O le faʻafeusuaiga ma le faʻafeiloaʻiina o le faʻafeusuaiga: o mea faʻapitoa, Neurogenetics ma Epigenetics (2015)

FAAMATALAGA: O le feeseeseaiga vaega o lenei pepa e aofia ai mea nei:

O loʻo i ai se numera o suʻesuʻega faʻapitoa e faia i le electrophysiology, e le vaega a Prause e maua ai faʻamaoniga o le manaʻoga feusuaiga, ae le o le feusuaʻi, e vavalo ai le pulea e le tagata lava ia o le faʻafeusuaiga [92]. O nei tagata sailiili o loʻo fautua mai i isi galuega o mataupu e lipotia ai faafitauli e faʻatautaia ai le latou vaʻaia o faatosinaga tau feusuaʻiga vaaia (VSS) o loʻo lipotia mai foi le maualuga o le manaʻoga faʻafeusuaiga na faʻaalia ai le maualalo o le manuia o le gafatia (LPP) i le tali atu i le VSS. Fai mai tusitala o lenei mamanu e foliga mai e ese mai vailaau o vaisu [93].

O pepa e lua a le EEG a le "vaega a le Faʻamasino" na faitioina lautele i tusi a le tupulaga ma isi (e aofia ai le YBOP). O le mea moni, o mea na maua i pepa uma e lua o loʻo ogatasi ma faʻataʻitaʻiga o vaisu, e ui lava i faaiuga a le tusitala. Mo le 2013 EEG suesuega vaʻai:

Mo le suʻesuʻega 2015 EEG suʻesuʻe:

Faʻamata e le sili atu pe a fai e faitau e le au suʻesuʻe suʻesuʻega latou te filifilia nai lo le na ona tusia o ulutala a tusitala autu?


LINI I LE LALOLAGI


Lomia: Oketopa 12, 2015 (silasila i le talafaasolopito)

FAIA: 10.7759 / cureus.348

Faʻailoa lenei tusiga e pei o: Blum K, Badgaiyan RD, Gold MS (Oketopa 12, 2015) Faʻafeusuaiga Faʻasinomaga ma Aveesea mai: Faʻamataʻoto, Neurogenetics ma Epigenetics. Cureus 7 (10): e348. doi: 10.7759 / cureus.348


lē faʻatino

O le feusuaʻi ma fafine ua faʻamatalaina o se faʻateleina le faia o feusuaiga. Epidemiological ma falemaʻi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o lenei le faʻataʻitaʻi tulaga aofia ai o "sili atu" amioga faʻafeusuaiga ma faʻafitauli faʻatasi ma le tagata lava faʻafitauli ma agafesoʻotaʻi ma faʻaletonu o le tino. O se mataupu feteʻenaʻi tele ma faaupufai i tulaga o le sili ona lelei e faʻavasegaina ia tutusa pe le tutusa ma amioga faʻatamaʻi e aofia ai vailaʻau faʻasuaʻava. Ole faʻafitauli tau feusuaʻiga ua faʻataʻitaʻia pei ose faʻaletonu feusuaʻiga e le o se paraphilic ma le le mautonu. Pathophysiological vaaiga e aofia ai le faʻaleagaina o feusuaiga faʻaosofia ma manaʻoga, feusuaiga impulsivity, ma feusuaiga faamalosi. O le tumutumu o loʻo i totonu o le ventral striatum, e faʻatonutonuina le faʻamalosia o aʻafiaga o fualaʻau, e pei o le cocaine, ava malosi, nikotini, ma taumafa faʻapea musika. Ioe, e talitonuina o lenei fausaga faʻatonutonu amioga faʻamalosia e lagona faʻaosofia. O nei amioga aofia ai faʻanatura taui e pei o le fafagaina, inu, amioga faʻafeusuaiga, ma exploratory locomotion. O se tulafono taua o le faʻamalosia lelei o tali a le afi o le a faʻateleina le malosi ma le malosi pe a fai e mulimuli mai se faʻamanuiaga aoga. Lenei, o loʻo matou faʻapea o loʻo i ai se metotia masani o gaioiga (MOA) mo le malosi aʻafiaga o fualaʻau, musika, meaʻai, ma feusuaʻiga i luga o tagata faʻaosofia. O le tietiega a le tagata mo le tolu manaʻoga faʻaosofia amioga "fia 'ai, fia inu, ma feusuaiga" ono i ai uma masani molemele genes antecedents ia, pe a faʻaletonu, taitai atu ai i amioga le mama. Matou te manatu o le faʻavae i luga o le anoanoaʻi o faʻasaienisi lagolago feusuaʻiga gaioiga e pei lava o fualaʻau, meaai, ma musika e faʻagaoioia ai le faiʻai mesolimbic taui matagaluega. E le gata i lea, o le dopaminergic gene ma atonu o isi sui tauva neurotransmitter-related gene polymorphisms e aafia uma ai le hedonic ma le anhedonic amio faʻaiuga. E i ai le laʻititi iloa e uiga i genetics ma epigenetics o feusuaʻiga i le taimi nei tusitusiga. Peitai, matou te fuafuaina o lumanaʻi suʻesuʻega faʻavae i luga o suʻesuʻega ma falemaʻi mea faigaluega faʻatasi ai ma le genotyping o feusuaiga fai ma vaisu o le a maua ai faʻamaoniga mo faʻapitoa puʻupuʻuina o feusuaʻiga typologies ma polymorphic asosi. E i ai ni suʻesuʻega faʻaaogaina electrophysiological metotia e le lagolagoina le manatu o feusuaʻiga e moni lava e tutusa ma vailaʻau faʻasuaʻava ma isi amioga faʻamalieina. O loʻo faʻamalosia foi e tusitala ia saienitisi faʻafomaʻi ma aʻoaʻoga e amata suʻesuʻega e faʻaaoga ai meafaigaluega neuroimaging e suʻesuʻe ai fomaʻi o le natura o le dopaminergic agonistic agents o loʻo faʻatulagaina ni ituaiga polymorphism e faʻatulagaina ai amioga faʻafeusuaiga.

Folasaga & Talaʻaga

O le mea mautinoa lava, o amioga feusuaʻiga ua faʻamaonia i totonu o faʻataʻitaʻiga ma suʻesuʻega ile sefulu tausaga talu ai [1]. Benjamin Rush, o se fomaʻi o se tasi o le tama na faavaeina le United States na tusia i le fale le tele o amioga feusuai [2] Richard von Krafft-Ebing, o le 19th senituri o le Western European pioneerologist, ma Hirshfeld i 1948 sa faaauau pea le galuega [3-4]. O le nofoaga autu a nei tagata sailiili na fautua mai o le feusuaiga e aofia ai amioga feusuaʻi masani i alii ma tamaitai ma le tele o tuinanau o feusuaiga o le taufaaleaga. I le 1975, na faamatalaina ai e le Stroller le tulaga e pei o Don Juanism [5]. I le 1969, na fautuaina ai e Allen le satyriasis mo alii ma nymphomania i fafine na lagolagoina e Ellis ma Sagarin [6-7]. E ui lava o le feusuaʻi ma tamaʻitaʻi e le aofia ai o se psychiatric diagnose i le DSM, galuega a le tele o taimi nei tagata suʻesuʻe aofia ai Kafka, Reid, Bancroft, a latou paʻaga ma le tuʻinanau o le lalolagi Soifua maloloina faʻalapotopotoga e ono taitai atu ai i le aofia ai o lenei tulaga o se tuʻufaʻatasia diagnostic kamupani [8-11].

toe iloilo

Tusitusiga tusi

O le Medline database, e oʻo ia Iulai 12, 2015, na faʻaaoga e faatino ai se sailiga i luga o le initaneti. O faaupuga nei sa aofia ai: feusuaʻiga (170), feusuaʻiga (479), fai ma vaisu feusuaʻiga (1,652), faitaʻaga i feusuaiga (1,842), faʻamalosi feusuaiga (989), feusuaiga faamalosi (946), feusuaiga faamalosi (1,512), feusuaiga faamalosi (782 ), faʻaletonu e fesoʻotaʻi ma paraphilia (234), ma le tele o feusuaiga (857). Talu ai o lenei tusitusiga o se puʻupuʻu toe iloiloga nai lo le meta-auiliiliga, e faʻavae i luga o se sui filifilia o nei suʻesuʻega e talafeagai ma le subtopics aofia ai. O le le aofia ai o ni faʻapitoa suʻesuʻega e le faʻaleaogaina lona taua i le fanua. Malamalama lelei, e i ai i latou e le malilie ma le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se moni faʻaletonu ma ono i ai foi faʻamaoniga e faʻaalia ai o loʻo latou i luga o eleele malo. Ae peitaʻi, matou te finau o loʻo lava ma totoe faʻamaoniga e faʻatulaga ai le iai o vaisu i feusuaʻiga ma suʻesuʻega e aʻafia ai le neuroimaging, neurogenetics ma e oʻo lava i le epigenetics e lagolagoina le manatu e faʻapea o le faʻamalosia o feusuaiga faʻamalosi faʻapea foi ma feusuaʻiga e mafai ona avea o se faʻamaʻi ua fai ma vaisu. Aʻo matou iloa lenei eseesega, matou te tuʻuina atu la matou manatu e faʻatupuina nisi suʻesuʻega faʻasaienisi ae le o le faʻateʻaina o faʻaupuga faʻasaienisi i lenei mataupu taua. Ina ia faʻamalamalamaina atili malamalamaaga i luga o le mataupu ua matou suʻesuʻeina tusitusiga mo sina maliega autasi. I le aso Aukuso 17, 2015 na matou suʻesuʻe ai PUBMED Central i le faʻaaogaina o le faaupuga lea - "O le feusuaʻi o se vaisu moni?" ma toe aumai 46 tusitusiga.

Faʻamatalaga o le tagofia o feusuaiga

O le tagofia o feusuaiga o loʻo faʻamatalaina o soʻo se amioga mataga faʻamalosi e faʻalavelave i le ola masani ma mafua ai le mamafa popole i le aiga, uo, pele, ma se tasi o galuega siosiomaga. O le tagofia o feusuaiga ua taʻua o le faalagolago i feusuaiga, feusuaiga, ma le faamalosia o feusuaiga. I soo se igoa, o se amio faʻamalosi e matua pulea atoa le olaga o le tagata ua fai ma vaisu. Feusuaiga faʻamalosi faia feusuaʻi o se faʻamuamua sili atu le taua nai lo aiga, uo, ma galuega. O feusuaiga e avea ma faʻavae faʻavae o olaga o mea ua fai ma vaisu. Latou te naunau e osi le mea latou te faʻapelepeleina e faʻasao ma faʻaauau a latou amioga le maloloina [12]. Ua faʻamaonia le manaʻoga faʻafeusuaʻiga e pei o le manaʻoga e faʻavae i se iloiloga o le olaga i taimi uma o amioga tau feusuaʻiga ma le taimi e faʻaaluina i mafaufauga tau feusuaiga. I tamaʻitaʻi, o se iloiloga o manaʻoga feusuaʻiga na faʻamalamalamaina e Kafka ma Hannen o se vaitaimi sili ona maualuga (a itiiti ifo ma le ono masina le umi o le umi) o le faʻaauau ona faʻatulafonoina amioga tau feusuaiga (aofaiga uma o feusuaʻiga / Vaiaso ina ua mavae tausaga 15). O le mea moni, o se talafaasolopito umi o le manaʻoga feusuaʻiga, faʻamalamalamaina faʻaopoopo pei o loʻo i luga, o loʻo faailoaina i le 72-80% o tamaloloa o loʻo sailia togafitiga mo faʻasologa o paraphilias ma paraphilia [13].

O le tauafafine ma le eseesega o alii

O loʻo faʻamautuina e faapea i totonu o le faʻalapotopotoga a le tagata ma tusi o manaʻoga o feusuaiga e faʻaupuina e pei o le i ai o faʻanoanoa feusuaiga, gaoioiga poʻo ni faʻamalosi, ma le uunaʻiga a le tagata e faia amioga tau feusuaiga. E i ai uma faʻaaliga totonu ma fafo [14]. Ua finau manatu o le au failotu aʻoaʻoga e faapea o alii ma tamaitai e eseese a latou mataupu pe a oo mai i feusuaiga [15]. E tele suʻesuʻega e faʻaalia ai eseesega eseese i le va o tane ma fafine. O tamaʻitaʻi ua faʻalauteleina le faʻanoanoa feusuaiga [16], faʻateleina le tele o taimi o masturbation [17], faʻateleina le tatau mo le faʻalauteleina o gaosiga faʻafeusuaʻiga mataga [18] lagona tuusaʻo e uiga i feusuaiga [19], faigofie o le fagua [20], ma le mafuaaga taua [21]. I se eseesega, o fafine e faʻaalia se eseʻesega tau feusuaʻiga ma feusuaiga, faʻafeusuaiga, ma amioga feusuaʻi e faʻataʻitaʻiina e mafuaʻaga o le evolusione [22] ma le sili atu o meaola, faʻalagona, ma le tino i le toe gaosia ma le tausia o fanau [23]. O tamaitai e le maualalo le faʻafitauli i le feusuaʻi [24] ma faʻatulagaina e faʻaleleia sootaga vavalalata ma paʻaga paaga umi [25]. Aʻo faʻatusatusa le tagofia o feusuaiga i le 3% i le 6% o le faitau aofaʻi, o le malamalama manino o neurobiological antecedents ua faʻatapulaʻa [26] faʻapea foi suʻesuʻega a le falemaʻi [27]. Matou te faʻamalosi atili faʻamatalaga e uiga i feusuaiga faʻamalosi, faʻasoa ma feusuaiga [28], ma feeseeseaiga o alii ma tamaitai i tali i feusuaiga [29-30].

E taua tele Kafka ma Hennen [13], na iloa ai o le matua o le amataina o amioga feusuai faatauafafine o 18.7 ± 7.2 tausaga i tagata e toaaga feusuaʻiga ma le matutua o le amataina o amioga feusuaʻiga, o le matua 7-46. O le umi o le umi o lenei maualuga o le tumau pea o le faʻateleina o amioga faʻafeusuaiga o 12.3 ± 10.1 tausaga. Ae ui i lea, o le matua o le matutua o nei tagata tausaafia feusuaʻiga e avea ma feusuaʻiga feusuaʻi e sailia togafitiga o 37 ± 9 tausaga. Hanson, et al. faʻapea foi le iloiloga o feusuaʻiga i tagata solitulafono ma iloa ai o le maualalo o tagata solitulafono na maualalo ifo le maualuga o le tau o le toe maua mai nai lo tagata solitulafono maualuga. [31].

O le faʻafeusuaiga ma le faʻaaogaina o mea faʻatauvalea

O loʻo i ai le maualuga o le faʻaleagaina i le va o le gaioiga faʻafeusuaiga ma isi mea ua fai ma vaisu, e pei o le faʻaaogaina o vailaʻau [32-33]. Aemaise lava, na fautuaina e Garcia ma Thibaut e faapea, o le gaioiolosi o le tele o le le atoatoa o le feusuaiga i feusuaiga e tatau ona vaʻaia o se amioga o mea ua fai ma vaisu, nai lo le le mautonu, [34]. Latou te faʻamaonia saʻo o le tulaga o loʻo latalata vavalalata i faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu e pei foi ona fuafuaina e isi [35]. O nei tagata suʻesuʻe ua latou maua le malosiaga mo le faʻaauauina o suʻesuʻega i lenei itu ma ono iai i le lumanaʻi aofia ai o faʻamaʻi pipisi i totonu o le DSM-6. O fualaʻau o le faʻasaua, rock 'n' roll, ma feusuaiga o loʻo tutupu faʻatasi, ma atoa tausamiga ua fausia faataamilo i nei tuʻufaʻatasiga mai Woodstock e oʻo mai i le taimi nei.

O tusitusiga ua faaalia mai ai e faapea o tagata faaaoga methamphetamine e lipoti mai o lenei fualaau faasaina e faateleina ai manaoga tau feusuaiga, aemaise lava amioga lamatia. Ae ui i lea, o le amphetamine ua faʻaalia e faʻaititia ai le gaioiga o feusuaiga a tamaʻitaʻi. Faatasi ai ma lenei manatu, Holder, et al. Iloilo le matafaioi o le methamphetamine i tamaʻitaʻi [36]. Na latou mauaina, e ese mai ai, methamphetamine e faʻatautaia amioga feusuaʻi fafine, ma o lenei aafiaga e mafua mai i le faʻaleleia o le dopamineric ma e mafai foi ona mafai ona maua mai le neurotransmission ona o le tuufaatasiga o hormones ovarian ma methamphetamine. Aemaise lava, na latou maua le faʻaleleia atili o le feusuaiga faʻatasi ma le faʻafouina o le gaioiga o le neuronal i totonu o le amygdala medial ma le ventromedial nucleus o le hypothalamus.

E le gata i lea, o saienitisi mai Netherlands na latou suʻesuʻeina le faʻaleagaina o le faʻaaogaina o vailaau faʻasao i le tagata lava ia ua faʻamaonia [37]. I lenei suʻesuʻega, Spauwen, et al. na faaiʻuina e 79% o matamata na lipotia le faʻaaogaina o fualaau faʻafiafia (e aofia ai le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina). 46% oi latou na lipotia le tele o fualaau faʻatau. O le mea moni, o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻateleina o fualaau oona) e matua fesootaʻi atu i amioga maualuga feusuaiga i alii ma tamaitai. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e tutoatasi lava ma faʻamaʻi pipisi i feusuaiga (STI) i le tamaʻitaʻi, aemaise lava i latou e auai i feusuaiga.

Castelo-Branco, et al. na lipotia mai e iloa e talavou matutua o feusuaiga o se vaega taua o lo latou olaga ae le o se popolega autu (77.6%) [38]. Na latou lipotia foi o le ava e aveesea ai pa puipui i le faia o feusuaiga (62.3%). O le taua tele, latou te iloa foi o le faʻaaogaina o le ava malosi o se fesuiaiga o le fesuisuiaʻi i le faʻaleleia o amioga lamatia tutoatasi mai tausaga o le tamaitai.

E maitauina o Jia, et al. lipotia amio leaga feusuaiga i le psychostimulant ma le heroin failauga, e aofia ai le tele o feusuaiga, paaga feusuaiga masani, paaga tutusa tane, ma e le faia pe faia i nisi taimi le faia o feusuaiga saogalemu [39].

O lo matou falemaʻi autu, o fualaau faasaina, e pei o le methamphetamine, cocaine, heroin, ma le ava, e mafai ona faʻaosofia ai manaʻoga tau feusuaiga i tagata e leai ni mea faʻafefiloi. I vaisu, e ese lava; o fualaau lava ia e mafai ona mafua ai le praetonia i se tulaga masani. Ae ui i lea, o le faʻasologa o vaisu i le faagasologa o le toe faʻaleleia o le vaega i le tele o tulaga o amioga a le aphrodisiac ua matauina.

O le tauafafine ma le alu ese

O le sailiga PubMed (7-19-15) faʻaaoga ai le faaupuga "feusuaʻiga ma faʻateʻa faʻailoga" na mafua ai na o le lima tusitusiga, e leai se tasi o ia faʻamatalaina "faʻateʻaina faʻailoga." Peitaʻi, o se isi suʻesuʻega e faʻaaoga ai faʻaupuga "maualuga feusuaʻiga le toʻesea o faʻailoga" na mafua ai le 25 lisi lisi.

O faʻaopoopoga i le lipoti o le toe faʻaleleia o le a faateleina i le 'ai ma le manava malosi mo nisi mea taumafa ma le faʻaleagaina o sikaleti ao faʻagasolo le faʻasalaga. O le mamafa o tupe maua na faʻaalia ma tusiaina i le taimi talu ai nei ma le umi o meaola faʻasaʻo ma tagata [39]. O Bruijnzeel na ia faia se manatu manaia e faapea o le toesea o le opiate e ono mafai ona tupu ai ni tuusao tuusao [40]. O le mea taua, i le tusiga, na fautuaina e Bruijnzeel o le aveesea o faailoga mai fualaau faasaina ma atonu o le gasegase masani o feusuaiga e ono mafua ona o le le tatalaina o le galuega o kappa opioid sign sign signals e taofia ai le faamatuu atu o le dopamine aʻo faateleina le telefoni i totonu o le tau o taui.

O pepa i tusitusiga na afaina i le leai o se faʻafitauli e faʻatatau i le gasegase ogaoga ma faaumiumi ma le faʻamausaliina ua faʻamaonia e le suʻega o suʻega. O polokalame togafitiga faafomaʻi ua faateleina le siitia mai le togafitia o tamaʻitaʻi uma i le vavaeeseina o tamaʻitaʻi e lua, e tuʻuina atu ai togafitiga faʻapitoa a tagata. Latou te ofoina atu foi aʻoaʻoga e faʻatautaia ai le faʻaleleia vave ma le faaumiumi o le fiafia i feusuaiga ma le gaioiga, ma le mafutaga o le toe faʻaleleia i meaʻai ma le taumafa.

O faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o feusuaʻiga e faʻataʻitaʻiina e nisi o tagata sailiili ua i ai tikeri eseese o le matuia ma le faʻaleagaina o mea faʻaleagaina [41-45]. O se taunuuga o lenei sailiga, matou te leʻi mauaina se pepa e tasi o loʻo faamatalaina ai le tuumuli ese o faʻamaoniga e fesootaʻi ma le faʻasaʻoloto mai feusuaʻiga masani. O le tele o pepa o loʻo aofia ai aʻafiaga o le tosoina mai o fualaau faʻasaina, e pei o le opioids, nicotine, amphetamines, ma cocaine, lea e mafai ona faʻaleagaina ai feusuaiga.

O le tauafafine ma le neurogenetics

O le sailiga a le PubMed (7-19-15) na faʻaalia mai ai naʻo le ono pepa lisi na faʻaaoga ai le faaupuga "genes ma feusuaʻiga" tele na taulaʻi atu i tala e fesoʻotaʻi ma le Kleine-Levin syndrome (KLS), o se faʻamaʻi e seasea tupu e ono tumau ai le feusuaiga i le 27 tausaga. I se tasi suʻesuʻega, na maua ai o le tali atu o le tino HLA-DQBl, DQBl * 0602 na mauaina i le tele o aofaʻi i tagata mamaʻi ma KLS ma mafai ai ona siitia le aʻafiaga o le KLS. [46-47].

Peitaʻi, ina ua matou faʻaaogaina upu "feusuaʻiga ma kenera," 2,826 tala na lisiina, ma matou saunia se puʻupuʻu puʻupuʻu o ni nai vaega taua o le neurogenetic. O la matou taofi e faapea o amioga uma e lua o le hedonic ma le anhedonic o ni taunuuga i se vaega o tulaga lamatia o le tagata mo nei amioga ma o togafitiga e aofia ai le fetaui lelei le sailia o nei faailoaina polymorphism. E le gata i lea, o le tali atu i togafitiga e faʻamoemoeina foʻi i nei tulaga lamatia aleles ma maua ai se taua mafuaʻaga mo vailaʻau faʻataʻitaʻi ma vailaʻau faʻamomomomi / nutrigenomic.

I le maea ai o feeseeseaiga o uluai sailiiliga a Blum, et al. i le 1990 o le faʻamaoniga muamua mo se faʻapotopotoga i le va o le DRD2 Al allele ma le ava malosi, ua i ai ni mea 3,938 i le PubMed (7-19-15) [48]. O suʻesuʻega e aofia ai le polymorphism gene gene generator, DRD2 al allele, ma amio e faʻafesoʻotaʻi ma physiology. Peitai, o loʻo i ai, le le lava o faʻamatalaga e fesootaʻi ai i gaioiga faʻafeusuai i lenei ma isi genes e tusa ai ma le tele o faʻamaoniga mo le faʻasagaina o le mesolimbic, aemaise lava i auala o le dopaminergic ma le neoronal loci e fesoʻotaʻi ma mea faʻafeusuaiga ma gaioiga. E maitauina le saʻo na vavaeina e Blum ma Noble le gene DRD2 o se gene generate lip gene o loʻo aʻafia ai amioga uma e le atoatoa le maʻi (RDS). O le mea moni, o le faʻaaogaina o faʻamaumauga a Bayesian o le Taq Allelelele, o le a, i lo latou olaga atoa, se 74% avanoa, o le a latou feiloaʻi ma se tasi poʻo le sili atu foi o le le atoatoa o le maʻi (RDS) [49].

O le uluai mafutaga o soo se ituaiga o polymorphism ma gaoioiga tau feusuaiga e lei tupu seia oo i le 1999 pe a oʻo i Miller, et al. Iloilo nisi o genaminergic genes [50]. O le sailiiliga autu e faapea o le dopaminergic system i le faiʻai e foliga mai o loo i ai se sao tele i le faatonutonuina o amioga tau feusuaiga. O le mafutaga i le va o genes mo le Dl, D2, ma le D4 dopamine ma le tausaga muamua i feusuaiga (AFSI) sa suesueina i se faataitaiga o le 414 e le o le Hispanic, tagata Europa ma Amerika. O se mafutaga taua na maitauina i le va o le DRD2 allele ma le AFSI ma se mafutaga sili atu ona malolosi ina ua fesoʻotaʻi le DRD2 allele ma le DRDl allele. Na faʻavaeina se faʻataʻitaʻiga o le puleaina o tulafono faatonutonu i le AFSI i le faʻaaogaina o feusuaiga ma se vaega e iva fesuiaiga o le mafaufau e pei o ni tagata vavalo. O le faʻaopopoina o le DRD2 ma le DRD2-by-DRD1 faʻaaliga i lenei faʻataʻitaʻiga na faʻateleina ai le fesuiaiga o faʻamatalaga e le 23% ma le 55%, i le faasologa. O le mea moni o nei suʻesuʻega ua fautuaina ai se fegalegaleaiga sili atu ona malolosi i alii nai lo tamaitai e ogatasi ma le galuega talu ai nei a isi o loʻo faʻaalia ai le maualuga o le faʻafeusuaiga i le tane nai lo tamaitai [51]. Ma atonu "tamaloloa e mai Mars ma fafine mai Venus" ma atonu e moni foi mo le sauaina cocaine [52].

O faʻamatalaga patino, o suʻesuʻega faʻamalosi ma suʻesuʻega faʻapitoa na faʻaalia ai uiga feusuaʻiga i amioga feusuaʻiga i le cocaine i vaega uma o le faiga o mea e fai ma vaisu o cocaine (induction, maintenance, and relapse). O le mea lea, o loʻo manino mai se ata manino lea e taʻu mai ai o loʻo i ai se faʻavae faavaega o le eseesega o feusuaiga ma le gaioini. O nei eseesega e afua mai i le tulafono le vavalalata o le CNS e tusa ai ma lemoni malemoni ma hormones ma e mafai ona valoia e le i ai o le DRD2 gene polymorphisms [53]. E le gata i lea, ua lauiloa o fesoʻotaʻiga faʻatasi i le va o le COMT ma le tele o faʻaaliga o le mafaufau e faʻaalia ai le eseesega i le va o alii ma tamaitai. O nei mea e aofia ai le faʻaaogaina o le Val (158) faʻasolosolo i le COMT e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻamalosi i tagata ma faʻamaʻi uiga faʻapitoa i fafine. E le gata i lea, o le Val (158) Faʻafeiloaʻi le polymorphism i le COMT e sili atu lona aʻafiaga i le galulue faʻamalosi i tama nai lo tamaʻitaʻi [54].

Miller, et al. e leʻi maua se faʻapotopotoga o polymorphs e fesootaʻi i le gene DRD4 ma le matua o le ulugalii feusuaiga. [50]. Peitaʻi, o isi na maua se faʻatasiga taua i nisi ituaiga o atunuʻu. Faʻapitoa lava, o a latou suʻesuʻega o le polymorphism i le DRD4 o loʻo faʻailoa mai ai o i latou e iai - 3R genotype na oʻo i se aʻafiaga o le muamua feusuaʻiga maualuga atu nai lo i latou ma isi (poʻo se isi - 4R) genotype i totonu uma-ituaiga (n = 2,552). O le mea e mataʻina ai, o le aʻafiaga o le itupa muamua e le eseʻese i le va o genotypes e lua i le faʻataʻitaʻiga a Aferika-Amerika, ua laga ai le fesili e uiga i le aʻoaʻoina o tu ma aga. [55].

O aafiaga tau feusuaiga, e pei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, e maua mai ai suiga i taimi uumi, e aofia ai le faʻalauiloa i totonu o le nucleus accumbens (NAc) ma le taʻavale. Bradley, et al. e faʻaaogaina ai le suʻesuʻeina o le microarray analysis e suʻesuʻe ai samsters na maua mo le taimi muamua o le faʻafeusuaiga masani i le alii poʻo le tamaʻitaʻi a manu vaevaega taʻitasi poʻo le laʻititi e faʻatonutonu ai le faʻamatalaga mRNA o se faasologa o kenera i le NAc [56]. Na latou iloa e faʻatusatusa atu i manu feusuaʻi, o mea na maua i le vaʻalele e maua ai se tamaʻi tamaʻitaʻi i le Vaiaso 7 na faʻaalia ai le faateleina o le tele o genes. I le isi itu, o le fafine e masani ona faʻaalia le faʻafeusuaiga e le maua se tamaʻi tamaʻitaʻi i le Vaiaso 7 na faʻaalia ai se faʻaititia o le faʻamatalaga o le tele o genes. E tusa ai ma le tusitala, o le uluaʻi taimi o le faʻamafaʻiina o tama i tamaʻitaʻi e mafai ona tuʻuina atu ai se malamalamaga i auala e faʻaalia ai amioga uma (feusuaiga) ma fualaau faasaina o le faʻaleagaina o suiga i taimi uumi i alafua o le mosao ma le nigronstriatal.

O palota vaʻaia, ua faʻapipiʻiina i luga o le vaʻaia ma le tele o le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga, na faʻaaogaina e tuʻuina atu ai faʻamatalaga masani e faʻaosofia ai le tagata lava ia e pei o amioga tau feusuaʻiga. O lenei ituaiga o faaosoosoga ua maua e faatosina ai se faateleina taua o le numera o synapses i le CA3 o le hippocampus ma le vaega mole mole o le cortex afi i kio. O le mea moni, o le mafaufau masani e faaosofia le faatupuina o le vavalalata umi (LTP), lea e iloa e faʻalautele ai fesoʻotaʻiga synaptic [57]. O se tasi e faʻaalia i le cocaine i manu feʻai e lava lea e faʻaosoina ai suiga i suiga o le faʻaleleia o vailaʻau (VTA) glutamatergic synapses lea e foliga mai o le LTP e faalagolago i le galue i isi itu o faiʻai. O lenei LTP faʻaaogaina o le cocaine e foliga mai o loʻo faʻasalalau e ala i le faʻamalosia o le namu o le NP-N-methyl-D-aspartate (NMDA) ma le manaʻomia o le synthesis protein [58], ma toe lagolagoina la matou fuafuaga ua fautuaina iinei e faapea o fualaau faasaina ma feusuaiga e ono i ai ni mea e le masani ai le neurochimium.

O suʻesuʻega faʻapitoa sa faʻaalia ai se mafutaga vavalalata i le va o le paaga tamaʻitaʻi ma le auai i amioga faʻafeusuaiga [59]. O le tele o taumafaiga e faʻamatalaina lenei faʻalapotopotoga ua faia se vaaiga faʻa-evolusione. Mai le vaaiga o le evolusione, o uiga masani lava, mo se faataitaiga, le manava, le mautonu, ma le faʻamalosi, e fesoʻotaʻi ma le tele o paaga feusuaʻiga e fesoʻotaʻi foi ma le aafia i solitulafono. Ae ui i lea, e iai foi le mafuaaga e talitonu ai o le fesuiaiga o feeseeseaiga i le va o paaga feusuaʻiga ma amioga tau solitulafono e mafai ona faamatalaina i se auala masani, pe a fai o kenera e fesootai ma numera o paaga feusuaʻiga e fesoʻotaʻi foi ma amioga faʻafeusuaiga. Faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻiga ua taua i luga, Beaver et al. na maua ai se faʻamalosiaga lelei i le va o paʻaga feusuaʻiga ma amio faʻafeusuaiga ma polymorphisms o le gene gene generator (DAT1) o loʻo faʻamatalaina le fesuiaiga i le numera o paʻaga feusuaʻiga ma amio solitulafono mo alii [59]. O le aafiaga polymorph o le gene DAT l ma le numera o paaga feusuaʻiga atonu e tatau ona tatau ona iai se mafutaga e maua i le va o nisi polymorphisms ma le male tamaʻi taimi muamua e fai ai penile. O avelaʻau o le 1OR / 1OR genotype sa i ai faailoga e maualalo ifo ai le faʻailoga e faʻailoa i luga o faʻataʻitaʻi taʻitoʻatasi pe a faatusatusa i le 9R9R / 9R10R tuufaatasia (9R maualuga le maualuga o le galuega maualalo le avanoa o le dopamine) [60]. O polymorphisms o le gutu DATl, aemaise lava le genotype 10R / 10R, ua maua i tamaiti talavou e le auai i le Kolisi Brown (San Marcos, Texas) mo amio le pulea, e aofia ai amioga e tetee i le va fealoai [61]. O se tuufaatasiga lelei o DRD2 ma le DATl polymorphisms na matauina i le le mautonu i le faatupu faalavelave i talavou i se suesuega a le falemai faatauaso. E le gata i lea, e ui o le uluaʻi faʻamatalaga faʻapitoa e mafua mai i tupulaga talavou e faʻataʻitaʻi i le fanau poʻo le olaga-tumau-talavou, o loʻo i ai le faʻamaoniga mai faʻamatalaga masaga e mafai ona aʻafia ai le tupulaga talavou poʻo le tamaititi-faʻagata le amio faʻafeusuaiga. O Burt ma Mikolajewski e le gata na faʻamautuina nei sailiga ma le gene DATl ae na faalauteleina nei suʻesuʻega ina ia aofia ai le eseʻese His452Tyr o le gene lea e faʻapipiʻi ai le senitoni 5-HT2A. [62], Talu ai nei lava, Jozkow et al. lipotia se fesoʻotaʻiga i le va o feusuaʻiga itu o matutua tama 'auga (AMS) ma ituaiga eseese o 5-HTRlB G861C [63]. E le gata i lea, Sales, et al. e maua mai i suʻesuʻega ole faʻaogaina o fualaau oona, ole fefaʻasoaʻiga i le va o le faʻaleagaina ma le 5-HTTLPR vaega lea na i ai se faʻalapotopotoga taua ma le le suia o tulaga, faʻatasi ai ma paʻu fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻi i le tulitatao [64] O le iai o se talaʻaga o le sauaina na matuā fesoʻotaʻi atu ma le tele o faʻafitauli o le leai o se suiga i le faʻamaonia o le condom pe a maeʻa ona faʻamaonia mo na oi latou o loʻo i ai.

Ua lauiloa o polymorphisms i nofoaga e le o ola ai le vasopressin le gene receptor gene (Avpr la) e fesoʻotaʻi atu i uiga faʻale-va-o-tagata i tagata, chimpanzees, ma voles, ma e ono mafua ona o se faʻavae eseʻese o le faʻavaeina o le gene. E tusa ai ma le saunoaga a Barrett, et al., O le alalafaga faʻapisinisi e tasi le avanoa e maua ai se avanoa tulaga ese e suʻesuʻe ai le neurobiology o le tasi o le tamaʻitaʻi [65]. O le mea moni, o le vasopressin le receptor (VlaR) e faʻamaonia e tatau mo le fausiaina o le paʻu paga i tama. O le mea e mataʻina ai, o agavaʻa vaʻaia e faʻaalia ai le tele o VlaR o loʻo fusifusia i le sili atu o le tau o le faʻaleleia o taui nai lo faʻasalalauga masani o le ituaiga tutusa. Barrett, et al. na maua ai le faʻavaeina o tulafono a le VlaR o loʻo mafua mai ai se faʻafitauli matuia i le mea e sili ona lelei mo se paaga tamaʻitaʻi matai ma se faʻaitiitiga o amio popole i le matua [65]. Isi galuega na saunia e Garcia, et al. Faʻaalia o tagata taʻitasi ma le itiiti ifo ma le tasi le 7-toe faʻatonu alele (7R +) o le DRD4 lipotia se sili atu faʻavasegaga fua faatatau o feusuaiga feusuaʻi, e aofia ai le i ai na i ai le "tasi-po tu," ma lipotia le sili atu i le 50% faʻateleina taimi o feusuaiga le faamaoni [66].

E taua tele, na lipotia mai e Daw ma Guo o tagata taʻitoʻatasi o loʻo tauaveina le kenefiti DRD2 * Al / A2, DRD2 * A2 / A2, DATl * 9R / 10R, ma MAOA * 2R / e fesoʻotaʻi ma tulaga maualuga o feusuaiga e le puipuia ma isi genotypes i nei loci [67]. O faʻalapotopotoga a le DRD2 e faʻatatau i aliʻi ma fafine uma, aʻo isi fesoʻotaʻiga e naʻo fafine lava e iai. I le iuga, Emanuele, et al. lipotia se fesoʻotaʻiga taua i le va o le DRD2 TaqI A genotypes ma le "Eros · (o se aga alofa uiga e ala i se aga masani e atiaʻe loloto lagona loloto faʻavae faʻavae i luga o le faʻatosina tino i le paʻaga), faʻapea foi ma le va o le C516T 5HT2A polymorphism ma le" mania "( a mimita ma faʻalagolago fusifusia faʻauoʻoga, faʻailogaina e oe lava-faʻatoʻilaloina lagona) [68].

Epigenetics ma feusuaiga

O se toe iloiloga o tusitusiga ua faaalia ai o le tele o tala talu ai nei o loo faailoa mai ai le taua o aafiaga o epigenetic i gaoioiga tau feusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, na toe iloiloina e Matsuda suiga o le estrogen receptor a (ERalpha) ma le aʻafiaga i amioga faʻapitoa [69]. O le mea moni, suiga o le ER alpha gene gaoioiga faʻatalanoa e epigenetic auala, pei o histone fesuiaʻiga ma DNA methylation, suia se tasi amioga tau feusuaiga. I le tulaga o le tauatane, Rice, et al. atiaʻe se faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻamatalaina le faʻatagaina (liua) faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga atinae [70]. Latou te faʻamatalaina o lenei faʻataʻitaʻiga e faʻavae i faailoga epigenetic ua tuʻuina i lalo i le tali i le XX vs. le karyotype XY i sima vaʻa. O le mea lea, o nei faailoga e faʻateleina ai le lagona i le testosterone i tamaʻitaʻi XY ma faʻaititia i totonu o le tamaititi XX, ma mafai ai ona faʻatautaia le atinaʻeina o feusuaiga. Ua uma ona faʻatulagaina o se vaega o nei faʻamaumauga o le epigenetic liliu mai e mafai ona faʻateleina le trans-genetically, ma e mafai ona taʻitaʻia ai le mosaicism mo le fausiaina o feusuaiga i le faʻafeagai-tamaʻitaʻi-o le homootype homosexual.

I totonu o le vafealoai faʻapisinisi e tasi (Microtus ochrogaster), o loʻo faʻamalosia ai faʻamaonia tumau faʻamaonia o loʻo amataina e le paaga peleina ma faʻatonutonuina e le tele o neurotransmitters, e aofia ai le oxtocin, vasopressin, ma le dopamine. Galue e Gundersen [71], ma Wang, et al. [72] fautua mai e mafai e le histone deacetylase ona faʻamalosia paaga i totonu o le tamaʻitaʻi tamaʻi pese e ono talafeagai i tagata. Aemaise lava, Wang, et al. na maua ai o histonedeacetylase-inhibitors-butyrate sodium ma trichostatin A (TSA) faʻateleina le faʻafeiloaʻiga o paaga tamaʻitaʻi i le vaʻalele fafine [72]. O lenei mafutaga a le paaga e fesoʻotaʻi ma se faʻamalosiaga o le talini o le oxytocin (OTR, oxtr) ma le vasopressin V le receptor (VlaR, avpla) i le NAc, e ala i le faateleina o le talafaasolopito o le eleele i o latou lava faalauiloa.

O loʻo i ai le tului e faʻatupulaia ai faʻamaoniga e faʻamaonia ai o tamaitai e auai ma le malosi i polyandry pe a aloese mai le faʻataunuʻuina o le gasegase poo le faʻailogaina o le tausiga o le fanau e fiafia i tane sili. O loʻo i ai le avanoa e filifili ai le filifilia o le tane matua maualuga e ono mafua ona o le epigenetic aafiaga. E tusa ai ma le tala a Zeh ma Ze, e le pei o le DNA, e mafai ona matua aʻafia le suiga o le epigenetic e ala i le siosiomaga ma mea faʻapitoa na maua i le olaga o se tagata [73]. Latou te fautua mai atonu e taua tele le suiga ole epigenetic mo le filifiliga o feusuaʻiga mulimuli ane ma e mafai ona maua ai ni faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ai le malosi o le tauvaga mo le malosi o fanau.

Faʻasologa o mea faʻale-aganuʻu ma meme: Faʻatauga tagata

Na fautuaina e Eysenck se faʻamaopoopoga lelei i le va o le faʻaaloalo tele ma faʻamalosia amioga tau feusuaʻiga ma le va o le neuroticism ma faʻafitauli i amioga tau feusuaiga (anti-social amioga). O se suʻesuʻega na faia muamua ma tagata faaipoipo e leʻi faʻaalia mai se tasi o faʻamaoniga. Na faʻapea o lenei fesoʻotaʻiga e naʻo mo tagata e leʻi faʻaipoipo e leʻo auai i ni mafutaga uʻamea tumau ona o le lelei o le va fealoaʻi e faʻamautu ai feusuaiga. I totonu o se faʻataʻitaʻiga o tama talavou e leʻi faʻaipoipo, sa i ai se faʻamaopoopoga lelei i le va o faʻasili ma mea na faʻamatalaina ai e le tagata le faia o feusuaiga ma le toʻatele o tagata ma le maualuga o taimi. Leai se faʻamaoniga na maua ile neuroticism. Sa i ai foi laʻititi faʻafesoʻotaʻiga ma isi uiga ma agafesoʻotaʻi amio fuaina. Ona o le fesoʻotaʻiga ma le faʻatinoina o ni uiga faʻapitoa, o mea na maua na faʻamatalaina mai se vaʻaiga lautele-faalemafaufau vaaiga. I aso nei sosaiete, o le alii talavou ua faamoemoeina e faia le taulamua i se feusuaiga feusuaiga e mafai ona iloa lelei e se tama talavou extraverted nai lo se tasi ua introverted [74]. O lenei vaʻaiga e o gatasi ma le manatu o Richard Brodie e faʻatatau i manatu faapito o le mafaufau [75]. O le mea moni, mai le manatu o le DNA, e ioe le au anthropologists “ua tatou i ai iinei mo na o le tasi le mafuaaga; ia o atu ma uluola. ” E ui lava e telegese le alualu i luma o le evolusione, e tasi le sitepu i le 20 tausaga pe a, pe a faatusatusa i le "meme evolution, e iai se manatu e suia i le taimi e faitau ai se fuaiupu." O tatou faiʻai e leai se mea e faʻatatau i le tuputupu aʻe o tupuaga vagana ai e fesoʻotaʻi ma tagata atamamai e toʻatele ni pepe. O le mea moni, afai e i ai genes e avatua i tagata le masani e faia memes e faʻatapulaʻaina a latou numera o fanau, o le a latou feoti i ni nai augatupulaga ae fiafia i genes e avatua ai i tagata se uiga e maua ai ni fanau. E ui lava e fai sina feteʻenaʻi, paga lea, o le tele o suʻesuʻega fautua mai Homo sapiens i le talu ai 42,000 tausaga ua tuʻuina i lalo a latou IQs ona o filifili filifilia [76].

O le mea e sili ona taua, e foliga mai ona talu ai o le faʻalavelave e fesootaʻi atu i le faateleina o feusuaiga aemaise lava i alii, o le fuainumera o le geneticist estimates o le mafai ona mafai ona suia le uiga o le 40-60%. Na suʻesuʻeina e Smillie ma paʻaga le tasi kopi o le DCD2 gene Allele e fesoʻotai ma le maualuga o le faʻasao maualuga [77]. O lenei asosi e faʻatupuina se fesili manaia e uiga i le fanauina o tagata. O mea na oʻo mai na fautua mai talu ai o latou aafiaga iloga i amioga fanautama, aʻoaʻoga faʻaletonu ma isi faʻaletonu, faʻamalosi, malosi, ma faʻafitauli faʻafitauli o i latou o loʻo aveina le DRD2 Al e i ai le ono mafai ona mafuaʻaga alualu i luma ma tumau suiga i le tele o taimi o le DRD2Al aleli "e tau atu i o le tupuaga faʻaleagaina o le ituaiga ” [78].

I totonu o lana tusi, Comings ua faʻamaonia ai o tagata ei ai amioga faʻafefete-faʻalavelave e iai fanau muamua, ma e aʻafia ai le filifilia o vailaau o mea ua fai ma vaisu e pei o DRD2 Al allele [79]. Na ia fautua mai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo tauʻaveina lenei faʻalavelave faʻafitauli faʻafuaseʻi o le a i ai ni fanau seʻi tatou fai atu i le 20 tausaga le matutua ma tagata taʻitoʻatasi e aunoa ma lenei faʻamaoniga o le a maua ni fanau i le 25 tausaga. O lona iʻuga, o le mutant gene o le a toe faʻateleina vave, e pei o, i le 20 tausaga ae o le masani ai ituaiga o le kenera o le a toe gaosia i le 25 tausaga. Ole fua faatatau ole 25/20 ole 1.25. Ma le mea lea, o le fua faatatau lea o se kenera o loʻo iai le 1.25-lafu filifiliga filifilia o le a faʻateleina i taimi uma mai lea augatupulaga i lea auga tupulaga. O se eseʻesega o le lima tausaga i le matua o tina poʻo tama pe a latou mauaina a latou uluaʻi fanau ua lava e mafua ai i se taua ma vave tele filifiliga mo genes o loʻo aveina e le kulupu amataina le fanautama i se taimi muamua. Faʻateleina o nisi amioga a le RDS na faʻamaumauina mai le 1955 e oʻo mai i le taimi nei. O nei siitaga e aofia ai ma amioga faʻatama talavou (fualaʻau, feusuaiga, maʻitaga o talavou, ma amioga le taupulea, ulaula), amio faʻaletonu, solitulafono, faʻaoga fualaʻau faʻamalosi, 'ava malosi, amio le taupulea feusuaʻi, tina le faaipoipo, manuia, aʻoga faʻateʻaina, ma aʻoga tuʻua, faʻapea foi ma se paʻu faʻatasi i le IQ [80]. O nei taunuʻuga e faʻavae i luga o le suʻesuʻega a Berkeley e faʻaaoga ai faʻamatalaga umi mai le Child Health and Developmental Studies ma le National Longitudinal Surveys of Youth or NLYS [81]. I le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga, Comings na vaʻai mai mai le 1955 i le 2015 o le ai ai se numera o taimi o, mo se faʻataʻitaʻiga, DRD2 Al allele, o le mea lea e faʻalauteleina ai le faʻatupulaia o amioga a le RDS, e aofia ai feusuaiga faʻamalosi [50]. Matou te faʻamalosia le tulitataoina o lenei vaitau fiafia.

E tusa lava pe i ai ni feeseeseaiga, tatou te fautuaina atu le le atoatoa o le feusuaʻiga e avea o se subtype o le faasoaina atu o le uiga o le RDS i vailaau ma amioga e le o ni mea e fai ma vaisu ma ona foliga o le aafia i vaega uma o genetics ma epigenetics. E ui lava e le faʻaaogaina i lenei taimi, tatou te fautuaina foi togafitiga fesoasoani faʻamalosi (FDA) e faʻatapulaʻaina e le FDA e faʻamaonia ai le puipuia o le galuega dopamine e mulimuli mai i le faʻagasolo malieina o auala dopaminergic e taʻitaʻia ai ile homeostasis dopamine umi. O le mea mulimuli e mafai ona ausia i ni auala e mafai ona fesoasoani i le toe faaleleia.

E le gata i lea, e aofia ai le dopamine agonist therapy-nutraceuticals (KB220), le 12 Step program ma tu masani, togafitiga atoatoa, togafitiga o le mafaufau (CBT), ma le togafitiga o le veumama (TRT) ma gaoioiga o le dopamine-boosting (Figure 1) [82].

Le finauga

A o matou talitonu maumaututu e tatau ona aofia i le lomiga i le lumanaʻi DSM le le atoatoa o le feusuaʻiga, matou te le mautonu ona e itiiti se mea e iloa ai e uiga i lenei maʻi e tusa ai ma neurogenetics ma epigenetics ma e oʻo lava i le aveesea o symptomatology ma le gataifale o le aotelega [83]. O le faʻataʻitaʻiga muamua-savali i le aiga, o lea matou te fautuaina le sosaiete saienisi e faia ni suʻega, aemaise lava i le malo o neuroima ma neurogenetics, e aofia ai epigenetics faʻamaonia i genes, e pei o le oxtocin-vasopressin-orexin-dopamine faʻapea foʻi isi gutu tau. Masalo o lenei tulaga e mafai ona aoga mai togafitiga e faʻamoemoe e taui ai polymorphisms gene e fesoasoani ai i le faʻaolaina o le domamine homeostasis [84-89]. O le tele o iloiloga a Joranby, et al. ma le Edge ma le Gold lagolago avanoa faʻafeiloaʻi faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma mea faʻapipiʻi faʻamalosi faʻasoa i le faiʻai faʻatautaia e pei ona faʻamaonia i le taimi muamua i le RDS concept [90-91].

I le tala faasolopito "o vaisu i feusuaiga" na aofia ai i le DSM - III, ae ui i lea, na aveʻesea mai le DSM-1V ona o le finagalo autasi o tusitala o DSM-1V na talitonu e le lava molimau e tatau ai lona iʻuga. O lenei filifiliga sa tumu i lagona ootia e taʻitaʻi o le fanua. I le maeʻa ai o lenei mea na tupu, o le tele o saienitisi e aofia ai Kafka, Reid, Prause, ma isi na filifili e faʻatulaga le "Faʻafeusuaiga" e le o se vaisu o feusuaiga ae o le tuʻua o le mafaufau le atoatoa ae le o se vaisu i le va. E ui lava o le latou galuega muamua i le 2010 na fautuaina e pei ona taʻua i inei, o le "feusuaiga" e tai tutusa lava ma le tagofia o feusuaiga ma isi masaniga, e aofia ai le soona taumafaina o vailaʻau, o la latou galuega talu ai nei na toʻesea mai lenei finauga. Talu ai nei galuega i lenei eria faʻaalia finau finau. E i ai le numera o electrophysiological-faʻavae suʻesuʻega, e le kulupu a Prause o loʻo tuʻuina mai ai ni faʻamaoniga o manaʻoga feusuaiga, ae le o le feusuaʻi, valoʻia le faʻatonutonuina o lagona feusuaʻi [92]. O nei tagata sailiili o loʻo fautua mai i isi galuega o mataupu e lipotia ai faafitauli e faʻatautaia ai le latou vaʻaia o faatosinaga tau feusuaʻiga vaaia (VSS) o loʻo lipotia mai foi le maualuga o le manaʻoga faʻafeusuaiga na faʻaalia ai le maualalo o le manuia o le gafatia (LPP) i le tali atu i le VSS. Fai mai tusitala o lenei mamanu e foliga mai e ese mai vailaau o vaisu [93]. Ae ui i lea, e ui lava ina le aofia ai mataupu e maua ai le feusuaʻiga, o le galuega a le vaega a Voon ua faaalia ai, i mataupu malolosi-feusuaiga, faʻaalia ata vitio manino, o se gaioiga sili atu i le fesoʻotaʻiga o le neural tutusa ma le mea na matauina i suʻesuʻega o le gaʻo [94]. O le manaʻo sili atu poʻo le manaʻo nai lo le fiafia na sili atu ona fesootaʻi ma le gaioiga i lenei fesoʻotaʻiga faʻanatura. O lenei galuega e faʻalagolago i manatu o le faʻamalosiaga faaosofia [95].

O matou, o tusitala o le tusitusiga o loʻo i ai nei, ua matou ioeina matou te leʻi faʻamalamalamaina i mea taua uma na fesoʻotaʻi na tutupu i le va o tagata na lagolagoina le "Hypersexual Disorder" ma lo latou manatu faʻamaoni ina ia aofia ai lenei faʻamaʻi i le taimi nei DSM-5. E ui na le manuia le mea e taʻua o le "acid-test", e i ai mafuaaga uma e talitonu ai o le a aofia ai i le lumanaʻi lomiga o le DSM. E maitauina o Steven Hyman, o le faatonu o le NIH o loʻo i ai nei, saʻo ona finau e faapea "o le DSM o se faʻata le lelei o falemaʻi ma mea moni o meaola; e manaʻomia muamua se auala fou ile faʻavasegaga faʻavasegaina aʻo suʻesuʻeina e le aufaʻamatala auala fou e suʻesuʻe ai ma malamalama i maʻi ole mafaufau " [96]. E le gata i lea, Casey, et al. na fautua mai e ui lava ina manatu le DSM eseese eseesega o ni tino mavaega, "o tuaoi i le va o faaletonu e masani lava e le tutusa le mamafa e pei ona fautuaina e le DSM" [97].

I le 2014, Karila, et al. fautuaina e faapea o le tagofia o feusuaiga, lea ua lauiloa o le gasegase feusuaʻi, ua le amanaiaina e nisi o fomaʻi, tusa lava pe o le a le mafuaʻaga e mafua ai le ogaoga o faafitauli faalemafaufau. E tusa ai ma nei tusitala, latou te fautuaina o le tagofiaina o feusuaiga po o le gasegase feusuaʻiga e suitulaga i tulaga eseese mo le faafitauli tutusa. Latou te faʻailoa mai o le tele o fuainumera o faʻafitauli o feusuaʻiga-feusuaiga-mai le 3% i le 6%. E tusa ai ma lea, o le fausiaina o le tagofia o feusuaʻiga / faʻafitauli faʻapitoa i feusuaiga e faʻaalia ai amioga faʻalavelave e aofia ai: faʻafefeteina tele, faʻaoga i luga o le initaneti, faʻaaogaina o ponokalafi, amio faʻafeusuai faʻatasi ma tagata matutua faʻatagaina, telefoni, taʻaloga a le kalapu, ma isi amioga faʻafefete [98]. E mautinoa lava matou te ioe e ono iai ni eseesega eseese i le va o le tagofia o feusuaiga ma le feusuaiga e pei ona tusia e Carvalho, et al. [99], Restenberger, et al. [100], Kor, et al. [1], Reid, et al. [9], Kafka ma Hennen [13], ma Prause, et al. [93-94] i isi.

I le aotelega, ua matou fautuaina e faapea, e ui o loo i ai ni eseesega i le va o le feusuaiga ma le tagofia o feusuaiga, o le tele o suʻesuʻega e manaʻomia ina ia faʻavasega lelei nei tulaga taua. Matou te malilie i le galuega a Walters, et al. [101] lea na fautua mai ai o eseesega o tagata i le feusuaʻiga e tele naua nai lo le agavaa i le natura. Latou te fautua mai foi o le feusuaʻiga e faʻatulagaina i le faʻaauau pea o le pa'ū i le pito i luga o le continuum (Ata 1).

 

Ata 1: O se faʻamatalaga faʻamatalaina o le Faʻaleagaina o le Agavaʻalea e pei o se subtype o le RDS

O le ata faʻaalia fesoʻotaʻiga neurogenetic ma epigenetic aafiaga. O loʻo lisiina uma togafitiga faʻafuaseʻi o le poloka o le dopamine ma togafitiga faʻasolosolo mo le umi o le “dopaminergic-homeostasis” ma togafitiga o le dopamine e faʻamalosia ai i aso uma. O taʻamilosaga e faʻailoa mai ai uiga o le RDS ma pusa e faʻailoa mai ai amioga a le RDS.

 

faaiuga

Aʻo faʻatauaina le finauga, matou te fautuaina o ono eseesega ma mea e tutusa ai le feusuaʻi ma fafine ma le tagofia o feusuaiga e tatau ona suʻesuʻeina lelei e faaaoga ai neuroimaging (fMRI, PET, SPECT), optogenetics, sui tauva ma microarray auiliiliga, ma epigenetic metotia. Matou te talitonu o nei suʻesuʻega o le a maua ai le faʻavae mo le tuʻufaʻatasia o feusuaʻiga o se faʻaletonu i lomiga o lumanaʻi o le DSM.


mau faasino

  1. Kor A, Fogel Y, Reid RC, Potenza MN: Pe tatau ona faʻavasegaina le Faʻafitauli o le Faʻaleagaina o le Toto ma Faʻateʻaina e avea ma vaisu. Faʻasalaga o Faʻaipoipoga Faʻasalaga. 2013, 20:http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3836191/. 10.1080/10720162.2013.768132
  2. Rush B: Inisinia faafomaʻi ma manatu i luga o le maʻi o le mafaufau. Rush B (ed): Gryphon Editions Ltd., Birmingham, AL; (Uluai lomiga na lolomiina 1812) toe iloilo i le 1979.
  3. von Krafft-Ebing R: Psychopathia Sexualis. Klaf FS (ed): Stein and Day, New York; (uluai lomiga na lolomiina 1886) toe iloilo i 1965.
  4. Hirshfeld M: Tigā faʻafeusuaiga: O le mafuaʻaga, natura ma togafitiga o feusuaʻiga tau feusuaʻiga. Hirshfeld M (ed): Emerson Books, Niu Ioka; 1948.
  5. Stroller RJ: Vavega: O le uiga o le inoino. Pantheon Books, Niu Ioka; 1975.
  6. Allen CA: O se tusi o faaletonu o le mafaufau ma le mafaufau. Oxford University Press, Lonetona; 1962.
  7. Ellis A, Sagarin E: Nymphomania: O se suʻesuʻega a le fafine ua faʻatonuina. Gilbert Press, Niu Ioka; 1964.
  8. Sui o le Kafka: O le a le mea na tupu i le gasegase feusuaʻi?. Arch Sex Behav. 2014, 43: 1259-1261. 10.1007 / s10508-014-0326-y
  9. Reid RC, Temko J, Moghaddam JF, Fong TW: O le le fiafia, faʻasalaga, ma le agaalofa i alii na suʻeina mo le faʻafitauli o feusuaiga. J Faʻataʻitaʻiga Mafaufau. 2014, 20: 260-268. 10.1097 / 01.pra.0000452562.98286.c5
  10. Bancroft J: Feusuaiga a Tagata ma Ona Faʻafitauli. Tolu lomiga. Elsevier, Oxford, Egelani; 2009.
  11. Faʻamaumauga Faʻavaomalo Faʻavaomalo o faʻamaʻi ma le Soifua Maloloina Faʻafitauli, 10th Revision . (2007). Faʻafeiloaʻi: Iulai 23, 2015: http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online2007/.
  12. Singer B, Toates FM: Feusuaiga feusuai. J Suesuega Feusuaiga. 1987, 23: 481-501. 10.1080/00224498709551386
  13. Kafka MP, Hennen J: Manatu faʻafeusuaʻi i tamaʻitaʻi: o tane e iai faʻasolosolo eseese e ese mai i tamaʻitaʻi e iai faʻasologa o le paraphilia?. Faʻasalaga Feusuaiga. 2003, 15: 307-321. 10.1023 / A: 1025000227956
  14. Buss DM, Schmitt DP: Tulāfono tau feusuaʻiga: o se vaaiga faʻa-evolusione i luga o matai tagata. Fomaʻi Faʻaaliga 1993, 100: 204-232. 10.1037 / 0033-295X.100.2.204
  15. Corbett-Detig RB, Hartl DL, Sackton TB: Filifiliga faanatura e aʻafia ai le eseesega eseese i le tele o ituaiga meaola. Psychol Bull. 1995, 13: e1002112.- 469-496. doi: 10.1371 / journal.pbio.1002112
  16. Laumann EO, Michael RT, Gagnon JH: O se tala faasolopito faaupufai o le suʻesuʻeina o tamaʻitaʻi a tagata lautele. Fam Plann Perspect. 1994, 26: 34-38. 10.2307/2136095
  17. Jones JC, Barlow DH: O le taimi e lipotia ai e le tagata lava ia taimi o faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, manatu faʻanoanoa, ma mafaufauga masturbatory i alii ma tamaitai o tane ma fafine. Arch Sex Behav. 1990, 19: 269-79. 10.1007 / BF01541552
  18. Oliver MB, Hyde JS: Eseesega o alii ma tamaitai i feusuaiga: a meta-iloiloga. Psychol Bull. 1993, 114: 29-51. 10.1037 / 0033-2909.114.1.29
  19. Okami P, Shackelford TK: Eseesega o feusuaiga a tagata i feusuaiga faalefeusuaiga ma amioga. Annu Rev Feusuaiga Res. 2001, 12: 186–241. 10.1080/10532528.2001.10559798
  20. Leitenberg H, Detzer MJ, Srebnik D: Eseesega o alii ma tamaitai i le tuinanau ma le sootaga o aafiaga masturbation i le taimi muamua ma / poo le talavou i amioga tau feusuaiga ma le fetuunaia o feusuaiga i le talavou matua. Arch Sex Behav. 1993, 22: 87-98. 10.1007 / BF01542359
  21. Fetterman AK, Kruger NN, Robinson MD: O fefaʻatauaʻiga e faʻafeiloaʻi ai feusuaʻiga e feʻaveaʻi ma le faʻaogaina o le ola faʻatasi. Uunaia Emot. 2015, 39: 99-103. 10.1007/s11031-014-9420-7
  22. Basson R: Faʻaaogaina o se eseʻese faʻataʻitaʻiga mo tamaʻitaʻi tali atu i fafine faʻafitauli maualalo maualalo tuʻinanau. J Faʻafeusuaiga faʻaipoipoga Ther. 2001, 27: 395–403. 10.1080/713846827
  23. Andersen BL, Cyranowski JM, Aarestad S: I tua atu o mea e le taua, o le vavalalata o feusuaiga e malamalama ai i feusuaiga a tamaitai: talanoa i le Baumeister. Psychol Bull. 2000, 126: 380-389. 10.1037 // 0033-2909.126.3.380
  24. Knight RA, Sims-Knight JE: O faʻasolosolo atinae o feusuaiga faʻasaga i fafine: faʻataʻitaʻiga isi faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga faʻatulagaga faʻatulagaina. Ann NY Acad Sci. 2003, 989: 72-85. 10.1111 / j.1749-6632.2003.tb07294.x
  25. Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M: Feusuaiga, fualaʻau, ma papa 'n' roll: faʻataʻitaʻiga masani mesolimbic faʻatoagaina mai o se gaioiga o taui gen polymorphisms. J Fualaau faasaina. 2012, 44: 38-55. 10.1080/02791072.2012.662112
  26. Carnes PJ, Green BA, Merlo LJ, Polles A, Carnes S, Gold MS: PATHOS: o se puʻupuʻu suʻega tusi talosaga mo le iloiloina o vaisu o feusuaiga. J Addict Med. 2012, 6: 29-34. 10.1097/ADM.0b013e3182251a28
  27. Hanson RK: Faʻaalia e le Faʻamatalaga-99 le faʻailogaina o tagata solitulafono matutua?. Faasaua i le Faitaaga. 2006, 18: 343–355. 10.1007 / s11194-006-9027-y
  28. Weinstein A, Katz L, Eberhardt H, Cohen K, Lejoyeux M: Faʻasalaga feusuaiga - Fegalegaleaiga ma feusuaiga, faʻafeiloaʻiga ma feusuaiga. J Behav Addict. 2015, 4: 22-26. 10.1556 / JBA.4.2015.1.6
  29. Chung WS, Lim SM, Yoo JH, Yoon H: Eseesega o alii ma tamaitai i le faia o faiʻai i le vaaia o feusuaʻiga leo-vaaia; e masani ona maua e tamaitai ma alii le tulaga tutusa o le fiafia i le tali atu i le vitio lava e tasi?. Faʻasalaga I le I Int. 2013, 25: 138-142. 10.1038 / ijir.2012.47
  30. Rupp HA, Wallen K: Eseesega o feusuaiga i le tali atu i mea faitino faʻanatura: o se toe iloiloga. Arch Sex Behav. 2008, 37: 206-218. 10.1007/s10508-007-9217-9
  31. Hanson RK, Harris AJ, Helmus L, Thornton D: O faʻasalaga e sili ona lamatia le faʻafeusuaiga e ono le maualuga le maualuga e faʻavavau. J Faʻasalaga Faʻasalaga. 2014, 29: 2792-813. 10.1177/0886260514526062
  32. Reid RC, Cyders MA, Moghaddam JF Fong TW: O mea lelei o le mafaufau o le Barratt Impulsiveness Scale i tagata gasegase i faafitauli tau taaloga, mea feusuaʻi, ma le methamphetamine faalagolago. Addict Behav. 2014, 39: 1640-1645. 10.1016 / j.addbeh.2013.11.008
  33. Reid RC, Kamuta BN, Hook JN, Garos S, Manning JC, Gilliland R, Cooper EB, McKittrick H, Davtian M, Fong T: Lipoti o suʻesuʻega i se DSM-5 faʻataʻitaʻiga i le fanua mo le faʻafitauli o feusuaʻiga. J Sex Med. 2012, 9: 2868-2877. 10.1111 / j.1743-6109.2012.02936.x
  34. Garcia FD, Thibaut F: Togafitiga o feusuaiga. Am J Drug Alcohol Abuse. 2010, 36: 254-260. 10.3109/00952990.2010.503823
  35. Reid RC, Bramen JE, Anderson A, Cohen MS: Mindfulness, faʻamalositino faalelagona, le mautonu, ma le popole i le va o tagata gasegase. J Clin Psychol. 2014, 70: 313-321. 10.1002 / jclp.22027
  36. Umia MK, Hadjimarkou MM, Zup SL, Blutstein T, Benham RS, McCarthy MM, Mong JA: Methamphetamine e faʻamalosia amioga faʻafeusuaiga fafine ma faʻaleleia le faʻafouina o le neuronal i totonu o le amygdala medial ma le faʻasalalauga o le hypothalamus. Psychoneuroendocrinology. 2010, 35: 197-208. 10.1016 / j.psyneuen.2009.06.005
  37. Spauwen LW, Niekamp AM, Hoebe CJ, Dukers-Muijrers NH: Faaaogaina o fualaau, amioga lamatia o feusuaʻiga ma faʻafitauli pipisi i feusuaiga i le va o faʻataʻitaʻiga: suʻesuʻega i totonu o Netherlands. Sex Transm Infect. 2015, 91: 31-36. 10.1136 / sextrans-2014-051626
  38. Castelo-Branco C, Parera N, Mendoza N, Pérez-Campos E, Lete I, vaega CEA: Ava malosi ma fualaau faasaina ma amioga matautia i feusuaiga i tamaitai talavou matutua. Gynecol Endocrinol. 2014, 30: 581-586. 10.3109/09513590.2014.910190
  39. Jia ZJ, Yan SY, Bao YP, Lian Z, Zhang HR, Liu ZM: Eseesega o amioga feusuaʻi i le va o amphetamine ituaiga faʻamalosia ma faʻaaogaina heroin. J Addict Med. 2013, 7: 422-427. 10.1097/ADM.0b013e3182a952b2
  40. Bruijnzeel AW: Kappa-Opioid signaling signaling ma le faiʻai taui. Brain Res Faʻaaliga 2009, 62: 127-146. 10.1016 / j.brainresrev.2009.09.008
  41. Orsini CA, Ginton G, Shimp KG, Avena NM, Gold MS, Setlow B: Mea taumafa ma mea mamafa pe a maeʻa le faʻaaogaina o le amphetamine masani. Manatu. 2014, 78: 76-80. 10.1016 / j.appet.2014.03.013
  42. Ibrahim C, Reynaert C: Feusuaʻiga i faʻafitauli o le neurocognitive i tagata matutua - o se iloiloina maeʻaeʻa o tusitusiga ma mataupu suʻesuʻega. Falemai alofa. 2014, 26: 36-40.
  43. Vallejo-Medina P, Sierra JC: Aafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le faʻaleagaina o le faʻasalaga i le faia o feusuaiga i totonu o se tamaʻitaʻi Sipaniolo faʻataʻitaʻiina fualaau oona: suʻesuʻega faʻapitoa. J Sex Med. 2013, 10: 333-341. 10.1111 / j.1743-6109.2012.02977.x
  44. Baskerville TA, Douglas AJ: Dopamine ma faʻamalositino fegalegaleaiga amioga faʻavae: fesoasoani faʻapitoa i faʻafitauli o amioga. CNS Neurosci Ther. 2010, 16: e92-123. 10.1111 / j.1755-5949.2010.00154.x
  45. Riebe CJ, Lee TT, Hill MN, Gorzalka BBB: Faʻasalaga faʻasolosolo faʻasolosolo ona o aʻafiaga leaga o le puleaina o le cannabinoid subchronic i luga o amioga taufeusuaʻiga male. Neurosci Lett. 2010, 472: 171-174. 10.1016 / j.neulet.2010.01.079
  46. Korda JB, Pfaus JG, Kellner CH, Goldstein I: Faʻafitauli le tumau o le faʻafitauli faʻapitoa (PGAD): faʻasalaga o faʻataʻitaʻiga faʻamalositino umi mo togafitiga faʻasolosolo. J Sex Med. 2009, 6: 2901-2909. 10.1111 / j.1743-6109.2009.01421.x
  47. Huang CJ, Liao HT, Yeh GC, Hung KL: Tufatufa o allela HLA-DQB1 i tagata gasegase ma le maʻi Kleine-Levin. J Clin Neurosci. 2012, 19: 628-630. 10.1016 / j.jocn.2011.08.020
  48. Blum K, Noble EP, Sheridan PJ, Montgomery A, Ritchie T, Jagadeeswaran P, Nogami H, Briggs AH, Cohn JB: Ole faʻasoa faʻatasi o le DNA D2 gene generator i le ava malosi. JAMA. 1990, 263: 2055-2060. 10.1001 / jama.263.15.2055
  49. Blum K, Sheridan PJ, Wood RC, Braverman ER, Chen TJ, Cull JG, Comings DE: Ole gene generator D2 dopamine ole suʻega o le faaletonu o le totogi. JR Soc Med. 1996, 89: 396-400. 10.1177/014107689608900711
  50. Miller WB, Pasta DJ, MacMurray J, Chiu C, Wu H, Comings DE: O genes o le receptor Dopamine e fesootaʻi ma le matua i le taimi muamua o feusuaiga. J Biosoc Sci. 1999, 31: 43-54. 10.1017 / S0021932099000437
  51. Hamann S, Herman RA, Nolan CL, Wallen K: E eseese tamaʻitaʻi ma fafine i le tali a le amygdala i mea faʻapitoa tau feusuaiga. Nat Neurosci. 2004, 7: 411-416. 10.1038 / nn1208
  52. Quiñones-Jenab V: Aisea e sau ai tamaitai mai Venus ma alii mai Mars pe a latou faʻaleagaina le koko?. Brain Res. 2006, 1126: 200-203. 10.1016 / j.brainres.2006.08.109
  53. Noble EP, Blum K, Khalsa ME, Ritchie T, Montgomery, A Wood RC, Fitch RJ, Ozkaragoz T, Sheridan PJ, Anglin MD, Paredes A, Treiman LJ, Sparkes RS: Faʻatasi faʻatasi o le gutu o le receptor D2 dopamine ma le faʻalagolago i le koko. Fualaau oona. 1993, 33: 271-285. 10.1016/0376-8716(93)90113-5
  54. Harrison PJ, Tunbridge EM: Catechol-O-methyltransferase (COMT): o se génoa e fesoasoani i feeseeseaiga i feusuaiga i le gaioiga galue, ma i le feusuaʻiga i feusuaiga i le predisposition i maʻi o le mafaufau. Neuropsychopharmacology. 2008, 33: 3037-3045. 10.1038 / sj.npp.1301543
  55. Guo G, Tong Y: Tausaga muamua muamua feusuaiga, genes, ma le agafesootai: molimau mai masaga ma le dopamine D4 gene receptor gene. Faʻafanua. 2006, 43: 747-769. 10.1353 / dem.2006.0029
  56. Bradley KC, Boulware MB, Jiang H, Doerge RW, Meisel RL, Mermelstein PG: Suiga i faʻamatalaga o le gene i totonu o le nucleus accumbens ma le striatum pe a mavae le faʻafeusuaiga. Genes Brain Behav. 2005, 4: 31-44. 10.1111 / j.1601-183X.2004.00093.x
  57. Rao BS, Raju TR, Meti BL: Faateleina le tele o numera o synapses i le CA3 o le hippocampus ma le mole mole mole o le cortex afi ina ua maeʻa le faʻaosofiaina o le lagona. Neuroscience. 1999, 91: 799-803. 10.1016/S0306-4522(99)00083-4
  58. Hezmati M: LTP i le cocaine-induced i le faʻalautelega o le vaʻaia: malamalama fou i le masini ma le taimi e faʻamalamalamaina ai mea o loʻo fai ma vaisu. J Neurophysiol. 2009, 101: 2735-2737. 10.1152 / jn.00127.2009
  59. Beaver KM, Wright JP, Walsh A: O se faʻamatalaga faʻa-evolusione faʻavae mo le fesoʻotaʻiga i le va o le solitulafono ma le numera o paaga feusuaiga. Biodemography Soc Biol. 2008, 54: 47-55. 10.1080/19485565.2008.9989131
  60. Santtila P, Jern P, Westberg L, Walum H, Pedersen CT, Eriksson E, Sandnabba N: Ole fesoʻotaʻiga o le dopamine (DAT1) polymorphism e fesoʻotaʻi ma le vave o le ejaculation. J Sex Med. 2010, 7: 1538-1546. 10.1111 / j.1743-6109.2009.01696.x
  61. O le mea lea, e le o se mea e mafai ona e faia i le taimi nei, Faʻavae muamua o le Dopamine D2 Receptor (DRD2) [Taq1 A1 Allele] ma le Dopamine Transporter (DAT1) [480 bp Allele] genes faʻatasi ai ma amioga faʻaleagaina, o le subtype clinical of Reward Deficiency Syndrome (RDS) i le tupulaga talavou. Gene Ther Mol Biol. 2007, 1: 93-112. Faʻafeiloaʻi: Iulai 23, 2015: http://gtmb.org/pages/Vol11A/HTML/11._Chen_et_al,_93-102.htm.
  62. Burt SA, Mikolajewski AJ: Uluai faʻamatalaga o faʻamaoni patino o loʻo tuʻufaʻatasia ma amioga faʻasalalauga talavou. Aggress Behav. 2008, 34: 437-445. 10.1002 / ab.20251
  63. Jóźków P, Słowińska-Lisowska M, Łaczmański Ł, Mędraś M: Polymorphic fesuiaʻiga o neurotransmitter resepiene genes ono afaina ai feusuaiga i tama matutua: faʻamaumauga mai le HALS suesuega. Neuroendocrinology. 2013, 98: 51-59. 10.1159/000350324
  64. Faʻatau JM, DiClemente RJ, Brody GH, Philibert RA, Rose E: Fealoaʻiga i le va o le 5-HTTLPR polymorphism ma le faʻasaua i talaaga o talavou talavou Aferika-Amerika 'tamaʻitaʻi condom faʻaaoga amioga pe a maeʻa le auai i le HIV puipuiga faʻalavelave. Muamua Sci. 2014, 15: 257-267. 10.1007/s11121-013-0378-6
  65. Barrett CE, Keebaugh AC, Ahern TH, Bass CE, Terwilliger EF, Young LJ: O le fesuiaiga i le vasopressin receptor (Avpr1a) faʻamalamalamaga e faatupuina ai le eseesega i amioga e faatatau i le monogalii i le vavao voles. Faʻafefe. 2013, 63: 518-526. 10.1016 / j.yhbeh.2013.01.005
  66. Garcia JR, MacKillop J, Aller EL, Merriwether AM, Wilson DS, Lum JK: Faʻatasiga i le va o le DNAN D4 generate variation faʻatasi ma le le faʻamaoni ma le faitaʻaga. PLoS tasi. 2010, 5: e14162. 10.1371 / journal.pone.0014162
  67. Daw J, Guo G: Ole aʻafiaga ole tolu gafa pe faʻaaogaina e tamaiti le puipuiga, USA 1994-2002. Popul Stud (Camb). 2011, 65: 253-271. 10.1080/00324728.2011.598942
  68. Emanuele E, Brondino N, Pesenti S, Re S, Geroldi D: Gini e faʻapipiʻi i luga o ituaiga alofa tagata. Neuro Endocrinol Lett. 2007, 28: 815-821.
  69. Matsuda KI: Epigenetic suiga i le estrogen receptor gene geneor promoter: o aʻafiaga i amioga faʻalafesootai. Neurosci i luma. 2014, 8: 344. 10.3389 / fnins.2014.00344
  70. Rice WR, Friberg U, Gavrilets S: Faʻafeusuaiga e ala i le faʻaaogaina o feusuaiga faʻamalosi: o se faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga mo se fou epigenetic faʻataʻitaʻiga. Bioessays. 2013, 35: 764-770. 10.1002 / bies.201300033
  71. Gundersen B: Tuʻufaʻatasia e ala i epigenetics. Nat Neurosci. 2013, 16: 779. 10.1038 / nn0713-779
  72. Wang H, Duclot F, Liu Y, Wang Z, Kabbaj M: O le fausiaina o le talafaasolopito o Histone deacetylase e faʻafaigofieina le faʻavaeina o paaga i totonu o tamaʻitaʻi. Nat Neurosci. 2013, 16: 919-924. 10.1038 / nn.3420
  73. Zeh JA, Zeh DW: Tofi tina, epigenetics ma le atinaʻeina o polyandry. Genetica. 2008, 134: 45-54. 10.1007 / s10709-007-9192-z
  74. Addad M, Lesiau A: Faʻalavelave faʻafuaseʻi, neuroticism, faʻasalaga le mama ma amio solitulafono. Med Law. 1989, 8: 611-622.
  75. Brodie R: Virus of the Mind: The New Science of the Meme. Hay House, Inc, Niu Ioka, NY; 1996, pp 66.
  76. Hernnstein R, Murray C: O le Bell Curve: Malamalama ma le Vasega o le Vasega i Amerika Life. Le Free Press, New York, NY; 1994.
  77. Smillie LD, Cooper AJ, Proitsi P, Powell JF, Pickering AD: Fesuiaiga i le DRD2 dopamine gene o loʻo vaʻaia ai uiga faʻapitoa. Neurosci Lett. 2010, 468: 234-327. 10.1016 / j.neulet.2009.10.095
  78. Comings DE: Le Gene Bomb. E faʻafaigofie e le Higher Education and Technology Advanced le Filifilia o Kenera mo Aʻoaʻoga Faʻafitauli, ADHD, Faʻafitauli ma Faʻalavelave Faʻaleagaina?. Hope Press, Duarte CA; 1996.
  79. Comings DE: Le faʻafitauli o le Faʻafitauli o le Faʻafitauli o le Faʻatagata Talavou. Le Gene Bomb. Le Faʻafaigofieina Aʻoaʻoga Maualuga ma Faʻatekonolosi Maualuga Faʻateleina le Filifilia o Kenera mo Faʻafitauli o le Aʻoaʻoina, ADHD, Faʻaleagaina ma Faʻalavelave Faʻaleagaina ?. Hope Press, Duarte CA; 1996. pp 91-94.
  80. Comings DE: Gene filifilia. Le Gene Bomb. Le Faʻafaigofieina Aʻoaʻoga Maualuga ma Faʻatekonolosi Maualuga Faʻateleina le Filifilia o Kenera mo Faʻafitauli o le Aʻoaʻoina, ADHD, Faʻaleagaina ma Faʻalavelave Faʻaleagaina ?. Hope Press, Duarte CA; 1996. pp 89-90.
  81. Comings DE: Suesuega a Berkeley. Le Gene Bomb. Le Faʻafaigofieina Aʻoaʻoga Maualuga ma Faʻatekonolosi Maualuga Faʻateleina le Filifilia o Kenera mo Faʻafitauli o le Aʻoaʻoina, ADHD, Faʻaleagaina ma Faʻalavelave Faʻaleagaina ?. Hope Press, Duarte Kalefonia; 1996. pp 105-210.
  82. Borsten J: Malibu Beach Recovery Diet Cookbook. Vidov Publishing Inc, Malibu, CA; 2015.
  83. Derbyshire KL, Grant JE: Tausiga mataga tau feusuaiga: O se toe iloiloga o tusitusiga. J Behav Addict. 2015, 4: 37-43. 10.1556/2006.4.2015.003
  84. Nirenberg MJ: Dopamine agonist withdrawal syndrome: faʻafitauli mo le tausiga o maʻi. Fualaau oona. 2013, 30: 587-592. 10.1007 / s40266-013-0090-z
  85. Grant JE, Brewer JA, Potenza MN: Le neurobiology o vailaau ma vaisu amioga. CNS Spectr. 2006, 11: 924-930.
  86. Sakata K, Duke SM: Le lava o le BDNF faʻaaliga ala i le faʻalauiloa IV faʻalavelaveina le faʻaalia o monoamine genes i le frontal cortex ma hippocampus. Neuroscience. 2014, 260: 265-75. 10.1016 / j.neuroscience.2013.12.013
  87. Blum K, Liu Y, Wang W, Wang Y, Zhang Y, Oscar-Berman M, Smolen A, Febo M, Han D, Simpatico T, Cronjé FJ, Demetrovics Z, Gold MS: RsfMRI aafiaga ole KB220Z ™ i luga ole ala i auala o taui o tumutumu genotyped heroin addicts. Postgrad Med. 2015, 127: 232-241.
  88. McLaughlin T, Blum K, Oscar-Berman M, Febo M, Demetrovics Z, Agan G, Fratantonio J, Gold MS: Faʻaaogaina o le Neuroadaptagen KB200z ™ e faʻafefe ai le fefe, lucid nightmares i tagata gasegase RDS: o le matafaioi o le faʻaleleia atili, faiʻai-taui, fesoʻotaʻiga galue ma dopaminergic homeostasis. J Tau Tupe Maualalo. 2015, 1: 24-35. 10.17756 / jrds.2015-006
  89. Blum K, Thanos PK, Badgaiyan RD, Febo M, Oscar-Berman M, Fratantonio J, Demotrovics Z, Gold MS: Neurogenetics ma togafitiga mo togafitiga mo le le atoatoa o le totogi: pe tatou te oi le Nuu Folafolaina?. Tomai e iloa le Biol Ther. 2015, 5: 973-985. 10.1517/14712598.2015.1045871
  90. Joranby L, Pineda-Frost KY, Gold MS: Faʻafefiloi i meaʻai ma faiʻai taui. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia. 2005, 12: 201–217. 10.1080/10720160500203765
  91. Pito PJ, Auro MS: Faʻamālōlōina o vailaʻau ma hyperphagia: lesona mai le tapaa ma isi fualaau. Curr Pharm Des. 2011, 17: 1173-1179. 10.2174/138161211795656738
  92. Moholy M, Talosaga N, Proudfit, GH, Rahman A, Fong T: O manaʻoga faʻafeusuaiga, ae le o feusuaiga, e vavalalata tulafono faatonutonu a le tagata lava ia. Cogn Emot. 2015, 6: 1012.
  93. Tatalo N, Steele, VR, Staley C, Sabatinelli, D, Hajcak G: Faʻafesuiaiga o tuai o gaioiga lelei e ala i ata feusuaʻiga i tagata faʻafitauli ma faʻafitauli e le ogatusa ma "vaisu o le vevela". Biol Psychol. 2015, 109: 192-199. 10.1016 / j.biopsycho.2015.06.005
  94. DJ Mechelmans, Irvine M, Banca P, et al: Faʻasalalauga faʻapitoa i faʻamatalaga faʻafeusuaiga i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLoS tasi. 2014, 25, 9 (8): e105476. 10.1371 / journal.pone.0105476
  95. Blum K, Gardner E, Oscar-Berman M, Gold M: O le "fiafia i ai" ma le "manaʻo" fesoʻotaʻi ma Reward Deficit Syndrome (RDS): faʻafesoʻotaʻi le eseesega o tali atu i faiʻai taui taui. Curr Pharm Des. 2012, 18 (1): 113-118.
  96. Hyman SE: Suʻeina o le DSM: Faʻasologa o Faʻamaumauga Faʻasalalau e Manaʻomia le Toe Fuataʻiga. Cerebrum. 2011, 2011: 6. Avanoa i: 2011 Apr 26: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3574782/.
  97. Casey BJ, Craddock N, Cuthbert BN, Hyman SE, Lee FS, Ressler KJ: DSM-5 ma le RDoC: alualu i luma i le sailiga o mafaufauga?. Nat Rev Neurosci. 2013, 14: 810-14. 10.1038 / nrn3621
  98. Karila L, Wéry A, Weinstein A, Cottencin O, Petit A, Reynaud M, Billieux J: Feusuaʻiga i feusuaiga po o feusuaiga faʻafeusuaiga: fua eseese mo le faafitauli tutusa? O se toe iloiloga o tusitusiga. Curr Pharm Des. 2014, 20: 4012-20. 10.2174/13816128113199990619
  99. Carvalho J, Štulhofer A, Vieira AL, Jurin T: O le faʻafeusuaiga ma le manaʻoga feusuaʻi maualuga: suʻesuʻeina le fausaga o faafitauli faʻafeusuaiga. J Sex Med. 2015, 12: 1356-67. Avanoa: 2015 Mar 23: http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jsm.12865/abstract;jsessionid=6F416CCBB66B7F0EA28E428D4993EBD5.f01t04. 10.1111 / jsm.12865
  100. Taʻitaʻitaʻitusi M, Klein V, Mamini P: Le Fegalegaleaiga i le va o amioga feusuaʻiga, feusuaiga, feusuaiga, ma uiga tauleleia. Arch Sex Behav. 2015, Ianuari 6: (Epub luma o le lomiga). Faʻafeiloaʻi: 2015 Jan 6: 10.1007/s10508-014-0399-7
  101. Walters GD, Knight RA, Långström N: Pe o le itu tau feusuaʻiga? Molimau mo le DSM-5 mai le faitau aofaʻi lautele ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Arch Sex Behav. 2011, 40: 1309-21. Faʻafeiloaʻi: 2011 Feb 3: 10.1007/s10508-010-9719-8