Faʻatulagaga o le Cybersex Motives Questionnaire (2018)

2018 Aug 29: 1-9. Pule: 10.1556 / 2006.7.2018.67. [Epub luma o lomiga]

Falani1, Khazaal Y1,2,3, Jasiowka K2, Lepela T2, Bianchi-Demicheli F1,2, Rothen S1,2.

lē faʻatino

O le Initaneti e masani ona faʻaaogaina mo feusuaiga ma ponokalafi. Ae peitai, e le o iloa, pe aisea e vaʻavaʻai ai tagata mo fonotaga ma feusuaiga faʻafeusuaiga e ala i le Initaneti ma e uiga i le fesuiaiga o vaisu i le cybersex. O le sini o lenei suʻesuʻega o le fausia lea o se fesili mo mafaufauga i luga o le cybersex [Cybersex Motives Questionnaire (CysexMQ)] e ala i le fetuutuunai o le Fesili Fesili Motugaafa i le cybersex ma faʻamaonia lona fausaga.

Metotia

E lua faʻataʻitaʻiga i luga o le initaneti o 191 ma 204 cybersex tagata faʻapitoa na aoina e faʻatautaia se suʻesuʻega autū (PCA) i le faʻataʻitaʻiga muamua ma se faʻamaoniga faʻamaonia (CFA) i le lona lua. Cronbach's α ma le fatuga fatuga na fuafuaina e iloilo ai le tulaga tutusa o le lotoifale. Na faʻataʻesueina foi faʻasalalauga i le va o le CysexMQ ma le Initaneti Faʻamatalaga o Feusuaiga (SDI).

i'uga

E toʻalua faʻataʻitaʻiga tauvaga na taofia mai le PCA, tasi ma le lua itu ae o le isi e tolu mea. O le CFA na sili atu ona fetaui lelei mo le fofo tolu. Ina ua maeʻa ona aveese mea e tolu, ona o le mea na tupu, o le faaiuga o le 14-mea e tolu-mafuaʻaga autu (faʻaleleia atili, faʻafetaui, ma faʻasalalauga) sa aoga (fetuʻunaʻi le lelei-o le faʻaoga igoa: 0.993; ; Tucker-Lewis index: 0.978; faʻasalalauga e fetaui ma le index: 0.985; aʻafiaga sese o le latalata: 0.988). Na maua ni faʻasalaga lelei i le va o le tele o motuga ma saofaga a le SDI.

Talanoaga

O taunuʻuga e taʻu mai ai e talafeagai le CysexMQ mo le suʻesuʻeina o motuga cybersex.

uputatala: cybersex, teʻe, ponokalafi, Initaneti i vaisu, Talosaga Taaloga Taaloga Taaloga

faʻatomuaga

O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le Initaneti i le tele o tausaga ma lona faʻaaogaina lautele i le olaga i aso uma i le tele o sosaiete ua faʻalauteleina felafolafoaiga i le sosaiete faasaienisi. E ui o le Initaneti e ono avea o se meafaigaluega mamana lea e maua ai le tele o faʻamatalaga ma o le mea lea e fesoasoani ai i le lalolagi atoa, ae vave ona avea ma ituaiga o sulufaʻiga e manuia ai mafaufauga o tagata e aunoa ma ni mea moni o le olaga, leiloa i lona loloto. Na o ni nai suʻesuʻega na taulai atu i se tasi faʻaaogaina o le Initaneti lea ua manuia talu mai le amataga ma faʻaauau ona tuputupu ae i le lauiloa: cybersex (Gmeiner, Tau, & Worley, 2015). Cybersex e mafai ona faʻamatalaina o le faʻaaogaina o gaoioiga tau feusuaiga i luga o le initaneti, e pei o ponokalafi, faʻaalia o feusuaiga, webcams, poʻo potu talatalanoa. Ua finauina e faapea o mea uma e mafai ona faia i feusuaiga i le olaga moni e mafai ona faia i le Initaneti (Carnes, 2001).

O le Initaneti e masani ona faʻaaoga mo gaioiga faʻafeusuaiga (Grubbs, Volk, Exline, & Pargament, 2015), o le fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le lua ua atinaʻe lautele. O le faʻaogaina, le gafatia, ma le le amanaʻiaina o le Initaneti e faʻamalosia ai feusuaiga feusuai ma le le faʻaleagaina ona o le faʻaalia o foliga o na fegalegaleaiga i fafo-o-foliga, lea e foliga mai e le moni le lalolagi. O tagata e sili atu ona faigofie ona faʻaalia mafaufauga faaletagata lava ia pe a le mafai ona aafia se tasi i le tino, e oʻo atu ai i se lagona faʻaleagaina o le saogalemu ma le faʻasaina (Young, Griffin-Shelley, Cooper, O'mara, & Buchanan, 2000).

E ui o le toʻatele o tagata faʻapitoa na lipotia mai se aafiaga lelei o le cybersex (Grov, Gillespie, Royce, & Lever, 2011), o nisi ua latou manatu ia i latou lava o lo oi ai se faʻaaogaina o vaisu i luga o le cybersex (Bothe et al., 2018; Grubbs et al., 2015; Kor et al., 2014). O le tagofiaina o le Initaneti e fesoʻotai i mea tau feusuaʻiga e foliga mai e aʻafia ai se vaega itiiti ae taua o le Initaneti-faʻaaogaina le aofaʻi (Dufour et al., 2016; Frangos, Frangos, & Sotiropoulos, 2011; Grubbs et al., 2015; Kafka, 2010; Ross, Mansson, & Daneback, 2012). O aʻafiaga leaga ole telefoni feaveaʻi, faʻapitoa foi ona fai ma vaisu cybersex, e fesoʻotaʻi ma le mafaufau ma le faʻalavelave i le moe ma tiute o le olaga i lea aso ma lea aso, poʻo le faʻaletonu o le mafaufau (Grubbs et al., 2015; Tsimtsiou et al., 2014; Twohig, Crosby, & Cox, 2009). Aua o mafuaaga e iloa e avea ma faatosinaga sili i vaisu o amioga (Billieux et al., 2011; Clarke et al., 2007; Hilgard, Engelhardt, & Bartholow, 2013; Kiraly et al., 2015; Kuss, Louws, & Wiers, 2012; Zanetta Dauriat et al., 2011), o le sini autū o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻeina lea o mafaufauga i le cybersex ma faʻamaonia le Cybersex Motives Questionnaire (CysexMQ).

E ui lava o le autu ole vaisu i luga o le cybersex e foliga mai e taua, e seasea lava ona suʻesuʻeina (Brand et al., 2011; Doring, 2009). E itiiti se mea e iloa ai pe aisea e vaʻavaʻai ai tagata mo feutagaiga ma feusuaʻiga e ala i le Initaneti ma e uiga i le faʻasalaga o vaisu cybersex (Kafka, 2010). O le faʻamoemoega o le faitaʻaga ma le fiafia ua faʻamalosia e avea ma motuga autu mo le cybersex ma e ono i ai se matafaioi i le gasegase o le cybersex (Talavou, 2008). O le mea lea, o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai, pe a faʻatusatusa i pulega, o tagata na faʻavasegaina o le faia o tala i mea tau vaisu i luga o le cybersex ua sili atu ona faʻaalia le talileleia ma le faʻafeusuaiga faʻafeusuaʻiga mai faʻataʻitaʻiga ponokalafi (Laier, Pawlikowski, Pekal, Schulte, & Brand, 2013).

Ae maise lava, o nisi suʻesuʻega na maua ai o le leaga faʻaiuga o le initaneti faʻaaogaina (ie, faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu) e fesoʻotaʻi ma lagona feusuaʻi faʻaosofia pe a vaʻai tagata Initaneti ata mataga (Brand et al., 2011). E le gata i lea, o le faʻaaogaina o vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻafouina o vaipanoa o loʻo aʻafia ai ma le faʻamaʻiina o fualaau faasaina, e pei o le tuatusi o le tua, tua o le fale, ma amygdala (Voon et al., 2014). E pei ona faʻamoemoeina, e fesoʻotai atu i le soifua maloloina, o tagata e masani ona fai ma vaisu i luga o le cybersex e sili atu lo latou naunau ae tutusa tali tutusa i tali i ata feusuaʻi manino (Voon et al., 2014). O ia taunuuga e tusa ai ma faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai i amioga faʻafeusuai, "manaʻo" e vavaeese mai le "manaʻo" (Robinson & Berridge, 2008).

E pei ona lipotia mai i suʻesuʻega i isi amioga ua fai ma vaisu (Billieux et al., 2013; Khazaal et al., 2015; Zanetta Dauriat et al., 2011), Faʻatonuina vaisu i luga ole initaneti e ala ile faʻafetauiina (faʻapea, sola ese mai faʻafitauli moni ile olaga e faʻaaoga ai ponokalafi) e ala ile faʻaaogaina o mea i luga ole laiga e fesoʻotaʻi ma feusuaiga (Laier & Brand, 2014). O se faʻataʻitaʻiga, o le Initaneti Faʻaipoipo a le tagata lava ia, o se fesili e lipotia mai e le tagata lava ia, o loʻo iloilo ai le tele ma le faʻafitauli o le faʻafeusuaiga i le lautele, e aofia ai vaegatupe e tolu: tasi e fesoʻotaʻi ma le pulea, tasi iʻuga, ma le tasi e faʻafetaui (faʻaaogaina o feusuaiga e taulimaina ai afaina afaina po o le tali atu i le atuatuvale; Reid, Li, Gilliland, Stein, & Fong, 2011). O le Faʻamaumauga o Mea Taumafa Ponokalafi (Reid et al., 2011) iloilo mafuaʻaga mo le faʻaaogaina o ponokalafi ma le 15-aitema fesili a le tagata lava ia fesili e faʻatatau i vaega nei: aloese mai lagona (ie, faʻafitauli), feusuaiga fiailoa, fiafiaga saili, ma le fiafia.

E ui lava i nai numera itiiti o suʻesuʻega i totonu o le fanua, na lolomiina tusiga e faʻasino mai o mafuaʻaga e lua e fesoʻotaʻi ma vaisu cybersex e faʻafetaui ai lagona faʻafefe ma faafitauli moni o le faʻafeusuai i feusuaiga ma le faʻaaogaina o feusuaiga e fesoʻotai i Initaneti (Laier & Brand, 2014). I le le maofa, e pei ona faʻamatalaina i suʻesuʻega e fesootaʻi ma isi vaisu amioga i le Initaneti (Carli et al., 2013; Geisel, Panneck, Stickel, Schneider, & Muller, 2015; Khazaal et al., 2012), o le gasegase i luga o le cybersex na maua e fesoʻotai ma faʻasologa o mafaufauga ma mafatiaga; e le o le mea lea, e fesoʻotaʻi ma amioga tugā faʻafeusuaiga (Brand et al., 2011; Laier, Pekal, & Brand, 2015).

O faʻamuamua ma suʻesuʻega i le gasegase o vaisu i luga o le cybersex e tele lava ina suʻesuʻeina pe faʻapefea ona faʻaalia le faagasologa ma ona taunuuga, ae o se faʻamatalaga e leai se mea e mafua ai le faʻamalosiina o amioga. O le mea moni, o faʻamalosiga e taʻitaʻia ai amioga ua fai ma vaisu na muamua suʻesuʻeina i le tulaga o le faʻaaogaina o le ava-faʻaaoga (Cooper, Russell, Skinner, & Windle, 1992), lea na mafaufauina ai le faʻaaogaina o motugaafa e aofia ai le tolu-vaega faʻataʻitaʻiga: faʻaleleia atili, agafesootai, ma le taulimaina. O le faʻaleleiaina o loʻo faʻaalia ai se faʻaleleia totonu ma lelei e faʻaleleia lagona lelei. O le itu lautele o loʻo faatatau i le faʻamalosi mai fafo ma le faʻamalosia e faʻalautele ai le va fealofani. O le faʻafeiloaʻiga o loʻo faʻatusalia ai taʻiala uma a le tagata lava ia e faʻaititia ai aʻafiaga leaga.

E foliga mai e talafeagai le masalosalo o mea e fesootaʻi ma le inu oona e faʻaaoga i se mea ua fai ma vaisu e aunoa ma se mea e onā ai, e pei o le taalo taʻavale po o le cybersex. Ae ui i lea, o nei tulaga ua faʻataʻitaʻiina e fetaui lelei mo sini tau taaloga, mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega na faia e Stewart ma Zack (2008). Na latou faʻamaonia le faʻatulagaga e tolu o le Faʻamatalaga Fesili Motugaafa (GMQ) i luga o le faavae o le fale tutusa o mea 15 ma le lima aitema i itu taitasi. O isi suʻesuʻega na faʻamaonia ai se suiga fou o le GMQ, e aofia ai ma le faʻaaogaina o tupe e pei o se avega faaopoopo e patino lava i vaʻaiga tau tupe (Dechant & Ellery, 2011). O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai e mafai ona faʻatulagaina le GMQ i le uiga o mafuaʻaga e tatau ona fuaina. O loʻo faʻaalia ai foi o le fesili fesili o le palasitina ma o le fesuiaiga o lona fausaga e mafai ona fua tele mo le suʻesuʻeina o mafaufauga i luga o le cybersex.

E tusa ai ma suʻesuʻega muamua i vaisu cybersex, faʻapitoa i le faʻaaogaina o ponokalafi (Brand et al., 2011; Laier & Brand, 2014; Laier et al., 2015; Reid et al., 2011), o se mea talafeagai le faʻamaonia o le GMQ ma ona aʻafiaga faʻapitoa, faʻaleleia (o le faʻamalieina-e pei o le motugaafa) ma le taulimaina, e mafai ona aʻafia i mafaufauga o le cybersex.

E talafeagai foi le mafaufau i le aʻafiaga o le va fealofani i amioga i le cybersex. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i luga o faʻasalalauga i luga o le initaneti na faʻaalia ai le taua o mafuaʻaga e fesoʻotaʻi ma fefaʻasoaaʻiga mo le faʻafeusuaiga poʻo le faʻafeusuaiga (Sumter, Vandenbosch, & Ligtenberg, 2017). O le tolu vaega o le GMQ na faʻaaogaina mai le Questionnaire Motives Questionnaire e foliga mai e talafeagai mo faʻamalosi ile cybersex. Muamua, o le faʻaleleia o mea e pei o se mea e faʻaaoga i luga o le initaneti o le a maua ai le mea moni o tagata e masani ona lipotia le lagona fiafia, matagofie, le faʻamaonia, ma le fiafia i luga o le initaneti (Talavou, 2008). Lua, tagata suʻesuʻe i luga o le initaneti e suʻesuʻe se lalolagi faʻaagafesootai fou, lea e ofoina mai e le aganuu i luga o le uila le faʻamalosia ma le talia e oo lava io latou manatu sili ona loloto i luga o le auala matautia i fegalegaleaiga lautele (Talavou, 2008), lea o loʻo faʻaalia ai le taua o le soʻotaga o tagata lautele i motuga cybersex. Tolu, e mafai ona faʻaaogaina le faʻaaogaina o mafaufauga i le cybersex, ona e masani ona fesoʻotaʻi tagata masani i le cybersex latou te iloa se soliga ma le mea moni e mulimuli ane faʻamagalo i popolega moni i le olaga pe a galulue i gaoioiga i le cybersex (Laier & Brand, 2014).

E 'eseʻese gaioiga a le Cybersex, peitaʻi, mai gaioiga tau tupe. Mo se faʻataʻitaʻiga, o mafuaʻaga na suʻesuʻeina ai ma meataitasi o le GMQ, pei o le "O se mea e faia i se faʻapitoa taimi" poʻo le "O le tele o au uo faia pe a outou potopoto," foliga mai e le talafeagai mo cybersex iloiloga. E le gata i lea, o mafuaʻaga faʻapitoa i luga ole initaneti (e pei o le mimigi) e leʻi iloiloina ma le GMQ. O se faʻapitoa CysexMQ o lea e manaʻomia.

O le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻeina ma faʻamaonia le faʻailoga o mafuaaga o le cybersex i se faʻataʻitaʻiga o le GMQ: le CysexMQ.

Metotia

Tagata e Auai

O le faʻafaigaluegaina na faʻatino e ala i faʻasalalauga faʻapipiʻi i luga o faʻamatalaga faapitoa ma luga o upega tafaʻilagi. Laasaga e aofia ai o le 18 tausaga ma le matua ma o se tagata faʻaaogaina luga o uepisaite ma mea e aofia ai feusuaiga.

E lua ni faʻataʻitaʻiga tutoʻatasi na faʻafaigaluegaina. I totonu o le 774 suʻega oe na faʻapipiʻiina le fesoʻotaʻiga i le suʻesuʻega, na tuʻuina atu e 640 o latou maliega e auai. A maeʻa ona aveese mataupu e leai ni aoga i le GMQ, matou te aofia ai mataupu 395 i suʻega. I le Sample 1 (n = 191), 137 (71.7%) o aliʻi. O le vaitau o le matutua i le va o 18 ma 69 tausaga, ma le ogatotonu o le 32. O tama e matutua nai lo fafine (median tausaga o tama: 34; ogatotonu tausaga o fafine: 27; Wilcoxon tofotofoga: W = 3,247; p <.05). E fitusefulu ono mataupu (39.8%) sa nofofua, 72 (37.7%) na i ai i se mafutaga, 42 (22.0%) na faʻaipoipo, ma le 1 na maliu lana tane. E faʻatatau i feusuaʻiga, feusuaʻiga, 145 (77.5%) folafolaina latou lava o le a feusuaʻi ma tamaʻitaʻi, 11 (5.9%) e tauatane, ma le 31 (16.6%) e fai aiga. I le faʻataʻitaʻiga 2 (n = 204), 76 mataupu (37.6%) o aliʻi. O le vaitau o le matutua i le va o 18 ma 58 tausaga, ma le ogatotonu o le 31. Tama e laiti nai lo fafine (median tausaga o tama: 29; ogatotonu tausaga o fafine: 32.5; Wilcoxon tofotofoga: W = 3,790; p <.05). Fasefulu mataupu (19.7%) sa nofofua, 107 (52.7%) na i ai i se faiā, 54 (26.6%) na faʻaipoipo, ma 2 na maliliu a latou tane. E tusa ai ma feusuaiga, 172 (84.7%) folafolaina latou lava o tamaʻitaʻi, 8 (3.9%) e tauatane, ma le 23 (11.3%) e fai aiga.

Fuataga

O i latou uma sa auai muamua na faatumuina se fesili lautele i luga oa latou faamatalaga (sex, age, nationality, sexual orientation, etc.) ma se mea o le 24-mea e uiga io latou aafiaga i le Initaneti ma feusuaiga (taimi e faʻaalu i le initaneti i upega tafaʻilagi feusuaiga, fiafia i fonotaga i luga o le Initaneti, taimi masani o feusuaiga i le gasologa o le masina talu ai, ma isi).

O le faʻapotopotoina o faʻamatalaga faʻamalamalamaga ma faʻamatalaga patino na mulimuli mai i le maeʻa o faʻamatalaga eseese a le tagata lava ia: o le Initaneti Desire Inventory (SDI) ma le CysexMQ. Le SDI (Spector, Carey, & Steinberg, 1996) o se tasi lea o mea faʻaaoga masani e faʻaaogaina mo le iloiloina o manaʻoga tau feusuaiga (Mark, Toland, Rosenkrantz, Brown-Stein, & Hong, 2018). Na fausia le fuainumera i le Igilisi ma faʻamaonia i gagana eseese (Tupu & Allgeier, 2000; Moyano, Vallejo-Medina, & Sierra, 2017; Ortega, Zubeidat, & Sierra, 2006; Spector et al., 1996) O uiga mafaufauga o le SDI na faʻatautaia foi i tagata e eseese a latou feusuaiga, e aofia ai lepela ma tama tane (Mark et al., 2018).

O le SDI na atiae e iloilo le vaega o le manaʻoga o feusuaiga. O le meafaigaluega e aofia ai itu e lua: faʻataʻatia ai manaʻoga faʻafeusuaiga (naunau i feusuaiga ma se paʻaga) ma le tuʻinanau faʻafeusuaʻiga tuusao (naunau i le faia o amioga tau feusuaiga). O le tulaga tuulafoaiina e fesootaʻi ma le tele o amioga masani tau feusuaʻiga, ae o le mea e tutusa ai le fesootaʻi ma le tele o feusuaʻiga ma se paaga (Spector et al., 1996). Tauleleia o le faʻatuatuaga lelei (faʻatautaia le faʻatuatuaina (Spector et al., 1996) ua lipotia, faʻapea foi ma le faʻamalosia o le faʻamaonia faʻatasi ma isi faiga o manaʻoga faʻafeusuaiga ma le faamalieina o feusuaiga (Mark et al., 2018).

O le CysexMQ o se fua faʻatatau o le iloiloga a le tagata lava ia (Supplementary Material) o loʻo faʻatatauina i luga o le fuainumera 5-point Likert mai le 1 (aua lava nei) i le 5 (i taimi uma pe toetoe lava o taimi uma).

O tusitala na toe fesuiaʻi aitema i luga o mafuaʻaga faʻaagafesoʻotaʻi faʻatulagaina o le GMQ ia sili atu ona ofi i cybersex gaioiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o mafuaʻaga "O se auala e faʻamanatu ai," "O le tele o au uo faia pe a latou potopoto," ma "O se mea e te faia i faʻapitoa taimi" na aveʻesea. O isi ituaiga mafuaaga faaagafesootai e pei o le "Ia feiloai i se tasi" ma le "Aua ou te manaomia le fesuiaiga ma isi tagata" na faaopoopoina. O le mafuaʻaga o le "Ia fealofani" na suia i le "Mo le fegalegaleai ma talisapaia e isi." Mo le faʻamoemoe e faʻaleleia atili ai le GMQ, o le aitema "Ia manumalo i tupe" na suia e le "Ina ia faʻafiafiaina." O isi mafuaʻaga faʻaosofia na faʻaopopoina fesoʻotaʻi i gaioiga i luga o le initaneti o "Mo masturbation" ma "Mo matamata." O aitema na gaosia e ala ile loloto o suʻesuʻega a tagata mamaʻi e uiga ia latou mafuaʻaga e fesoʻotaʻi ma le initaneti. O nei tagata gasegase sa latou feutanaʻi mo le fai ma vaisu initaneti i le nofoaga o mea ua fai ma vaisu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina o le Mafaufau ma le Fomaʻi o le Falemai Iva Geneva. I le maeʻa ai o talanoaga ma fomaʻi ma i le va o tusitala, o le lona lua, lona fa, ma le lona lima o tusitala na faia iloiloga faʻapitoa o nei tali taua. O aitema na gaosia e tusa ai ma mataupu faʻavae o aitema gafa (faʻapea, talanoa i le tasi lomiga, faigofie ma puʻupuʻu faʻamatalaga; Harrison & McLaughlin, 1993) ma talatalanoa seia oʻo i ai le maliliega i tusitala.

O le fuataga autu o lenei suʻesuʻega o le CysexMQ.

Faʻamatalaga faʻamatalaga

E ui i le mea moni o le tolu vaega o loʻo faʻatulagaina, o se suʻesuʻega suʻesuʻe na muamua faia ae le o se faʻamaumauga faʻamaonia ina ia mafai ai ona faʻaalia se fausaga patino i lenei taʻiala fou. Ina ia ausia lenei sini, sa matou faia se suʻesuʻega autū autu (PCA) sosoo ai ma le suiga varimax i le uluai faʻataʻitaʻiga o le 191. Faatasi ai ma le natura manino o mea a le GMQ, o le PCA e sili atu nai lo se iloiloga o mea e suʻesuʻe ai, aua e le o iai soʻo se faʻataʻitaʻiga eseese, e le o le mataupu mo se suʻesuʻega suʻesuʻe (Schneeweiss & Mathes, 1995). E le gata i lea, afai o le numera tutusa o mea moni poʻo vaega e maua mai, o faʻatulagaga uma e lua e maua ai taunuuga tutusa tutusa (Velicer & Jackson, 1990). O le numera o vaega e faʻavaeina na fuafuaina e le suʻega sikoa (Cattell, 1966), ma Velicer's (1976) suʻesuʻega ole vaega ole vaega (MAP) sa faia i luga o le numera o faʻamaopoopoina. O le suʻeina o le MAP na faʻamavaeina.

I le laasaga lona lua, matou te suʻeina se faʻataʻitaʻiga lona lua o le 204 ina ia mafai ai ona faʻataʻitaʻi se faʻamaumauga faʻamaonia (CFA). Ona o le natura uigaese o mea a le CysexMQ, o le sikuea le mafaatusalia (ULS) faʻatasi ai ma ni faʻamaoniga sese (Li, 2016) auala na filifilia e fai ma faʻatulagaga mo le faʻatusatusa.

E lima taiala na muaʻi filifilia na filifilia e fai ma faʻailoga o le lelei o le ofi i faʻamatalaga: (a) fetuʻunaʻi le lelei-of-fit index (AGFI)> 0.80 (Joreskog & Sorbom, 1996); (b) faʻamaufaʻailoga talafeagai (NFI)> 0.90 (Bentler & Bonnet, 1980); (c) Tucker – Lewis index (TLI)> 0.95 (Tucker & Lewis, 1973); (d) faʻatusatusa fetaui faʻasino (CFI)> 0.95 (Bentler, 1990); ma le (e) aʻa o lona uiga sikuea mea sese o le latalata atu (RMSEA) <0.06 (Hu & Bentler, 1999). O le faʻaaogaina ma le vavaeeseina o le AGFI sa fautuaina e Cole (1987), o le NFI e Bentler ma Bonnet (1980), ma le RMSEA, TLI, ma le CFI e Hu ma Bentler (1999).

O le faʻatuatuaina o le fesili na suʻesuʻeina e ala i le faʻaogaina o le coefficient a le Cronbach (Cronbach & Meehl, 1985) ma le fatuga fatufatufaʻi (CR), o fuataga ia o le lotogatasi i totonu. Ina ia mafai ona iloiloina le faʻamalosia o tagata liliu mai, matou te fuafuaina le faʻamaoniaga a le Spearman i le va o pitonuʻu a le SDY ma le SDI solitaire ma le siʻosiʻomaga CysexMQ. O le PCA, CFA, ma bootstrap na faia i le R version 3.1.3, faʻaaogaina le mafaufau (Faʻaaliga, 2014), bootstrap (Kostyshak, 2015), Ma lavaan (Rosseel, 2012) afifi.

Amio Taualoa

O suʻesuʻega na faia e tusa ai ma le Tautinoga a Helsinki. Na tuʻuina mai e le komiti agavaʻa a le Falemai a le Setete o Geneva le faʻatagaga mo le suʻesuʻega. Na tuuina atu i le au failautusi auiliiliga o faʻamatalaga ma metotia o le suʻesuʻega. I le mulimulitaia o le maliega i luga o le initaneti, na faʻamaeʻaina e tagata o loʻo i luga o le initaneti ia fesili i luga o le links SurveyMonkey

i'uga

Tali mai le PCA

Numera o mea na taofia

O le suʻega sikola (Figure S1 o Faʻaopoopo Faʻaopoopo) o loʻo faʻamaonia manino le faatumauina o vaega e tolu, ae o le suega a le MAP (Ata S2 o Faʻaopoopo Faʻaopoopo) na maua ai se fofo faʻaalia ona o mea e lua pe tolu na i ai tulaga taua (0.0301 ma 0.0302,) o le faʻataʻitaʻiga o le suʻeina o le MAP o loʻo faia i luga o le faavae o le laʻititi i le sili atu. Ina ia faʻamaonia le iuga o le suʻega MAP, matou te faʻaaogaina se metotia faʻavae (Efron, 1987), lea na faʻamaonia ai le le mautonu. Faatasi ai ma 1,000 bootstrap samples, 52% fautuaina le faatumauina o mea taua e lua ma le 43% fautuaina e faatumauina mea e tolu; o le pusa mai i le puʻeina o le MAP (Figure S3 o le Faʻaopoopoga) mo mea e lua ma le tolu na faʻaalu toetoe lava atoa.

Faʻailoga mamafa

E tolu ni mea na faʻafitauli i totonu o le tolu-vaega, ona o lo latou mamafa na sili atu nai lo le 0.40 i le sili atu ma le tasi vaega: O mea 2 ma 17 i Faʻasologa I ma II, faasologa, ma le mea 16 i Faʻasologa II ma le III. O faʻamatalaga e lua-mafuaʻaga o loʻo i ai le laʻititi laʻititi, faatasi ai ma le 0.37 i luga o le Meatotino 13 ("Mo le lagona mautinoa e uiga ia te aʻu lava ma faʻaleleia lou faʻaleleiina o oe lava"). O mea a le 12, 15, ma le 17 na faʻafitauli foi, ona o lo latou mamafa sili atu nai lo le 0.40 i vaega uma e lua. O le eseesega o le faʻamatalaga e uiga i le 0.47 mo le faʻafitauli e lua ma le 0.55 mo le fofo tolu. Faʻamaumauga o loʻo faʻaalia i le S1 ma le S2 o le Ripoti Faʻaopoopo.

Na matauina i luga o le faʻaleleia ma le faʻafeiloaʻiina o le meaʻai 2 ("To relax") ma le Mekasini 17 ("Aua ou te lagona ai le fiafia"). O se isi fefaʻatauaʻiga eseʻese i luga o mea taulima ma agafesootai sa matauina mo le Mekasini 16 ("Mo le lagona le mautinoa e uiga ia te aʻu lava ma faʻaleleia lou faʻaleleia oe lava)").

Ona o le talitutusa i le faʻataʻiina o le Avanoa 2 ma le 17, na matou filifili ai muamua e suʻeina se faʻataʻitaʻiga e aunoa ma nei mea (3F-a; Laulau 1), o le faʻasaoina, peitaʻi, o le Mekasini 16 e fesoʻotaʻi ma le cybersex e faʻaaogaina ai lagona mo oe lava. Ona matou tofotofoina lea o se faʻataʻitaʻiga e aunoa ma ni mea se tolu e aofia ai i luga o le faʻailogaina (3F-b; Laulau 1).

laulau

Laulau 1. Faʻasaga faʻamatalaga mai le ULS faʻamaoniga faʻamaonia o faʻataʻitaʻiga e fa
 

Laulau 1. Faʻasaga faʻamatalaga mai le ULS faʻamaoniga faʻamaonia o faʻataʻitaʻiga e fa

 

AGFI

NFI

TLI

CFI

RMSEA

Faataʻitaʻiga e lua0.9900.9710.9780.9810.095
Tolu faʻatusa0.9910.9760.9830.9860.084
Tolu faʻatusa o mea e faʻaaogaina i Meatotino 2 ma 17 (Model 3F-a)0.9930.9790.9860.9880.077
Faʻamaufaʻailoga e tolu-faʻaaoga i Meataitasi 2, 16, ma 17 (aveese le 3F-b)0.9930.9780.9850.9880.076

Manatua. ULS: vaʻavaʻavaʻaititi sikuea; AGFI: fetuʻutuʻunaʻi lelei-o le faʻasologa o igoa; NFI: faʻamaufaʻailoga masani-talafeagai; TLI: Tucker-Lewis index; CFI: faʻatusatusaga talafeagai faʻasino; RMSEA: aʻa o le sese o le sese o le latalata.

Tali mai le CFA

Ina ia mafai ona filifili pe sili atu ona lelei le taofi o mea e lua pe tolu, tatou te muamua faʻatusatusaina uma ia ata. O le vaega muamua o le Laulau 1 o loʻo faʻaalia ai le talafeagai o faʻamatalaga o mea e lua ma mafuaʻaga e tolu. O nei faʻataʻitaʻiga uma e lua, na tuʻuina atu i le RMSEA, e sili atu le telē nai lo le cut off o le 0.06. O faʻataʻitaʻiga e toʻatolu e sili ona talafeagai i soo se mea. Talu ai ona o le talafeagai o faʻamatalaga na vavalalata le tasi i le isi mo faʻatusa e lua, na matou faʻatusatusaina i latou i fuainumera, ma le iloa e leai se faʻataʻitaʻiga ma manino le faʻamaonia o faʻataʻitaʻiga pe a fai o le auala e fuafua ai le ULS. Sa matou faia se suega taua i luga o le faavae o le galuega fetaui, lea e tutusa ma le χ masani2 suega. O le suʻega na faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiga e tolu mea e sili atu nai lo le faʻataʻitaʻiga ma ni mea taua se lua (tulaga talafeagai-function difference = 67.18, df = 2, p <.001). I le laʻasaga lona lua, i le iloiloina o faʻafitauli o loʻo fefaʻatauaʻi mai le PCA ma faʻafitauli tau falemaʻi na taʻua i luga, na matou faʻataʻitaʻia ai isi faʻaopopo e lua. O le muamua (Faʻataʻitaʻiga 3F-a) o le fofo tolu-vaega ma aitema 2 ma le 17 aveʻesea, ma i le lona lua (Model 3F-b), Numera 16 na aveʻesea foi. O loʻo iai faʻailoga o faʻatusa e tolu ma mea taua e tolu ile vaega lona lua ole laulau 1. E ui lava na sili atu ona lelei na maua sei vagana ai le RMSEA mo le Model 3F-a, e talafeagai le leaga o le faamaumauga nai lo le ata atoa, ae o le ata 3F-b na sili atu lona talafeagai i luga o faʻamaufaʻailoga uma. O le mea lea, na matou aveesea mea a le 2, 16, ma le 17 mai le fesili.

laulau 2 o loʻo faʻaalia ai le avega o le tolu-faʻamatalaga autu i le aitema 2, 16, ma le 17 aveese e tusa ai ma iuga o loʻo i luga. O uta uma na matua ese mai 0. O le fua faʻatauga i le va o mea e tolu na taua.

laulau

Laulau 2. Faʻatonuina o le mamafa mo le tolu-vaega o faʻamatalaga mai ULS ma faʻamaonia tulaga faʻamaonia faʻamaonia faʻamaonia
 

Laulau 2. Faʻatonuina o le mamafa mo le tolu-vaega o faʻamatalaga mai ULS ma faʻamaonia tulaga faʻamaonia faʻamaonia faʻamaonia

 

Tala faʻatatau

SE

Z tāua

p (> |z|)

Factor I (faʻaleleia)
 1. Ina ia faʻafiafiaina1.00   
 4. Aua ou te fiafia i le lagona1.040.0813.31> .001
 7. Aua e manaia1.120.0912.77> .001
 9. Mo matamata0.970.0811.52> .001
 10. Ina ia maua se "maualuga" lagona0.970.0910.29> .001
 11. Mo le taaloalo i totogasā0.790.089.52> .001
 13. Faigofie ona e malie1.180.0814.40> .001
Factor II (faʻaaogaina o motuga: sola ese)
 6. Ina ia mafai ona faʻagaloina oʻu faʻafitauli poʻo oʻu popolega1.00   
 12. Aua e fesoasoani ia te aʻu pe a ou atuatuvale pe popole0.950.0714.30> .001
 15. E faʻamafanafanaina aʻu pe a oʻo ia te aʻu se lagona leaga1.010.0714.18> .001
Factor III (manatu faʻaagafesootai)
 3. E feiloaʻi ma se tasi1.00   
 5. Aua e manaʻomia le fesuiaiga ma isi tagata1.980.494.03> .001
 8. Mo le fealofani ma talisapaia e isi2.070.553.78> .001
 14. Aua e faʻafiafiaina ai le faʻatasiga lautele1.840.493.80> .001
Faʻailoga
 Faaleleia atili ma
  Manatu faʻafetaiaʻi0.690.0322.7> .001
  Mafaufauga lautele0.250.0213.3> .001
 Manatu faʻafetaiaʻi
  Mafaufauga lautele0.300.0212.8> .001

Manatua. SE: sese sese; ULS: vaʻavaʻaititi sikuea sikuea.

E tusa ai ma faʻamaoniga o le GMQ, o mea taua e tolu na faʻamalosia e faʻaleleia (muamua le mea), faʻafetaui (lona lua vaega), ma mafuaaga faʻaagafesootai (lona tolu vaega).

faatuatuaina

O le faʻasaga i totonu e faʻatatau i le Cronbach's α mo le faʻamaoniga e tolu (Model 3F-b) e uiga i le 0.81 [95% Interviance Trust (CI): 0.79, 0.83] ma le 0.88 [95% CI: 0.86, 0.91] mo le faʻaleleia o mea ; 0.79 [95% CI: 0.76, 0.81] ma le 0.86 [95% CI: 0.83, 0.89] mo le faʻaaogaina o mafuaaga autu; ma le 0.74 [95% CI: 0.71, 0.77] ma le 0.76 [95% CI: 0.71, 0.81] mo mafuaʻaga agaʻi i le muamua ma le lua faʻataʻitaʻi, i le faasologa. E le gata i lea, o le CR (Bacon, Sauer, & Young, 1995) na faia talu ai o le C o le Cronbach e lauiloa i le faʻalagolago i le moni aʻiaʻi i tulaga patino (Raykov, 1998). O le CR e maua ai le tutusa o le aofaʻi tutusa e pei o le Cronbach's (faaleleia: 0.81 ma le 0.89; faʻaaogaina o motugaafa: 0.82 ma 0.86; ma faʻapogai lautele: 0.73 ma 0.79 i le muamua ma le lua faʻataʻitaʻi, i le faasologa). O le C a le Cronbach ma le CR e fautuaina ai le faʻatuatuaina lelei.

Faʻasalaga

Na iai ni faʻamaoniaga lelei i le va o sisiva SDI ma le faʻaleleia o faanaunauga, ae o nai faʻasalaga laiti sa maua i le va o nei alalafaga ma le faʻaaogaina o mafuaaga. Na maua ni faʻauigaga laiti i le va o mea faʻalefealofani ma le siʻomaga SDY ole aisa ae le o le SDI soli (Laulau 3).

laulau

Laulau 3. Tautoga a Spearman i le va o le CysexMQ ma le SDI
 

Laulau 3. Tautoga a Spearman i le va o le CysexMQ ma le SDI

 

Faʻaleleia CysexMQ

CysexMQ kopiina

CysexMQ sosaiete

SDI dyadic.46***.18***.18***
SDI nofo toatasi.54***.18***.07

Manatua. CysexMQ: Cybersex Motives Questionnaire; SDI: Faʻasalaga o Feusuaiga Feusuaiga.

***p <.001.

Talanoaga

E ui lava i se tulaga e tolu-fausaga o loʻo tu mai i suʻesuʻega talu ai ile GMQ (Stewart & Zack, 2008) ma le Questionnaire Motugaafa Suafa (Cooper et al., 1992), e le mafai ona matou mauaina se foliga lelei e pei o le faia o se PCA i luga o le lomiga a le 17-mea o le CysexMQ. I le lua-ma le tolu-vaega o fofo, o nisi o mea na maualuga le mamafa i luga o le sili atu ma le tasi le vaega. I le laasaga lona lua, e ui i lea, o le CFA i se faʻataʻitaʻiga lona lua na fautuaina mai ai e tolu tulaga sili ona talafeagai e fetaui ma faʻamatalaga.

Ina ia foia le faafitauli e fesoʻotaʻi ma mea o loʻo i ai i luga o uta, matou te iloiloina ni faʻataʻitaʻiga eseese i ni mea se tolu e aunoa ma le lua pe tolu o mea faigata. E sili atu le talafeagai o faʻamatalaga na maua mai mo le tolu-factor model e aunoa ma ni mea faʻalavelave e tolu. O le CysexMQ mulimuli o se numera o le 14-mea.

O igoa o mea taua e tolu na taofia, faaleleia, taulimaina, ma agafesootai, e talitutusa ma mea ua fuafuaina mo le GMQ ona o le foliga tutusa i ituaiga o mafuaaga. O lenei taunuʻuga e ogatasi ma suʻesuʻega talu ai na lagolagoina ai le aʻafiaga o agafesootai (Sumter et al., 2017), faʻafetaui (Laier et al., 2015), ma le faʻaleleia o faanaunauga (Reid et al., 2011) i le cybersex. Ae ui i lea, o nisi o mea e eseese i nisi auala mai i le GMQ, e atagia ai le faʻamalamalamaga o amioga i luga o le cybersex.

O uta uma na taua tele ma e tutusa lava le taua. O mea taua e tolu na faʻamaopoopo lelei, sei vagana ai le faʻaleleia ma le faʻaaogaina o motuga, lea na maualuga ai faʻasalalauga. O lenei faʻamaumauga e fetaui lelei ma taunuʻuga mai suʻesuʻega i le GMQ ma e mafai ona faʻamatalaina e se mea e mafai ona fai mo na faʻapogai i tulafono faatonutonu faʻalagona (Devos et al., 2017; Wu, Tao, Tong, & Cheung, 2011). O nei faʻapogai e mafai ona faia ni vaega eseese i le faʻafitauli ma le le faʻaaogaina o cybersex, e pei ona lipotia mai i suʻesuʻega i luga o le Initaneti.Billieux et al., 2011; Zanetta Dauriat et al., 2011). E pei ona fautuaina mai i ni faʻasalalauga talafeagai i le va o vaisu amioga ma faʻafitauli o le mafaufau (Khazaal et al., 2016; Starcevic & Khazaal, 2017; Strittmatter et al., 2015), nisi suʻesuʻega e uiga i sootaga talafeagai i le va o le CysexMQ, faailoga o le mafaufau, ma le faʻaaogaina o le cybersex faaaoga.

O le C a le Cronbach o le CR ma le CR sa faaalia lelei lelei le lotogatasi. Na faʻatautaia le faʻamaonia o le liua i le faʻaaogaina o faʻamalamalamaga ma le SDI. O le faʻasalaga e ese mai i le mafuaaga ma le faʻafefe ma le manaʻoga faʻafeusuaiga tuusaʻo. E le o se mea e ofo ai, e leai se fegalegaleaiga i le va o manaoga tutoatasi ma faanaunauga lautele. O fegalegaleaiga sili ona malolosi na maua i le va o mea e faʻaleleia atili ai ma mea faigaluega a le SDI, lea e faʻaalia ai le taua o ia mafuaaga i le cybersex, e o gatasi ma le faʻaleleia ma le faʻaosofiaina o aʻafiaga o cybersex (Beutel et al., 2017; Reid et al., 2011). O se tuufaatasiga, e tusa lava pe itiiti le malosi, sa maua foi i le va o fatuga ma fatuga SDI. O ia uiga e ono sili atu le taua i totonu o faʻataʻitaʻiga o tagata e faʻaoga i cybersex oeo loʻo popole pe aloese mai sitaili faʻapipiʻi (Favez & Tissot, 2016). O isi suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai sitaili faʻapipiʻi i le cybersex ma faʻaaogaina i luga o le initaneti e tatau ona suʻesuʻeina lenei faʻaoga.

O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega e tatau ona mafaufauina e tusa ai ma nisi o tapulaa autu. Muamua, o le faʻafaigaluegaina i luga o le initaneti e fesoʻotaʻi ma faʻasalaga e filifilia e le tagata lava ia (Khazaal et al., 2014). Lua, e pei ona lipotia masani i suesuega i le initaneti ma suʻesuʻega (Fleming et al., 2016; Hochheimer et al., 2016), o se vaega tele o le faʻataʻitaʻiga muamua na toesea (395 o 640 faʻauma le suʻesuʻega). Lona tolu, o le fesili na faia e ala i le fetuunaʻi o le GMQ i le cybersex. E pei ona faʻamatalaina i le taimi muamua, o le fetuutuunaiga na faʻavae i luga o suʻesuʻega talu ai i totonu o le fanua, i faʻamatalaga a le falemaʻi, ma luga o manatu o tusitala. E le mafai ona tatou vavaeeseina le avanoa atonu o isi motuga na aafia i le amio.

Ae ui i lea, o le CysexMQ foliga mai ua puʻeina ia le itiiti ifo ma le tasi o mafuaaga taua i totonu o le cybersex, e pei ona faʻaalia i suʻesuʻega o mafaufau ma faʻamalamalamaga ma vaega ole SDI.

faaiuga

O lenei suʻesuʻega na faʻamaonia ai le taua o le aofia ai o le faʻaleleia atili (ie, faʻaleleia atili poʻo le faʻamalieina o tulaga tau feusuaʻiga), faʻafetauiaiga, ma agafesoʻotaʻi i le cybersex faʻaaogaina e tusa ai ma iʻuga o suesuega talu ai (Brand et al., 2011; Laier & Brand, 2014; Laier et al., 2015; Reid et al., 2011; Sumter et al., 2017). O lenei sailiga e taʻu mai ai o le tolu-mafuaʻaga o faʻamatalaga e sili atu ona aoga nai lo le lua auala e fofo ai. E le gata i lea, o le suʻesuʻega muamua lea, i le sili atu o lo tatou iloa, e iloilo ai le fetuunaiga o le GMQ i le cybersex. O isi suʻesuʻega i luga o fesoʻotaiga i le va o le CysexMQ ma le faʻaaogaina o le initaneti o le a fiafia tele mo se malamalamaga lelei i le taua o mafuaaga i lenei amioga.

Fesoasoani a le au tusitala

YK, FB-D, ma le SR: suʻesuʻega manatu ma mamanu. EF, SR, ma le YK: fuainumera faamaumauina ma le faʻamatalaina o faʻamaumauga. TL, KJ, ma YK: faʻafaigaluegaina. EF, YK, KJ, TL, SR, ma le FB-D: toe teuteuina o tusitusiga.

Feeseeseaiga o tului

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

Faʻafetai

O tusitala e fia faafetai ia Barbara Every, ELS, o le BioMedical Editor, mo le Igilisi teuteuina o gagana. Latou te fia faʻafetai foi i tagata o loʻo auai i le suʻesuʻega.

mau faasino

 Bacon, D. R., Sauer, P. L., & Young, M. (1995). Faʻatuatuaina tuʻufaʻatasia i faʻavae faʻatusa faʻataʻitaʻiga. Fuaina o Aoga ma le Mafaufau, 55 (3), 394-406. doi:https://doi.org/10.1177/0013164495055003003 Scholar Google
 Bentler, P. M. (1990). Faʻatusatusaga fetaui lelei faʻasino igoa i faʻusaga faʻavae. Psychological Bulletin, 107 (2), 238-246. doi:https://doi.org/10.1037/0033-2909.107.2.238 Crossref, MedlineScholar Google
 Bentler, P. M., & Bonnet, D. G. (1980). Taua faʻataʻitaʻiga ma lelei o fetaui i le auiliiliga o covariance fausaga. Psychological Bulletin, 88 (3), 588-606. doi:https://doi.org/10.1037/0033-2909.88.3.588 CrossrefScholar Google
 Beutel, M. E., Giralt, S., Wolfling, K., Stobel-Richter, Y., Subic-Wrana, C., Reiner, I., Tibubos, A. N., & Brahler, E. (2017). Faʻalauiloaina ma faʻamaoniga o le initaneti-itupa faʻaaogaina i le Siamani faitau aofaʻi. PLoS Tasi, 12 (6), e0176449. doi:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0176449 MedlineScholar Google
 Billieux, J., Chanal, J., Khazaal, Y., Rochat, L., Gay, P., Zullino, D., & Van der Linden, M. (2011). Faʻalauiloa mafaufau o le faʻafitauli o loʻo aafia ai i le tele o taʻaloga i luga o le initaneti o loʻo avea ma taʻaloga: Faʻataʻitaʻiga i se faʻataʻitaʻiga o tama taʻavale cybercafe. Psychopathology, 44 (3), 165-171. doi:https://doi.org/10.1159/000322525 Crossref, MedlineScholar Google
 Billieux, J., Van der Linden, M., Achab, S., Khazaal, Y., Paraskevopoulos, L., Zullino, D., & Thorens, G. (2013). Aisea e te taʻalo ai i le Lalolagi o Warcraft? O se loloto suʻesuʻega o le tagata lava ia-na faʻaosofia ai mafuaʻaga e taʻalo ai i luga o le initaneti ma i totonu o taʻaloga i le lalolagi tafafao a Azeroth. Komepiuta i Tagata Amio, 29 (1), 103-109. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2012.07.021 CrossrefScholar Google
 Bothe, B., Toth-Kiraly, I., Zsila, A., Griffiths, M. D., Demetrovics, Z., & Orosz, G. (2018). Le atinaʻeina ole Faʻafitauli Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻiga Faigata (PPCS). Le Tusi o Suesuega i Feusuaiga, 55 (3), 395–406. doi:https://doi.org/10.1080/00224499.2017.1291798 Crossref, MedlineScholar Google
 Brand, M., Laier, C., Pawlikowski, M., Schachtle, U., Scholer, T., & Altstotter-Gleich, C. (2011). Matamata i ata ponokalafi i luga o le Initaneti: Mataʻupu o feusuaʻiga faʻaosofia fua ma mafaufau-psychiatric faʻailoga mo le faʻaaogaina tele o Initaneti 'upega tafaʻilagi. Cyberpsychology, Amioga, ma Fesoʻotaʻiga Lautele, 14 (6), 371-377. doi:https://doi.org/10.1089/cyber.2010.0222 Crossref, MedlineScholar Google
 Carli, V., Durkee, T., Wasserman, D., Hadlaczky, G., Despalins, R., Kramarz, E., Wasserman, C., Sarchiapone, M., Hoven, CW, Brunner, R., & Kaess, M. (2013). Le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaogaina o le Initaneti faʻaogaina ma comorbid psychopathology: O se faʻavasega iloiloga. Psychopathology, 46 (1), 1–13. doi:https://doi.org/10.1159/000337971 Crossref, MedlineScholar Google
 Carnes, P.J. (2001). Cybersex, faʻauooga, ma le faʻateleina o le faʻaosofia: O mea taua i tuinanau faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8 (1), 45-78. doi:https://doi.org/10.1080/10720160127560 Scholar Google
 Cattell, R. B. (1966). Le suʻega suʻega mo le numera o mea taua. Faʻateleina. Suesuega i Amioga, 1 (2), 245–276. doi:https://doi.org/10.1207/s15327906mbr0102_10 Crossref, MedlineScholar Google
 Clarke, D., Tse, S., Abbott, M. W., Townsend, S., Tupu, P., & Manaia, W. (2007). Mafuaʻaga mo le amataina ma le faʻaauau pea o le taʻaloga i totonu o se tuʻufaʻatasi ituaiga nuʻu faʻataʻitaʻiga o pathological ma le-faʻafitauli gamblers. Suesuega Faʻaloʻalo Faʻavaomalo, 7 (3), 299-313. doi:https://doi.org/10.1080/14459790701601455 Scholar Google
 Cole, D. A. (1987). Faʻaogaina o le faʻamaoniaina o vaega suʻesuʻega i suʻega faʻamaonia suʻesuʻega. Tusi o tala o le faufautua ma le mafaufau togafitiga, 55 (4), 584-594. doi:https://doi.org/10.1037/0022-006X.55.4.584 MedlineScholar Google
 Cooper, M. L., Russell, M., Skinner, J. B., & Windle, M. (1992). Atinaʻeina ma le faʻamaoniaina o se tolu-itu fua o le inu mafuaaga. Suʻesuʻega o le mafaufau, 4 (2), 123–132. doi:https://doi.org/10.1037/1040-3590.4.2.123 Scholar Google
 Cronbach, L. J., & Meehl, P. E. (1985). Fausia le aoga i suʻesuʻega o le mafaufau. Bulletin Psychological, 52 (4), 281–302. doi:https://doi.org/10.1037/h0040957 Scholar Google
 Dechant, K., & Ellery, M. (2011). O le aʻafiaga o le faʻaopopoina o se vaega tupe i luga o le Gambling Motives questionnaire i se faʻataʻitaʻiga o tagata taʻaʻalo faʻatau tupe. Tusi o Tala o Suesuega o Taaloga Faitupe, 27 (2), 331–344. doi:https://doi.org/10.1007/s10899-010-9197-x MedlineScholar Google
 Devos, G., Bouju, G., Burnay, J., Maurage, P., Grall-Bronnec, M., & Billieux, J. (2017). Fetuunaiga ma le faʻamaonia o le Gambling Motives questionnaire-Financial (GMQ-F) i se faʻataʻitaʻiga o tagata taʻalo Farani e tautatala i tagata taʻalo faʻatau tupe. Suesuega Faʻaloʻalo Faʻavaomalo, 17 (1), 87-101. doi:https://doi.org/10.1080/14459795.2016.1264080 Scholar Google
 Doring, N. M. (2009). Le aʻafiaga a le Initaneti i feusuaʻiga: O se iloiloga taua o le 15 tausaga o suʻesuʻega. Komepiuta i Tagata Amio, 25, 1089-1101. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2009.04.003 CrossrefScholar Google
 Dufour, M., Brunelle, N., Tremblay, J., Leclerc, D., Cousineau, M. M., Khazaal, Y., Légaré, A. A., Rousseau, M., & Berbiche, D. (2016). Eseesega o itupa i le faaaogaina o Initaneti ma faafitauli i luga ole Initaneti i tamaiti aʻoga maualuluga o Quebec. Kanata Tusiata o le mafaufau, 61 (10), 663-668. doi:https://doi.org/10.1177/0706743716640755 MedlineScholar Google
 Efron, B. (1987). O le Jackknife, o le bootstrap, ma isi fuafuaga toe teuteuina. Philadelphia, PA: Sosaiete a le Industrial and Applied Mathematics. Scholar Google
 Favez, N., & Tissot, H. (2016). Faʻapipiʻiina tuinanau ma feusuaʻiga gaioiga: O le faʻatalanoaga matafaioi o faʻaaliga o feusuaiga. Tusi o Talaʻaga ma aga fesoʻotaʻi a le tagata lava ia, 14, 321–342. doi:https://doi.org/10.1177/0265407516658361 Scholar Google
 Fleming, TM, de Beurs, D., Khazaal, Y., Gaggioli, A., Riva, G., Botella, C., Baños, RM, Aschieri, F., Bavin, LM, Kleiboer, A., Merry, S., Lau, HM, & Riper, H. (2016). Faʻateleina le aʻafiaga o le e-togafitiga ma ni taʻaloga faigata: Taimi mo se faʻataʻitaʻiga suiga. Luma le mafaufau, 7, 65. fai:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2016.00065 MedlineScholar Google
 Frangos, C. C., Frangos, C. C., & Sotiropoulos, I. (2011). Faʻafitauli Initaneti faʻaaogaina i totonu o Eleni iunivesite tamaiti aʻoga: O se faʻasologa logistic toe faʻafitauli ma lamatiaga mafuaʻaga o le le mafaufau lelei talitonuga, nofoaga ponokalafi, ma luga o le initoneti taʻaloga. Cyberpsychology, Amioga, ma Fesoʻotaʻiga Lautele, 14 (1-2), 51-58. doi:https://doi.org/10.1089/cyber.2009.0306 MedlineScholar Google
 Geisel, O., Panneck, P., Stickel, A., Schneider, M., & Muller, C. A. (2015). Uiga o tagata lautele 'upega tafaʻilagi Gamers: Iʻuga o se lugalaina suʻesuʻega. Luma le mafaufau, 6, 69. fai:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2015.00069 MedlineScholar Google
 Gmeiner, M., Tau, J., & Worley, M. (2015). O se toe iloiloga o ponokalafi faʻaaoga suʻesuʻega: Metotia ma iʻuga mai le fa punaoa. Cyberpsychology: Journal of Psychosocial Research on Cyberspace, 9 (4), tala 4. doi:https://doi.org/10.5817/CP2015-4-4 Scholar Google
 Grov, C., Gillespie, B. J., Royce, T., & Lever, J. (2011). Taunuʻuga taunuuga o le masani ai i luga o le initoneti gaioiga gaioiga i luga o tamaʻitaʻaga itupa sootaga: O se US lugalaina suesuega. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 40 (2), 429-439. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-010-9598-z MedlineScholar Google
 Grubbs, J. B., Volk, F., Exline, J. J., & Pargament, K. I (2015). Initaneti ponokalafi faʻaaogaina: vaʻaia vaisu, mafaufau faʻanoanoa, ma le faʻamaonia o se puʻupuʻu. Tusi o talaaga o feusuaiga ma le faʻaipoipoga togafitiga, 41 (1), 83-106. doi:https://doi.org/10.1080/0092623X.2013.842192 MedlineScholar Google
 Harrison, D. A., & McLaughlin, M. E. (1993). Faʻalauiloa gaioiga i oe lava-lipoti tali: Suʻega o aitema faʻatulagaina aʻafiaga i le galue uiga fua. Tusi o Talafaʻasolopito Psychology, 78 (1), 129-140. doi:https://doi.org/10.1037/0021-9010.78.1.129 MedlineScholar Google
 Hilgard, J., Engelhardt, C. R., & Bartholow, B. D. (2013). Taʻitoʻatasi eseesega i mafuaʻaga, mea e fiafia i ai, ma faʻamaumauga i taʻaloga vitio: O taʻaloga uiga, mafuaʻaga, ma poto masani fua (GAMES). Frontiers i le Psychology, 4, 608. doi:https://doi.org/10.3389/fpsyg.2013.00608 Crossref, MedlineScholar Google
 Hochheimer, C.J, Sabo, R. T., Krist, A. H., Aso, T., Cyrus, J., & Woolf, S. H. (2016). Auala mo le iloiloina o tali faʻafesili i luga ole laiga i luga ole laiga. Tusi o Talaʻaga o le Initaneti Suʻesuʻega, 18 (11), e301. doi:https://doi.org/10.2196/jmir.6342 MedlineScholar Google
 Hu, L. T., & Bentler, P. M. (1999). Cutoff taʻiala mo fetaui index i covariance fausaga auiliiliga: Masani faʻavae ma isi filifiliga fou. Faʻataʻitaʻiga Faʻatulagaina Faʻavae, 6 (1), 1–55. doi:https://doi.org/10.1080/10705519909540118 CrossrefScholar Google
 Joreskog, K. G., & Sorbom, D. (1996). LISREL 8: Tusitaiala faʻasino a le tagata. Chicago, IL: Scientific Software International. Scholar Google
 Kafka, M. P. (2010). Faʻaletonu feusuaʻiga: O se faʻamoemoe fuafuaina mo DSM-V. Archives of Feusuaiga Amioga, 39 (2), 377–400. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-009-9574-7 Crossref, MedlineScholar Google
 Khazaal, Y., Achab, S., Billieux, J., Thorens, G., Zullino, D., Dufour, M., & Rothen, S. (2015). Faʻatulagaina o mea ole Initaneti Suʻega Tofotofoga i luga ole laiga taʻalo ma tagata taʻalo poker. JMIR Mental Health, 2 (2), e12. doi:https://doi.org/10.2196/mental.3805 MedlineScholar Google
 Khazaal, Y., Chatton, A., Achab, S., Monney, G., Thorens, G., Dufour, M., Zullino, D., & Rothen, S. (2016). E eseʻese tagata taʻaʻalo Initaneti i fesuiaiga lautele: O se latent vasega iloiloga. Tusi o Tala o Suesuega o Taaloga Faitupe, 33 (3), 881–897. doi:https://doi.org/10.1007/s10899-016-9664-0 Scholar Google
 Khazaal, Y., Chatton, A., Horn, A., Achab, S., Thorens, G., Zullino, D., & Billieux, J. (2012). Faʻamaonia Farani o le Compulsive Internet Use Scale (CIUS). O le Psychiatric Quarterly, 83 (4), 397-405. doi:https://doi.org/10.1007/s11126-012-9210-x Crossref, MedlineScholar Google
 Khazaal, Y., van Singer, M., Chatton, A., Achab, S., Zullino, D., Rothen, S., Khan, R., Billieux, J., & Thorens, G. (2014). O le filifiliga a le tagata lava ia e afaina ai faʻataʻitaʻiga 'representativeness i luga o le initaneti suʻesuʻega? O se suʻesuʻega i luga ole laiga suʻega o taʻaloga vitio i luga ole laiga. Tusi o Talaʻaga o le Initaneti Suʻesuʻega, 16 (7), e164. doi:https://doi.org/10.2196/jmir.2759 Crossref, MedlineScholar Google
 Tupu, B. E., & Allgeier, E. R. (2000). O le Feusuaʻiga Manaʻomia Inventory o se fuataga o feusuaiga faaosofia i kolisi tamaiti aʻoga. Lipoti ole mafaufau, 86 (1), 347-350. doi:https://doi.org/10.2466/pr0.2000.86.1.347 MedlineScholar Google
 Kiraly, O., Urban, R., Griffiths, M. D., Agoston, C., Nagygyorgy, K., Kokonyei, G., & Demetrovics, Z. (2015). O le faʻatalanoaga aafiaga o taʻaloga faʻaosofia i le va o faʻafitauli o le mafaufau ma faʻafitauli i luga o le upega tafailagi: O se lugalaina suʻesuʻega. Tusi o talaʻaga o le Initaneti Suʻesuʻega, 17 (4), e88. doi:https://doi.org/10.2196/jmir.3515 Crossref, MedlineScholar Google
 Kor, A., Zilcha-Mano, S., Fogel, Y. A., Mikulincer, M., Reid, R. C., & Potenza, M. N. (2014). Psychometric atinae o Faʻafitauli Ponokalafi Faʻaaoga Fua. O amioga ua fai ma vaisu, 39 (5), 861-868. doi:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2014.01.027 Crossref, MedlineScholar Google
 Kostyshak, S. (2015). Faʻapipiʻi "bootstrap". CRAN. Toe aumai mai https://cran.r-project.org/web/packages/bootstrap/bootstrap.pdf Scholar Google
 Kuss, D.J, Louws, J., & Wiers, R. W. (2012). Vaisu i luga ole laiga? O mafuaʻaga vaʻai vavalo amioga taʻusaʻo i le tele multiplayer luga o le initoneti matafaioi-taʻalo taʻaloga. Cyberpsychology, Amioga, ma Fesoʻotaʻiga Lautele, 15 (9), 480-485. doi:https://doi.org/10.1089/cyber.2012.0034 Crossref, MedlineScholar Google
 Laier, C., & Brand, M. (2014). Faʻamatalaga faʻamalosiʻau ma mafaufauga loloto i mea taua na mafua ai vaisu i luga ole initaneti mai se mafaufauga-amio faʻatino vaaiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 21 (4), 305-321. doi:https://doi.org/10.1080/10720162.2014.970722 Scholar Google
 Laier, C., Pawlikowski, M., Pekal, J., Schulte, F. P., & Brand, M. (2013). Vaisu i le Cybersex: O le faʻaosofia o lagona feusuaʻiga pe a matamata i ponokalafi ae le o ni feusuaiga i le olaga moni e faia ai le eseesega. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 2 (2), 100-107. doi:https://doi.org/10.1556/JBA.2.2013.002 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Laier, C., Pekal, J., & Brand, M. (2015). Feusuaʻiga faʻamalieina ma le faʻaaogaina lelei coping fuafuaina cybersex vaisu i homosexual tane. Cyberpsychology, Amioga, ma Fesoʻotaʻiga Lautele, 18 (10), 575-580. doi:https://doi.org/10.1089/cyber.2015.0152 MedlineScholar Google
 Li, C. H. (2016). Faʻamaonia vaega suʻesuʻega ma faʻamaumauga masani: Faʻatusatusaga malosi sili maualuga ono mafai ma diagonally mamafa mamafa sikuea. Metotia Suʻesuʻe Metotia, 48 (3), 936-949. doi:https://doi.org/10.3758/s13428-015-0619-7 MedlineScholar Google
 Mark, K. P., Toland, M. D., Rosenkrantz, D. E., Brown-Stein, H. M., & Hong, S.-H. (2018). Faʻamaonia o le Feusuaʻiga Manaʻomia Inventory mo tamaʻitaʻi, tamaʻitaʻi, faʻaipoipoga, trans, ma le matua matutua tagata matutua. Psychology of Sexual Orientation and Gender Diversity, 5 (1), 122–128. doi:https://doi.org/10.1037/sgd0000260 Scholar Google
 Moyano, N., Vallejo-Medina, P., & Sierra, J. C. (2017). Suʻesuʻega manaʻoga feusuaiga: Lua pe tolu fua? Tusi o talaaga o feusuaiga, 54 (1), 105-116. doi:https://doi.org/10.1080/00224499.2015.1109581 MedlineScholar Google
 Ortega, V., Zubeidat, I., & Sierra, J. C. (2006). O isi suʻesuʻega o le fuaina o mea taua o le Sipaniolo o le Feusuaʻiga Manaʻomia Inventory ma undergraduates ma talavou tamaiti aʻoga. Lipoti ole Mafaufau, 99 (1), 147-165. doi:https://doi.org/10.2466/pr0.99.1.147-165 MedlineScholar Google
 Raykov, T. (1998). I le faʻaaogaina o le faʻamaoniga o le faʻamaonia o suʻesuʻega i suʻesuʻega faʻapitoa. Taʻitoʻatasi ma Tagata Taʻitoʻatasi, 24 (2), 291-293. Tui:https://doi.org/10.1016/S0191-8869(97)00159-1 Scholar Google
 Reid, R. C., Li, D. S., Gilliland, R., Stein, J. A., & Fong, T. (2011). Faʻatuatuaina, faʻamaonia, ma le faʻalauteleina o le mafaufau o le Ponokalafi Faʻatulagaina Inventory i se faʻataʻitaʻiga o fafine feusuaʻi. Tusi o talaaga o feusuaiga & Faʻaipoipoga Togafitiga, 37 (5), 359–385. doi:https://doi.org/10.1080/0092623X.2011.607047 Crossref, MedlineScholar Google
 Revelle, W. (2014). Faʻaputu "psych". CRAN. Toe aumai mai http://cran.r-project.org/web/packages/psych/psych.pdf Scholar Google
 Robinson, T. E., & Berridge, K. C. (2008). Iloiloga O le faʻamalosia le mafaufauina o manatu o mea ua fai ma vaisu: Nisi mataupu o loʻo i ai nei. Gaioiga Faʻafilosofia a le Royal Society of Lonetona. Faasologa B, Saienisi Masani, 363 (1507), 3137-3146. doi:https://doi.org/10.1098/rstb.2008.0093 Crossref, MedlineScholar Google
 Ross, M. W., Mansson, S. A., & Daneback, K. (2012). Faʻatele, ogaoga, ma faʻafesoʻotaʻiga o faʻafitauli tau feusuaʻiga i luga o le Initaneti i alii ma fafine Suetena. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 41 (2), 459-466. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-011-9762-0 Crossref, MedlineScholar Google
 Rosseel, Y. (2012). Lavaan: Faʻatonu se R mo le faʻatulagaina o le faʻatulagaina o mea e fai. Journal of Statistical Software, 48 (2), 1-36. Tui:https://doi.org/10.18637/jss.v048.i02 CrossrefScholar Google
 Schneeweiss, H., & Mathes, H. (1995). Faʻamatalaga auiliili ma autu vaega. Tusi o Talafaʻasolopito Multivariate Analysis, 55 (1), 105–124. doi:https://doi.org/10.1006/jmva.1995.1069 Scholar Google
 Spector, I. P., Carey, M. P., & Steinberg, L. (1996). Le Faʻamatalaga Feusuaiga Manaʻoga: Atinaʻe, vaega fausaga, ma faʻamaoniga o le faʻatuatuaina. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 22 (3), 175-190. doi:https://doi.org/10.1080/00926239608414655 MedlineScholar Google
 Starcevic, V., & Khazaal, Y. (2017) Fegalegaleaiga i le va o vaisu amioga ma le le atoatoa o le mafaufau: O le a le mea e iloa ma le a le mea e tatau ona aʻoaʻoina? Luma le mafaufau, 8, 53. fai:https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00053 Crossref, MedlineScholar Google
 Stewart, S. H., & Zack, M. (2008). Atinaʻe ma psychometric iloiloina o se tolu-itu Taaloga Faʻatosina Fesili Fesili. Togafitiga, 103 (7), 1110–1117. doi:https://doi.org/10.1111/j.1360-0443.2008.02235.x Crossref, MedlineScholar Google
 Strittmatter, E., Kaess, M., Parzer, P., Fischer, G., Carli, V., Hoven, CW, Wasserman, C., Sarchiapone, M., Durkee, T., Apter, A., Bobes , J., Brunner, R., Cosman, D., Sisask, M., Värnik, P., & Wasserman, D. (2015). Faʻaaogaina Initaneti faʻaaogaina i le autalavou: Faʻatusatusaina tagata taʻalo ma e le o taʻalo. Suesuega o le mafaufau, 228 (1), 128–135. doi:https://doi.org/10.1016/j.psychres.2015.04.029 Crossref, MedlineScholar Google
 Sumter, S. R., Vandenbosch, L., & Ligtenberg, L. (2017). Alofa mai ia te aʻu Tinder: Untangling oso aʻe tagata matutua faʻaosofia mo le faʻaaogaina o le tafaoga faamasani talosaga Tinder. Telematics ma Informatics, 34 (1), 67–78. doi:https://doi.org/10.1016/j.tele.2016.04.009 Scholar Google
 Tsimtsiou, Z., Haidich, A. B., Kokkali, S., Dardavesis, T., Young, K. S., & Arvanitidou, M. (2014). Faʻamatalaga Eleni o le Initaneti Suʻega Tofotofoga: O se faʻamaoniga suʻesuʻega. O le Psychiatric Quarterly, 85 (2), 187-195. doi:https://doi.org/10.1007/s11126-013-9282-2 MedlineScholar Google
 Tucker, L. R., & Lewis, C. (1973). O se faʻalagolago e faʻaaogaina mo le Maxiumum likelihood factor analysis. Psychometrika, 38 (1), 1-10. doi:https://doi.org/10.1007/BF02291170 CrossrefScholar Google
 Twohig, M. P., Crosby, J. M., & Cox, J. M. (2009). Matamata i Initaneti ponokalafi: Mo ai e faʻafitauli, faʻafefea, ma aisea? Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 16 (4), 253-266. doi:https://doi.org/10.1080/10720160903300788 CrossrefScholar Google
 Velicer, W.F. (1976). Fuafuaina le numera o vaega mai le matrix o vaega faʻamaopoopo. Psychometrika, 41 (3), 321–327. doi:https://doi.org/10.1007/BF02293557 Scholar Google
 Velicer, W.F., & Jackson, D. N. (1990). Suʻesuʻega o vaʻaiga faʻatusatusa i le suʻesuʻeina o mea masani: Nisi mataupu i le filifilia o se faiga talafeagai. Suʻesuʻega tele o amioga, 25 (1), 1–28. doi:https://doi.org/10.1207/s15327906mbr2501_1 MedlineScholar Google
 Voon, V., Mole, TB, Banca, P., Porter, L., Morris, L., Mitchell, S., Lapa, TR, Karr, J., Harrison, NA, Potenza, MN, & Irvine, M . (2014). Neural faʻamaopoopoina o feusuaʻiga faʻaalia gaioiga i tagata taʻitoʻatasi ma ma aunoa ma le faamalosia amioga feusuaʻi. PLoS Tasi, 9 (7), e102419. doi:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0102419 Crossref, MedlineScholar Google
 Wu, A., Tao, V., Tong, K.-K., & Cheung, S. F. (2011). Psychometric iloiloina o le lisi o Faʻatosinaga Motive, Uiga ma Amioga (GMAB) i totonu o Saina tagata taaalo. Suesuega Faʻavaomalo Taʻaloga, 12 (3), 331–347. doi:https://doi.org/10.1080/14459795.2012.678273 Scholar Google
 Young, K. S. (2008). Initaneti e fai ma vaisu i mea leaga, tulaga o atinae, ma togafitiga. American Behavioural Scientist, 52 (1), 21-37. doi:https://doi.org/10.1177/0002764208321339 CrossrefScholar Google
 Young, K. S., Griffin-Shelley, E., Cooper, A., O'mara, J., & Buchanan, J. (2000). Le faʻamaoni i luga ole laiga: O se itu fou i ulugaliʻi vaʻaiga ma aʻafiaga mo iloiloga ma togafitiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia: O le Tusi Faamaonia o Togafitiga ma Puipuiga, 7 (1-2), 59-74. doi:https://doi.org/10.1080/10720160008400207 Scholar Google
 Zanetta Dauriat, F., Zermatten, A., Billieux, J., Thorens, G., Bondolfi, G., Zullino, D., & Khazaal, Y. (2011). Faʻaosofia e taʻalo faʻapitoa vaʻavaʻaia tele soʻoga i le tele o taʻaloga i luga o le initaneti o loʻo faia-taʻaloga taʻaloga: Faʻamaoniga mai se lugalaina suʻesuʻega. Suesuega i le Vaisu i Europa, 17 (4), 185–189. doi:https://doi.org/10.1159/000326070 Crossref, MedlineScholar Google