Neurobiology o Faʻaosofia le Faʻafeusuaiga Faalefeusuaiga: Mataʻutia Faʻataʻitaʻi (2016)

FAAMATALAGA: E ui lava o lenei pepa o se puʻupuʻu tuʻufaʻatasiga o iai, o loʻo aofia ai ni nai manatu taua i luga o faʻaalia mai saienisi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻapea mai uma Tatalo ma al., 2015 ma Kuhn & Gallinat, 2014 lipotia se sailiiliga tutusa: sili atu le porn faʻaaogaina le faʻamalosia ma le faʻatupulaia o amioga masani i le porn. Na lipotia uma suʻesuʻega e lua maualalo teisi gaioiga o faiʻai i le tali atu i se faʻamatalaga puupuu ile ata o vanilla porn. I le vaega o loʻo taua i lalo "Faʻaitiitia le lelei-gafatia" e faatatau i sailiiliga a le EEG o Prause et al.:

"I ata vaaia, o suʻesuʻega i tagata soifua maloloina e fautua mai se matafaioi mo le faʻaleleia o amioga masani ma le faʻaaoga tele o ponokalafi. I tane soifua maloloina, o le tele o le taimi na faʻaaluina e matamata ai i ponokarafi e fesoʻotaʻi ma le pito i lalo o le pito i luga agavale i ata ponokalafi (Kühn ma Gallinat, 2014). Maualalo le lelei o mea e mafai ona fai i ata ponokalafi na matauina i mataupu ma faʻafitauli tau ponokalafi faʻafitauli. ”

Aisea e taua ai lenei mea? Fai mai le tusitala taʻua o Nicole Prause, o lana suesuega e tasi o le EEG na faaleaogaina le “fai ma vaisu o le porn”. O le lona lua ai lea o pepa e toe iloiloina e paaga e teteʻe ai i faʻauiga a le Palemia. Lenei le pepa muamua.

Faʻaaliga - E tele isi pepa iloiloina a uo e ioe e faʻapea o le Prause et al., 2015 o loʻo lagolagoina le faʻataʻitaʻi o vaisu o le porn Iloiloga a le tupulaga Prause et al., 2015


Neuropsychopharmacology 41, 385-386 (Ianuari 2016) | lua: 10.1038 / npp.2015.300

Shane W Kraus 1, 2, Valerie Voon 3, ma Marc N Potenza 2, 4

1 VISN 1 Mental Disease Research Institute Centers, VA Connecticut Healthcare System, West Haven, CT, ISA; 2 Department of Psychiatry, Yale University School of Medicine, New Haven, CT, ISA;

3 Department of Psychiatry, University of Cambridge, Cambridge, Peretania;

4 Department of Neurobiology, Centre Centre Suesue ma CASA Columbia, Yale University of Medicine, New Haven, CT, ISA

E-mail: [imeli puipuia]


Tausiga mataga faʻafeusuaiga (CSB) e faʻaalia i le naunau, le faʻamalositino, faʻaletonu o agafesootai / faʻaletonu, ma le faʻamaualuga o le mafaufau. O le faʻateleina o le CSB e faʻatatau i le 3-6%, faʻatasi ai ma le tane. E ui e le aofia i totonu o le DSM-5, e mafai ona maua le CSB ile ICD-10 e pei o se faʻafitauli o le faʻafitauli. Ae peitai, o le fefinauai e maua mai i le tuʻufaʻatasia o le CSB (faʻataʻitaʻiga, e pei o se maʻi le faʻavaivai-faʻamalosi, o se vaega o le feusuaʻiga feusuaʻiga, o se mea ua fai ma vaisu, poʻo se faʻaauau pea o amioga faʻafeusuaiga masani).

Uluai faʻamaoniga e taʻu mai ai e mafai ona saofaga le dopamine i le CSB. I le maʻi o le Parkinson (PD), o togafitiga faafomaʻi o le dopamine (Levo-dopa, dopamine agonists) na fesoʻotai ma le CSB ma nisi faʻafitauli o le faʻalogo (Weintraub et al, 2010). O se numera itiiti o mataupu e faʻaaoga ai le naltrexone e lagolagoina ai lona aoga i le faʻaitiitia o faʻauigaga ma amioga e fesoʻotaʻi ma le CSB (Raymond et al, 2010), faʻatasi ma le suiga o le opioidergic o le mesolimbic dopamine i le faʻaitiitia o le CSB. I le taimi nei, o loʻo manaʻomia le tele o le suʻesuʻega, suʻesuʻeina o le neurochemicals ma faʻamalositino mo le faʻamalamalama atili i le CSB.

O faʻatinoga faʻaosofia e faʻatinoina ai le fesoʻotaʻiga i le gaioiga o feusuaiga. O le CSB ma tagata e le o le CSB na sili atu le faʻafefeina o feusuaʻiga o le tuaina o le tua, le faʻasalalauga, ma le amygdala (Voon et al, 2014). I mataupu a le CSB, fesoʻotaiga vavalalata o lenei fesoʻotaʻiga e fesoʻotaʻi ma manaʻoga faʻafeusuaʻiga faʻafeusuaʻiga, ma o le a faʻafoʻiina ai ma sailiiliga i vailaʻau faʻasaina (Voon et al, 2014). O loʻo faʻaalia atili e tagata CSB le faʻalauiloaina o le faʻaituau i faʻamatalaga ponokalafi, ma faʻaalia ai le vave faʻalogoina o tali e pei o vaisu (Mechelmans et al, 2014). I le CSB faʻatasi ai ma le lē o le CSB PD maʻi, o le faʻaalia i faʻamatalaga ponokalafi na faʻalauteleina le faʻamalosia i le televise, faʻaogaina ma le faʻapipiʻiina o cortex, e fesoʻotaʻi atu i le manaʻoga faʻafeusuaiga (Politis et al, 2013). O se suʻesuʻega faʻasolosolo laʻasaga e faʻaaogaina ai mea e le masani ai ile CSB vs tagata e le o le CSB (Miner et al, 2009).

I se faatusatusaga, suesuega i tagata soifua maloloina fautua mai se tiute mo le faʻaleleia o nofoaga ma le soona faʻaaoga o ponokalafi. I tagata soifua maloloina, o le tele o taimi e faʻaalu e matamata ai i ponokalafi e fesoʻotaʻi ma le agavale o le putaminal agavale i ata o ponokalafi (Kühn ma Gallinat, 2014). Lalo le tuai lelei-gaioiga gaioiga i ata ponokalafi na matauina i mataupu ma faʻafitauli o ponokalafi faʻaaogaina. O nei suʻesuʻega, aʻo faʻatusatusa, e le ogatasi. O le nonofo i ata ata e faatatau i ata vitio e mafai ona faʻaleleia atili i tagata soifua maloloina e tele le faʻaaoga; ae, o mataupu a le CSB e sili atu le ogaoga / faʻaleagaina atonu e faʻaleleia atili ai le faʻafoʻiina.

E ui lava o suesuega lata mai talu ai nei ua fautuaina mai ai ni togafitiga e le mafai ona faia i le CSB, o nei taunuuga e tatau ona faia e pei o le faʻatulagaina o tapulaa faʻapitoa (eg, laʻititi laʻitiiti, faʻasologa o fefaʻatauaʻiga, naʻo mataupu tau tane, ma isi mea). O gaps nei i le suʻesuʻega o loʻo i ai le faʻamalosia o le faʻamautinoa o le CSB e sili ona manatu o se mea ua fai ma vaisu pe leai. O suʻesuʻega faʻapitoa e manaʻomia ina ia malamalama pe faapefea ona fesoʻotaʻi faʻamatalaga o le neurobiological i fuataga talafeagai ile aoga e pei o togafitiga mo le CSB. O le faʻavasegaina o le CSB o se "vaisu amioga" o le ai ai ni aafiaga taua mo faiga faʻavae, puipuiga ma togafitiga; ae ui i lea, i le taimi nei, o suʻesuʻega o loʻo i lona pepe. Aumai nisi o mea tutusa i le va o le CSB ma le tagofiaina o fualaau oona, o faʻasalalauga lelei mo vaisu atonu e iai le folafolaga mo le CSB, ma tuʻuina atu ai le tofā mamao i sailiga o sailiga i le lumanaʻi e suʻesuʻe saʻo ai lea tulaga.

  1. Kühn S, Gallinat J (2014). Faʻavae o Brain ma le fesoʻotaiga vavalalata e fesootaʻi ma ponoga ponokalafi: o le faiʻai i luga o le porn. JAMA Psychiatry 71: 827-834.
  2. Mechelmans DJ, Irvine M, Banca P, Porter L, Mitchell S, Mole TB ma al (2014). Faʻasalalauga faʻapitoa i faʻamatalaga faʻafeusuaiga i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PloS Tasi 9: e105476.
  3. Miner MH, Raymond N, Mueller BA, Lloyd M, Lim KO (2009). Uluai suʻesuʻega o uiga le mautonu ma le neuroanatomalism o amioga mataga tau feusuaʻiga. Tomai Faapitoa Res 174: 146-151.
  4. Politis M, Loane C, Wu K, O'Sullivan SS, Woodhead Z, Kiferle L et al (2013). Tali atu i le talitutusa i ata vaaia o feusuaʻiga i le dopamine togafiti o togafitiga e fesootaʻi ma togafitiga i le maʻi o Parkinson. Brain 136: 400-411.
  5. Raymond NC, Grant JE, Coleman E (2010). Faʻaopoopoga i le naltrexone e togafitia amioga mataga faʻafeusuaiga: o se faʻasalalauga. Ann Clin Psychiatry 22: 55-62.
  6. Voon V, Mole TB, Banca P, Porter L, Morris L, Mitchell S ma al (2014). Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PloS Tasi 9: e102419.
  7. Weintraub D, Koester J, Potenza MN, Siderowf AD, Stacy M, Voon V ma al (2010). Faʻafitauli o le faʻalavelave faʻaleagaina i faʻamaʻi o Parkinson: suʻesuʻega faʻasalalau o tagata maʻi 3090. Arch Neurol 67: 589-595. Neuropsychopharmacology Reviews (2016) 41, 385-386; doi: 10.1038 / npp.2015.300