Online Addiction Addiction: O Le Mea Ua Tatou Iloa ma Le Mea Tatou te Leʻi-O se Iloiloga Faʻaletausaga (2019)

LINI I LE SUʻESUʻEGA SUʻESUʻEGA

Falemaʻi. Med. 2019, 8(1), 91; Tui:10.3390 / jcm8010091

Rubén de Alarcón 1 , Javier I. de la Iglesia 1 , Nerea M. Casado 1 ma Angel L. Montejo 1,2,*

1 Auaunaga Fomaʻi, Falemai Clínico Universitario de Salamanca, Institute of Biomedical Research of Salamanca (IBSAL), 37007 Salamanca, Sepania

2 University of Salamanca, EUEF, 37007 Salamanca, Sepania

lē faʻatino

I nai tausaga talu ai, sa i ai se galu o tusiga e fesootaʻi ma vaisu amioga; o nisi oi latou e taulai atu i vaisu i luga o le initaneti. Ae ui i lea, e ui i taumafaiga uma, tatou te le mafai ona faʻamalamalamaina pe a aafia i lenei amioga e faʻaleagaina. O faʻafitauli faʻapitoa e aofia ai: faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, o le sailiga mo mea tau vailaʻau, faʻateteleina o le latalata i le mataupu, ma le mea moni e mafai ona aofia ai lenei vaega i totonu o se togafitiga sili atu (e pei o le tagofiaina o feusuaiga) lea e mafai ona faʻaalia i faʻamaoniga eseese. O vailaau faʻaleagaina e fausia ai se vaega tele o le suʻesuʻeina, ma e masani ona faʻaalia se faʻafitauli faʻafitauli faigata: le lava le pulea, faʻaletonu, ma le faʻaogaina le faʻaaoga. O le faʻasolosolo o le vaʻaia e tutusa lelei ma lenei faʻataʻitaʻiga ma atonu e aofia ai le tele o amioga tau feusuaʻiga, e pei o le faʻaaogaina o ponokalafi i le initaneti (POPU). O loʻo faʻagasolo le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le Initaneti, faatasi ai ma se gafatia mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafaufau ai i le "tolu tolu A" aafiaga (faʻaaogaina, gafatia, leai se igoa). O lenei faʻafitauli faʻafitauli e mafai ona i ai aʻafiaga leaga i le atinaʻeina o feusuaiga ma le gaioiga o feusuaiga, aemaise lava i le tupulaga talavou. Matou te faʻamoemoe e aoina faʻamatalaga o loʻo i ai i luga o faafitauli faʻaaogaina ponokalafi i luga o le initaneti e faʻaaogaina e avea o se vaega faʻaleaga. O iinei tatou te taumafai e tauaofai mea tatou te iloa e uiga i lenei vaega ma otootoina nisi vaega e talafeagai mo nisi suʻesuʻega.
Keywords: ponokalafi i luga o le initaneti; vaisu; cybersex; initaneti; amioga mataga tau feusuaiga; feusuaʻiga

1. faʻatomuaga

Faatasi ai ma le aofia ai o le "Taaloga Taaloga" i totonu o le "Faaaogaina o mea e faʻaaogaina ma faʻafitauli faʻapitoa" mataupu o le DSM-5 [1], na faʻaalia aloaia e le APA le tulaga o le tagofia o amioga. E le gata i lea, o le "Initaneti Telefoni Faʻatonu" na tuʻuina i totonu Fuaiupu 3-O faʻavae mo suʻesuʻega atili.
O lenei tulaga o le faʻaauau pea o suiga i le faʻalapotopotoga o mea ua fai ma vaisu lea e fesoʻotaʻi ma amioga ua fai ma vaisu, ma ua mafai ona maua ai le auala mo suesuega fou i le malamalama o suiga faaleaganuu ua mafua mai i tekonolosi fou.
E foliga mai o loʻo i ai le neurobiological masani masani [2] ma le siosiomaga [3] eleele i le va o suiga eseese o mea ua fai ma vaisu, e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma amioga faʻafefete; e mafai ona faʻaalia e pei o se mea e sili atu i luga o nei mea e lua [4].
E masani lava ona faʻaalia e le tagata le faʻafitauli o le faʻafitauli faʻafitauli: faʻavaivaia le pulea (faʻataʻitaʻiga, manaʻoga, taumafaiga le manuia e faʻaitiitia le amio), faʻaletonu (faʻataʻitaʻiga, vavalalata o mea e fiafia i ai, tuulafoaia i isi vaega o le olaga), ma le faʻaaogaina le faʻaaogaina iloa o le faaleagaina o aafiaga o le mafaufau). Pe o nei amioga e ogatasi ma mataupu faavae o le physiological e faatatau i mea ua fai ma vaisu (faapalepale, tosoina) ua sili atu ona taugofie [4,5,6].
O le gasegase o le gasegase e masani ona manatu o se tasi o na mea ua fai ma vaisu. O loʻo faʻaaogaina e avea o se malu puipuia e aofia ai amio faʻalavelave faʻaletonu (televave tuinanau, telefoni feaveai, faʻaaogaina o ponokalafi, telefoni i luga o le telefoni, amioga feusuaʻi ma tagata matutua faʻatagaina, taʻaloga a le kalapu, ma isi) [7]. O lona fua faatatau masani e mai 3% i le 6%, e ui e faigata ona fuafua talu ai e leai se faʻamatalaga aloaia o le maʻi [8,9].
O le le lava o faʻamatalaga faʻasaienisi faʻamalosia e faʻataunuʻuina ana suʻesuʻega, faʻataʻitaʻiga, ma iloiloga, e taʻitaʻia ai le tele o fuafuaga e faʻamatalaina, ae masani ona fesoʻotaʻi ma le tele o mafatiaga, lagona o le maasiasi ma le faʻaletonu o le mafaufau [8], faapea foi ma isi amioga ua fai ma vaisu [10] ma e faʻamaonia le suʻeina saʻo.
I le tulaga tutusa, o le siitia o le tekinolosi fou ua tatalaina ai foi se vaitafe o faafitauli tau vaisu, aemaise lava o le Initaneti. O lenei vaisu atonu e taulaʻi i se faʻamatalaga patino i luga o le initaneti (faʻataʻaloga, fefaʻatauaʻiga, fefaʻatauaiga, cybersex ...) [11] faatasi ai ma le ono mafai ona iai ni amioga e ono lamatia ai-mausa; i lenei tulaga, o le a avea o se auala mo faʻamaoniga manino o lea amio [4,12]. O lona uiga o le faʻateleina o le faʻaleleia, saunia o ni mea fou mo faʻamaʻi faʻapitoa faʻapea foʻi ma tagata faʻaosoosoga (ona o le tele o le le faalauaiteleina, poʻo le avanoa) o le a le faia muamua i nei amioga.
Faaaogaina o ponokalafi i luga o le initaneti, e lauiloa foi o ponokalafi i luga o le Initaneti poʻo le telefoni feaveai, atonu o se tasi o na amioga patino ile Initaneti ma se lamatiaga mo vaisu. E fetaui ma le faʻaaogaina o le Initaneti e auai ai i le tele o galuega faamalieloto [13], o loo i ai le tulaga o le faaaogaina o ponokalafi [13,14] o le mea e sili ona lauiloa [15,16,17] faatasi ai ma se numera le mafaitaulia o mea tau feusuaiga e mafai ona maua [13,18,19,20]. O le faʻaauau pea ona faʻaaogaina i lenei faiga o nisi taimi e maua ai i tupe, faʻamaonia, galuega, ma mafutaga vavalalata [6,21] poʻo faʻafitauli patino, ma aʻafiaga le lelei. Le lagona o le leai o se puleaina ma le faʻaauau ona faʻaaogaina e ui lava i nei aʻafiaga leaga e aofia ai le "faʻamalosia o feusuaiga i le initaneti" [22] poʻo le Faʻafitauli Faʻainitaneti Faʻamatalaga Mataʻitusi (POPU). O lenei faʻafitauli faʻafitauli faʻaaogaina aoga mai le "Triple A" mea [23].
Ona o lenei faʻataʻitaʻiga, o le faʻafefeteina o ponokalafi e mafai ona sili atu ona masani ai i aso nei, ae e le o se faailoga lea o togafitiga [21]. Matou te iloa o se vaega tele o tamaʻitaʻi talavou e maua le Initaneti mo faʻataʻitaʻiga ponokalafi [24,25]; i le mea moni, o se tasi oa latou autu autu mo le soifua maloloina feusuaiga [26]. O nisi ua faaalia le atugaluga e uiga i lenei mea, e fetaui ma le vaelua taimi i le va o mea vevela ua faʻaaoga mo le taimi muamua lava, ma o se mea muamua na tupu i feusuaiga; aemaise lava, pe faʻapefea ona iai se aafiaga o le tagata muamua ile atinaʻeina o feusuaiga [27] e pei o le le maualalo o le manao i feusuaiga ao faʻaaogaina ponokalafi i le initoneti [28] ma le faʻaaogaina o le erectile, lea na faʻateleina i alii talavou i nai tausaga talu ai pe a faatusatusa i se ulugalii i le tele o tausaga talu ai [29,30,31,32,33].
Na matou iloiloina ma le faʻaleleia ia tusitusiga o loʻo i ai i luga o le mataupu o le POPU e taumafai e otooto faʻataʻitaʻiga lata mai na faia i faʻamatalaga o le epidemiology, faʻamaoniga faʻapitoa, neurobiological faʻamaoniga e lagolago ai lenei faiga o faʻafitauli faʻafitauli, lona faʻamalamalamaga o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le faʻafitauli o feusuaʻiga, o lana fuafuaga fuafuaina mea faigaluega ma togafitiga togafitiga.

2. Metotia

Na matou faia le iloiloga faʻaletolo e mulimuli i taiala a le PRISMA (Ata 1). Talu ai ona o le tino fou o molimau e uiga i lenei mataupu, sa matou faia la matou iloiloga e aunoa ma se taimi patino-faʻasalaga. O le faʻamuamua na tuʻuina i luga o iloiloga faʻalautelega ma tala na lolomiina e ala i se auala sili ona fou i le pito i sili ona tuai, sili ona fiafia i ai mo faʻamatalaga ua lolomiina i luga o le mataupu. PubMed ma Cochrane o faʻamaumauga autu ia na faʻaaogaina, e ui lava o nisi o tusiga na tuufaatasia e ala i faʻasalalauga.
Ata 1. PRISMA faʻataʻitaʻi le ata.
Talu ai ona o le tatou taulaiga e masani lava i luga o luga o luga o luga o le initaneti ma amioga tau feusuaʻiga, na tatou vavaeese ai na tala na o se faʻalapotopotoga faʻapitoa i le tatou sailiga: oi latou o loʻo taulaʻi atu i vaisu i luga o le initaneti, o mea e faʻaoga i luga o le ponokalafi tutusa o fesuiaiga eseese, ma i latou faʻalatalata i le mataupu mai se vaʻaiga lautele.
O faʻamatalaga o loʻo mulimuli mai ma o latou mea na faʻaaogaina sa faʻaaogaina i le tele o faʻapotopotoga: cybersex, porn * (e mafai ai mo "ponokalafi" ma "ponokalafi"), o mea ua fai ma vaisu * (ia mafai ai ona "vaisu" ma "vaisu"), initaneti, internet , faʻafeusuaiga, faʻafeusuaiga, faʻafeusuaiga. O le mea e faʻaaogaina ai le faʻatautaia o Zotero na faʻaaogaina e fausia ai se faʻamaumauga o mataupu uma e talanoaina.

3. Iʻuga

3.1. Epidemiology

O faʻataʻitaʻiga o ponokalafi i le faitau aofaʻi o tagata ua faamaonia le faigata ona fuaina, aemaise lava talu mai le osofaʻiga o le Initaneti ma le "tolu tolu A" mafuaʻaga na mafai ona faʻaogaina e le gata i le tagata lava ia ae faigofie ona maua. O suʻesuʻega a Wright e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi i le faitau aofaʻi o tagata Amerika e faʻaaoga ai le Suʻesuʻega lautele lautele (GSS) [34], ma le suʻesuʻega a le Tau (lea e faʻalauteleina i luga o Wright e ala i le iloga o le matua, faʻapitoa, ma vaitaimi o aʻafiaga) [35] e aofia ai nisi, pe afai e le na o le pau, o punaoa o loo i ai nei e matamata i ponokalafi e faaaoga i le faitau aofai o tagata. Latou te faʻaalia le faateleina o le faʻaaogaina o ponokalafi i le tele o tausaga, aemaise lava i le tamaʻitaʻi o loʻo faʻatusatusa i tamaʻitaʻi. O lenei mea e sili ona taatele i le tupulaga talavou, ma o loʻo faʻaititia ma le matua.
O nisi mea taua e uiga i faanaunauga o taumafa ponokalafi e tu ese. O se tasi o ia mea, o le 1963 ma le 1972 male 'auʻaunaga na faʻaalia se laʻititi laʻititi i lo latou faʻaaogaina mai le tausaga 1999 i luga, ma fai mai o le faʻaaogaina o porn i nei vaega ua tumau pea ona tumau talu mai [35]. O le isi o le 1999 o le tausaga foi lea e tolu taimi e foliga mai ai o le 18 i le 26 mo le faʻaaogaina o ponokalafi e sili atu nai lo le 45 i le 53, nai lo le naʻo le lua taimi e foliga mai e masani ona oʻo i lena taimi [35]. O nei mea moni e lua e mafai ona fesoʻotai i suiga fesuisuiai i ponokalafi o taumafa na faaosofia e tekinolosi (suiga mai le tuusao i le initaneti o le taumafa), ae e le mafai ona iloa lelei talu mai le faʻamatalaga muamua e leʻo iai ni eseesega i offline ma online eseesega pe a faʻaaogaina ponokalafi faʻaaogaina.
Ae mo le POPU, e leai se faʻamatalaga manino ma le mautinoa i tusitusiga ua toe iloiloina ma e mafai ona ofoina atu se fua faʻatatau o lona faʻaogaina. Faʻaopoopo i faʻauiga ua uma ona taʻua ona o le le lava o faʻamaumauga i luga o faʻataʻitaʻiga o ponokalafi lautele, o se vaega e ono mafua mai i le natura le talafeagai o le autu i le taimi e mafai ai e tagata auai, le tele o meafaigaluega faʻaleaogaina e le au suʻesuʻe, ma le leai o se maliega i luga o le mea moni e aofia ai le faʻaleagaina o le faʻaaogaina o ponokalafi, lea o mataupu uma ua toe iloiloina atili i lenei pepa.

O le tele lava o suʻesuʻega e uiga i le POPU poʻo le faʻafeusuaiga faatauafafine e masani ona faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga e fua ai, masani ona maua, e ui lava i eseesega o tagata, e toaitiiti lava tagata e manatu o lenei amioga o se vaisu, ma e tusa lava pe latou te faia, e itiiti lava e manatu e mafai ona leaga aoga i latou. O nisi faʻataʻitaʻiga:

(1) O se suʻesuʻega suʻesuʻega o vaisu amioga i totonu o tagata faʻaaoga, ua maua ai e na o le 9.80% mai i le 51 tagata na auai na latou manatu e iai a latou vaisu i feusuaiga poʻo ponokalafi [36].

(2) O se Suʻesuʻega Suetena na suʻeina se faʻataʻitaʻiga o le 1913 tagata auai e ala i se fesili i luga o le upega tafaʻilagi, 7.6% na lipotia mai nisi o feusuaiga i le Initaneti ma 4.5% ua faailoaina le lagona o le 'gauai' i le Initaneti mo le alofa ma le faʻafeusuaiga, ma o se 'faafitauli tele' [17].

(3) O se suʻesuʻega Sipaniolo faʻatasi ma se faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga kolisi o 1557 na latou iloaina o 8.6% na i ai se lamatiaga i le atinaʻeina o se faʻaleagaina o le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le initaneti, ae o le faʻaoga masani o le faʻaleagaina o tagata o 0.7% [37].

Naʻo le suʻesuʻega faʻatasi ma se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i le aso o se tasi o Ausetalia, faʻatasi ai ma se faʻataʻitaʻiga o sui 20,094; 1.2% o fafine na suʻesuʻeina na latou manatu e fai ma vaisu, ae mo alii o 4.4% [38]. O sailiiliga tutusa e faatatau foi i amioga feusuai i fafo atu o ponokalafi [39].
Faigafaiva mo faafitauli o amioga tau feusuaʻiga ma ponokalafi e faʻaaoga, e aofia ai le faitau aofaʻi o tagata: o le tagata, talavou, lotu, faʻaaogaina i luga o le Initaneti, lagona le lelei, ma le masani ai i feusuaiga, ma le sailiili malosi [17,37,40,41]. O nisi o nei aʻafiaga faʻafitauli e faʻasoa foi e tagata gasegase o gaioiga [39,42].

3.2. Ethiopathogenical ma Diagnostic Faʻamatalaga

O faʻataʻitaʻiga amioga faʻaleagaga e faʻaauau pea ona avea ma luitau i aso nei. E ui ina tele ni taumafaiga na faia e uiga i amioga feusuaʻi, o le le lava o faamaumauga e pei o le taimi nei ua faamalamalama mai ai le mea moni e leai se maliega autasi i lenei mataupu [9]. O le POPU e aofia ai se vaega faapitoa o amio feusuaiga e aofia ai tekinolosi. Ona o le faʻaaogaina o tekonolosi (aemaise lava i luga o tekonolosi i luga o le initaneti) e le o toe mamao, e tatau ona tatou muamua talanoa e uiga i amioga feusuaʻi e le fesoʻotaʻi ma tekinolosi ina ia malamalama i le nofoaga o ponokalafi i luga o le initaneti.
O feusuaiga e pei o se amio e tele naua le eseesega, ma o lona itu e ono mafai ai ona suʻesuʻeina mo le tele o seneturi [43]. O le mea lea, o le a avea ma luitau i faʻataitaiga taumafai e faʻamalamalamaina lelei, talu ai e mafai ona faʻaaogaina faiga faʻavae mai le tuulafoaiina o mea taufaaleaga i feusuaiga mataga [21]. E faigata foi ona faʻamatalaina le mea o loʻo i ai se mea e faʻaleagaina ma pulea e aloese ai mai le faʻaaoga sese o lena faʻamalamalamaga e faʻaleagaina ma faʻamaonia ai tagata taitoatasi [44]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi e faʻatapulaʻa le va o amio masani ma amioga faʻafeusuai i le sili atu i le fitu orgasms i le vaiaso [43] (p. 381), ae o lenei auala e taulai atu i le tele e mafai ona matautia, aua o mea e aofia ai amio masani ma le faʻaleagaina e mafai ona matua fesuisuiaʻi i le va o tagata taʻitoʻatasi. O le leai o se laugatasia ma le tumau i lona faʻavasegaga e mafai ona taofia ai suʻesuʻega i le lumanaʻi e uiga i le suʻesuʻeina o amioga feusuaʻiga faʻafeusuaiga [45] ma le amanaia uiga taua e taulai atu i lagona le lelei e fesootai ma [46,47]. Ua i ai fuafuaga e toe faaola lenei lomiga e faʻaaoga ai nisi meafaigaluega, ua uma ona atiaʻe e avea o se vaega o le togafitiga o gasegase faʻafeusuaiga faʻaaogaina i le faamasinoga DSM-5 [43,47].
O le tauafafine e masani ona galue o se faamalu e fausia [7]. O lona igoa o le a avea pea ma mataupu o fefinauaiga seia oo mai i le aso, ma e masani ona fetaiai ma le tele o faaupuga e faatatau i le manatu lava lea e tasi: amio feusuaʻiga faatautala, vaisu o feusuaiga, feusuaʻiga i feusuaiga, amioga feusuaʻiga po o le feusuaʻi. O nisi tusitala, ao latou iloa le taua o le faaupuga "vaisu" ma le "faamalosi", e manao e tosina atu i le mataupu o le puleaina ma lona leiloa po o le maliega fetuutuunai e avea ma popolega muamua e uiga i lenei amioga, ma faapea ai o le "le pulea amioga feusuai "[45,48,49].
E ui o faʻauigaga e le tutusa, e masani ona latou taulai atu i le televave poʻo le malosi o faʻamaoniga [46] o isi tu masani ma masaniga, o le a mafua ai ona le afaina. O lenei mea e ese ai mai amioga faʻafeusuaiga faataʻitaʻi, e ui o le manaʻomia mo se faʻamalamalamaga sili atu o eseesega eseese, mea tutusa, ma le sologa lelei i le va o ituaiga e lua o loʻo tumau pea [45].
E masani ona aofia i amioga feusuaʻiga, o le faʻateleina o le faʻafeusuaiga ma le tele o amioga faʻafeusuaiga, e pei o le faʻalagolago atu i feusuaiga e le masani ai, faʻalapotopotoga faʻafeusuai, ponokalafi i luga o le initaneti, telefoni i luga o le telefoni,43,44,49,50,51]. Na manatu faapitoa Bancroft e faapea, i le faʻaaogaina o le Initaneti, e mafai ona faʻafefiloi e le tamaʻitaʻi ia mea uma e fai, ma faʻamatalaina o tagata e "faʻaaogaina e pei o le toeitiiti le faʻapulaaina o le latou amio mai le puleaina o amioga masturbatory".
E ui o le avanoa e iloa ai uiga feusuaʻiga e maua i taimi uma ma le "faʻafitauli o feusuaiga ae leʻo faʻamaonia" ile DSM [1], Kafka [43] taumafai e faʻaaogaina e avea o se vaega o suʻesuʻega mo le DSM-5. Na ia tuʻuina atu se seti o taʻiala mo ia, o se vaega o le feusuaʻiga mataupu. O nei faʻataʻitaʻiga na aofia ai amioga feusuaʻi e pei o le: (1) faʻafeusuaiga, (2) o se vailaʻau faʻatusa, (3) o se vaega o le maʻi o le spectrum-compulsive, (4) vaega o le impulsivity-spectrum disorders, ma (5) a " ese mai le pulea "le tele o amioga feusuai. O lenei talosaga na iu lava ina teena ona o mafuaaga; o le autu na fai mai o le leai o ni faʻamaoniga faʻamaʻi faʻamaʻi ma le faʻamalosia o faʻamaumauga e uiga i lenei amioga [52,53], ae faʻapea foi lona mafai mo le faʻaleagaina o mea faʻapitoa mo togafitiga, o se tulaga e le lava le maʻoti o faʻamaoniga, ma le malosi o le faʻapolokiki ma faʻalapotopotoga o le faʻamalosia o se vaega taua o le amio i le ola o le tagata [54]. E manaia le faatusatusa i le isi lua seti o mataupu muamua o loʻo tuʻuina atu i tusi na faʻasalalau, o Patrick Carnes ma Aviel Goodman [9]. O vaega uma e toatolu o loʻo faʻamatalaina le leai o se faʻataʻitaʻiga, le tele o le taimi na faʻaaluina i amioga feusuaʻi ma taunuuga le lelei ia te oe / isi, ae faʻasolo i isi elemene. E atagia mai ai i le lautele lautele le leai o se maliega i le faʻamalamalamaina o uiga feusuaʻi i le gasologa o tausaga. I le taimi nei, o filifiliga autu e aofia ai amioga feusuaʻiga e pei o se faʻafitauli o le manava o le manaʻo poʻo se vaisu amio [55].
Mai i se faʻaletonu o le le mautonu o le mafaufau, o uiga feusuaʻiga e masani lava ona taʻua o le mamafa o amioga faʻafeusuai (CSB). Coleman [56] o se lagolago i lenei manatu. E ui na ia aofia ai amioga faʻataʻitaʻi i lalo o lenei fuaitau [57], ma atonu latou te nonofo faʻatasi i nisi tulaga, na te vaʻaia manino mai i le CSB nonparaphilic, o le mea tatou te fia taulai i ai i lenei iloiloga. O le mea e mataʻina ai, o amioga faʻafeusuaiga e le masani ai ma le faʻamalosi e masani ona masani, pe a le sili atu, nai lo nisi o paraphilias [43,58].
E ui lava i lea, o faʻamatalaga lata mai nei o le CSB e masani lava ona taʻua le tele o amioga tau feusuaʻiga e mafai ona faʻamalosi: o le mea e masani ona lipotia o le faʻafefeteina, mulimuli mai i le faʻaaogaina o ponokalafi, ma le ola faʻatasi, ola malosi, ma le tele o mafutaga (22-76%) [9,59,60].
E ui lava o loʻo i ai ni faʻamatalaga manino i le va o le feusuaʻi ma tulaga e pei o le le mautonu-faʻamalosia o le maʻi (OCD) ma isi faʻafitauli o le pulea o le manaʻo [61], o loʻo i ai foi nisi eseesega iloga na faʻaalia: mo se faʻataʻitaʻiga, o amioga a le OCD e le aofia ai le taui, e le pei o amioga tau feusuaiga. E le gata i lea, a o le auai i faʻamalosi e mafai ona maua ai se fesoasoani tumau mo tagata maʻi OCD [62], o amioga feusuaʻi e masani lava ona fesootaʻi atu i le taʻusalaina ma le faanoanoa ina ua uma ona faia le mea [63]. E le gata i lea, o le le mautonu e mafai ona puleaina ai amioga a le tagata maʻi i nisi o taimi e le ogatasi ma le fuafuaina ma le faʻaeteete lea e manaʻomia i nisi taimi i le CSB (mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ai ma se feusuaʻiga)64]. E manatu le tagata lelei o le le atoatoa o mea ua fai ma vaisu e taoto i le vaeluaina o faamaʻi faamalosi (lea e aofia ai le faaitiitia o le popole) ma le le fiafia (lea e aofia ai le faamalieina), faatasi ai ma faailoga o lo o faavae e neurobiological mechanisms (serotoninergic, dopaminergic, noradrenergic, ma opioid systems)65]. Stein e ioe i se faʻataʻitaʻiga e faʻapipiʻiina ai le tele o metotiapathogenical mechanisms ma faʻatulagaina se faʻataʻitaʻiga ABC (faʻaleagaina o le dysregulation, vaisu amioga, ma le mafaufau faʻamalosi) e suʻesuʻe lenei faalapotopotoga [61].
Mai se amioga o mea tau vaisu, o le feusuaiga faataʻitaʻi e faalagolago i le faasoaina atu o vaega taua o mea ua fai ma vaisu. O nei tulaga, e tusa ai ma le DSM-5 [1], silasila i le faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o amioga faʻafeusuaiga, e le gata i le tuusao ma le initaneti6,66,67]. O faʻamaoniga o le faapalepale ma le alu ese mai i nei tagata gasegase masalo atonu o le a avea ma autu i le faʻamalamalamaina o lenei vaega o se maʻi o mea ua fai ma vaisu [45]. Faʻafitauli faʻapitoa o le cybersex e masani ona faʻatinoina faʻapitoa e fai ma vaisu amioga [13,68].
O le faaupuga "vaisu" o loʻo faʻaoga i lenei vaega e tumau pea i le finauga tele. Ua manatu Zitzman o le tetee i le faaaogaina o le faaupuga vaisu o le "sili atu ona atagia mai o le agaalofa masani faalefeusuai ma le gauai atu nai lo le le lava o faailoga ma le iloa o fesootaiga ma isi ituaiga vaisu" [69]. Ae ui i lea, o le faaupuga e tatau ona faʻaoga ma le faʻaeteete, talu ai e mafai ona faʻamatalaina o se faʻamaoniga mo se sailiga le talafeagai mo le faamalieina ma le fiafia, ma tuuaia ai le faʻaleagaina o taunuuga.
Ua leva ona i ai se finauga i le va o Patrick Carnes ma Eli Coleman i luga o suega o amioga feusuaʻi. O le manatu o Coleman o le feusuaʻiga e tatau ona tulituliloaina e le manaʻoga e faaitiitia nisi ituaiga o popolega, ae le o manaoga faalefeusuaiga [56] i le faʻasalalauina i vaega e fitu (o se tasi oi latou o loʻo faʻaaogaina ponokalafi i luga o le initaneti) [57], aʻo Carnes (o le faʻamalamalamaina o mea ua fai ma vaisu "o se sootaga faʻaleagaina ma se faʻavasegaga o le suia o lagona)" e maua ai faʻataʻitaʻiga i isi amioga faʻafeusuaiga e pei o taaloga petipeti, e taulai atu i le le lava o le pulea ma le amio faifai pea e ui i taunuuga le lelei [70].
O se iloiloga maeʻaeʻa o tusitusiga mai Kraus [71], na faʻauʻuina e ui lava i nei faʻatusa, o gaioiga iloga i le malamalamaga o le faʻamalamalamaga e aʻafia ai lona faʻavasegaga o se mea ua fai ma vaisu. O popolega autu e taulaʻi i le tele o le faʻateleina o faʻatelega, faʻamaumauga umi ma faʻamatalaga (faʻamalamalamaina faʻamaoniga autu ma ona faʻataʻitaʻiga), lagolagoina e neuropsychological, neurobiological, ma faʻamaumauga faʻasolo, ma nisi faʻamatalaga e uiga i togafitiga togafitiga ma puipuiga, ma e faasino atu i tekinolosi faʻainitaneti i amioga feusuaʻi e avea o se mea taua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi.
O le siitia o le Initaneti e faateleina ai avanoa mo fesootaiga tau feusuaiga, ae le na o luga o ponokalafi i luga o le initaneti (webcamming, sosaiete feusuaiga). E tusa lava poʻo le faʻaaogaina o le Initaneti e fai ma sui o se alavai mo isi ituaiga o amioga faifai pea (faʻataʻitaʻiga, amioga tau feusuaiga poʻo taaloga faitupe) poʻo le avea o se isi itutino i lona lava aia tatau o loʻo finau pea [72]. Ae ui i lea, afai o le mataupu na muamua, o le faʻamaoniga muamua ma iloiloga e mafai ona faʻaoga lelei i luga ole laiga i le initaneti.
O loʻo i ai nei se manaʻoga mo ni faʻamaumauga faʻapitoa e mafua mai i mea taua e faʻaalia ai luga o luga o le initaneti (vavalalata) amioga feusuaʻi, talu ai o le toʻatele oi latou e leai se laina tuusaʻo e mafai ona faʻatusatusa i [73]. I le taimi nei, o loʻo i ai faʻamatalaga o mea fou fou pe a feagai ma amioga faʻafeusuaiga i luga o le initaneti, e pei o le i ai o le faʻaogaina o le initaneti [74], lea e mafua ai ona "taofia le mafaufau ma faalelagona pe a fai, faatasi ai ma taimi fetuutuunai ma le faalumaina". O lenei vavaeesega ua maea ona faamatalaina e faatatau i isi gaoioiga i le initaneti [75], lea e lagolago ai le manatu e mafai ona fesootaʻi le faafitauli o le cybersex i le initaneti ma le tagofia o feusuaiga [76].
Ma le mea mulimuli, e tatau ona tatou taʻua o se vaega o le mafaufau ua taua o le "le atoatoa o le amio feusuai" ua aofia ai i le lomiga o le ICD-11 i le lumanai o loo i luma, i le "faafitauli faaletonu o le mafaufau" mataupu [77]. O le faʻamatalaga e mafai ona faʻatalanoa i https://icd.who.int/dev11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f1630268048.
O le aofia ai o lenei vaega i le ICD-11 atonu o se tali i le talafeagai o lenei lomiga ma faʻamaonia i lona aoga aoga, ae o faʻamatalaga faʻatupulaia ae le aofia ai e taofia ai i tatou mai le vaʻaia lelei o le maʻi o le mafaufau [72]. E talitonuina le tuʻuina atu o se meafaigaluega sili atu (ae i le faʻaleleia o le faagasologa) mo le faʻatalanoaina o manaʻoga o togafitiga e sailia ai tagata gasegase ma le faʻasalaga e ono aʻafia ai [78], ma e mafai foi ona atagia ai felafolafoaiga faifai pea e faatatau i le tuʻufaʻatasia talafeagai o le CSB ma lona aofaʻiga o faʻamaumauga i nisi vaega [55,71] (Laulau 1). O lenei aofia ai e mafai ona avea ma laasaga muamua agai i le iloaina o lenei mataupu ma faʻalauteleina, o se tasi o autu autu o le masalosalo o ona ata tusi ata i luga o le initaneti.
Laulau 1. DSM-5 ma le ICD-11 faʻapitoa i le faʻavasegaina o amioga feusuaʻi.

3.3. Faʻailoga o Falemaʻi

O faʻamatalaga faʻapitoa o le POPU e mafai ona aoteleina i ni vaega taua se tolu:

  • Erectile le afaina: aʻo nisi suʻesuʻega na maua ni faʻamaoniga itiiti o le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le faʻaleagaina o feusuaiga [33], ua fautuaina e isi e faapea, o le siitia o ponokalafi e faʻaaogaina atonu o le vaega sili lea e faamatalaina ai le osofaʻi maualuga o le erectile i le va o tagata talavou [80]. I se suʻesuʻega se tasi, 60% o tagata na gasegase i feusuaiga ma se paaga moni, e leʻi iai se faʻafitauli i ponokalafi [8]. O nisi e finau faapea o le mafuaʻaga i le va o ponokalafi e faʻaoga ma le faʻafeusuaʻiga tau feusuaiga e faigata ona faʻatuina, talu ai e le masani ona maua [81] ma ua fuafua se mamanu suʻesuʻega i lenei itu.
  • O le le fiafia i le mafaufau ma le le fiafia: faʻaaogaina ponokalafi e fesoʻotaʻi ma le le fiafia ma feusuaiga, mo alii ma tamaitai [82], o le sili atu ona faitioina o le tino o le tagata po oa latou paga, faateleina le mamafa o le faatinoga ma le itiiti ifo o feusuaiga [83], i ai le tele o paaga feusuaiga ma auai i amioga tau feusuaʻiga totogi [34]. O lenei aafiaga e faapitoa le maitauina i mafutaga pe a tasi itu [84], i se auala talitutusa lava i le mariuana, faʻaaogaina mea taua e pei o le faalilolilo maualuga [85]. O nei suʻesuʻega e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga e le faʻaleagaina ponokalafi faʻaaoga, ae o ponokalafi i luga o le initaneti atonu e leai ni aʻafiaga na o ia, pe a avea ma vaisu [24]. E mafai e lenei mea ona faʻamatalaina le sootaga i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi faʻataʻitaʻi ma sili atu ona lelei mo tamaitai [86].
  • Comorbidities: amio feusuaʻiga e fesoʻotai ma le le mautonu o le popole, sosoo ai ma le le mautonu o le mafaufau, le faʻaaogaina o vailaʻau ma le faʻaleagaina o feusuaiga [87]. O nei suʻesuʻega e faʻaaoga foi i le POPU [88], faʻatasi ai ma le ulaula tapaa, inu ava malosi poʻo le kofe, vailaʻau faʻasaina [41] ma faʻafitauli faigata faʻaaoga taaloga vitio [89,90].
O le i ai o ni faʻamatalaga faapitoa a le ponokalafi e aofia ai ma se faʻaopoopoga i faafitauli ua lipotia [17]. Ua faʻatalanoa pe a faʻapea o nei faʻafitauli o le aʻafiaga o aʻafiaga o le faʻatautaia saʻo o le cybersex poʻo le mafuaʻaga o mataupu e iloa lelei lava e avea ma vaisu [91].

3.4. Neurobiological Evidence Supporting Addiction Model

O le aoina o faʻamatalaga e uiga i le POPU o se faʻafitauli faigata; faʻamatalaga autu i lenei mataupu ua faʻatapulaʻaina e nai laʻititi laʻitiiti, naʻo tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi ma faʻataʻitaʻiga o fefaʻatauaʻiga [71], ma le le lava o le neuroimaging and neuropsychological studies [4], masalo ona o faʻamatalaga, faʻaletupe ma mea faʻaletonu. E le gata i lea, a o mafai ona mataʻituina ma faʻataʻitaʻiina vailaau vailaau i mea faʻataʻitaʻi, e le mafai ona tatou faia lenei mea ma se vailaau faʻataʻitaʻiga faʻaleagaina; o lenei mea e mafai ona faʻatapulaʻa ai a tatou suʻesuʻega o ona aʻafiaga o le neurobiological [72]. O gaps o le taimi nei e uiga i suʻesuʻega o amioga feusuaʻiga, faʻapea foi ma auala talafeagai mo le tautalagia, e faʻamalamalamaina ma faʻapitoa i le tusi a Kraus [71]. O le tele o suʻesuʻega o loʻo maua i totonu oa tatou suʻesuʻega e aofia ai uiga feusuaʻi, faʻatasi ai ma ponokalafi o se tasi lea o mea e maua mai ai mea faʻapitoa.
O lenei faʻamaoniga e faʻavae i luga o se malamalamaaga faʻalauteleina o le gaioiga faʻasolosolo i suiga ole neuroplasticity e aʻafia ai mea ua fai ma vaisu. O laʻasaga o le Dopamine e tāua tele i lenei faʻafeusuaiga o taui, e pei ona matauina muamua i le frontotemporal dementia ma le pro-dopaminergic medication i le maʻi o Parkinson e fesoʻotaʻi ma amioga tau feusuaiga [92,93].
O le faiga o mea ua fai ma vaisu i ponokalafi i luga o le initaneti e mafai ona faʻateleina e ala i le vave faʻavaveina ma le "supranormal stimulus" (o le taimi na faia e le Nobel winner Nikolaas Tinbergen) lea e aofia ai ponokalafi i le Initaneti [94]. O lenei mea matautia o le a avea ma mea e tupuga mai ai (i lenei tulaga, ponokalafi i le auala e masani ona faʻaumatia i le taimi nei, lona foliga i luga o le initaneti) na faʻaaogaina ai le faʻaalia o le gaosiga o le gaosiga. O le talitonuga e mafai ona faʻagaoioia la matou faiga faʻapitoa masani i faʻamanuiaga maualuga nai lo mea na masani ona maua e augatuaa aʻo tupu mai o matou mafaufau, ma faʻatagaina ai e sui i se faiga o mea ua fai ma vaisu [2]. Afai tatou te mafaufau i le initaneti mai lenei vaaiga, e mafai ona tatou amata vaaia mea e tutusa ma vaisu masani.

O le tele o suiga o le faiʻai na matauina i le vailaau oona e faataatia ai le eleele mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o amioga ua fai ma vaisu [95], e aofia ai:

  • Sensitization [96]
  • Faanatinatiina [97]
  • Itu faʻasolosolo e le afaina (hypofrontality) [98]
  • Faʻaleagaina le faʻalavelave faʻalavelave [99]
O nei faiʻai ua suia i mea ua fai ma vaisu ua fesootaʻi ma tagata gasegase i amioga feusuaʻiga po o tagata ponokalafi e ala i suʻesuʻega 40 e uiga i ituaiga eseese: ata faʻasolosolo magnet, electroencephalography (EEG), neuroendocrine, ma neuropsychological.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai ni eseesega manino i le gaioiga i le va o tagata gasegase o loʻo i ai le malosi o feusuaʻiga ma pule, lea e foliga mai i vailaʻau o vailaau. Pe a faʻaalia i ata feusuaʻiga, o mataupu tau feusuaʻiga e faʻaalia ai le eseesega i le va o le manaʻoga (e tusa ai ma le pulea) ma le manaʻo (manaʻoga feusuaiga), e sili atu [8,100]. I se isi faaupuga, i nei mataupu o loʻo i ai le tele o manaʻoga mo na o le faʻaipoipo faapitoa, ae le o le faʻaipoipoina o manaʻoga tau feusuaiga. O le mea lea e faasino atu ai i tatou i le feusuaʻiga ona o ia o se taui [46].
O faʻamaoniga o lenei mea faʻaleaganuʻu e faʻaalia ai le manaʻoga e sili ona lauiloa i le pito i luma o le paʻu [101] ma le amygdala [102,103], o le faʻamaoniga o le faʻalauiloa. Faatoagaina mai i nei itulagi o faiʻai e faʻalauiloa ai le tau tupe [104] ma e mafai foi ona tauaveina se aafiaga talitutusa. E le gata i lea, o loʻo i ai le faitauga maualuga o le EEG i nei tagata faʻapitoa, faʻapea foi ma le faʻaitiitia o manaoga mo feusuaiga ma se paʻaga, ae le mo le faʻafefeina i ponokalafi [105], o se mea e atagia ai foi le eseesega o le lelei o le fausiaina [8]. E mafai ona manatu lenei mea o se faʻailoga o le faanatinati. Ae ui i lea, o suʻesuʻega a Steele e aofia ai le tele o mea faʻaletonu e mafaufau i ai (faʻaauau o le faʻalauteleina o mea, le leai o se suʻesuʻeina o le mafaufau poʻo le tagofia o mea ua fai ma vaisu, le leai o se vaega e pulea, ma le faʻaaogaina o fesili e leʻi faʻamaonia mo le faʻaaogaina o porn) [106]. O se suʻesuʻega a Prause [107], i le taimi lenei ma se kulupu e pulea, faʻapipiʻiina nei sailiga. O le matafaioi o le faaalia o le talileleia ma le naunau i le atinaʻeina o le gasegase i luga o le cybersex ua faʻataʻatia i tamaʻitaʻi o tamaʻitaʻi ma tamaitai [108] ma tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga faatauafafine [109].
O lenei manatu faʻaituau i feusuaʻiga e sili ona taua i uluaʻi tagata feusuaʻi ma tagata [110], ae o se faʻasalaga faifaipea ia i latou e faʻaalia ai le faʻaleagaina [111,112]. O lona uiga o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o faiga faʻapitoa, atonu o le a faʻafeiloaʻiina e le sili atu o le taʻaloga o le tino [107,113,114]. Talu ai ona o le faʻaaogaina o le taʻavale e aofia i le faʻamoemoeina o taui ma le tali atu i mea fou na tupu, o le faaitiitia o lona gaioiga pe a maeʻa ona faʻaalia o tatou faʻalavelave i le atinaʻeina o amioga masani i fuamauina muamua. O lenei mea e mafua ai ona sili atu le lelei o le fiafia i mea tau feusuaiga [115], lea e ono faʻaalia o ni taumafaiga e foia lea tulaga masani masani ma le faanatinatiina e ala i le sailiga mo nisi (fou) ponokalafi e avea o se auala o feusuaiga, filifilia lenei amioga nai lo le feusuaiga [20].
O nei taumafaiga i le sailia ma le naunautai e mafai ona faʻatalanoaina e ala i le faʻatinoga o le gaioiga o le tino [116] ma le amygdala [117]. Ua lauiloa o le matamataina o ponokalafi i tagata masani e masani ona fesootaʻi atu i gaoioiga sili ona maualuga [99], ae maise lava i le televise [116,118] lea e tele sona sao i le faʻamoemoeina o taui [119].
Ae ui i lea, o le fesoʻotaʻiga i le va o le telefoni ma le muamua o cortex ua faʻaitiitia [103,113]; o se faaitiitia o le fesootaiga i le va o le muamua ma le amygdala ua matauina foi [117]. E le gata i lea, o mataupu tau feusuaʻiga ua faʻaalia ai le faʻaitiitia o le fesoʻotaʻiga i le va o le paluga ma le cortex lobes, faʻapea foʻi ma le le maualalo o mea i nei vaega [120]. O nei suiga uma e mafai ona faamatalaina ai le le mafaia ona pulea amioga faʻafeusuaiga.
E le gata i lea, o mataupu tau feusuaʻiga na faaalia ai le faateleina o le tele o le amygdala [117], e ese mai i latou o loʻo faʻaalia i taimi uma i se vailaʻau, lea e faʻaalia ai le faʻaititia o le amygdala volume [121]; o lenei eseesega e ono mafai ona faamatalaina i le gasegase e ono tupu mai i le vailaʻau. I mataupu tau feusuaʻiga, faʻatupulaia le gaioiga ma le voluma e ono atagia mai ai le faʻafefeteina ma le faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu (aemaise lava le lagolagoina o manatu faʻamalosiaga faaosofia) poʻo le aʻafiaga i faʻafitauli masani o le faʻalavelave faʻaleagafesootai,122].
O nei tagata faʻapitoa na faʻaalia foi se tali atu i le atuatuvale, e masani lava o le aufaasālalau e ala mai i le hypothalamus-pituitary-adrenal axis [122] i se auala e foliga tutusa ai na suiga na vaaia i vailaau oona. O nei fesuiaiga atonu o se taunuuga o suiga o le epigenetic i luga o le aufaasālalau faʻasalalau masani e faʻauluina mea ua fai ma vaisu, e pei o le corticotropin-releasing-factor (CRF) [123]. O lenei talitonuga o le epigenetic regulatory o loʻo manatu i le itu o le hedonic ma le anhedonic results behavioral o loʻo aʻafia i se vaega o aʻafiaga o dopaminergic, ma atonu foi isi polymorphisms e faʻafesoʻotaʻi le neurotransmitters [124]. O loʻo i ai foi faʻamaoniga o le maualuga o le necrosis factor (TNF) i mea faʻafeusuaiga, faʻatasi ai ma se faʻamalosiaga malosi i le va o le TNF ma le maualuga o sikuea i fua faʻatatau o feusuaʻiga [125].

3.5. Neuropsychological Testimony

E tusa ai ma faʻaaliga o nei suiga i amioga tau feusuaiga, o le tele o suʻesuʻega o le neuropsychology o loʻo faʻaalia ai nisi o itu le tuusao pe tuusaʻoina i galuega faatino [126,127], atonu o se taunuuga o suiga muamua o cortex [128]. A faʻaaogaina i luga o le initaneti, o le a fesoasoani i le atinaʻega ma le tausiga [129,130].
O faʻamatalaga patino o lenei galuega faʻaletonu e le aofia ai: impulsivity [131,132], malosi o le mafaufau lea e faʻalavelaveina ai aʻoaʻoga poʻo le gafatia e suia le mafaufau [120,133,134], le lelei o faaiuga ma le faia o faaiuga [130,135], le faʻalavelaveina o le mana galue manatuaina [130], le lava o tulafono faatonutonu o lagona, ma le popole tele i le feusuaiga [136]. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamanatuina ai isi mea ua fai ma vaisu faʻaleagaga (pei o le le fiafia i taaloga tau tupe) ma le amio i mea e faalagolago i ai [137]. O nisi suʻesuʻega e feteʻenaʻi ma nei suʻesuʻega [58], ae atonu ei ai ni tapulaa i auala (mo se faataitaiga, laʻititi laitiiti).
Faʻafeiloaʻi i mea e taua i le atinaʻeina o amioga feusuaʻiga ma feusuaʻiga, e iai nisi o latou. E mafai ona tatou mafaufau e uiga i le faʻasolosolo-toe talileleia, lelei le faʻamalosia ma aʻoaʻoga fegalegaleaiga [104,109,136,138,139] i le avea ai ma vaega autu o le tuputupu aʻe o vaisu i vaisu. Ae ui i lea, atonu e iai ni mafuaʻaga o le aʻafiaga autu [140], e pei o: (1) o le matafaioi o le fausiaina o feusuaiga ma le le fiafia e taulimaina i nisi o tagata na muaʻi filifilia [40,141,142,143] pe o se taunuuga o le le mautonu o le amio [144,145] poʻo le faʻasolosolo o le elemene [146], ma (2) faʻataʻitaʻi / aloese mai tuinanau [147,148,149].

3.6. Suʻega

O le tele lava o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai mataupu e umi se taimi e faʻaalia ai i ponokalafi i le initaneti [34,81,113,114], o le mea lea o ana faʻaaliga i le falemaʻi ua foliga mai o se taunuuga tuusao ma talafeagai o le auai i lenei amioga faʻaleagaga. Matou te taʻua le faigata i le mauaina o pule e faʻavae ai le afaina, ae o nisi o lipoti o lipoti e taʻu mai ai o le faʻaitiitia poʻo le lafoaia o lenei amio e mafai ona faʻaleleia ai le faʻamalosia o feusuaiga mataga ma le le fiafia i le lotofuatiaifo [79,80] ma e oʻo lava i le toe malosi atoatoa; o lona uiga o le fesuiaiga o le faiai o loʻo taʻua muamua o se mea e mafai ona toe faʻaleleia.

3.7. Meafaigaluega Suesue

E i ai nisi mea e siakiina mo le laugaina o le CSB ma le POPU. Latou te faalagolago uma lava i le faamaoni o le tagata fai fai ma le amio saʻo; atonu e sili atu nai lo suʻesuʻega faʻapitoa o suʻesuʻega o le mafaufau, talu ai o faiga faʻafeusuaiga e aupito sili ona faʻalotomaualalo ona o lo latou tulaga patino.
Mo le feusuaʻiga, o loʻo i ai fesili ninii o le 20 ma suʻesuʻega a le falemaʻi. O nisi o mea e sili ona lauiloa e aofia ai le Suʻega o Suʻega Faʻafeusuaiga (SAST) na fuafuaina e Carnes [150], ma lona lomiga mulimuli ane SAST-R [151], le Inventory Sexual Behavior Inventory (CSBI) [152,153] ma le Faʻaipoipoina o le Faʻafitauli o le Toto i le Vaʻaia (HDSI) [154]. O le HDSI na muaʻi faʻaaogaina mo le suʻesuʻeina o le DSM-5 faʻasalaga o le togafitiga o feusuaʻiga. E ui lava e manaʻomia nisi suʻesuʻega o aʻafiaga faʻapitoa e faʻatatau i taʻiala ma toe teuteuga o togi o le faʻamaʻi, o loʻo umia nei le lagolago aupito sili ona malosi o le mafaufau ma o le meafaigaluega aupito sili lea ona lelei i le fuaina o le feusuaʻiga faʻafeusuaiga [151].
Ae mo ponokalafi i luga o le initaneti, o le meafaigaluega sili ona faʻaaogaina o le Initaneti suega suʻesuʻega ole feusuaiga (ISST) [155]. Iloiloina ni vaega se lima (feusuaiga i luga o le initoneti, amioga i luga o le initaneti-agafesootai, amioga i feusuaiga i luga o le initaneti-vavae ese, feusuaiga i luga o le initaneti ma le fiafia i amioga tau feusuaiga i luga o le initaneti) e ala i fesili 25 dichotomic (ioe / leai). Ae ui i lea, o ona uiga o le mafaufau, e na o le auiliiliina lelei, faatasi ai ma se malosi malosi i le Sipaniolo [156] lea na avea o se mamanu mo suesuega mulimuli [157].
O isi mea faʻapitoa faʻapitoa o faafitauli ia e faʻaaoga ai ponokalafi (PPUS) [158] e fa vaega o le POPU (e aofia ai: faʻalavelave faʻalavelave ma faʻafitauli, faʻaaoga tele, faʻafitauli faʻaletonu ma faʻaoga mo le sola ese / aloese mai lagona le lelei), o le poto masani i luga o le initaneti ua faʻafetaui i gaioiga i le initaneti (s-IAT-sex) [159], o se fesili a le 12-mea e fuaina ai le lua fausaga o le POPU, ma le initaneti o le faʻaaogaina o le initaneti (CPUI-9) [160].
O le CPUI-9 e iloiloina itu e tolu: (1) taumafaiga faʻafeiloaʻiga, (2) na iloa le faʻamalosi, ma (3) lagona faʻalavelave. I le taimi muamua na faʻamoemoe e i ai ni mea faʻapitoa o le mafaufau.9], o lenei suʻesuʻega e leʻi leva ona faʻamaonia e le mafai ona faʻatuatuaina: o le aofia ai o le "lagona lagona le fiafia" i tulaga maualuga o le maasiasi ma le taʻusalaina, lea e le oi ai i se iloiloga o mea ua fai ma vaisu, ma ua mafua ai ona togi i luga le maualuga [161]. O le faʻaaogaina o le suʻesuʻega e aunoa ma lenei itu e foliga mai e atagia tonu lava i nisi o faʻataʻitaʻiga ponokalafi faʻaaogaina.
O se tasi o mea sili ona lata mai o le faʻafefeina o le faʻalauiloaina o ponokalafi (PPCS) [162], e faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga o le vailaʻau ono o le Griffith [163], e ui lava e le fuaina ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae na o le faʻafitauli faʻafitauli o ponokalafi ma mea malolosi o le mafaufau.
O isi fuataga o le POPU e le o fuafuaina e fuaina ai ponokalafi faʻainitaneti faʻaaogaina ae ua faʻamaonia e faʻaaoga ai le '9], aofia ai le Initaneti Consumption Consolidation (PCI) [164,165], o le Tauvaʻa Faʻamatalaga Mataʻutia Taumafa (CPCS) [166] ma le Ponokalafi Taumafa Fesili Fesili (PCQ) [167] lea e mafai ona iloilo ai faʻamatalaga faʻalagona i totonu o ituaiga eseese o ponokalafi.
O loʻo i ai foi meafaigaluega mo le suʻesuʻeina o le faʻaaogaina o ponokalafi tagata faaaoga e lafoai le amio e ala i fuafuaga a le tagata lava ia [168] ma se suʻesuʻega o togafitiga i le faia o lea mea [169], e iloa faapitoa ai ni mea e ono mafai ona toe faʻafoʻi mai: (a) faʻafeusuaiga / le fiafia / avanoa, (b) inisua / nofoaga / faigofie ona maua, ma (c) lagona le lelei.

3.8. Togafitiga

Ona o le tele o fesili e tumau pea e faatatau i le faʻataʻitaʻiga, iloiloga, ma mafuaʻaga o amioga feusuaʻiga ma le POPU, e itiiti lava ni taumafaiga e suʻeina ai togafitiga talafeagai. I suʻesuʻega faʻasalalau, o faʻataʻitaʻiga tetele e masani ona laʻititi ma e tutusa lelei, e leai ni faʻamalositino, ma o faʻamaumauga e faʻasalalauina, e le mafai ona faʻaalia,170].
O le masani lava, o le tuʻufaʻatasia o mafaufauga faʻapitoa, mafaufauga-amio, psychodynamic, ma le pharmacologic ua sili ona lelei i le togafitiga o le tagofiaina o feusuaiga, ae o lenei faiga e le faʻapitoa e atagia ai le leai o se malamalama e uiga i le mataupu [9].

3.8.1. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi

O suʻesuʻega na faʻaogatotonu i paroxetine ma naltrexone e oʻo mai i le taimi nei. O se tasi o mataupu na aofia ai le paroxetine i luga o le POPU na fesoasoani e faaitiitia le maualuga o le popole, ae na iu ina le faaitiitia le amio na o ia lava [171]. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o le SSRI e faia ai feusuaʻiga tau feusuaʻiga e ala i o latou aʻafiaga, e foliga mai e leai se aoga, ma e tusa ai ma le poto masani faʻapitoa e na o tagata maʻi e maua i le faʻafitauli o le mafaufau (psychiatric disorders)172].
E fa mataupu e aofia ai le naltrexone e togafitia ai le POPU ua faʻamatalaina. O sailiiliga talu ai ua fautua mai ai o le naltrexone e mafai ona avea ma togafitiga talafeagai mo vaisu amioga ma le faʻafeusuaiga o feusuaiga [173,174], faʻaitiitia le faʻaitiitia o manaʻoga ma faʻamalosia e ala i le taofia o le euphoria e fesootaʻi ma le amio. E ui lava e leʻi i ai se faamasinoga faʻasolosolo faʻatasi ma le naltrexone i nei mataupu, e fa mataupu o mataupu. O taunuʻuga na maua i le faʻaitiitia o ponokalafi faʻaaoga e fesuisuiai mai le lelei [175,176,177] ia amio pulea [178]; a itiiti mai i se tasi oi latou na maua foi e le tagata maʻi le sertraline, o lea e le manino ai le tele o le mea e mafai ona taʻua i le naltrexone [176].

3.8.2. Taunuuga o le Mafaufau

E le masalomia, o le mafaufau e mafai ona avea ma se meafaigaluega taua i le malamalama atoatoa ma suia se amioga. E ui lava o le mafaufau-amio-togafitiga (CBT) e mafaufauina e le tele o fomaʻi e aoga i le togafitia o maʻi feusuaʻiga [179], o se suʻesuʻega na aʻafia ai faafitauli i luga o luga o le initaneti faʻaaogaina le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga e le ausia ai se faʻaititia o le amio [180], e tusa lava pe na faʻaleleia le malosi o le faʻavaivai o faʻamaoniga ma le lelei lautele o le olaga. O lenei mea e maua mai ai le manatu tului o le na o le faʻaitiitia o ponokalafi e faʻaaogaina e le o se mea e sili ona taua o le togafitiga [170]. O isi auala e faʻaaoga ai le CBT e togafitia ai le POPU ua faia, ae o le faʻafouina o faʻafitauli faʻapitoa i lenei vaega e taofia ai i tatou mai le aveesea o faaiuga faatuatuaina [181,182].
O togafitiga o le mafaufau ma isi e pei o togafitiga a aiga, o togafitiga o ulugalii, ma togafitiga o le mafaufau e pei o le 12 laasaga o polokalama e mafai ona taua tele pe a talanoaina autu o le maasiasi ma le tausalaina ma toe faafoisia le faatuatuaga i sootaga vavalalata a tagata [170,172]. E na o le toʻatasi le faʻatautaia o le faʻamasinoga o loʻo i ai faafitauli i luga o le 'aufaitautusi i luga o le initaneti e taulaʻi i le Taliaina ma le Tautinoina o le Tautinoga (ACT) [183], o se faʻaleleia atili mai la latou laʻasiga o le 2010 [184], o le uluai suesuega faataitai lea e faʻasino faapitoa ai le POPU. O le suʻesuʻega na maua ai taunuʻuga aoga ae e faigata ona faʻapipiʻi talu mai le laʻititi o le faʻataʻitaʻiga ma taulaʻi i luga o se faitau aofaʻi.
O le manuia o loʻo lipotia mai i le CBT, mafutaga faʻatasi ma ACT e mafai ona faalagolago i le mea moni e faʻavae i luga o le mafaufau ma le taliaina; e faʻalagolago i le faʻalapotopotoga, o le faʻateleina o ponokalafi faʻaaoga le taliaina atonu e tutusa pe sili atu ona taua nai lo le faʻaitiitia o lona faʻaaogaina [170].

4. Talanoaga

E foliga mai o le POPU e le gata na o le tasi le vaega o le gasegase feusuaʻiga, ae o le taimi nei e pito sili ona taatele ona e aofia ai foi i taimi uma le masturbation. E ui o lenei mea faigata e faʻamaonia lelei le tuʻuina atu o le le iloa ma le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina ai ponokalafi i aso nei, e mafai ona tatou faʻamaonia e faapea, o le pule o le taumafaina mo ponokalafi ua suia mo le sili atu i le sefulu tausaga talu ai. O le a le faʻavalevalea le maua o lona faʻaoga i luga o le initaneti na i ai se aafiaga taua i luga o ana tagata faʻatau, ma o le tolu tolu Faʻatonu e faʻaleleia ai le ono lamatiaina o le POPU ma isi amioga tau feusuaiga.
E pei ona matou taʻua, o le le amanaiaina o se tasi o mafuaaga sili ona lamatia mo lenei amioga feusuaiga e tupu ai se faafitauli. E tatau ona tatou manatua o fuainumera e faatatau i lenei faafitauli e manino lava le faatapulaaina i tagata o le matua o le matua e auai i feusuaiga, i luga o le initaneti pe leai foi; ae e le o ese mai ia i tatou o lena feusuaiga e seasea ona amataina i le maea ai o lenei faitotoa, ma o loo i ai se avanoa atonu o loo i ai pea le fanau i le faagasologa o le gaioiga o feusuaiga o se tagata e sili atu ona lamatia. O le mea moni, o se maliega sili atu ona malosi i luga o le amioga amio le mama a le tagata, e le gata i le tuusao ma le initaneti, e tatau ona lava le fuaina i se faiga faʻaalia ma faʻamaonia le tele o se faʻafitauli i le lalolagi nei.
E pei ona tatou iloa, o le tele o suʻesuʻega talu ai nei e lagolagoina ai lenei vaega e avea o se vaisu ma faʻamaoniga taua o le falemaʻi e pei o le feusuaiga ma le le fiafia i le mafaufau. O le tele o galuega i le taimi nei e faʻavaeina i luga o suʻesuʻega faʻapitoa na faia i vaisu, e faʻavae i luga o le talitonuga o ponokalafi i luga o le initaneti o se 'supranormal stimulus' i se mea moni lea, e ala i le faʻaauauina pea o le taumafa, e mafai ona osofia ai se mausa o le vaisu. Ae ui i lea, o mataupu e pei o le faapalepale ma le aloese e leʻo manino lelei ona faʻamautuina e talafeagai ai le faailogaina o mea ua fai ma vaisu, ma o lea ua avea ai ma vaega taua o suʻesuʻega i le lumanaʻi. Mo le taimi nei, o se vailaʻau faʻamaʻi e aofia ai le pulea o amio feusuaʻiga ua aofia i totonu o le ICD-11 ona o lona aoga i le taimi nei, ma o le a mautinoa lava e faʻaaogaina e faʻafesoʻotaʻi ai tagata maʻi i nei faʻaʻailoga e fesili ai i fomaʻi mo fesoasoani.
O le tele o meafaigaluega o suʻesuʻega e mafai ona fesoasoani i le avefeʻau o loʻo i ai togafitiga faʻapitoa, ae o le faʻamaoniaina o mea e le moni ma le saʻo, o se faafitauli faifai pea. I le taimi nei, o se vaega taua o vaega e tolu o taʻiala ua faʻatulagaina e Carnes, Goodman, ma Kafka e aofia ai manatu autu o le le lava o le pulea, le tele o taimi faʻaalu i amioga tau feusuaiga ma taunuuga le lelei ia te oe ma isi. I nisi auala poʻo isi, latou te iai foi i le tele o meafaigaluega suʻesuʻeina ua toe iloiloina.
Atonu latou te lava le fausaga e fausia ai i luga. O isi elemene, o loʻo faʻamoemoeina i eseesega eseese o le taua, atonu e taʻu mai ia i tatou e faʻaaoga manatu taʻitasi. O le fuafuaina o se meafaigaluega suʻesuʻe e tumau i le tulaga o le fetuutuunai ae o le taua foi mo le fuafuaina o le faafitauli o se tasi lea o luitau o loo feagai ma i tatou nei, ma o le a mafai ona tatou o gatasi ma nisi suʻesuʻega o le neurobiological lea e fesoasoani tatou te malamalama lelei ai pe a fua se vaega o le masani a tagata soifua e suia mai amioga masani i se maʻi.
E tusa ai ma togafitiga togafitiga, o le sini autū o loʻo taulaʻi nei i le faʻaitiitia o le faʻamalosia o ponokalafi poʻo le lafoaia uma lava, talu ai e foliga mai o le a mafai ona toe faʻamalosia. O le auala e ausia ai lenei mea e eseese e tusa ai ma le tagata gasegase ma atonu foi e manaʻomia ai nisi tulaga fetuʻutuʻunaʻi i taʻiala e faʻaaogaina, ma le mafaufau ma le taliaina o le psychotherapy e tutusa pe sili atu ona taua nai lo le faʻaaogaina o vailaʻau faʻatau i nisi tulaga.

faatupeina

O lenei suʻesuʻega e leai se tupe maua mai fafo.

Feeseeseaiga o Tului

Rubén de Alarcón, Javier I. de la Iglesia, ma Nerea M. Casado e leai se feteenaiga e fiafia i ai. AL Montejo ua maua totogifuapauina mo le faufautua poo le faʻamaonia / fesoasoani tau suʻesuʻega i le lima tausaga talu mai Boehringer Ingelheim, Forum Pharmaceuticals, Rovi, Servier, Lundbeck, Otsuka, Janssen Cilag, Pfizer, Roche, Instituto de Salud Carlos III, ma Junta de Castilla ma León .

mau faasino

  1. American Psychiatry Association. Manual Diagnóstico y Estadístico de los Trastornos Mentales, 5th ed .; Panamericana: Madrid, España, 2014; pp. 585-589. ISBN 978-84-9835-810-0. [Scholar Google]
  2. Alofa, T .; Laier, C .; Brand, M .; Hatch, L .; Hajela, R. Neuroscience o le Initaneti Mea ua fai ma vaisu: O se Iloiloga ma se Toefuataiga. Faʻatasi. Sci. (Basel) 2015, 5, 388-433. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  3. Elmquist, J .; Shorey, RC; Anderson, S .; Stuart, GL O se suʻesuʻega muamua o le vaʻaia i le va o faʻataʻotoga faʻataʻitaʻi ma amioga mataga i totonu o le faitau aofaʻi o tagata. J. Subst. Faaaoga 2016, 21, 349-354. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  4. Chamberlain, SR; Lochner, C .; Stein, DJ; Goudriaan, AE; van Holst, RJ; Zohar, J .; Grant, JE Faʻaleagaina le mafaufau-O se vaʻa oso? Eur. Neuropsychopharmacol. 2016, 26, 841-855. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  5. Blum, K .; Badgaiyan, RD; O le auro, MS o le faʻaleagaina o le faʻaituau ma le faʻafefeaʻi mai: o le mea faʻapitoa, Neurogenetics ma le Epigenetics. Cureus 2015, 7, e348. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  6. Duffy, A .; Dawson, DL; Nair, R. das Ponokalafi Mea Tetele i Tagata Matutua: O se Iloiloga Faʻamanatuga o Faʻamatalaga ma le Aafiaga Taʻiala. J. Feusuaiga. Med. 2016, 13, 760-777. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  7. Karila, L .; Wéry, A ;; Weinstein, A .; Cottencin, O .; Petit, A .; Reynaud, M .; Billieux, J. Faʻaipoipoga feusuaiga poʻo le faʻafitauli faʻafeusuaiga: Upu eseese mo le faafitauli lava e tasi? O se toe iloiloga o tusitusiga. Curr. Pharm. Des. 2014, 20, 4012-4020. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  8. Voon, V .; Mole, TB; Banca, P .; Porter, L .; Morris, L .; Mitchell, S .; Lapa, TR; Karr, J .; Harrison, NA; Potenza, MN; et al. Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLOS ONE 2014, 9, e102419. [Scholar Google] [CrossRef]
  9. Wéry, A ;; Billieux, J. Problematic cybersex: Faʻamatalaga, iloiloga, ma togafitiga. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2017, 64, 238-246. [Scholar Google] [CrossRef]
  10. Garcia, FD; Thibaut, F. Togafitiga feusuaiga. Am. J. Drug Alcohol Abuse 2010, 36, 254-260. [Scholar Google] [CrossRef]
  11. Davis, RA O se faʻataʻitaʻiga-amioga faʻalelei o le faʻaaogaina o le Initaneti. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 2001, 17, 187-195. [Scholar Google] [CrossRef]
  12. Ioannidis, K .; Treder, MS; Chamberlain, SR; Kiraly, F .; Redden, SA; Stein, DJ; Lochner, C .; Grant, IE Faʻaaogaina le faʻaaogaina o le 'upega tafaʻilagi o se faafitauli e tele tausaga e aʻafia ai tausaga: Faʻailoga mai se suʻesuʻega e lua. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2018, 81, 157-166. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  13. Cooper, A .; Delmonico, DL; Griffin-Shelley, E .; Mathy, RM Online Sexual Activity: O se suʻesuʻega o ni faʻafitauli faʻafitauli faʻafitauli. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2004, 11, 129-143. [Scholar Google] [CrossRef]
  14. Döring, NM O le aafiaga o le Initaneti i feusuaiga: O se iloiloga taua o 15 tausaga o suʻesuʻega. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 2009, 25, 1089-1101. [Scholar Google] [CrossRef]
  15. Fisher, WA; Parak, A. Initaneti Ponokalafi: O Se Vaaiga Faʻaagafesootai Faʻaagafesootai i le Initaneti Faʻafeusuaiga. J. Feusuaiga. Res. 2001, 38, 312-323. [Scholar Google] [CrossRef]
  16. Janssen, E .; Kamuta, D .; Graham, CA Filifilia o ata tifaga mo sailiga o feusuaiga: Eseesega o alii ma tamaitai i mea e fiafia i ai ata. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2003, 32, 243-251. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  17. Ross, MW; Månsson, S.-A .; Daneback, K. Faigata, faʻamalosi, ma faʻamaonia le faʻalavelave faʻaaogaina le Initaneti i alii ma tamaitai Suetena. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2012, 41, 459-466. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  18. Riemersma, J .; Sytsma, M. A New Generation of Sexual Addiction. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2013, 20, 306-322. [Scholar Google] [CrossRef]
  19. Beyens, I .; Eggermont, S. Faifaʻatasiga ma Tagata Faigaluega o Tusitusiga-Faʻavae ma Faʻaaliga Vaʻaiasi i le va o Tagata Matutua. talavou 2014, 22, 43-65. [Scholar Google] [CrossRef]
  20. Rosenberg, H .; Kraus, S. O le mafutaga o le "alofa fiafia" mo ponokalafi ma le feusuai i feusuaiga, taimi o le faaaogaina, ma le naunau mo ponokalafi. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2014, 39, 1012-1017. [Scholar Google] [CrossRef]
  21. Keane, H. Fesuiaiga faatekinolosi ma le le atoatoa o feusuaiga. onāga i vailāʻau 2016, 111, 2108-2109. [Scholar Google] [CrossRef]
  22. Cooper, A. Feusuaiga ma le Initaneti: Mataʻituina i le Meleniuma Fou. CyberPsychol. Faʻatasi. 1998, 1, 187-193. [Scholar Google] [CrossRef]
  23. Cooper, A .; Scherer, CR; Boies, SC; Gordon, BL Feusuaiga i luga o le Initaneti: Mai suʻesuʻega feusuai i faʻamatalaga faʻaleaga. Polofesa Psychol. Res. Faataʻitaʻi. 1999, 30, 154-164. [Scholar Google] [CrossRef]
  24. Harper, C .; Hodgins, DC Iloiloina o Faʻasalaga o Faʻafitauli Faʻaletonu Initaneti Faʻaaogaina i Tamaiti Aʻoga Iunivesite. J. Behav. Faʻaaoga. 2016, 5, 179-191. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  25. Pornhub Insights: 2017 Year in Review. Maua i le initaneti: https://www.pornhub.com/insights/2017-year-in-review (faʻafeiloaʻi i le 15 Aperila 2018).
  26. Litras, A .; Latreille, S .; Malumalu-Smith, M. Dr Google, porn ma uo-of-a-uo: O fea o maua moni ai e alii talavou a latou faʻamatalaga o le soifua maloloina tau feusuaʻiga? Feusuaiga. Soifua Maloloina 2015, 12, 488-494. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  27. Zimbardo, P .; Wilson, G .; Coulombe, N. E Faapefea Ona Fai le Vafefe ma Lou Manhood. Maua i le initaneti: https://www.skeptic.com/reading_room/how-porn-is-messing-with-your-manhood/ (faʻafeiloaʻi i le 25 Mati 2020).
  28. Pizzol, D .; Bertoldo, A .; Foresta, C. Adolescents ma le porn web: O se vaitau fou o feusuaiga. Fa. J. Adolesc. Med. Soifua Maloloina 2016, 28, 169-173. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  29. Prins, J .; Blanker, MH; Bohnen, AM; Thomas, S .; Bosch, JLHR Faʻateleina o le faʻaaogaina o erectile: O se iloiloga faʻaleleia o suʻesuʻega faʻavae o tagata. Fa. J. Impot. Res. 2002, 14, 422-432. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  30. Mialon, A .; Berchtold, A .; Michaud, P.-A .; Gmail, G .; Suris, J.-C. Fefaʻasoaʻiga feusuaʻi i alii talavou: Faʻafeiloaʻiga ma mea e aʻafia ai. J. Adolesc. Soifua Maloloina 2012, 51, 25-31. [Scholar Google] [CrossRef]
  31. O'Sullivan, LF; Brotto, LA; Byers, ES; Majerovich, JA; Wuest, JA Faʻasalaga ma uiga o feusuaiga i feusuaʻiga i le vaeluaina ma le tuai o le tupulaga talavou. J. Feusuaiga. Med. 2014, 11, 630-641. [Scholar Google] [CrossRef]
  32. Wilcox, SL; Redmond, S .; Hassan, AM Gaoioiga tau feusuaiga i le aufaigaluega a le militeli: Fuafuaga muamua ma tagata vavalo. J. Feusuaiga. Med. 2014, 11, 2537-2545. [Scholar Google] [CrossRef]
  33. Landripet, I .; Štulhofer, A. O Ponokalafi Faʻaaogaina Faʻatasi ma Faʻaipoipoga Feusuaiga ma le Le Mautonu ile Tamaititi Tina ma le Tamaʻitaʻi? J. Feusuaiga. Med. 2015, 12, 1136-1139. [Scholar Google] [CrossRef]
  34. Wright, PJUS tane ma ponokalafi, 1973-2010: Faʻasologaina o taumafa, tagata vavalo. J. Feusuaiga. Res. 2013, 50, 60-71. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  35. Tau, J .; Patterson, R .; Regnerus, M .; Walley, J. O le a le tele o le XXX o le Generation X Consuming? Molimau o Suiga Uiga ma Amioga e Fesootai i Ponokalafi Talu mai 1973. J. Sex Res. 2015, 53, 1-9. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  36. Najavits, L .; Toa, J .; Froias, A .; Paull, N .; Bailey, G. A suʻesuʻeina le tele o mea ua fai ma vaisu o amioga i se vailaʻau faʻaaogaina o fualaau. Subst. Faaaoga le faʻaaoga sese 2014, 49, 479-484. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  37. Ballester-Arnal, R .; Castro Calvo, J .; Gil-Llario, MD; Gil-Julia, B. Cybersex Addiction: O se Suʻesuʻega i le Kolisi Kolisi Sipaniolo. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 2017, 43, 567-585. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  38. Rissel, C .; Richters, J .; de Visser, RO; McKee, A .; Yeung, A .; Caruana, T. - O se Faʻamatalaga o Ponokalafi Tagata faʻapitoa i Ausetalia: Mauaina mai le Aʻoga Ausetalia lona Lua o le Soifua Maloloina ma Fegalegaleaiga. J. Feusuaiga. Res. 2017, 54, 227-240. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  39. Skegg, K .; Nada-Raja, S .; Dickson, N .; Paul, C. Maitauina "Le Puleaina" Amio Tau Feusuaiga i totonu o le Au Talavou Matutua mai le Suesuega o le Soifua Maloloina ma le Atinaʻe a Dunedin. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2010, 39, 968-978. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  40. Štulhofer, A .; Jurin, T .; Briken, P. O le Tele Faanatinati Feusuaiga o se Faʻamatalaga o le Tane Tauafafine? Tali mai se Suʻega Faʻainitaneti. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 2016, 42, 665-680. [Scholar Google] [CrossRef]
  41. Frangos, CC; Frangos, CC; Sotiropoulos, I. Faʻaaogaina le Faʻaaogaina Faʻaonaogaina o tamaiti aʻoga i le iunivesite Eleni: O le faʻaaogaina o le logistic logistic i aʻafiaga o aʻafiaga o mafaufauga, faʻafanua leaga, ma taaloga i luga o le initaneti. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 2011, 14, 51-58. [Scholar Google] [CrossRef]
  42. Farré, JM; Fernández-Aranda, F .; Granero, R .; Araga, N .; Mallorquí-Bague, N .; Ferrer, V .; Sili, A .; Bouman, WP; Arcelus, J .; Savvidou, LG; et al. Togafitiga o feusuaiga ma le le atoatoa o taaloga tau tupe: Mea tutusa ma eseesega. Faatusatusa. Fomaʻi 2015, 56, 59-68. [Scholar Google] [CrossRef]
  43. Kafka, MP MPs-O se maʻi ua fuafuaina mo le DSM-V. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2010, 39, 377-400. [Scholar Google] [CrossRef]
  44. Kaplan, MS; Krueger, RB Faʻamatalaga, iloiloga, ma togafitiga o feusuaiga. J. Feusuaiga. Res. 2010, 47, 181-198. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  45. Reid, RC Isi luitau ma faafitauli i le faʻailogaina o uiga mataga tau feusuaʻiga e avea ma vaisu. onāga i vailāʻau 2016, 111, 2111-2113. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  46. Gola, M .; Lewczuk, K .; Skorko, M. O a Mea e Taua: Aotelega poʻo le Taua o Ponokalafi Faaaoga? Faʻataʻitaʻiga o le Mafaufau ma le Faʻalauteleina o le Suʻeina o Togafitiga mo Faʻafitauli Puipuia Mataʻutia. J. Feusuaiga. Med. 2016, 13, 815-824. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  47. Reid, RC; Kamuta, BN; Hook, JN; Garos, S .; Manning, JC; Gilliland, R .; Cooper, EB; McKittrick, H .; Davtian, M .; Fong, T. Lipoti o sailiiliga i se DSM-5 suega fanua mo le gasegase feusuaʻiga. J. Feusuaiga. Med. 2012, 9, 2868-2877. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  48. Bancroft, J .; Vukadinovic, Z. Faʻafeusuaiga feusuaiga, faʻafeusuaiga i feusuaiga, faʻaleagaina o feusuaiga, poʻo le a? Faʻataʻitaʻi i se faʻataʻitaʻiga masani. J. Feusuaiga. Res. 2004, 41, 225-234. [Scholar Google] [CrossRef]
  49. Bancroft, J. Feusuaʻiga amioga e "leʻoʻoʻoina": O se manatu faʻale-aganuʻu masani. Fomaʻi. Falemaʻi. N. Am. 2008, 31, 593-601. [Scholar Google] [CrossRef]
  50. Stein, DJ; Black, DW; Pienaar, W. Eseesega faʻafeusuaiga e leʻo faʻamaonia mai: Faʻamalosi, fai ma vaisu, pe le manaia? CNS Spectr. 2000, 5, 60-64. [Scholar Google] [CrossRef]
  51. Kafka, MP; Prentky, RA Uiga tau amioga feusuaʻiga mataga. Am. J. Fomaʻi 1997, 154, 1632. [Scholar Google] [CrossRef]
  52. Kafka, MP O le a le mea na tupu i le gasegase feusuaʻi? Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2014, 43, 1259-1261. [Scholar Google] [CrossRef]
  53. Krueger, RB E mafai ona faia faʻamatalaga o amioga feusuaʻiga feusuaʻiga poʻo feusuaʻiga i le faʻaaogaina o le ICD-10 ma le DSM-5 e ui lava i le teenaina o lenei suʻesuʻega e le American Psychiatric Association. onāga i vailāʻau 2016, 111, 2110-2111. [Scholar Google] [CrossRef]
  54. Reid, R .; Kafka, M. Felafolafoaiga e uiga i le faʻafitauli o le Hypersexual Disorder ma le DSM-5. Curr. Feusuaiga. Health Rep. 2014, 6, 259-264. [Scholar Google] [CrossRef]
  55. Kor, A .; Fogel, Y .; Reid, RC; Potenza, MN E tatau ona Faʻasalalau le Lotoifale o le Faʻaipoipo e pei o se Faʻatauga? Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2013, 20, 27-47. [Scholar Google]
  56. Coleman, E. O Lou Onosaʻi Mafatiaga mai le Amio Lelei Feusuaiga? Fomaʻi. Ann. 1992, 22, 320-325. [Scholar Google] [CrossRef]
  57. Coleman, E .; Raymond, N .; McBean, A. Iloiloga ma togafitiga o amioga mataga faatausala. Minn. Med. 2003, 86, 42-47. [Scholar Google] [PubMed]
  58. Kafka, MP; Prentky, R. O se suesuega faatusatusa o vaisu e le faatausalaina i feusuaiga ma paraphilias i alii. J. Clin. Fomaʻi 1992, 53, 345-350. [Scholar Google] [PubMed]
  59. Derbyshire, KL; Grant, IE amioga faʻafeusuaiga mataga: O se toe iloiloga o tusitusiga. J. Behav. Faʻaaoga. 2015, 4, 37-43. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  60. Kafka, MP; Hennen, J. O faʻafitauli o le paraphilia: O se suʻesuʻega faʻamalosi e uiga i le feusuaʻiga i le vavalalata i le va o tamaʻitaʻi. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 1999, 25, 305-319. [Scholar Google] [CrossRef]
  61. Stein, DJ Faʻavasegaina faʻafitauli o feusuaiga: Faʻaosofia, le manaia, ma faʻataʻitaʻi vaisu. Fomaʻi. Falemaʻi. N. Am. 2008, 31, 587-591. [Scholar Google] [CrossRef]
  62. Lochner, C .; Stein, DJ O galuega i mea e le mautonu-faʻalavelave faʻafefeteina e fesoasoani i le malamalama i le faʻaanatura o le le mautonu-faʻalavelave faʻamalosi? Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Fomaʻi 2006, 30, 353-361. [Scholar Google] [CrossRef]
  63. Barth, RJ; Kinder, BN Le faʻasalalauina o le faʻamalosia o feusuaiga. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 1987, 13, 15-23. [Scholar Google] [CrossRef]
  64. Stein, DJ; Chamberlain, SR; Fineberg, N. O le ABC le faʻataʻitaʻiga o le faʻaleagaina o amioga masani: Faʻasagaina o laulu, paʻu o le paʻu, ma isi tulaga faʻataʻitaʻiga. CNS Spectr. 2006, 11, 824-827. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  65. Goodman, A. Faafitauli Faʻafitauli: O se Faʻatulagaga Faʻapitoa: Vaega Muamua-O se Malamalama Faʻatasi. J. Minist. Faʻaaoga. Faʻaola. 1995, 2, 33-76. [Scholar Google] [CrossRef]
  66. Carnes, PJ Togafitiga o feusuaiga ma le faʻamalosi: Aloaia, togafitiga, ma le toe faʻaleleia. CNS Spectr. 2000, 5, 63-72. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  67. Potenza, MN Le neurobiology o le faʻalauiloaina o taaloga tau tupe ma le tagofia o fualaau faasaina: O se aotelega ma sailiiliga fou. Philos. Trans. R. Soc. London. B Biol. Sci. 2008, 363, 3181-3189. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  68. Orzack, MH; Ross, CJ E Tatau Ona Tausisia Vaaiga Mamao Lelei e pei o Isi Faitaaga? Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2000, 7, 113-125. [Scholar Google] [CrossRef]
  69. Zitzman, ST; Faʻaaliga, MH Faʻamatalaga a Tina a Tina 'Ponokalafi Faʻaaoga ma le Faʻasesega Faʻasesega o se Faʻatauga Faʻatasi i le Fegalegaleaiga Faʻatasi a le Matutua. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2009, 16, 210-240. [Scholar Google] [CrossRef]
  70. Rosenberg, KP; O'Connor, S .; Carnes, P. Mataupu 9-Sexual Addiction: A Vaaiga Vaaiga *. I totonu Faʻasalaga Faʻasalaga; Rosenberg, KP, Feder, LC, Eds .; Tomai Faapitoa: San Diego, CA, ISA, 2014; pp. 215-236. ISBN 978-0-12-407724-9. [Scholar Google]
  71. Kraus, SW; Voon, V .; Kor, A .; Potenza, MN Sailia mo le manino i vai palapala: Manatu mo le lumanaʻi mo le faʻavasegaina o uiga feusuaʻi mataga e avea ma vaisu. onāga i vailāʻau 2016, 111, 2113-2114. [Scholar Google] [CrossRef]
  72. Grant, IE; Chamberlain, SR Faalautele le faamatalaina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: DSM-5 vs. ICD-11. CNS Spectr. 2016, 21, 300-303. [Scholar Google] [CrossRef]
  73. Wéry, A ;; Karila, L .; De Sutter, P .; Billieux, J. Iloiloga, iloiloga ma togafitiga o le cybersexuelle faalagolago: A review of the literature. E mafai. Toma. 2014, 55, 266-281. [Scholar Google] [CrossRef]
  74. Chaney, MP; Dew, BJ Faʻasalalauga i luga o le Initaneti o Feusuaiga Tagata Faʻamalosi O Loo I Ai Feusuaiga ma Alii. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2003, 10, 259-274. [Scholar Google] [CrossRef]
  75. Schimmenti, A .; Caretti, V. Faʻataʻitaʻiga o mafaufauga po o mafaufauga psychic? Tulaga le mafaamatalaina o mafaufauga ma tekinolosi mea ua fai ma vaisu. O le mafaufau. Toma. 2010, 27, 115-132. [Scholar Google] [CrossRef]
  76. Griffiths, MD Internet sex addiction: O se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻapitoa. Faʻaaoga. Res. Leory 2012, 20, 111-124. [Scholar Google] [CrossRef]
  77. Navarro-Cremades, F .; Simonelli, C .; Montejo, AL Maliliega feusuaiga i tua atu o DSM-5: O le mataupu e leʻi maeʻa. Curr. Faaiʻu. Fomaʻi 2017, 30, 417-422. [Scholar Google] [CrossRef]
  78. Kraus, SW; Krueger, RB; Briken, P .; Muamua, MB; Stein, DJ; Kaplan, MS; Voon, V .; Abdo, CHN; Grant, IE; Atalla, E .; et al. O amioga mataga tau feusuaiga e le atoatoa ile ICD-11. World Psychiatry 2018, 17, 109-110. [Scholar Google] [CrossRef]
  79. Hyman, SE; Andrews, G .; Ayuso-Mateos, JL; Gaepela, W .; Goldberg, D .; Gureje, O .; Jablensky, A .; Khoury, B .; Alofa, A .; Medina Mora, ME; et al. O se taʻiala faʻavae mo le toe iloiloga o le ICD-10 faʻavasegaina o le mafaufau ma le amio. World Psychiatry 2011, 10, 86-92. [Scholar Google]
  80. Park, BY SAUNIA; Wilson, G .; Berger, J .; Christman, M .; Reina, B .; Epikopo, F .; Klam, WP; Doan, AP O Initaneti Ponokalafi Faʻaipoipoina o Feusuaiga? O se Iloiloga ma Ripoti a le Falemaʻi. Faʻatasi. Sci. (Basel) 2016, 6, 17. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  81. Wilson, G. Eliminate Chronic Internet Pornography Faʻaaoga e Faʻaalia Ona Aafiaga. Addicta Turkish J. Addict. 2016, 3, 209-221. [Scholar Google] [CrossRef]
  82. Blais-Lecours, S .; Vaillancourt-Morel, M.-P .; Sabourin, S .; Godbout, N. Cyberpornography: Faaaogaina o le Taimi, Faʻasalaga Faʻasalalau, Faʻamasino Feusuaiga, ma le Faʻamaliega Feusuaiga. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 2016, 19, 649-655. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  83. Albright, JM Sex i Amerika i luga o le initaneti: O se suʻesuʻega o feusuaiga, tulaga tau faaipoipoga, ma le faasinomaga tau feusuaiga i le initaneti saili ma ona aʻafiaga. J. Feusuaiga. Res. 2008, 45, 175-186. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  84. Minarcik, J .; Wetterneck, CT; Short, MB O aʻafiaga o faʻamatalaga manino faʻafeusuaiga e faʻaaogaina ai lagona faʻafeusuaʻi. J. Behav. Faʻaaoga. 2016, 5, 700-707. [Scholar Google] [CrossRef]
  85. Pyle, TM; Alalaupapa, AJ Faʻamatalaga o le fesoʻotaʻiga ma le fiafia ma amioga faʻafefete: Faʻausatusa i ponokalafi ma mariuana. J. Behav. Faʻaaoga. 2012, 1, 171-179. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  86. Farani, IM; Hamilton, LD Male-Centric and Women-centric Pornography Consumption: Fegalegaleaiga ma le Feusuaiga olaga ma uiga i Talavou Matutua. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 2018, 44, 73-86. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  87. Starcevic, V .; Khazaal, Y. Fefaʻatauaʻiga i le va o faʻaleagaga faʻaleaga ma faʻafitauli o le mafaufau: O le a le mea e iloa ma o le a le mea e ao ona aʻoaʻoina? I luma. Fomaʻi 2017, 8, 53. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  88. Mitra, M .; Rath, P. Aafiaga o le initaneti i luga o le soifua maloloina o le fanau a tamaiti aʻoga i Rourkela-O se suʻesuʻega faʻasolosolo. Indian J. Child Health 2017, 4, 289-293. [Scholar Google]
  89. Voss, A .; Tinoitupe, H .; Faʻavave, S .; Epikopo, F .; Klam, WP; Doan, AP Lipoti Faʻapitoa: Initaneti Faʻalavelave Faʻaonaponei Faʻatasi ma Ponokalafi Faaaoga. Yale J. Biol. Med. 2015, 88, 319-324. [Scholar Google]
  90. Stockdale, L .; Coyne, SM Vaʻai vailaau faʻataʻitaʻi i le tuputupu aʻe o tagata matutua: Faʻaaliga faʻamaonia o le togafitiga i tifaga ata tifaga pe a faatusatusa i le faʻatonuina o le soifua maloloina. J. Affect. Faʻafitauli. 2018, 225, 265-272. [Scholar Google] [CrossRef]
  91. Grubbs, JB; Wilt, JA; Exline, JJ; Faʻasalaga, KI Faʻamatalaga o ponokalafi e faʻaaogaina i le taimi e sili atu: Pe o lipoti mai e le tagata lava ia "vaisu"? Faʻaaoga. Faʻatasi. 2018, 82, 57-64. [Scholar Google] [CrossRef]
  92. Vilas, D .; Pont-Sunyer, C .; Tolosa, E. Faʻatonuga o le faʻafitauli i le maʻi o Parkinson. Parkinsonism Relat. Faʻafitauli. 2012, 18, S80-S84. [Scholar Google] [CrossRef]
  93. Poletti, M .; Bonuccelli, U. Faʻafitauli faʻaletonu o le faʻafitauli i le maʻi o Parkinson: O le matafaioi o le amio ma le mafaufauga. J. Neurol. 2012, 259, 2269-2277. [Scholar Google] [CrossRef]
  94. Hilton, DL Taumafaufau i ponokalafi-O se mea e sili ona manaia i luga o le mafaufau e pei o le le neuroplasticity. Socioaffect. Neurosci. Toma. 2013, 3, 20767. [Scholar Google] [CrossRef]
  95. Volkow, ND; Koob, GF; McLellan, AT Neurobiologic Tupe Maua mai le Faʻailoga o le Faʻataʻi Maʻi o le Faitaʻaga. N. Engl. J. Med. 2016, 374, 363-371. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  96. Vanderschuren, LJMJ; Pierce, RC Sensitization processes in drug addiction. Curr. Maualuga. Faʻatasi. Neurosci. 2010, 3, 179-195. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  97. Volkow, ND; Wang, G.-J .; Fowler, JS; Tomasi, D .; Telang, F .; Baler, R. Suʻesuʻega: Faʻitiitia le tauleleia o le lagona ma le faʻatupulaia o le faʻamoemoe o le mafaufau e taupulepule e lofituina le matagaluega o le pulea o le faiʻai. Bioessays 2010, 32, 748-755. [Scholar Google] [CrossRef]
  98. Goldstein, RZ; Volkow, ND Le faʻaleagaina o le faʻasaga muamua i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: Neuroimaging findings ma clinical implications. Nat. Rev. Neurosci. 2011, 12, 652-669. [Scholar Google] [CrossRef]
  99. Koob, GF Faʻaleagaga o se Tauvaʻa Faʻafitauli ma le Faʻamaʻaina o Faʻafitauli Faʻafitauli. I luma. Fomaʻi 2013, 4, 72. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  100. Mechelmans, DJ; Irvine, M .; Banca, P .; Porter, L .; Mitchell, S .; Mole, TB; Lapa, TR; Harrison, NA; Potenza, MN; Voon, V. Faʻasalaga faʻapitoa i faʻamatalaga faʻafeusuaiga i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLOS ONE 2014, 9, e105476. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  101. Seok, J.-W .; Sohn, J.-H. Natura Neural o le Feusuaiga Feusuai i Tagata Taitoatasi ma Faʻafitauli Faʻafeusuaiga Faʻafeusuaiga. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 2015, 9, 321. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  102. Hamann, S. Eseesega feeseeseaiga i tali a le tagata soifua. Neuroscientist 2005, 11, 288-293. [Scholar Google] [CrossRef]
  103. Klucken, T .; Wehrum-Osinsky, S .; Schweckendiek, J .; Kruse, O .; Stark, R. Faʻaliliu Faʻasalaga Faʻatonu ma le Neural Connecting in Subjects With Sexual Sexual Behavior. J. Feusuaiga. Med. 2016, 13, 627-636. [Scholar Google] [CrossRef]
  104. Sescousse, G .; Caldú, X .; Segura, B .; Dreher, J.-C. Faʻagasologa o taui muamua ma le lua: O se faʻatusatusaga tolu-iloiloga ma le toe iloiloga o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le tagata. Neurosci. Biobehav. Faaa. 2013, 37, 681-696. [Scholar Google] [CrossRef]
  105. Steele, VR; Staley, C .; Fong, T .; Prause, N. Le manao feusuaiga, ae le o le feusuaiga, e fesootai i tali mai le neurophysiological e mafua mai i ata feusuai. Socioaffect. Neurosci. Toma. 2013, 3, 20770. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  106. Hilton, DL 'Maualuga manaʻo', poʻo le 'na o se' vaisu? Se tali ia Steele et al. Socioaffect. Neurosci. Toma. 2014, 4. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  107. Tatalo, N .; Steele, VR; Staley, C .; Sabatinelli, D .; Hajcak, G. Faʻaliliuina o le gasegase o gasegase lelei e ala i ata feusuaʻiga i tagata faʻafitauli ma faʻafitauli e le ogatusa ma "vaisu faʻatau". Biol. Toma. 2015, 109, 192-199. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  108. Laier, C .; Pekal, J .; O faʻataʻitaʻiga, Ms. Cybersex i le faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le initaneti e mafai ona faʻamatalaina e ala i le faʻamalieina o manatu. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 2014, 17, 505-511. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  109. Laier, C .; Pekal, J .; Brand, M. Sexual Excitability and Dysfunctional Coping Faʻasalalau le Faitautusi i luga o le Cybersex i totonu o Tagata Faʻataʻitaʻi. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 2015, 18, 575-580. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  110. Stark, R .; Klucken, T. Neuroscientific approaches to (Online) Ponokalafi Meaʻai. I totonu Initaneti Faitaʻaga; Suesuega i le Neuroscience, Psychology and Economic Behavioral; Springer: Cham, Suitiselani, 2017; pp. 109-124. ISBN 978-3-319-46275-2. [Scholar Google]
  111. Albery, IP; Lowry, J .; Frings, D .; Johnson, HL; Hogan, C .; Moss, AC Suʻesuʻeina le Fegalegaleaiga i le va o le faʻamalosia o feusuaiga ma le gauai atu i faʻamatalaga faʻafeusuaiga i totonu o se kulupu a tagata taʻitoʻatasi. Eur. Faʻaaoga. Res. 2017, 23, 1-6. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  112. Kunaharan, S .; Halpin, S .; Sitharthan, T .; Bosshard, S .; Walla, P. Faʻatau ma Mea e le Faʻaagaga o Lagona: Po o Latou Varia Faatasi ma le Tele o Taimi o Tapuaʻiga Faaaoga? Appl. Sci. 2017, 7, 493. [Scholar Google] [CrossRef]
  113. Kühn, S .; Gallinat, J. Brain Faʻatulagaina ma Fesoʻotaʻiga Faʻatino Fesootai ma Ponokalafi Manatu: O le Brain on Porn. JAMA Fomaʻi 2014, 71, 827-834. [Scholar Google] [CrossRef]
  114. Banca, P .; Morris, LS; Mitchell, S .; Harrison, NA; Potenza, MN; Voon, V. Faʻaleleia, faʻasalalau ma le gauai atu i taui tau feusuaʻiga. J. Psychiatr. Res. 2016, 72, 91-101. [Scholar Google] [CrossRef]
  115. Banca, P .; Harrison, NA; Voon, V. Faʻasalaga I le isi itu o le Faʻaaoga sese o le Faʻatau ma Fualaau Faʻatau. I luma. Faʻatasi. Neurosci. 2016, 10, 154. [Scholar Google] [CrossRef]
  116. Gola, M .; Wordecha, M .; Sescousse, G .; Lew-Starowicz, M .; Kossowski, B .; Wypych, M .; Makeig, S .; Potenza, MN; Marchewka, A. E mafai e Ponokalafi ona avea ma vaisu? O se suʻesuʻega a le MMRI e uiga i Alii Faʻataʻitaʻiga mo Togafitiga mo Faʻafitauli Puʻupuʻu Mataʻutia. Neuropsychopharmacology 2017, 42, 2021-2031. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  117. Schmidt, C .; Morris, LS; Kvamme, TL; Hall, P .; Birchard, T .; Voon, V. amioga faatausuai faatauafafine: Muamua ma le limbic volume ma fegalegaleaiga. Hum. Brain Mapp. 2017, 38, 1182-1190. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  118. Brand, M .; Snagowski, J .; Laier, C .; Maderwald, S. Matagofie o le gaioiga pe a matamata le matamataina o ata ponokalafi e fetaui lelei ma uiga o le Initaneti o vaisu vaisu. Neuroimage 2016, 129, 224-232. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  119. Balodis, IM; Potenza, MN Fuafuaga tau taui i tagata o mea ua fai ma vaisu: O le taulaʻi atu i le galuega faʻatuai e faʻatuai ai tupe. Biol. Fomaʻi 2015, 77, 434-444. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  120. Seok, J.-W .; Sohn, J.-H. E leai se aoga o le grey ma suia ai le faʻaogaina o le malo-malo i le sili atu o le tamaoaiga i le va o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai faafitauli faʻapitoa i feusuaiga. Brain Res. 2018, 1684, 30-39. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  121. Taki, Y .; Kinomura, S .; Sato, K .; Goto, R .; Inoue, K .; Okada, K .; Ono, S .; Kawashima, R .; Fukuda, H. O le eleelea o le lalolagi atoa ma le eleelea o le eletise o le eletise e le lelei le fetaui ma le taumafa ava i totonu o tane Iapani e le o ava malosi: O se iloiloga volumetric ma se morphometry. Alu. Falemaʻi. Faʻaaliga. Res. 2006, 30, 1045-1050. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  122. Chatzittofis, A .; Arver, S .; Öberg, K .; Hallberg, J .; Nordström, P .; Ole tui, J. HPA o le dysregulation i tane e iai le feusuaʻiga. Psychoneuroendocrinology 2016, 63, 247-253. [Scholar Google] [CrossRef]
  123. Viiga, J .; Boström, AE; Chatzittofis, A .; Ciuculete, DM; Öberg, KG; Flanagan, JN; Arver, S .; Schiöth, HB Methylation o le HPA axis e fesoʻotaʻi ma genes i tagata e iai le feusuaʻiga. Psychoneuroendocrinology 2017, 80, 67-73. [Scholar Google] [CrossRef]
  124. Blum, K .; Werner, T .; Carnes, S .; Carnes, P .; Bowirrat, A .; Giordano, J .; Oscar-Berman, M .; Gold, M. Feusuaiga, fualaau faasaina, ma le papa "n roll roll: Tuufaatasia le masaniina o le manolimbic e avea o se galuega o le taui gene polymorphisms. J. Psychoact. Fualaau faasaina 2012, 44, 38-55. [Scholar Google] [CrossRef]
  125. Viiga, J .; Chatzittofis, A .; Nordstrom, P .; Arver, S. Le matafaioi o le neuroinlamlam i le pathophiosiology o le gasegase feusuaʻiga. Psychoneuroendocrinology 2016, 71, 55. [Scholar Google] [CrossRef]
  126. Reid, RC; Karim, R .; McCrory, E .; Kamuta, BN O eseesega ua lipotia mai e le tagata lava ia i luga o fuataga o galuega faʻafoe ma amioga feusuaʻiga i se tagata maʻi ma faʻalapotopotoga a tagata. Fa. J. Neurosci. 2010, 120, 120-127. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  127. Leppink, E .; Chamberlain, S .; Redden, S .; Grant, J. Faʻafitauli tau feusuaʻiga i talavou matutua: Faʻatasi i fomaʻi, amioga, ma neurocognitive eseese. Maualuga Resitala. 2016, 246, 230-235. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  128. Kamaruddin, N .; Rahman, AWA; Handiyani, D. Pornography Addiction Identification based on Neurophysiological Computing Approach. Initonesia. J. Electr. Igoa. Faʻatauga. Sci. 2018, 10, 138-145. [Scholar Google]
  129. Brand, M .; Laier, C .; Pawlikowski, M .; Schächtle, U .; Schöler, T .; Altstötter-Gleich, C. Vaʻavaʻai i ata mataga i luga o le Initaneti: Matafaioi o faʻasalaga faʻafeusuaiga ma faailoga o le mafaufau-psychiatric mo le faʻaaogaina o mea feusuaiga i luga ole Initaneti. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 2011, 14, 371-377. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  130. Laier, C .; Schulte, FP; Faʻamau, M. Pornographic faʻasologa o faʻasalalauga faʻafefe ma le galue galue faʻamanatuga. J. Feusuaiga. Res. 2013, 50, 642-652. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  131. Miner, MH; Raymond, N .; Mueller, BA; Lloyd, M .; Lim, KO Muamua suʻesuʻega o uiga le mautonu ma le neuroanatomalism o amioga mataga tau feusuaʻiga. Maualuga Resitala. 2009, 174, 146-151. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  132. Cheng, W .; Chiou ,.-B. O le faʻasalaga i faʻasologa o feusuaiga e maua ai le faʻaitiitia o le faʻasalaga o tupe e taʻitaʻi atu ai i le faʻaopoopoga o le faʻaaogaina i le leai o se ola i totonu o alii. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 2017, 21, 99-104. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  133. Messina, B .; Fuentes, D .; Tavares, H .; Abdo, CHN; Scanavino, MdT Faʻatonuina o le faʻamalosia o le faʻafeusuai ma le le faʻafeusuaiga alii faʻamalosi ao le i faia ma le maeʻa ona matamata i se ata faʻataʻitaʻi. J. Feusuaiga. Med. 2017, 14, 347-354. [Scholar Google] [CrossRef]
  134. Negash, S .; Sheppard, NVN; Lambert, NM; Fincham, FD Fefaʻatauaʻiga Mulimuli Taʻu mo le Fiafia i le Taimi Nei: Ponokalafi Faʻatauga ma le Faʻasalaga Discounting. J. Feusuaiga. Res. 2016, 53, 689-700. [Scholar Google] [CrossRef]
  135. Sirianni, JM; Vishwanath, A. Faafitauli i luga o le Initaneti i luga o le Initaneti Faaaoga: O se Vaʻavaʻai Auai Vaaiga. J. Feusuaiga. Res. 2016, 53, 21-34. [Scholar Google] [CrossRef]
  136. Laier, C .; Pawlikowski, M .; Pekal, J .; Schulte, FP; Brand, M. Cybersex fai ma vaisu: O le faʻaosofia o lagona feusuaʻi pe a matamata i ponokalafi ae le o ni feusuaiga faʻafeusuaiga e faia ai le eseesega. J. Behav. Faʻaaoga. 2013, 2, 100-107. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  137. Brand, M .; Talavou, KS; Laier, C. Faʻasalaga muamua ma le tagofia o le initaneti: O se faʻataʻitaʻiga masani ma le iloiloga o suʻesuʻega o neuropsychological ma neuroimaging. I luma. Hum. Neurosci. 2014, 8, 375. [Scholar Google] [CrossRef]
  138. Snagowski, J .; Wegmann, E .; Pekal, J .; Laier, C .; Brand, M. Faʻalapotopotoga faʻapitoa i vaisu cybersex: Faʻatagaina o se Suʻega Faʻapitoa a le Atina ma ata mataga. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2015, 49, 7-12. [Scholar Google] [CrossRef]
  139. Snagowski, J .; Laier, C .; Duka, T .; Faʻailoga, M. Suʻesuʻega Faʻatauvaʻa mo Ponokalafi ma aʻoaʻoga faʻapitoa Iloiloga Faʻasologa Taualuga agai i Cybersex Addiction i se Faataʻitaʻiga o Tagata Faʻatautaia Tausisolo masani. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2016, 23, 342-360. [Scholar Google] [CrossRef]
  140. Walton, MT; Cantor, JM; Lykins, AD O se Suʻesuʻega Faʻapitoa i le Initaneti, Faʻataʻitaʻiga, ma Feusuaiga Faʻafeusuaiga e Fesoʻotai ma le Faʻaalia o le Faʻafeusuaiga Faʻafeusuaiga. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2017, 46, 721-733. [Scholar Google] [CrossRef]
  141. Parsons, JT; Kelly, BC; Bimbi, DS; Muench, F .; Morgenstern, J. Faʻatautaia mo faʻalapotopotoga faʻasalalau o le faʻamalosia o feusuaiga. J. Addict. Dis. 2007, 26, 5-16. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  142. Laier, C .; O le sui, M. Mood e suia pe a uma ona matamata i ponokalafi i luga o le Initaneti, e fesootaʻi atu i faanaunauga i le Initaneti-ponokalafi-matamata i maʻi. Faʻaaoga. Faʻatasi. Sui. 2017, 5, 9-13. [Scholar Google] [CrossRef]
  143. Laier, C .; Faʻailoga, M. Empirical Evidence ma le Theoretical Considerations on Faʻasagaga Fesoasoani i le Cybersex Addiction mai se Faʻailoga Faʻamatalaga-Faʻasalalauga. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2014, 21, 305-321. [Scholar Google] [CrossRef]
  144. Antons, S .; Brand, M. Trait ma le faʻalauiloa o le setete i tamaʻitaʻi ma le naunau e faʻaoga le faʻaogaina o le Initaneti-ponokalafi. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2018, 79, 171-177. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  145. Egan, V .; Parmar, R. Uiga leaga? Faaaogaina o ponokalafi i luga o le initaneti, uiga, amioga, ma le faʻamalosia. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 2013, 39, 394-409. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  146. Werner, M .; Štulhofer, A .; Waldorp, L .; Jurin, T. O se Faʻasalalauga Fesootaiga i le Faʻafeusuaiga: Malamalamaga ma Faʻafitauli Tau Falemaʻi. J. Feusuaiga. Med. 2018, 15, 373-386. [Scholar Google] [CrossRef]
  147. Snagowski, J .; Faʻailoga, M. O faʻamaoniga o vaisu cybersex e mafai ona fesoʻotaʻi i le oʻo mai ma le aloese mai fualaau faʻamalokalame: Oʻuga mai se faʻataʻitaʻiga analog o tagata masani i le televise. I luma. Toma. 2015, 6, 653. [Scholar Google] [CrossRef]
  148. Schiebener, J .; Laier, C .; Brand, M. Taofimau i ponokalafi? O le faʻavaivaia poʻo le faʻamalale i faʻamatalaga i luga o le cybersex i se tulaga faʻafesoʻotaʻi e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga o vaisu cybersex. J. Behav. Faʻaaoga. 2015, 4, 14-21. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  149. Brem, MJ; Shorey, RC; Anderson, S .; Stuart, GL Faʻavaivai, popolega, ma amio feusuaʻiga mataga i totonu o tagata i togafitiga faʻapitoa mo le faʻaaogaina o vailaʻau: O le matafaioi o le aloese mai le faʻaaogaina. Falemaʻi. Toma. Psyther. 2017, 24, 1246-1253. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  150. Carnes, P. Sexual addiction screening test. Tenn. Nurse 1991, 54, 29. [Scholar Google]
  151. Montgomery-Graham, S. Conceptualization and Assessment of Diabetic Disorders: A Iloiloga Faʻamanatuga o le Tusi. Feusuaiga. Med. Faaa. 2017, 5, 146-162. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  152. Miner, MH; Coleman, E .; Centre, BA; Ross, M .; Rosser, BRS O amioga mataga tau feusuaʻiga e suʻesuʻeina: mea faʻapitoa o le mafaufau. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2007, 36, 579-587. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  153. Miner, MH; Raymond, N .; Coleman, E .; Swinburne Romine, R. Investigating Clinical and Scientific Use Cut Cotes i luga o le Tusi Faamaonia o amioga tau feusuaʻiga mataga. J. Feusuaiga. Med. 2017, 14, 715-720. [Scholar Google] [CrossRef]
  154. Öberg, KG; Hallberg, J .; Kaldo, V .; Dhejne, C .; Arver, S. Sexuality Sex Disorders E tusa ai ma le Faʻafitauli o le Faʻafeusuaiga Faʻafeusuaiga Faʻasalalau Faʻamaumauga i le Fesoasoani-Sailiina o Tina ma Fafine Suetena Faatasi ai ma le Faʻaalia o le Amio Faʻafeusuaiga Faaletagata. Feusuaiga. Med. 2017, 5, e229-e236. [Scholar Google] [CrossRef]
  155. Delmonico, D .; Miller, J. The Internet Sex Analysis Test: O se faʻatusatusaga o le faʻafeusuaiga feusuaiga e le tatau ona faia faʻatasi ma tagata e leai ni feusuaiga. Feusuaiga. Relatsh. Ther. 2003, 18, 261-276. [Scholar Google] [CrossRef]
  156. Ballester Arnal, R .; Gil Llario, MD; Gómez Martínez, S .; Gil Juliá, B. Mea faʻaleagaina o se meafaifaʻaili mo le suʻesuʻeina o vaisu i le initaneti. Psicothema 2010, 22, 1048-1053. [Scholar Google]
  157. Beutel, ME; Giralt, S .; Wölfling, K .; Stöbel-Richter, Y .; Subic-Wrana, C .; Reiner, I .; Tibubos, AN; Brähler, E. Faʻasalaga ma le faʻatinoga o le faʻaogaina o le initaneti i le gagana Siamani. PLOS ONE 2017, 12, e0176449. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  158. Kor, A .; Zilcha-Mano, S .; Fogel, YA; Mikulincer, M .; Reid, RC; Potenza, MN Faʻaleleia o lagona faʻapitoa i le Faʻafitauli Taukalame Mataʻutia Faʻaaoga Fua. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2014, 39, 861-868. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  159. Wéry, A ;; Burnay, J .; Karila, L .; Billieux, J. The Short French Internet Addiction Test e faʻaogaina i Gaoioiga Faʻafeusuaiga i luga o le Initaneti: Aloaia ma Sootaga Faatasi ai ma Faʻamatalaga Feusuaʻiga i luga o le Initaneti ma Faʻailoga Faʻailoga. J. Feusuaiga. Res. 2016, 53, 701-710. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  160. Grubbs, JB; Volk, F .; Exline, JJ; Pagaga, KI Faʻaaogaina ponokalafi i luga o le Initaneti: Faʻalogo i mea ua fai ma vaisu, mafatiaga o le mafaufau, ma le faʻamaoniaina o se fuataga puupuu. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 2015, 41, 83-106. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  161. Fernandez, DP; Tee, EYJ; Fernandez, EF Do Cyber ​​Pornography Faaaoga Inventory-9 Scores Faʻamanatu le Tausiga i le Initaneti Faʻaaoga Ponokalafi? Suʻesuʻeina o le Matafaioi o le Taumafaiga o le Faʻamaoni. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2017, 24, 156-179. [Scholar Google] [CrossRef]
  162. A, B .; Tóth-Király, I .; Zsila, Á .; Griffiths, MD; Demetrovics, Z .; Orosz, G. The Development of the Problems Pornography Consumption Scale (PPCS). J. Feusuaiga. Res. 2018, 55, 395-406. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  163. Griffiths, M. A "Vaega" Ata o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i totonu o le Biopsychosocial Framework. J. Subst. Faaaoga 2009, 10, 191-197. [Scholar Google] [CrossRef]
  164. Reid, RC; Li, DS; Gilliland, R .; Stein, JA; Fong, T. Faigamalo, faʻamaonia, ma le faʻaleleia o mafaufauga o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i se faʻataʻitaʻiga o alii feusuaʻi. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 2011, 37, 359-385. [Scholar Google] [CrossRef]
  165. Baltieri, DA; Aguiar, ASJ; de Oliveira, VH; de Souza Gatti, AL; de Souza Aranha E Silva, RA Faʻamaoniaina o le Faʻamaumauga o Mea Taumafa i Ponokalafi i se faʻataʻitaʻiga o le tamaititi Aʻoga o le Iunivesite o Pasila. J. Feusuaiga. Faaipoipoga Faaleulugalii. 2015, 41, 649-660. [Scholar Google] [CrossRef]
  166. Noor, SW; Simon Rosser, BR; Erickson, DJ A Fua Faʻataʻotoga e Faʻataʻitaʻiina ai Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga Mataʻupu Faʻamatalaga Mataʻutia: Faʻamatalaga Faʻamaonia o le Mataʻutia o Ponokalafi Faʻatauga (CPC) Faʻataʻitaʻiga i le va o Tagata o loʻo i ai feusuaiga ma alii. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2014, 21, 240-261. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  167. Kraus, S .; Rosenberg, H. Pepa fesili o feusuaʻiga ponokalafi: Mea e uiga i le mafaufau. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2014, 43, 451-462. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  168. Kraus, SW; Rosenberg, H .; Tompsett, CJ Iloiloina o le malosi o le tagata lava ia e faʻaaoga ai le faʻaaogaina o ponokalafi faʻaaoga-faʻaitiiti fuafuaga. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2015, 40, 115-118. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  169. Kraus, SW; Rosenberg, H .; Martino, S .; Nich, C .; Potenza, MN O le atinaʻe ma suʻesuʻega muamua o le Ponokalafi-Faʻaaoga le Faʻasalaga o le Faʻasalaga o le Tagata Lava Ia. J. Behav. Faʻaaoga. 2017, 6, 354-363. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  170. Sniewski, L .; Farvid, P .; Carter, P. O le iloiloga ma le togafitiga o tagata matutua o tamaʻitaʻi tane ma tamaʻitaʻi e iai le faʻafitauli o ponokalafi e faʻaaogaina: O se iloiloga. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2018, 77, 217-224. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  171. Gola, M .; Potenza, MN Paroxetine Togafitiga o Faʻafitauli Puʻupuʻu Faʻafitauli Faʻaaoga: O se Faʻasologa o Faʻamaumauga. J. Behav. Faʻaaoga. 2016, 5, 529-532. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  172. Fong, TW Malamalama ma le puleaina o uiga feusuai faatausala. Fomaʻi (Edgmont) 2006, 3, 51-58. [Scholar Google]
  173. Aboujaoude, E .; Salame, WO Naltrexone: O se togafitiga o le Pan-Addiction? CNS Drugs 2016, 30, 719-733. [Scholar Google] [CrossRef]
  174. Raymond, NC; Grant, IE; Coleman, E. Faʻatupulaia ma le naltrexone e togafitia amioga mataga faʻafeusuaiga: O se faʻasologa o mataupu. Ann. Falemaʻi. Fomaʻi 2010, 22, 56-62. [Scholar Google]
  175. Kraus, SW; Meshberg-Cohen, S .; Martino, S .; Quinones, LJ; Potenza, MN Togafitiga o le Mataʻutia o Ponokalafi Faʻaaogaina ma le Naltrexone: O le Lipoti Tala. Am. J. Fomaʻi 2015, 172, 1260-1261. [Scholar Google] [CrossRef]
  176. Bostwick, JM; Bucci, JA Faʻafeusuaiga i luga o le Initaneti faʻatauina ma le naltrexone. Meo Clin. Faʻaaliga. 2008, 83, 226-230. [Scholar Google] [CrossRef]
  177. Camacho, M .; Moura, AR; Oliveira-Maia, AJ Faʻaleagaina Feusuaiga Faʻafeusuaiga Fausia ma Naltrexone Monotherapy. Faʻavae. Tausiga Tausiga CNS Disord. 2018, 20. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  178. Capurso, NA Naltrexone mo le togafitiga o le ulaula tapaa ma ponokalafi. Am. J. Addict. 2017, 26, 115-117. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  179. Short, MB; Wetterneck, CT; Bistricky, SL; Sulu, T .; Chase, TE Clinicians 'Talitonuga, Manatu, ma Togafitiga Amiotonu e faatatau i tagata' Inisiua Feusuaiga ma le Initaneti Faʻaaoga Ponokalafi Faaaoga. Fesoʻotaʻiga. Ment. Health J. 2016, 52, 1070-1081. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  180. Orzack, MH; Voluse, AC; Wolf, D .; Hennen, J. O se suʻesuʻega faifaipea o togafitiga faʻavae mo tamaʻitaʻi na aʻafia i tulaga faʻafitauli o amioga faʻafeusuaiga i le Initaneti. Cyberpsychol. Faʻatasi. 2006, 9, 348-360. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  181. Young, KS Faʻaleleia o amioga faʻamalosi ma vaisu i Initaneti: Togafitiga ma faʻafitauli. Cyberpsychol. Faʻatasi. 2007, 10, 671-679. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  182. Hardy, SA; Ruchty, J .; Hull, T .; Hyde, R. A Uluai Suesuega o se Polokalama Faʻataʻitaʻiga Faʻainitaneti mo le Fausuafafine. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia. 2010, 17, 247-269. [Scholar Google] [CrossRef]
  183. Crosby, JM; Lelei Lua, MP taliaina ma Tautinoga Tautinoga mo Faʻafitauli Faʻaletino Initaneti Faʻaaoga: O se Faʻamatalaga Faʻasolo. Faʻatasi. Ther. 2016, 47, 355-366. [Scholar Google] [CrossRef]
  184. Twohig, MP; Crosby, JM Faʻatagaina ma le faʻamalosia o togafitiga e avea o se togafitiga mo ni faʻafitauli faigata ile matamataina o ponokalafi i luga o le initaneti. Faʻatasi. Ther. 2010, 41, 285-295. [Scholar Google] [CrossRef]
© 2019 e tusitala. Laisene MDPI, Basel, Suiselani. O lenei tusiga o se faʻamatalaga avanoa avanoa e tufatufaina i lalo o tuutuuga ma aiaiga o le laisene Creative Commons Attribution (CC BY)http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/).