. Vaega o tagata taʻitoʻatasi ma faʻafiafiaga faʻafiafiaga faʻapitoa (n = 333), faʻafiafiaga-faʻaaoga soo (n = 394), ma le faʻatonutonu faʻaaogaina (n = 225) o le IP na faʻailoa mai e masini siaki.

TULAFONO:

O le faʻanoanoa ma uiga e uiga i le IP faʻapea foʻi le tuai o le faʻasalaga ma le faʻaaogaina o uiga masani ma fesuisuiai e eseese lava i le va o vaega. O tagata taʻitoʻatasi e leʻi faʻaaogaina le tulafono na latou faʻaalia ai le maualuga o togi mo le naunau, le gauai le mafaufau, tolopo le tosoina, ma le le lelei o le taulimaina, ma togi maualalo mo le taulimaina o galuega ma le manaʻomia mo le suʻega. O faʻafiafiaga-e masani ona faʻaaogaina e le aufaʻataulaga le uiga sili ona lelei i le IP. O masini ma le le faʻaaogaina o le faʻalauiloaina e leʻi eseese i le va o vaega.

TALANOAGA MA FAAIUGA:

O taunuʻuga e iloa ai o nisi vaega o le le mautonu ma isi mea faʻapitoa e pei o le naunau ma le uiga le lelei o uiga patino mo tagata e le tulafono tulafono IP. O taunuʻuga e ō gatasi ma faʻataʻitaʻiga i faʻafitauli faʻaogaina faʻainitaneti faʻainitaneti ma amioga ua fai ma vaisu.

KEYWORDS: Initaneti ponokalafi faʻaaoga le atoatoa; amioga ua fai ma vaisu; amioga mataga faʻamalosi; amioga le mafaufau

PMID: 31120316

FAIA: 10.1556/2006.8.2019.22

tua

Kafka (2010) faʻatulagaina le uiga e le masani ai le "maʻi feusuaʻi" (HD) o se vaega e aofia ai i le lomiga lona lima Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga (DSM-5; American Psychiatric Association [APA], 2013). E le gata i lea, o le uiga feusuaʻiga ua faʻatulagaina mo le aofia ai o le le atoatoa o le faʻafeusuaiga o amio i totonu ole ICD-11 (Grant et al., 2014). O le vaega ua fautuaina e faʻaalia i se faʻaauau faifai pea o le le mafai ona pulea le malosi, toe faʻaalia o lagona feusuaiga, po o faʻamalosiaga e mafua ai amioga faʻafeusuai e mafua ai le tele o mafatiaga po o faʻaletonu i vaega taua o le galue, mo se faataitaiga,Kraus et al., 2018). Ma le isi, o le suʻesuʻega e aofia ai le faʻaauauina o amio faʻafeusuaiga e ui lava i ni faʻafitauli matuia poʻo le le mauaina o se mea itiiti pe leai foi mai ai. O le le aofia i le suʻesuʻega o le faʻafitauli o le mafaufau e fesoʻotai i faʻasalaga amiolelei poʻo le le taliaina e uiga i tuʻinanauga, tuʻinanauga, poʻo amioga (feusuaiga)Kraus et al., 2018). O le mea sili, o le faʻavae o le HD (Kafka, 2010) e talitutusa ma le faʻavae ua fuafuaina mo amioga mataga tau feusuaʻiga. Ae ui i lea, o le tulaga ua fuafuaina o le HD e le manino le vavaeeseina o le siakiina ona o mafatiaga e fesootaʻi ma le amio saʻo e uiga i faigaaiga. E le gata i lea, latou te le o aofia ai le faʻaauauina o amioga tau feusuaiga e ui lava e itiiti le leai o se maliega mai ia te ia o se faitioga. O lenei suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai uiga talafeagai o amioga feusuaʻi, e pei o faailoga o le atuatuvale, o faʻamaoniga o faafitauli tau fesoʻotaiga vavave, ma amioga faʻafeusuai. Ina ia suesueina nei uiga, o se suesuega i luga o le initaneti sa faia i se toatele o le gagana Siamani, e aofia ai tamaitai ma alii.

O le tele o faʻamatalaga e uiga i le masani ai o amioga feusuaʻiga e faʻatapulaʻaina i tamaʻitaʻi, ae o loʻo maua pea i luga o faʻataʻitaʻiga o fafine ma tamaʻitaʻi e le o se tamaʻitaʻi tane (mo se iloiloga, vaʻai Montgomery-Graham, 2017). E foliga mai o amioga faʻafeusuaiga e taatele i alii nai lo tamaitai (Skegg, Nada-Raja, Dickson, & Paul, 2010; Walton, Cantor, Bhullar, & Lykins, 2017). Faʻamaumauga talu ai nei na faʻaalia e suʻega faʻatusa o fafine (n = 1,174) ma aliʻi (n = 1,151) maua ai o le 7% o fafine ma le 10.3% o aliʻi i le Iunaite Setete na faʻaalia tulaga talafeagai o le mafatiaga ma / pe faʻaletonu ona o faigata i le puleaina o faʻanaunauga, lagona, ma amioga (Dickenson, Gleason, Coleman, & Miner, 2018).

Cybersex o se faamalu mo le tele o gaoioiga tau feusuaiga i luga o le initaneti, mo se faataitaiga, o le ponoina o ponokalafi i luga o le initaneti (Wéry & Billieux, 2017). O le "triple-A engine" o loʻo faʻamatalaina ai le siitia o cybersex - e aofia ai le "Access-Affordability-Anonymity," o mea uma ia o le Initaneti ua sili atu ona faʻamaonia i taimi uma (Cooper, 1998). O le mea moni, o suʻega a sui e faailoa mai o le toʻatele o tagata (64% -70%) ma le kuata i le tolu o fafine (23% -33%) ua matamata i ponokalafi i le tausaga talu ai (Grubbs, Kraus, & Perry, 2018; Rissel et al., 2016). O faʻataʻitaʻiga o ponokalafi e eseese ma le itupa ma le matua, faatasi ai ma alii e sili atu nai lo fafine (Janghorbani & Lam, 2003; Træen, Nilsen, & Stigum, 2006).

O amioga faʻafeusuaiga ma uiga o faʻafitauli afaina e masani ona fesootai. Tasi suesuega muamua (Weiss, 2004) faʻatusatusa le faʻalavelave o le atuatuvale i totonu o se faʻataʻitaʻiga o faʻafeusuaiga e faʻafeusuaʻi tamaʻitaʻi (N = 220) ia 28%, faʻatusatusa i le fuafuaina maualuga o le 12% i le aofaʻi o aliʻi lautele. I le tuʻufaʻatasia, o iʻuga e taʻu mai ai le maualuga o le 28% –69% mo faʻalavelave faʻafuaseʻi o le mafaufau i amioga faʻafeusuaiga (Kafka & Hennen, 2002; Raymond, Coleman, & Miner, 2003; Weiss, 2004).

O amioga faʻafeusuaiga e masani lava ona faʻaalia e ala i le tele o faʻataʻitaʻiga o faʻamalama ma faʻasalaga, ma e mafai ona avea o se laasaga taufaʻasesega, mo se faʻataʻitaʻiga, e aloese mai le le lelei poʻo le atuatuvale (Reid, Kamuta, Spackman, & Willes, 2008). I le taimi nei, e foliga mai e leai se sootaga manino i le va o amioga feusuaʻi ma feusuaiga. Ae ui i lea, na i ai le talitonuga o le faateleina o le faʻaaogaina o ponokalafi e sau faatasi ma se fesoʻotaʻiga taua i le va o uiga tau feusuaʻiga mataga ma amioga faʻamausalaga mataga, aemaise lava pe a faʻaaogaina ponokalafi faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga (Hald, Malamuth, & Yuen, 2010). O le initaneti, ae maise lava i fesoʻotaʻiga moni o le olaga, faʻaauau pea le popole tele i totonu oa tatou sosaiete: O le 9.4% o fafine i le Iunaite Setete ua faʻasalaina i se vavalalata vavalalata, ao 16.9% o fafine ma 8.0% o tamaloloa ua faʻaleagaina feusuaiga e ese mai nai le faʻatagaina (Black et al., 2011).

Manatu

O lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai faafitauli faʻapitoa ma fesoʻotaiga faʻapitoa e fesoʻotai ma tulaga maualuga o le faʻamaoniga o le HD i tamaitai ma alii i le toʻatele o tagata Siamani. O suʻesuʻega faʻapitoa faʻatasi ai ma aʻafiaga o le atuatuvale; suʻesuʻega faʻapitoa i le tagata lava ia o ni mea taufaasese o feusuaiga ma amioga o feusuaiga. E faavae i suʻesuʻega talu ai (Kafka & Hennen, 2002; Raymond et al., 2003; Weiss, 2004) lea na faaalia ai le maualuga o le le fiafia o le atuatuvale i amioga feusuaʻi, na manatu ai o le maualuga o le faailoga o le HD e fesootaʻi ma tulaga maualuga o faʻafitauli faʻafitauli. E faʻavae i luga o faʻamatalaga muamua e mafai ona faʻasusuina amioga faʻafeusuaiga ma uiga feusuai feusuaiga (Hald et al., 2010), matou te fia vaʻai pe afai o faʻalagona ma amioga moni o le faʻamalosi o feusuaiga e fesootaʻi ma amioga feusuaʻi. E le gata i lea, o le faateleina o amioga tau feusuaʻiga na mafua ai ona valoia le maualuga o le faailoga o le HD. Talu ai ona o avanoa faʻaalia o le Initaneti (Cooper, 1998), matou te manatu foi o tulaga maualuga o le faʻamaoniga o le HD e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga o le faʻafefeteina o cybersex ma ponokalafi

O le faʻataʻitaʻiga muamua na aofia ai N = 2,069 tagata taʻitasi (n = 896 fafine, n = 28 leai faʻamatalaga; tagaʻi i le Ata 1).

igoa matua aveese

Ata 1. Totogiina o tagata auai

O le faataitaiga mulimuli na aofia ai N = 1,194 tagata taʻitasi [n = 564 fafine, tausaga: M = 33.83 tausaga, faʻasesega masani (SD) = 15.25; n = 630 tamaloloa, tausaga: M = 50.52 tausaga, SD = 19.34] o ai na faʻamaeʻaina fesili. Faʻamatalaga mai le numera o tagata auai e tatau ona tuʻuʻesea mai auʻiliʻiliga: n = 687 e leʻi maeʻa le fesili ma n = 188 na laiti ifo i le 18 tausaga pe na le taʻua foi o latou tausaga. O le averesi tausaga o tagata na auai o le 32.99 (SD = 10.78) tausaga. Tolu sefulu ma le lua pasene na lipotia mai ua latou oʻo atu i le tulaga iunivesite ulufale i tulaga o aʻoaʻoga. O le toʻatele na faʻailoa mai latou o tamaʻitaʻi (83%), toʻaitiiti na lipotia mai o le aʻoaʻoina o faʻaipoipoga (13%), ae naʻo le 4% na faʻailoa mai o latou o le tauatane. O le toʻatele o tagata na auai e leʻi faʻaipoipo (75%); ae ui i lea, tusa o le 70% na i ai i se mafutaga. I le iuga, 60% o tagata na auai e leai ni fanau (Laulau 1).

laulau

Laulau 1. Fuainumera faʻamatala

 

Laulau 1. Fuainumera faʻamatala

Sociodemographic variablesN%
Aʻoaʻoga (leai se aʻoga / aʻoga lua / aʻoga i le taimi nei / aʻoga ulufale / aʻoga ulufale)15/107/385/383/3041/9/32/32/26
Faʻasalaga faʻafeusuaiga (tamaʻitaʻi / fafine / faʻafeusuaʻiga)987/162/4583/13/4
Tulaga o le aiga (nofo toatasi / faaipoipo / teteʻa pe vavaeeseina / nofofua)756 / 300 / 128 / 1063 / 25 / 11 / 1
Paʻaga (leai se paaga / paaga e itiiti ifo nai lo le tausaga / faʻatasi ma paaga i luga o le tausaga)364/115/71530/10/60
Numera o tamaiti (0 / 1 / 2 / 3 / ≥4)719/185/198/66/2660/15/17/6/2
taualumaga

Sa matou taitaia se suʻesuʻega i le initaneti e uiga i le faitau aofai Siamani. O faʻamaumauga na aoina e ala i le faʻaaogaina o le SoSci-Survey, o se avanoa e leai se totogi, faʻasalalauga i le initaneti. O se fesoʻotaʻiga i luga o le 'upega tafaʻilagi na tuʻuina i luga o faʻamaumauga fesoasoani a le tagata lava ia mo amioga feusuaʻiga ma' upega tafaʻilagi faʻasalalau faʻasalalau ma auina atu i faʻafesoʻotaʻiga patino ma le lisi o le Falemeli o le University of Hildesheim, Siamani. E le gata i lea, o nusipepa i luga o le initaneti na lomia tala e uiga i le suesuega ma aofia ai se sootaga i totonu ia latou tusiga. O nisi o upega tafaʻilagi e aofia ai le fesoʻotaʻiga o loʻo faʻamalamalama manino mai ai o "sex addicts" sa sailia. Na tuʻuina atu e le au auai a latou maliega faʻamaonia ma mafai ona tuʻuina atu a latou faʻamatalaga faʻamatalaga mo nisi suʻesuʻega i le faaiuga.

Fua
Initaneti Faʻataʻitaʻiga Faʻaleagaina-19 (HBI-19)

I lenei suʻesuʻega, o le gagana Siamani o le HBI-19 (Reid, Garos, Kamuta, & Coleman, 2011) na faʻaaogaina e iloilo ai le maualuga o faʻamaoniga o le HD. O ana mea 19 e faʻavae i luga o le faʻavae na faʻatulagaina mo le faʻaogaina o HD ile DSM-5 (Kafka, 2010). O tali i mea e faamaumauina i luga ole laʻasaga 5-point Likert mai le 1 (aua lava nei) i le 5 (masani lava). O se vaega muamua o le tipi o le ≥53 na faʻatulagaina i luga o le faavae o faʻataʻitaʻiga e lua ma faʻataʻitaʻiga e lua (control)Reid et al., 2011), ae mulimuli ane na teena i luga o le faavae o se faʻataʻitaʻiga tele (Bőthe et al., 2018).

Fesili ole Soifua Maloloina ole Soifua Maloloina (PHQ-9)

Ina ia iloiloina ni faʻafitauli faʻafitauli, matou te faʻaaogaina le gagana Siamani o le PHQ-9 (Kroenke & Spitzer, 2002; Löwe, Kroenke, Herzog, & Gräfe, 2004). O ana mea e iva e faavae i luga o le DSM-5 faʻafanua (APA, 2013) mo le faʻafitauli tele o le atuatuvale. E fesiligia tagata maʻi pe na latou iloa le lisi o faʻamaoniga i le past 2 vaiaso. I lenei suʻesuʻega, matou te iloiloina le PHQ-9 i le lautele. O tali ua maua i luga o le fuainumera 4-point Likert ma o mai mai le 0 (e leo mea uma) i le 3 (toetoe o aso uma), tuʻuina atu se numera o le numera o le 0-27. O le togi o mea e mafai ona faauigaina o se fua o le mamafa (Kroenke & Spitzer, 2002).

Suʻega Faʻapitoa ole Tupulaga Ipu (s-IATsex)

O faʻafitauli o faʻafitauli tau fesoʻotaʻiga i luga o le cybersex na faʻaaogaina e ala i le faʻaaogaina o se suiga o s-IATsex (Brand et al., 2011). O faʻamaumauga o loʻo tusia i luga ole laʻasaga 5-point Likert mai le aua lava nei i masani lava.

Feusuaiga

O lenei fesili na fuafuaina e le tagata lava ia na suʻesuʻeina ai amioga tau feusuaiga a tagata auai ma aofia ai mea e uiga i le matua, tulaga tau feusuaiga, le tele o feusuaʻiga (TSO) na vaʻaia e le masturbation ma ua masani i se paʻaga, faʻaaogaina o ponokalafi, tulaga vaʻaia, ma le numera o paʻaga tau feusuaʻiga tausaga. O isi fesili na fesiligia pe na auai tagata auai "i le faamalosia o se tagata e faia ni faiga feusuaiga?" Po o "ua faamalosia ai se tagata e faia ni feusuaiga?"

Suʻesuʻega faʻamaumauga

O faʻamaumauga uma na faia i le SPSS version 24 (IBM® Corporation, Armonk, NY, ISA) mo Windows. Na faia suʻega faʻamaumauga i le faʻaaogaina tutoʻatasi t-o faʻamatalaga poo suega a Fisher mo faʻamaumauga eseese ma laulau e sili atu nai lo le 2 × 2.

O suʻesuʻega faʻapitoa o le faʻaogaina o laina ole laina ole vaʻai na faʻaaogaina e suʻeina ai le fesoʻotaʻiga i le va o ni faʻafitauli o le atuatuvale (e fuaina i le PHQ-9) ma le feusuaʻiga (HBI-19) faʻatasi ma le itupa e fai ma sui o le sui. O le PHQ-9, e pei o se fesuiaʻiga, na faʻatotonugalemu. O se fegalegaleaiga faʻatautaia na faia e ala i le faʻateleina o le fesuiaiga o le faʻaogaina o faʻafitauli o le faʻafitauli ma le itupa. Suiga i le fua faʻatatau (ΔR2) sa faʻaaogaina e iloilo ai le taua o le faʻatalatalanoaga i le va o le atuatuvale ma le feusuaʻi. O aʻafiaga fefaʻasoaaʻi e faʻaalia i auala faigofie. O mea maualalo maualalo mo fuainumera e faʻatatau mo mataupu ei ai tulaga taua 1 SD i lalo o le uiga o le vaega, o tau maualuga e faʻatatau mo matāʻupu ma tulaga taua 1 SD luga o le uiga o le vaega.

Amio Taualoa

O suʻesuʻega na faia e tusa ai ma le Tautinoga a Helsinki. Na faamaonia le suʻesuʻega e le Komiti Faʻafoe o le Falemaʻi a Hannover. Na logoina tagata auai uma e uiga i le suʻesuʻega ma i latou uma sa malilie i ai e faʻatagaina.

Faatusatusaga i le va o tamaʻitaʻi

O se faatusatusaga o sikeri HBI-19 i le va o alii (M = 50.52, SD = 19.34) ma fafine (M = 33.82, SD = 15.25) faʻaalia sili maualuga togi i aliʻi, t(1,174) = 16.65, p <.001, d = 0.95. Na tuʻuina mai le togi -oti togi togi o le 53 mo le HBI-19 (Reid et al., 2011) ae na iu ina fesiligia (Bőthe et al., 2018). Afai o le a le i ai le togi tuai, o le ai ai se numera tele o tamaitai ma alii na faʻaalia ai le maualuga o le faʻamaoniga o le HD. Aotelega o N = 360 tagata taʻitasi (n = 74 pe 13.1% o fafine; n = 286 poʻo le 45.4% o aliʻi) na maua le togi faʻaiʻu HBI-19 a itiiti mai e 53; o totoe n = 834 tagata taʻitasi (n = 490 fafine; n = 344 tamaloloa) na maua le togi o le HBI-19 Σ <53 (Laulau 2).

 

laulau

Laulau 2. Faatusatusaga i le va o tamaʻitaʻi

Laulau 2. Faatusatusaga i le va o tamaʻitaʻi

Esetamaitaitagata
NM (SD)NM (SD)Fuainumera o suʻegap tāuaFua faʻatupulaia (d)
HBI-1956433.82 (15.25)63050.52 (19.34)t(1,174) = 16.65<.0010.950
PHQ56416.76 (5.19)63015.42 (5.13)t(1,192) = -4.491<.0010.270
S-IATsex56415.44 (6.73)62926.91 (11.78)t(1,018) = 20.9<.0011.121
Taumafa ponokalafi5491.05 (3.06)6176.64 (11.98)t(705) = 11.194<.0010.657
TSO-malamalama i se paʻaga5581.55 (2.85)6222.64 (5.51)t(953) = 4.322<.0010.252
TSO-masturbation5553.01 (5.69)6267.87 (9.63)t(1,034) = 10.688<.0010.623
Aofaʻi o paaga feusuaʻiga i le tausaga talu ai5622.77 (10.42)6266.01 (19.09)t(987) = 3.683<.0010.208
ioeioe
Feusuaiga faamalosi tino56424630117χ2(1) = 58.563<.001
Feusuaʻiga feusuaʻi564119630373χ2(1) = 178.374<.001

tusi. SD: faʻasologa masani; HBI-19: Faʻamaumauga o le Faʻaleagaina o Agafesoʻotaʻi fuaina o amioga feusuaʻi; PHQ-9: fuainumera o le Questionnaire Health Questionnaire-9 fuaina o faʻafitauli faʻafitauli; s-IATsex: togi o le poto masani ile Initaneti Faʻailogaina le feusuai i le feusuaʻiga telefoni feaveaʻi; TSO-coitus: fuainumera o tafaoga faʻafeusuaiga ua masani ma se paʻaga; TSO-masturbation: numera o le aofaʻiga o tafaoga faʻafeusuaiga na maua e ala i le faʻaleagaina.

I lenei suʻesuʻega, na faʻaalia e vaega e lua le maualuga o le faʻafitauli o le faʻafitauli i tamaloloa, o le aofaʻi o le PHQ-9 (fafine, M = 15.41, SD = 5.12; tamaloloa, M = 16.76, SD = 5.19) faʻailoa mai o itupa uma na faʻaalia feololo ma ogaoga auga o le faʻanoanoaga, t(1,192) = -4.491, p <.001, d = 0.27. Ono sefulu tasi pasene o fafine ma 49% o tamaloloa na lipotia mai e feololo pe ogaoga faʻailoga o le faʻanoanoaga.

I le averesi, na lipotia e alii le faʻaaogaina o le 6.64 Hr (SD = 11.98) o ponokalafi taumafa i le vaiaso ua tuanaʻi faʻatusatusa i le 1.05 hr (SD = 3.06) i fafine, t(705) = 11.194, p <.001, d = 0.657. E le gata i lea, na lipotia mai e tamaloloa le iai o se maualuga maualuga o TSO ma se paʻaga (M = 2.64, SD = 5.51) faʻatusatusa i fafine (M = 1.55, SD = 2.85), t(953) = 4.322, p <.001, d = 0.252, faʻapea foʻi ma le maualuga TSO e ala i le faʻaaloalo i aliʻi (M = 7.87, SD = 9.63) faʻatusatusa i fafine (M = 3.01, SD = 5.69), t(1,033) = 10.688, p <.001, d = 0.623. E le gata i lea, na lipotia mai e aliʻi le tele o paʻaga feusuaʻi i le tausaga talu ai (M = 2.77, SD = 10.42), faʻatusatusa i fafine (M = 2.77, SD = 10.42), t(978) = 3.683, p <.001, d = 0.208. O le mea lava lea e tasi na maua mo le faʻafitauli o fesoʻotaʻiga i luga ole initaneti, lea na oʻo ai foʻi i tamaloloa togi maualuluga atu nai lo fafine, t(1,018) = 20.9, p <.001, d = 1.121.

I tama uma e lua, sa i ai se numera tele o tagata taitoatasi na lipotia mai manatu valea o amioga feusuai. E uiga i le 30% o fafine (n = 119) ma le 60% o aliʻi na lipotia mai latou te faʻaosofia le faʻamalosia o se tasi e faia feusuaʻiga, χ2(1) = 178.374, p <.001. E le gata i lea, o tamaloloa na tele lava ina masani ona faia amioga faʻamalosi faʻamalosi, χ2(1) = 58.563, p <.001. E tusa ma le 20% o aliʻi (n = 117) ma le 4% o fafine (n = 24) lipotia na faʻamalosia se tasi e faia feusuaʻiga.

Iloiloga autu

Faʻasalalauga i le va o fesuiaiga o loʻo faʻaalia i le Lisi 3. O se iloiloga faʻavasegaina o le faʻavasegaina o faʻamaoniga o le atuatuvale (PHQ-9 e pei o le vavalo), tane (faʻataʻitaʻiga), ma le maualuga o le faʻamaoniga o le HD (HBI-19). I le laasaga muamua, o le numera a le PHQ-9 na faʻamatalaina ai le 8.4% o le HBI-19 faʻatusatusaga sikoa, F(1, 1192) = 110.2, p <.001. I le sitepu lona lua, o le itupa na taʻitaʻia ai i se faʻaopoopoga taua o le eseesega faʻamatalaga, ΔR2 = .222, ΔF(1, 1191) = 381.52, p <.001. Le faʻafesoʻotaʻiga o le PHQ-9 aofaʻi togi ma itupa faʻateleina eseesega faʻamatalaina, ΔR2 = .009, ΔF(1, 1190) = 15.11, p <.001. I le aotelega, o le regression faataitaiga na taua ma faʻamatalaina 31.5% eseesega o le HBI-19 aofaʻi togi, R2 = .315, F(3, 1190) = 182.751, p <.001.

laulau

Laulau 3. Faʻasalaga ma Cramer's V

Laulau 3. Faʻasalaga ma Cramer's V

PHQ-9S-IATsexFaiga masani o amio feusuaiTausiga masani feusuaigaTSO-masturbationTSO-ma se paʻagaTaumafa ponokalafiNumera o paʻaga (tausaga ua tuanaʻi)
PHQ-9-
S-IATsex.171 **-
Faiga masani o amio feusuai.123.451 **-
Tausiga masani feusuaiga.116.377 **.326 **-
TSO-masturbation.064.429 **.368 **.328 **-
TSO-ma se paʻaga-O150.180 **.183.226 *.356 **-
Taumafa ponokalafi.030.454 **.452 **.336 **.330 **.158 **-
Numera o paʻaga (tausaga ua tuanaʻi).004.174 **.245 *.244 **.208 **.481 **.254 **-

Manatua. Bivariate Pearson faʻamaopoopoina o fua faʻatatau. Cramer's V sa faʻaaogaina pe afai e iai ni suiga faʻapitoa. PHQ-9: fuainumera o le Questionnaire Health Questionnaire-9 fuaina o faʻafitauli faʻafitauli; s-IATsex: togi o le poto masani ile Initaneti Faʻailogaina le feusuai i le feusuaʻiga telefoni feaveaʻi; TSO-masturbation: numera o le aofaʻiga o tafaoga faʻafeusuaiga na maua e ala i le faʻaleagaina.

*p <.05 (asymptotic uiga; lua-siʻusiʻu). **p <.01 (asymptotic uiga; lua-siʻusiʻu).

O se iloiloga lona lua o le iloiloga o tulafono faatonutonu mo mafaufauga o le feusuaiga (e pei o se tagata vavalo), o le ituaiga tagata (tagata taʻalo), ma le maualuga o le faʻamaoniga o le HD (HBI-19) na fuafuaina. I le laasaga muamua, o faʻataʻatiaga o feusuaʻiga faʻafeusuaiga na faʻamatalaina 11.3% o le HBI-19 faʻatusatusaga sikoa, F(1, 1192) = 151.96, p <.001. I le sitepu lona lua, o le itupa na taʻitaʻia ai i se faʻaopoopoga taua o le eseesega faʻamatalaga, ΔR2 = .111, ΔF(1, 1191) = 161.1, p <.001. O le fesoʻotaʻiga o le PHQ-9 aofaʻi togi ma itupa e leʻi taʻitaʻia ai i se taua eseesega faʻamatalaga, ΔR2 <.001, ΔF(1, 1190) = 0.04, p = .834. I le aotelega, o le regression faataitaiga taua ma faʻamatalaina 21.9% eseesega o le HBI-19 aofaʻi togi, R2 = .219, F(3, 1190) = 111.09, p <.001.

O le tolu o iloiloga o le puleaina o tulafono faatonutonu mo amioga o le feusuaiga (pei o se tagata vavalo), ituaiga (tagata taʻalo), ma le maualuga o le faʻamaoniga o le HD (HBI-19) na fuafuaina. I le laasaga muamua, o uiga o feusuaʻiga faʻafeusuaiga na faʻamatalaina 6.8% o le HBI-19 sikoa pasene eseese, F(1, 1192) = 87.2, p <.001. I le sitepu lona lua, o le itupa na taʻitaʻia ai i se faʻaopoopoga taua o le eseesega faʻamatalaga, ΔR2 = .146, ΔF(1, 1191) = 220.38, p <.001. Le fefaʻasoaaʻi o le PHQ-9 aofaʻi togi ma itupa e leʻi taʻitaʻia i se taua eseesega faʻamatalaga ΔR2 = .003, ΔF(1, 1190) = 4.69, p = 0.031. I le aotelega, o le regression faataitaiga na taua ma faʻamatalaina 21.7% eseesega o le HBI-19 aofaʻi togi R2 = .217, F(3, 1190) = 109.78, p <.001.

Faʻaopoopoina suʻesuʻega o tulafono faatonutonu faʻaogaina e faʻaaogaina e pei o faʻamatalaga faigata telefoni feaveai, TSO na aʻafia e ala i masturbation poʻo se paaga, taimi e faʻaumatia ai ponokalafi, ma le aofaʻi o paaga faaipoipo i le tausaga talu ai, ituaiga (matai), ma tulaga maualuga o le faʻamaoniga o le HD (HBI-19) na fuafuaina. O le laasaga muamua i isi faʻataʻitaʻiga uma e taʻitaʻia ai le taua o le HBI-19 sikoa eseese. E le gata i lea, i le laasaga lona lua, o le itupa o le tagata auai na taʻitaʻia ai le tele o le eseesega o faʻamatalaga i faʻataʻitaʻiga uma. I le aotelega, o le eseesega o faataitaiga o le puleaina o mea taua uma. I le laasaga lona tolu, o fegalegaleaiga na taua i faafitauli tau feusuaʻiga i luga o le cybersex, na feagai le TSO ma se paʻaga poʻo se faʻasalaga, taimi o ponokalafi, ae le o le numera o paaga i le tausaga talu ai. O isi faʻataʻitaʻiga mo suʻesuʻega uma faʻaleaʻopoʻomaga e mafai ona faʻaalia i le Laulau 4. O faʻafesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga o loʻo faʻaalia i faʻamaumauga faigofie i luga ole Ata 2. O iloiloga faʻasalalau suʻesuʻeina feeseeseaiga i le va o tulaga o le faʻamaoniga o le HD ma le amio feusuaʻi, e pei o le vavaeeseina e le itupa o le tagata auai. I fafine, o faʻamalamalamaga taua ma tulaga maualuga o le faʻamaoniga o le HD e mafai ona vaaia i gaioiga faʻafeusuaiga faatausala (r = .267, p <.001), taimi o ponokalafi faʻaaogaina (r = .429, p <.001), ma le TSO-masturbation (r = .461, p <.001). I tamaloloa, e leai se taua faʻavasegaina i le va o tulaga o le HD faʻamaoniga faigata ma paʻaga feusuaʻiga gaioiga (r = .075, p <.001), ma taua ae faʻavaivaia fesoʻotaʻiga ma ponokalafi taumafainar = .305, p <.001), ma le TSO-masturbation (r = .239, p <.001). Sa matou fuafuaina Fagotaga ' z ia iloilo le taua o le eseesega i le va o le tuufaatasiga o le aofai. Faatusatusaga i le va o faʻamaoniaga o tulaga maualuga o le faʻamaoniga o le HD ma le faʻafeusuai o feusuaiga (z = .3.4, p <.001), ponokalafi taumafainaz = .2.44, p = .007), ma le TSO-masturbation (z = .3.1, p = .001) faʻailoa mai e sili atu le maualuga faʻatasiga i fafine faʻatusatusa i tamaloloa.

laulau

Laulau 4. Iloiloga faʻaletagata faʻaleaogaina ma le HBI-19 aofaʻi aofaʻi o le fesuiaiga faʻalagolago

Laulau 4. Iloiloga faʻaletagata faʻaleaogaina ma le HBI-19 aofaʻi aofaʻi o le fesuiaiga faʻalagolago

faʻataʻitaʻigaβtp
Aafiaga autuPHQ-90.3514.6<.001
itupa-0.47-19.6<.001
FegalegaleaigaPHQ-9 × Ira-0.09-3.89<.001
Aafiaga autuFaiga masani o feusuaiga0.207.04<.001
itupa-0.35-12.63<.001
FegalegaleaigaFaʻasalaga o feusuaiga faʻasolosolo × Itupa-0.01-0.21.834
Aafiaga autuGaluega o feusuaiga0.216.67<.001
itupa-0.38-14.22<.001
FegalegaleaigaGaluega o feusuaʻiga × Itupa0.072.17.031
Aafiaga autuS-IATsex0.7428.57<.001
itupa-0.05-2.02.043
FegalegaleaigaS-IATsex × Gender0.063.0.006
Aafiaga autuTSO-poto masani ma se paʻaga0.196.0<.001
itupa-0.41-16.0<.001
FegalegaleaigaTSO-poto masani ma se paaga × Gender0.134.08<.001
Aafiaga autuTSO-masturbation0.3612.19<.001
itupa-0.32-12.16<.001
FegalegaleaigaTSO-masturbation × Ira0.155.37<.001
Aafiaga autuNumera o paʻaga (tausaga ua tuanaʻi)0.247.8<.001
itupa-0.41-15.84<.001
FegalegaleaigaNumera o paʻaga (tausaga ua teʻa) × Ira0.061.84.066
Aafiaga autuTaumafa ponokalafi (taimi)0.6111.36<.001
itupa-0.24-7.74<.001
FegalegaleaigaTaumafa ponokalafi (taimi) × Itupa0.367.01<.001

Manatua. PHQ-9: fuainumera o le Questionnaire Health Questionnaire-9 fuaina o faʻafitauli faʻafitauli; s-IATsex: togi o le poto masani ile Initaneti Faʻailogaina le feusuai i le feusuaʻiga telefoni feaveaʻi; TSO-coitus: fuainumera o tafaoga faʻafeusuaiga ua masani ma se paʻaga; TSO-masturbation: numera o le aofaʻiga o tafaoga faʻafeusuaiga na maua e ala i le faʻaleagaina.

igoa matua aveese

Ata 2. Faʻamasi faigofie. Manatua. O mea maualalo maualalo mo fesuiaiga o fua faʻatatau mo mataupu ei ai tulaga taua 1 SD i lalo ifo o le taua ma maualuga maualuga o le vaega o fua faatatau mo mataupu ei ai tulaga taua 1 SD luga o le uiga o le vaega. PHQ-9: togi o le Questionnaire Health Questionnaire-9 fuaina o faʻafitauli faʻafitauli. S-IATsex: togi o le poto masani ile Initaneti Faʻailogaina le feusuai o feusuaiga i le telefoni feaveai. TSO-coitus: fuainumera o tafaoga faʻafeusuaiga ua masani ma se paʻaga; TSO-masturbation: numera o le aofaʻiga o tafaoga faʻafeusuaiga na maua e ala i le faʻaleagaina. *p <.05. **p <.01 (asymptotic uiga; lua-siʻusiʻu)

O isi auiliiliga na faia e faʻaaoga ai le aofaʻi o le toesea o le 53 lea e mafai ona vaaia ai le HBI-19 i le Faʻaopoopoga o Mea.

I lenei suʻesuʻega i le initaneti, o se faʻataʻitaʻiga a 1,194 tamaitai ma alii na faʻauluina fesili i luga o le maualuga o le faʻamaoniga o le HD, le faʻavaivai, ma le faʻamalosi o feusuaiga. O la tatou sini o le suʻesuʻeina o faʻasalalauga talafeagai i le va o faʻafitauli o le atuatuvale, amioga tau feusuaʻiga, ma mafaufauga e uiga i amioga ma amioga moni o le faʻamalosia o se tasi e faia amioga tau feusuaiga, faʻapitoa i le itupa. Na mafai ona matou oʻo atu i se numera tele o fafine ma alii e tali fesili oʻooʻo e uiga i uiga faʻanoanoa ma amioga. I le averesi, o maualuga o le faʻamaoniga o le HD e maualuga atu i alii nai lo tamaitai. Ae ui i lea, o le tele o fafine (n = 74) lipotia maualuga tulaga o le HD auga faigata. O faʻaiuga o lenei suʻesuʻega o faʻailoga o le faʻanoanoaga, faʻafitauli o le cybersex faʻafuaseʻi, TSO na aʻafia ma se paʻaga pe ala i le faʻaaloalo, numera o paʻaga feusuaʻi i le tausaga ua tuanaʻi, ma le taimi o ponokalafi taumafaina, mafaufauga, ma gaioiga faʻamalosi faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma tulaga. o HD faigata ogaoga. E le gata i lea, o le itupa o tagata na auai na i ai se aafiaga i luga o fegalegaleaiga o le TSO ma le taimi o ponokalafi taumafaina ma le maualuga o le HD auga faigata. Maualuga faʻateleina o le faʻanoanoa o se tasi o tele sosaiete tele faʻafitauli o le soifua maloloina, ma pule i le ola pule totoe maualuga (APA, 2013). O a matou faʻamatalaga na faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga taua i le va o faailoga o le atuatuvale ma le faʻamaoniga HD (r = .29), lea e taʻitaʻia ai i matou e masalomia se faʻatasiga i le va o le faʻanoanoaga ma le maualuga o le HD faʻailoga mamafa. O lenei sailiga e ogatusa ma se faʻataʻitaʻiga-na fautuaina ai se feololo, lelei sootaga (r = .34) luga o le faʻatasiga o faʻanoanoaga ma HD faʻailoga (Schultz, Hook, Davis, Penberthy, & Reid, 2014). O faʻafitauli faʻafitauli e masani ona oʻo mai faatasi ma le faʻaitiitia o le feusuaʻiga tau feusuaʻiga (Bancroft et al., 2003). Peitai, e pei ona faaalia muamua, i nisi o alii (Bancroft et al., 2003) ma fafine (Opitz, Tsytsarev, & Froh, 2009), o faʻafitauli o le atuatuvale e mafai ona fesootaʻi ma le faateleina o le fiafia i amioga tau feusuaiga. O suʻesuʻega faʻapitoa o le faʻavasegaina o le regression i lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai maualuga maualuga o faʻafitauli faʻafitauli o loʻo vaʻaia ai le maualuga o le maualuga o le faʻamaoniga o le HD i itu uma e lua. O se faʻamatalaga talafeagai o le faia o feusuaʻiga e faʻaaogaina e taulimaina ai faʻafitauli, popolega, poʻo lagona le lelei (Schultz et al., 2014). O lagona atuatuvale o lagona atuatuvale po o le atuatuvale e ala i amioga tau feusuaiga e le afaina i le tele o tulaga, aua o le toomaga e tupu mai i feusuaiga e faatapulaaina i le taimi ma o gaoioiga feusuaiga e le foia ai faafitauli (Schultz et al., 2014). I la tatou faʻataʻitaʻiga, o uiga maualuga o le atuatuvale na sili atu ona malosi le fesoʻotaʻi ma vaega o le faʻamaoniga o le HD i tane nai lo tamaitai. Masalo, o le taulimaina o amioga tau feusuaiga atonu e maualuga le maualuga i alii, aua o le talafaasolopito o amioga feusuai na sili atu ona taliaina i alii (Fugere, Cousins, Riggs, & Haerich, 2008).

E pei ona faʻamoemoeina, o iloiloga faʻalelalolagi o iloiloga ua faʻaalia mai o feusuaʻiga tau feusuaʻiga e pei o le telefoni feaveai, TSO-masturbation, numera o paaga tau feusuaʻiga i le tausaga talu ai, ma le taimi o ponokalafi e avea ma mea iloga o le maualuga o le faʻamaoniga o le HD i le itupa uma. O taunuʻuga autū e uiga i feusuaʻiga tau feusuaʻiga, o na auala faigofie na faʻaalia ai le eseesega o aafiaga o le itupa i le mafutaga a le TSO ma se paaga poʻo le faʻaleagaina faʻapea foʻi ma ponokalafi i luga o le maualuga o le faʻamaoniga o le HD. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai e sili atu le tele o feusuaʻiga na lipotia mai e tamaloloa nai lo tamaitai Afai o le a suʻesuʻeina e le tasi le numera o le faitau aofaʻi o tagata, o le numera tele o paaga e faʻafeagai ma teneʻoti e lipotia mai e tane ma fafine e tatau ona tutusa, ae e masani ona lipoti atu e le aufaʻatasi le sili atu o faʻafeagai faʻafeusuaʻiga nai lo tamaitai (Mitchell et al., 2019). Afai o paaga muamua o paaga na fuafuaina nai lo le faitaulia, e foliga mai e manatu maualuga tagata i le numera o paaga (Mitchell et al., 2019). O le mea lea, i la tatou faʻataʻitaʻiga, e sili atu le tele o feusuaʻiga a alii i lo tamaitai. O suʻesuʻega faʻapitoa o le faʻatonutonuina o le faʻafitauli ua faʻaalia mai o fafine o loʻo i ai le maualuga o le TSO ma ponokalafi faʻataʻitaʻiga ua sili atu le maualuga o le faʻamaoniga o le HD. Atonu, o fafine i la tatou faʻataʻitaʻiga e faʻamalosia a latou paaga feusuaʻiga aua latou te fefefe i le vafealoaloai mo le soliga o tulafono a alii ma tamaitai (Alexander & Fisher, 2003). Faʻafaigofie malifa na taʻu mai ai o le maualuga o gaioiga faʻafeusuaiga i tamaloloa e tau le fesoʻotaʻi ma le maualuga o le HD faʻailoga mamafa i le faʻatusatusa i fafine. E le gata i lea, i aliʻi, o le aofaʻi o paʻaga feusuaʻiga gaioiga foliga mai e leai se aʻafiaga i lipotia tulaga o le HD auga faigata. Faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga i tamaloloa ono sili atu tuʻua (eg, ponokalafi taumafaina ma masturbation) faatusatusa i le faia o feusuaiga i fafine (feusuaiga feiloaiga ma paaga eseese; Schultz et al., 2014). Na i ai foi lenei mea i la tatou faʻataʻitaʻiga e ala i se taimi maualuga o le ponokalafi ma le maualuga o le TSO-masturbation i tane faʻatusatusa i tamaitai. Matou te finau faapea o amioga feusuaʻiga e mafai ona tupu i se feeseeseaiga ma amioga faʻataʻitaʻiga a le fafine e faamoemoeina ma o le mea lea o le faateleina o le mafatiaga e ala i amioga tau feusuaiga a fafine; ae, i alii, o se tulaga maualuga o gaoioiga feusuaʻiga ua sili atu ona talia. O lona uiga, o tamaitai ei ai tulaga maualuga o feusuaiga e lagona le atuatuvale aua latou te faatusatusa a latou amio ma a latou siosiomaga tamaitai, lea e mafua mai i le maualuga o le fausua o feusuaiga ma le maualalo o feusuaiga (Janssen & Bancroft, 2006). O le sili atu o le faʻafefe o feusuaʻiga i fafine atonu e mafua mai i le sili atu le filifilia o feusuaiga i fafine (Sjoberg & Cole, 2018; Trivers, 1972). I le isi itu, e ono talisapaia e tagata a latou uo ona o a latou amioga faasotoma, e mafua ai ona faaitiitia le mafatia. E le gata i lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona aofia ai faʻataʻitaʻiga masani o le va fealoai ma feusuaiga, lea e foliga mai e fesoʻotaʻi ma gaoioiga tau feusuaʻiga e faaopoopo atu i le maualuga o le faʻamaoniga o le HD e fuaina i fesili (Walton, Lykins, & Bhullar, 2016).

O le faʻamalosi o feusuaiga e maua ai se faʻamataʻu manino i le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau, ma e lipotia soo e tamaiti uma (Osterheider et al., 2011) ma tagata matutua (Ellsberg, Jansen, Heise, Watts, & Garcia-Moreno, 2008). O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai i fafine uma ma tamaʻitaʻi, o le maualuga o le faʻamaoniga o faʻamaoniga o le HD na fesootaʻi ma le maualuga o feusuaʻiga tau feusuaiga e aofia ai le faʻamalositino ma le maualuga o le faʻamalosi tino feusuaiga. O le faʻamalosi e uiga i le faamalosia o se tasi e fai feusuaʻiga e le o se mea e le masani ai, i fafine uma ma alii (Joyal, Cossette, & Lapierre, 2014). O faʻataʻitaʻiga i luga o le initaneti o loʻo faailoa mai ai e uiga i le 11% o fafine ma 22% o tamaloloa latou te faʻasoa lenei manatu (Joyal et al., 2014). Ua matou maua ni numera maualuga atu e uiga i 21% o fafine ma e uiga i le 59% o alii na lipotia mai lenei mea fou. E na o se vaega itiiti o solitulafono tau feusuaiga ua lipotia i leoleo o loʻo faia e tamaʻitaʻi, ae o le aofaiga moni o solitulafono e leʻi faʻaalia e tatau ona maualuga atu (Cortoni, Babchishin, & Rat, 2016; Vandiver & Kercher, 2004). O nei taunuʻuga e ogatusa ma suʻesuʻega lata mai o le faʻateleina o amio feusuaʻiga i totonu o se vaega o tagata ua maua i le maualuga o le faʻamaoniga o le HD e faʻatusatusa i le soifua maloloina (Engel et al., 2019). E le gata i lea, o le feusuaʻiga ua maua e avea o se aʻafiaga o le aʻafiaga o faʻalavelave faʻafeusuaiga (Mann, Hanson, & Thornton, 2010). E ui lava i suʻesuʻega o loʻo i ai i luga o mafaufauga ma gaioiga faʻafeusuaiga, e tumau pea le faigata ona faʻamaonia iuga o nei sailiiliga. O se tasi faʻamatalaga talafeagai atonu o le maualuga o le manaʻoga feusuaiga ma le faateleina o amioga tau feusuaʻiga i tamaʻitaʻi uma ma tamaʻitaʻi o loʻo i ai le maualuga o le faʻamaoniga o le HD e mafai ona mafua ai se teteʻega o feusuaiga i la latou agafesootai ma mafua mai ai le faateleina o fua faatatau o amioga feusuaʻi. O le isi ala e ono mafai ai ona faʻaipoipo ma taufaaleaga faʻafeusuaiga e mafai ona taoto i se faʻaloiga faateleina o feusuaiga, e ono aʻafia e ala i le nofo ai i masani masani feusuaiga. O sailiiliga fou na maua e fesootaʻi ma amioga feusuaʻi (Banca et al., 2016) ma mafaufauga o le feusuai i feusuaiga e mafai ona galue o se mea fou fou, faatosinaga feusuaiga i tagata taitoatasi ma faanaunauga i le feusuaʻi. O suʻesuʻega o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻeina le fesoʻotaʻiga o uiga feusuaʻiga ma feusuaiga ma feusuaiga ma saili togafitiga mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo maualuga le lamatiaga o le faʻaleagaina.

tapulaa

O lenei suʻesuʻega e fesoasoani i le tulaga o suʻesuʻega i le taimi nei e ala i le tele o ana faʻataʻitaʻiga ma le tele o taunuʻuga taua ma le tele o aʻafiaga. Ae ui i lea, ei ai ni tapulaa e tatau ona mafaufau iai. O lenei suʻesuʻega na faʻaaogaina ai le HBI-19 e iloilo ai le maualuga o le faʻamaoniga o le HD. O se faatalanoaga ile falemaʻi atonu e tatau ona faʻavasega tagata taitoatasi i ni vaega. E le gata i lea, o le maualuga o le manaʻoga tau feusuaʻiga e leʻi pulea mo a tatou iloiloga. I lenei suʻesuʻega, na matou faʻatapulaʻaina le numera o iloiloga na faʻaaogaina ina ia mafai ai ona fai sina taimi o tagata auai e mafai ona mafai ona matou le totogiina i latou mo le auai. Talu ai ona o fesili o lipoti a le tagata lava ia o loʻo faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega, o le mafuaʻaga e le mafai ona maua mai faʻamaumauga. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona mafaufau i le faʻaaogaina o fuafuaga faʻatautaia e maua ai se malamalamaaga i le tala o le amioga feusuaʻi. O mea na faʻaaogaina e maua ai faʻamatalaga e uiga i le faʻamalosi o feusuaiga sa taua. O le suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻaaoga iloiloga e fesiligia atili ai le faʻaalia ma aofia ai faʻamatalaga faʻamalosi e uiga i feusuaiga, mo se faataitaiga, le Bumby Rape Scale (Bumby, 1996). Ma le mea mulimuli, o le faataitaiga na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega e le o se sui o tagata lautele. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tulaga aʻoga na sili atu ona maualuga i la tatou faʻataʻitaʻiga nai lo tulaga masani mo le faitau aofaʻi. O le numera o tulaga o le ogaoga o le faʻamaoniga o le HD i la tatou faʻataʻitaʻiga e le masalomia maualuga pe a faʻatusatusa i faʻamaoniga i le faitau aofaʻi o tagata aua o le sootaga i le suʻesuʻega na tuʻufaʻatasia i isi i faʻasalalauga mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai tulaga maualuga o le faʻamaoniga o le HD. E le gata i lea, o le tele o nusipepa na lipotia i luga oa tatou tusiga na faʻaaogaina le faaupuga "feusuaiga i mea tau feusuaiga" ia latou ulutala, lea e ono mafua ai ona sili atu le fiafia i tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai tulaga maualuga o le faʻamaoniga o le HD i le auai.

I le aotelega, o se tasi lea o uluai suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai uiga taʻitasi o le feusuaiga i fafine ma alii. Matou te fia faʻamalamalama atu o amioga feusuaʻi e masani ona fesoʻotai ma faigata matuia ma fesoʻotaʻiga faʻapitoa e mafai ona afaina ai le soifua manuia o tagata taʻitoʻatasi o loʻo lipotia nei faʻamaoniga ma i latou o siomia i latou. O le mea lea, oa tatou suʻesuʻega e taʻu mai ai o le togafitiga o le HD e tatau foi ona taulaʻi atu i faʻalavelave faʻapitoa, aemaise lava le atuatuvale, faʻapea foi ma mafaufauga masani ma amio e aʻafia ai feusuaiga i isi. E le gata i lea, atonu e afua mai i le le taliaina o amio le mama, o amioga tau feusuaiga e foliga mai o se tagata e sili ona lelei mo le faia o feusuaiga i fafine nai lo alii.

JE, TK, CS, JK, AK, ma le UH na fesoasoani i manatu ma mamanu. AK, MV, ma JE na fesoasoani i le aoina o faʻamaumauga. Na fesoasoani IE ma AK i le fuainumera fuainumera. JE, AK, MV, CS, I-AH, JK, ma le TK na fesoasoani i le auʻiliʻiliga ma faʻamatalaga. UH ma TK na fesoasoani e suʻesuʻe le vaavaaiga.

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

Alesana, M. G., & Fisher, T. D. (2003). Upumoni ma taunuuga: Faʻaaogāina o le pipeline penefiti e suʻesuʻe ai eseesega o feusuaʻiga i faʻataʻitaʻiga a le tagata lava ia e faʻaalia ai feusuaiga. Journal of Sex Research, 40 (1), 27-35. Tui:https://doi.org/10.1080/00224490309552164 Crossref, MedlineScholar Google
American Psychiatric Association [APA]. (2013). Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o faʻafitauli o le mafaufau (5th ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Association. CrossrefScholar Google
Banca, P., Morris, L. S., Mitchell, S., Harrison, N. A., Potenza, M. N., & Faʻalogo, V. (2016). Faʻasalaga, faʻapitoa ma gauai atu i taui tau feusuaʻiga. Journal of Psychiatric Research, 72, 91-101. Tui:https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2015.10.017 Crossref, MedlineScholar Google
Bancroft, J., Janssen, E., Ph, D., Malosi, D., Aʻai, L., Vukadinovic, Z., & Uumi, J. S. (2003). Le fesoʻotaʻiga i le va o lagona ma feusuaʻiga i tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 32 (3), 217-230. Tui:https://doi.org/10.1023/A:1023409516739 Crossref, MedlineScholar Google
Lanu uliuli, M. C., Faʻavae, K. C., Samita, S. G., Walters, M. L., Merrick, M. T., Chen, J., & Stevens, M. R. (2011). Faʻaipoipoga vavalalata a le Atunuʻu ma feusuaiga faʻasalalau 2010 otootoga lipoti (i. 1-124). Atlanta, GA: Nofoaga Tutotonu mo le Puipuia ma le Pulea o le Manua, Nofoaga mo le Puipuia ma le Puipuia o faamaʻi. Scholar Google
O lea, B., Kovács, M., Toʻotu-király, I., Reid, R. C., Mareko, D., Orosz, G., & Demetrovics, Z. (2018). O mea faʻapitoa o mafaufauga o le Faʻaaogaina o le Faʻaleagaina o le Lotoifale e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga e le tele ni mea e faʻaaogaina. Le Journal of Sex Research, 56 (2), 180-190. Tui:https://doi.org/10.1080/00224499.2018.1494262 Crossref, MedlineScholar Google
Faailoga, M., Laier, C., Pawlikowski, M., Schächtle, U., Schöler, T., & Altstötter-Gleich, C. (2011). Matamata i ata mataga i luga o le Initaneti: Mataʻituina o faʻasalaga faʻafeusuaiga ma faailoga o le mafaufau-psychiatric mo le faʻaaogaina o saite i luga o le Initaneti i soʻo. Cyberpsychology, Faʻaalia, ma Fesoʻotaiga Faʻalafesootai, 14 (6), 371-377. Tui:https://doi.org/10.1089/cyber.2010.0222 Crossref, MedlineScholar Google
Bumby, K. M. (1996). Iloiloina o faʻasalaga faʻamalosi o tamaiti ma tagata faʻataʻitaʻi: Atinaʻe ma faʻamaonia o fua o MOLEST ma RAPE. Faʻasalaga Feusuaiga: A Journal of Research and Treatment, 8 (1), 37-54. Tui:https://doi.org/10.1177/107906329600800105 CrossrefScholar Google
Cooper, A. (1998). Feusuaiga ma le Initaneti: Mataʻituina i le meleniuma fou. CyberPsychology & Amioga, 1 (2), 187-193. Tui:https://doi.org/10.1089/cpb.1998.1.187 CrossrefScholar Google
Cortoni, F., Papardet, K. M., & Tatau, C. (2016). Ole vaega o solitulafono tau feusuaʻiga o fafine e maualuga atu nai lo mafaufauga. Tulafono o Soligatulafono ma Amio, 44 (2), 145-162. Tui:https://doi.org/10.1177/0093854816658923 CrossrefScholar Google
Dickenson, J. A., Gleason, N., Coleman, E., & Miner, M. H. (2018). Faʻateleina o mafatiaga e fesoʻotai ma faigata e pulea ai manaʻoga, lagona, ma amio i totonu o le Iunaite Setete. JAMA Network Open, 1 (7), e184468. Tui:https://doi.org/10.1001/jamanetworkopen.2018.4468 Crossref, MedlineScholar Google
Ellsberg, M., Jansen, H., Heise, L., Watts, C., & Garcia-Moreno, C. (2008). Faʻasalaga le faʻamalosi a le paaga ma le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau i le WHO i le tele o atunuʻu suʻesuʻega i le soifua maloloina o le tamaʻitaʻi ma le faʻaleagaina o aiga: O suʻesuʻega faʻaauau. Le Lancet, 371 (9619), 1165-1172. Tui:https://doi.org/10.1016/S0140-6736(08)60522-X Crossref, MedlineScholar Google
Engel, J., Veit, M., Sinke, C., Heitland, I., Keni, J., Hillemacher, T., Hartmann, U., & Kruger, T. H. C. (2019). E tutusa lava ae eseese: O le faʻamalositinoina o tamaʻitaʻi i le gasegase feusuaʻiga i le sex @ brain study. Journal of Clinical Medicine, 8 (2), 157. Tui:https://doi.org/10.3390/jcm8020157 CrossrefScholar Google
Fugere, M. A., Cousins, A. J., Riggs, M. L., & Haerich, P. (2008). Feusuaiga ma tulaga faʻaluaina: Iloiloga o suʻesuʻega e faʻalagolago i le itupa o tagata auai ma le aganuʻu. Feusuaiga & Aganuu, 12 (3), 169-182. Tui:https://doi.org/10.1007/s12119-008-9029-7 CrossrefScholar Google
Grant, J. E., Atmaca, M., Finepa, N. A., Fontenelle, L. F., Matsunaga, H., Janardhan Reddy, Y. C., Simpson, H. B., Thomsen, P. H., van den Heuvel, O. A., Veale, D., Woods, D. W., & Stein, D.J. (2014). Faʻafitauli faʻaletonu o le pulea ma vaisu amioga ile ICD-11. World Psychiatry, 13 (2), 125-127. Tui:https://doi.org/10.1002/wps.20115 Crossref, MedlineScholar Google
Grubbs, J. B., Kraus, S. W., & Perry, S.L. (2018). Manatu faʻatusatusa i le tagata lava ia i ponokalafi i se faʻataʻitaʻiga o le atunuʻu: O le faʻaaogaina o masaniga faʻaaoga, talitonuga faʻalelotu, ma le faʻaleagaina amio. Faʻamaumauga o Faʻasalalau Faʻaleaga, 8 (1), 88-93. Tui:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.134 fesoʻotaʻigaScholar Google
Hald, G. M., Malamuth, N. M., & Yuen, C. (2010). Ponokalafi ma uiga e lagolagoina ai sauaga i fafine: Toe faʻataʻitaʻiina le mafutaga i suʻesuʻega e leai ni mea. Amioga faʻamalosi, 36 (1), 14-20. Tui:https://doi.org/10.1002/ab.20328 Crossref, MedlineScholar Google
Janghorbani, M., & Lamona, T. H. (2003). Fefaʻatauaʻiga tau feusuaʻiga e faʻaaogaina e le autalavou matutua i Hong Kong: Faʻatasi ma mea taua. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 32 (6), 545-553. Tui:https://doi.org/10.1023/A:1026089511526 Crossref, MedlineScholar Google
Janssen, E., & Bancroft, J. (2006). Le lua faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi: Le matafaioi o feusuaiga taofiofia ma le faʻamalieina i feusuaiga faʻaosofia ma amioga, i E. Janssen (Ed.), The psychophysiology of sex (pp. 1-11). Bloomington, IN: Indiana University Press. Scholar Google
Ioe, C. C., Cossette, A., & Lapierre, V. (2014). O le a le mea tonu lava o se uiga le masani ai feusuaiga? Le Journal of Sexual Medicine, 12 (2), 328-340. Tui:https://doi.org/10.1111/jsm.12734 Crossref, MedlineScholar Google
Kafka, M. P. (2010). Tigāina o le gasegase faʻasolosolo: O se mea na fuafuaina mo DSM-V. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 39 (2), 377-400. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-009-9574-7 Crossref, MedlineScholar Google
Kafka, M. P., & Hennen, J. (2002). O le DSM-IV Aisis O aʻu suʻesuʻega faʻasalaga o tane (n = 120) faʻatasi ai ma faʻaupuga ma faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma paraphilia. Faʻasalaga Feusuaiga: A Journal of Research and Treatment, 14 (4), 349-366. Tui:https://doi.org/10.1177/107906320201400405 Crossref, MedlineScholar Google
Kraus, S. W., Krueger, R. B., Faatusatusaga, P., Tulaga tasi, M. B., Stein, D.J., Kaplan, M. S., & Reed, G. M. (2018). O amioga mataga tau feusuaiga e le atoatoa ile ICD-11. World Psychiatry, 17 (1), 109-109. Tui:https://doi.org/10.1002/wps.20499 Crossref, MedlineScholar Google
Kroenke, K., & Spitzer, R. L. (2002). O le PHQ-9: O se faʻafitauli fou o le atuatuvale ma le mamafa. Psalchiatric Annals, 32 (9), 509-515. Tui:https://doi.org/10.3928/0048-5713-20020901-06 CrossrefScholar Google
Löwe, B., Kroenke, K., Herzog, W., & Gräfe, K. (2004). Fuaina o le faʻafitauli o le atuatuvale ma se mea puʻupuʻu puʻupuʻu puupuu: O le mafaufau i le suiga o le Questionnaire Health Questionnaire (PHQ-9). Lisi o Faalavelave Faʻaleagaina, 81 (1), 61-66. Tui:https://doi.org/10.1016/S0165-0327(03)00198-8 Crossref, MedlineScholar Google
Mann, R. E., Hanson, R. K., & Thornton, D. (2010). Iloiloina o tulaga lamatia mo le toe faʻafeiloaʻiina o feusuaiga: O nisi o talosaga e uiga i le natura o mea e aʻafia ai le mafaufau. Faʻasalaga Feusuaiga: A Journal of Research and Treatment, 22 (2), 191-191. Tui:https://doi.org/10.1177/1079063210366039 Crossref, MedlineScholar Google
Mitchell, K.R., Mercer, C. H., Pura, P., Clifton, S., Tanton, C., Lelei, K., & Copas, A. (2019). Aiseā e sili atu ai ona faʻaalia e tamaloloa le tele o feusuaʻiga faʻafeusuaʻiga ma fafine? Iloiloga o le vavalalata o le itupa i totonu o se suesuega a le malo o Peretania. Le Journal of Sex Research, 56 (1), 1-8. Tui:https://doi.org/10.1080/00224499.2018.1481193 Crossref, MedlineScholar Google
Montgomery-Graham, S. (2017). Faʻavasegaga ma iloiloga o le faʻafitauli o feusuaiga: O se iloiloga faʻalauteleina o tusitusiga. Faʻamatalaga Faʻasoifua Maloloina Faʻamatalaga, 5 (2), 146-162. Tui:https://doi.org/10.1016/j.sxmr.2016.11.001 Crossref, MedlineScholar Google
Opitz, D. M., Tsytsarev, SV, & Fuga, J. (2009). Faʻasalaga o feusuaiga a fafine ma faʻalavelave faaleaiga, faʻaleagaina ma le faʻaaogaina o vailaau. Feusuaiga ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu & Faʻamalosi: Le Tusi Faʻafomaʻi o Togafitiga & Puipuiga, 16 (4), 37-41. Tui:https://doi.org/10.1080/10720160903375749 Scholar Google
Oketopa, M., Faʻatau, R., Faatusatusaga, P., Goldbeck, L., Hoyer, J., Santtila, P., Turner, D., & Eisenbarth, H. (2011). Uiga masani, faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi ma taunuuga o le faʻaleagaina o feusuaiga ma tamaiti: Manulauti ma sini o le poloketi MiKADO faʻapitoa Siamani. Togafitiga Feusuaʻiga Feusuaʻiga, 6 (2), 1-7. Toe aumai mai https://doi.org/http://www.sexual-offender-treatment.org/105.html Scholar Google
Raymond, N. C., Coleman, E., & Miner, M. H. (2003). Faʻasalaga faʻapitoa i le mafaufau ma uiga faʻamalosi ma le le mautonu i amioga mataga tau feusuaʻiga. Aʻoaʻoga Faʻapitoa, 44 (5), 370-380. Tui:https://doi.org/10.1016/S0010-440X(03)00110-X Crossref, MedlineScholar Google
Reid, R. C., Kamuta, B. N., Spackman, M., & Willes, D.L. (2008). Alexithymia, faʻafitauli faʻalagona, ma le faʻafitauli i le faʻamalosia o le tino i maʻi o loʻo sailia le fesoasoani mo amio feusuaʻi. Journal of Sex and Therapy, 34 (2), 133-149. Tui:https://doi.org/10.1080/00926230701636197 Crossref, MedlineScholar Google
Reid, R. C., Garos, S., Kamuta, B. N., & Coleman, E. (2011). O se mea e ofo ai le fesoʻotaʻiga e fesoʻotaʻi ma le pulega pule i se faʻataʻitaʻiga faʻaletoto o tane feusuaʻi. Le Journal of Sexual Medicine, 8 (8), 2227-2236. Tui:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2011.02314.x Crossref, MedlineScholar Google
Rissel, C., Richters, J., De Visser, R. O., Mckee, A., Yeung, A., Rissel, C., & Caruana, T. (2016). O se talaaga o tagata faʻamalomilo i Ausetalia: Mauaina mai le suʻesuʻega a Ausetalia lona lua o le soifua maloloina ma mafutaga. Le Journal of Sex Research, 54 (2), 227-240. Tui:https://doi.org/10.1080/00224499.2016.1191597 Crossref, MedlineScholar Google
Schultz, K., Fao, J. N., Davis, D. E., Penbery, J. K., & Reid, R. C. (2014). Faʻaʻitega faʻafeusuaiga a le Nonparaphilic ma faʻafitauli faʻafitauli: O se iloiloga-tolu-analytic o tusitusiga. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 40 (6), 477-487. Tui:https://doi.org/10.1080/0092623X.2013.772551 Crossref, MedlineScholar Google
Sjoberg, E. A., & Cole, G. G. (2018). Eseesega o feusuaiga i le Go / No-Go suega o le faʻasaina. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 47 (2), 537-542. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-017-1010-9 Crossref, MedlineScholar Google
Skegg, K., Nada-Raja, S., Dickson, N., & Paulo, C. (2010). "Iloaina mai le pulea" amioga feusuai i totonu o se vaega o talavou matutua mai le Dunedin Multidisciplinary Health and Development development. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 39 (4), 968-978. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-009-9504-8 Crossref, MedlineScholar Google
Træen, B., Nilsen, T. S., & Stigum, H. (2006). Faaaogaina o ponokalafi i luga o faasalalauga faaleaganuu ma luga ole Initoneti i Nouei. Journal of Sex Research, 43 (3), 245-254. Tui:https://doi.org/10.1080/00224490609552323 Crossref, MedlineScholar Google
Toa, R. L. (1972). Tupe teu a matua ma filifiliga feusuaʻiga, i B. Campbell (Ed.), Filifiliga feusuaiga ma le tupuaga o le tagata: 1871-1971 (i. 136-179). Chicago, TALAGA: Aldine. Scholar Google
Vandiver, D. M., & Kercher, G. (2004). Tagata solitulafono ma tagata afaina o tamaitai ua molia i feusuaiga teine ​​i Texas: O se tala tusia o le au solitulafono a tamaitai. Faʻasalaga Feusuaiga: A Journal of Research and Treatment, 16 (2), 121-137. Tui:https://doi.org/10.1177/107906320401600203 Crossref, MedlineScholar Google
Walton, M., Cantor, J., Manuvi, N., & Lykins, A. (2017). Agavaʻavaʻa: O se iloiloga taua ma le faʻaofiina i le "tafaoga faʻafeusuaiga." Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 46 (8), 2231-2251. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-017-0991-8 Crossref, MedlineScholar Google
Walton, M. T., Lykins, A. D., & Manuvi, N. (2016). Feusuaʻiga feusuaʻiga ma feusuaʻiga masani: O aʻafiaga mo le malamalama i feusuaʻiga. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 45 (4), 777-782. Tui:https://doi.org/10.1007/s10508-016-0727-1 Crossref, MedlineScholar Google
Weiss, D. (2004). O le taofiofi o le atuatuvale i mea tau feusuaʻiga tane e nonofo i le Iunaite Setete. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 11 (1-2), 57-69. Tui:https://doi.org/10.1080/10720160490458247 CrossrefScholar Google
Wéry, A., & Billieux, J. (2017). Faʻafeiloaʻiga amioga faʻafitauli tau fesoʻotaiga vavaveveve: Conceptualisation, iloiloga, ma togafitiga. Faʻafiafiaga Faʻatele, 64, 238-246. Tui:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2015.11.007 Crossref, MedlineScholar Google