Ova le puleaina o ponokalafi Suesuega: Tuʻu i lalo, Tuʻu ia… (2021) saunia e Paul J. Wright

Wright, PJ Arch Sex Behav 50, 387–392 (2021). https://doi.org/10.1007/s10508-020-01902-9

“Tu’u pea, tu’u

Ua le mafai ona toe taofia

Tuʻu pea, tuʻu e alu

Liliu ese ma tapuni le faitotoa” (Elsa – Disney's faʻaʻaisa)

O le poto o le apoapoaiga a Elsa ia te ia lava e lafoai ana taumafaiga e pulea le pule na ou taia ai o se lesona taua o le olaga i le taimi muamua na ou matamata ai. faʻaʻaisa faatasi ma ou uso ma tuagane. O loʻo ou faʻamoemoe i laʻu lava tama teine ​​​​(naʻo le sili atu ma le tausaga, ma o se taimi muamua e faʻalogo ai faʻaʻaisa pese i lenei vaiaso) e mafai foi ona aoaoina le mataupu faavae taua o le faamatuu atu.

Kohut, Landripet, and Stulhofer's (2020) tala lata mai e uiga i ponokalafi ma osofaiga tau feusuaiga na faamanatu mai ai ia te au sa ou manao e fautua atu foi i oʻu uso suʻesuʻe ponokalafi mo ni nai tausaga i le taimi nei e uiga i le faʻaogaina o fesuiaiga o le "pulea" (S. Perry, fesootaiga patino, Iuni 26, 2018). Aemaise lava, o le faʻamoemoega o lenei tusi o le faʻamalosia lea o aʻu uo e "tuu" ma "taʻi le faitotoa" i luga o le auala masani i le togafitia o suiga lona tolu i suʻesuʻega o ponokalafi (ie, o le faʻamuamua manatu o suiga lona tolu e mafai ona fenumiai, nai lo le avea ma tagata vavalo, faufautua, poʻo faʻatonu).

Ou te fa'amatalaina nisi o fa'afitauli i le faiga o lo'o iai nei. Ou te taʻu atu laʻu lava galuega e fai ma faʻataʻitaʻiga patino, nai lo le taʻua o galuega a isi, ona o aʻu foʻi ua nofosala i le soona pulea. Ona o aʻu o se uo, uso a Kinsey Institute, ma o loʻo galulue faʻatasi ma Stulhofer (Milas, Wright, & Stulhofer, 2020; Wright & Stulhofer, 2019), ma talu ai o lana tusiga o le faʻataʻitaʻiga mulimuli lea na faʻaosofia ai lenei tusi, ou te faʻaaogaina foi Kohut et al . (2020) o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaalia ai oʻu manatu. O laʻu sini o le faʻamalosia o faiga suʻesuʻe e faʻafaigofie ai lo tatou malamalama i aafiaga o ponokalafi, ae le o le faʻafefe pe faʻaosofia. Ou te talitonu e sili ona ausia lenei mea e ala i iloiloga lelei o le tagata lava ia ma ana uo, nai lo isi e le iloa e le tagata lava ia.

Auala i le taimi nei ma Ona Faafitauli

O suʻesuʻega o aʻafiaga o ponokalafi o se vaega pito i lalo ole suʻesuʻega faʻasalalauga, lea e faʻaogaina ai e saienitisi faʻaagafesootai auala faʻatusatusa e suʻesuʻe ai le aʻafiaga o ponokalafi i talitonuga, uiga, ma amioga a tagata faʻaoga (Wright, 2020a). O le a faigata ona ou fautuaina se auala sili atu ona aoga e faʻavaivaia ai (ma vaivai, i le tino ma le mafaufau) masani i se tino o suʻesuʻega nai lo le faia o iloiloga masani faʻamatalaga (eg, Wright, 2019, 2020a; Wright & Bae, 2016) ma meta-analyses (eg, Wright & Tokunaga, 2018; Wright, Tokunaga, & Kraus, 2016; Wright, Tokunaga, Kraus, & Klann, 2017). E ala i ia tusitusiga, ua ou matauina (1) o le tele o suʻesuʻega o ponokalafi aʻafiaga mai le 1990s i luga na faʻatautaia e faʻaaoga ai metotia suʻesuʻe ma (2) o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i lenei tino o suʻesuʻega o le fesili pe faʻaaoga ponokalafi (X) o lo'o fa'atasi pea ma nisi o talitonuga, uiga, po'o amioga (Y) ina ua uma ona fetuutuunai fa'afuainumera mo se lisi o lo'o fa'atupula'ia ma sili atu ona tulaga ese o fesuiaiga "pulea" (Zad infinitum).

O nai faʻataʻitaʻiga nei o fesuiaiga ua manatu tagata suʻesuʻe e manaʻomia e aofia ai e pei o faʻatonuga: faʻafeusuaiga, tulaga talavou, tausaga, tulaga faʻafeusuaiga, faʻafeusuaiga, itupa, aʻoga, tulaga faʻale-aganuʻu, taʻaloga, manatu o tusitusiga faʻalelotu, fesoʻotaʻiga faʻalagona ma le tausi maʻi. , fa'aalia i sauaga i ta'ito'alua, fa'aaogaina o vaila'au, tulaga fa'aipoipo, faiga fa'apolokiki, itula faigaluega i le vaiaso, tulaga fa'aipoipo o matua, tu'inanau feusua'iga, fa'asinomaga fa'ale-aganu'u, fa'ailoga tagata, fa'ailoga fa'anoanoa, fa'ailoga PTSD, fa'amalieina mafutaga, fa'atasiga a tupulaga, talatalanoaga fa'afeusuaiga ma tupulaga, pipii atu i matua, matamata i le televise, pulea e matua, aafiaga tau feusuaiga a tupulaga, sailiga lagona, sailiga lagona tau feusuaiga, faamalieina o le olaga, talaaga o le aiga, taua o le tagata ia te ia lava, faʻamalosi feusuaʻiga, uiga faʻafeusuaiga, tausaga o uo, fegalegaleaiga lautele , fa'aoga i luga ole laiga, matamata i ata vitio musika, mafutaga fa'alelotu, umi o mafutaga, talaaga o tagata mai fafo, nofo i se 'a'ai tele, galuega fa'amatua, ulaula, tala fa'asolopito o le gaoi, fa'asolo, fa'alavelave fa'aletonu i le a'oga, tausaga o le amataga tau feusua'iga, tafaoga, tala pepelo, kopi i su'ega, fa'atusatusaga fa'aagafesootai, nofoaga fa'afanua e nofo ai, fa'atosina, auai i sauniga fa'alelotu, fa'amalieina fa'afeusuaiga, fa'amalieina i le faia o fa'ai'uga, numera o tamaiti, tete'a, tulaga faigaluega, numera o uo fa'alelotu, fa'afeusuaiga i le vaiaso talu ai. , ma le lesitalaina i se aoga maualuga.

Toe foi-o nai faataitaiga nei.

O le manatu (foliga) o loʻo faʻavaeina ai le faiga o loʻo i ai nei e faapea o ponokalafi atonu e le o se punavai moni o faatosinaga lautele; ae, o nisi suiga lona tolu e mafai ona mafua ai ona faaaoga e tagata uma ia ponokalafi ma faailoa atu/auai i le talitonuga, uiga, po o amioga o loo fesiligia. E toaitiiti tusitala, e ui i lea, o loʻo faʻaalia manino pe faʻafefea ona mafai e fesuiaiga taʻitasi latou te filifilia e fai ma faʻatonuga ona mafua ai le taumafaina o ponokalafi ma le taunuuga o loʻo suʻesuʻeina. O nisi taimi, e faia ai se fa'amatalaga lautele (o nisi taimi ma fa'amatalaga, o nisi taimi e leai) o su'esu'ega muamua na fa'ailoa mai ai suiga e ono fa'afememea'i ma o le mea lea e aofia ai. O isi taimi, e leai se faʻamatalaga e ofoina atu nai lo le lisiina o fesuiaiga eseese o le pulea. E faigata tele ona maua suʻesuʻega e faʻamaonia ai se manatu faʻapitoa faʻapitoa e faʻamaonia ai le filifilia o faʻatonuga (sili atu i lenei vaega mulimuli ane). E sili atu ona seasea maua se suʻesuʻega e faʻamaonia ai le mafuaʻaga na faʻataʻitaʻiina ai fesuiaiga e pei o faʻatonuga nai lo le vavalo, faufautua, poʻo le faʻatautaia (Ou te le talitonu na ou vaʻai i lenei mea).

E pei ona folafola mai, ou te taʻutaʻu atu na ou aofia ai foʻi se maʻa o faʻatonuga faʻamaonia i le tele o suʻesuʻega. E pei o se tasi o faʻataʻitaʻiga, i Wright ma Funk (2014), na ou aofia ai ni suiga e fitu e pulea e aunoa ma se faʻamaoniaga e sili atu nai lo le faʻamatalaga o le "suʻesuʻega muamua" na faʻaalia ai le "taua o le puleaina" mo i latou (itulau 211). E pei o se isi faʻataʻitaʻiga, i Tokunaga, Wright, and McKinley (2015) Na ou aofia ai le 10 faʻatonutonu fesuiaiga ma naʻo le faʻamaoniaina o latou "faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi" fautuaina "i suʻesuʻega muamua" (itulau 581). I laʻu puipuiga, o le mea sili na ou taʻua moni le "suʻesuʻega muamua / muamua" na fautuaina ai nei fesuiaiga ...

I le aotelega, pe a mafaufauina atoa le aafiaga o ponokalafi i le laufanua suʻesuʻe, o laʻu finauga e faapea o le faʻaofiina o faʻatonuga e faʻapitoa, e le o gatasi, e le talitonu, ma ova atu. O laʻu mate sili ona lelei o le au suʻesuʻe e aofia ai faʻatonuga ona o le au suʻesuʻe muamua, latou te talitonu o le a faʻamoemoeina e le au faatonu poʻo le au suʻesuʻe (Bernerth & Aguinis, 2016), pe ona ua latou paʻu'ū i le "tala faʻasolopito o le taulaga" e faapea "fegalegaleaiga ma fesuiaiga faʻatonutonu e. latalata i le mea moni nai lo le leai o ni fesuiaiga e pulea” (Spector & Brannick, 2011, p. 296). Ou te iloa i le amataga o laʻu galuega o nei mea taitasi na faatatau ia te au.

O faʻafitauli i lenei "mea uma ae na o le faʻaogaina o le umukuka" e faʻatonutonu ai le faʻaofiina o fesuiaiga (Becker, 2005, p. 285) e tele. Ae o mea e lua e sili ona talafeagai i le auala o loʻo faʻaogaina ai le faʻaogaina o ponokalafi aafiaga o tusitusiga o:

  1. O le avanoa o le Faʻasologa II o mea sese e faʻateleina ona o le eseesega moni o loʻo vavaeeseina mai ponokalafi-iuga faʻatasi (Becker, 2005). Ua matauina foi e Becker e mafai ona faateleina mea sese o le Ituaiga I pe afai o le pulea e fesootai ma le vavalo ae le o le criterion. Ae ui i lea, ou te le o nofouta i lenei mea o se faʻafitauli i ponokalafi aafiaga tusitusiga. O le fesili e masani lava pe o le fa'afuainumera taua ponokalafi-iuga mai fa'amaopoopo fa'atasi e tumau pe a uma ona pulea mo Zfaʻaaliga leai se mea.
  2. O le avanoa o le misi atoa ma / poʻo le le malamalama i le "faʻamatalaga-context-aafiaga" moni i ponokalafi - faʻateleina taunuuga faʻateleina (Campbell & Kohut, 2017, itulau 8). O le alualu i luma o le malamalama e le gata ina faʻalavelave ae faʻafefe i taimi uma e le saʻo ai le eseesega i le "faʻafememeaʻi" pe a o le suiga lona tolu, o le mea moni, o se vavalo, faufautua, poʻo se faʻatonu i le faʻasologa o aafiaga o ponography (Spector & Brannick, 2011). O se vaega mo lenei mafuaaga na faailoa mai ai e Meehl (1971) le auala o loʻo i ai nei i suiga lona tolu i tusitusiga o ponokalafi aʻafiaga (faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiina tele e pei o faʻatonuga, ae le o le vavalo, faufautua, poʻo le faʻatautaia) o se "mea leaga" e tau atu i le "matua leaga. manatu sese” (itulau 147).

O nei faʻafitauli e mafai i nisi taimi ona faʻalavelave le tasi i le isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o le mea moni o se puluvaga e faʻataʻitaʻiina o se faʻatonuga, o le faʻagasologa o le le malamalama e faʻatupulaʻia e pei o le avanoa o se mea sese Tulaga II e uiga i se faʻasologa o ponokalafi ua faʻatuputeleina faʻasolo.

O le fa'alelotu ma le sailiga o lagona o ni fa'ata'ita'iga sili. O nei fesuiaiga ua manatu faatauvaa i ai e ono fenumiai e tatau ona “pulea” ae o le mea moni, o loo i ai se faamaoniga o se vaega o le faagasologa o aafiaga o ponokalafi. Perry (2017, 2019; tagai foi Perry & Hayward, 2017) na maua i le tele o suʻesuʻega umi i faʻataʻitaʻiga eseese e faʻapea o le matamataina o ponokalafi o loʻo vaʻaia le faʻaitiitia o le tapuaiga mo tupulaga talavou ma tagata matutua. O le mea lea, nai lo le faʻalelotu faʻafememeaʻi fegalegaleaiga i le va, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaoga ponokalafi ma uiga faʻafiafiaga agaʻi i feusuaiga (faʻataʻitaʻiga, Peter & Valkenburg, 2006), atonu o se puluvaga (ponokalafi → faʻaitiitia i le lotu → uiga sili atu ona lelei i feusuaiga).

O le su'esu'eina o lagona ua manatu foi o se uiga e le masuia e na o le faafememeaiina o ponokalafi—o taunuuga. O le faʻamatalaga faʻamaonia e faapea o le sailiga o lagona e mafai ona aʻafia ai le taumafaina o ponokalafi ma (faʻaofi iʻuga faʻafeusuaiga faʻafitauli iinei) ma o le mea lea o se faʻafememeaʻi, ae le mafai ona aʻafia i ponokalafi taumafaina. O fa'amaumauga fa'apitoa e ta'u mai ai se isi mea, peita'i. I le malo o faʻasalalauga faʻafeusuaiga i le lautele, Stoolmiller, Gerrard, Sargent, Worth, and Gibbons (2010) na maua i la latou fagalu, tele tausaga suʻesuʻega umi o tupulaga talavou na vaʻaia e le R-rated ata tifaga le sailiga o lagona mulimuli ane, aʻo suʻesuʻeina muamua lagona. e le'i vavalo i se taimi mulimuli ane e matamata i ata tifaga. Stoolmiller et al. ia maitauina o latou taunuuga "e maua ai le faʻamaoniga faʻamaonia o se aafiaga faʻasalalauga i luga o le sailiga o lagona" (itulau 1). O suʻesuʻega mulimuli ane o nei faʻamatalaga o loʻo taulaʻi atu i mea tau feusuaʻiga na maua faapitoa ai le faʻaalia o feusuaiga na valoia le faʻatupulaia o le sailiga o lagona, lea na valoia ai amioga faʻafeusuaiga lamatia (O'Hara, Gibbons, Gerrard, Li, & Sargent, 2012). I totonu o le malo o ponokalafi faapitoa, o la matou faʻataʻitaʻiga lata mai i ponokalafi ma feusuaʻiga e leai se condom na faʻamaonia manino ai pe sili atu le faʻamalamalamaina o le sailiga o lagona o se faʻafememeaʻi poʻo se puluvaga (Tokunaga, Wright, & Vangeel, 2020). O fa'amaumauga na lagolagoina se fa'atalanoaga manatu, ae le o se manatu fa'afememea'i.

O uiga fa'afeusuaiga "mua'i iai" ua fa'apea fo'i e fa'afememea'i ai ponokalafi-feso'ota'iga amioga fa'afeusuaiga. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻapitoa a le atunuʻu o tagata matutua, lua fua o le taumafaina o ponokalafi, lua fua o uiga faʻafeusuaiga, ma fua e lua o amioga faʻafeusuaiga, na ou maua ai i se suʻesuʻega talu ai nei o uiga faʻafeusuaiga e le faʻafememeaʻi ponokalafi—feusuaiga amioga faʻafeusuaiga; na latou faatalanoaina (ponokalafi → uiga faʻafeusuaiga → amioga faʻafeusuaiga) (Wright, 2020b). E faʻapea foʻi, o la matou faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o ponokalafi ma tusitusiga faʻafeusuaiga faʻapitoa na maua ai o ponokalafi e faʻaogaina ai amioga faʻafeusuaiga faʻapitoa e ala i uiga faʻafeusuaiga (faʻ, o uiga faʻafeusuaiga faʻapitoa o se puluvaga). Leai se faʻamaoniga na maua mo le vaʻaiga o fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi ma amioga faʻafeusuaiga le faʻapitoa na faʻafememeaʻi e uiga faʻafeusuaiga (Tokunaga, Wright, & Roskos, 2019).

Ae o nisi o fesuiaiga-mo se faʻataʻitaʻiga, demographics-e mautinoa lava e naʻo le fenumiai, atonu e toe tali mai se tasi. Ou te fautua atu e oo lava i fesuiaiga o le "demographic" ia iloiloina ma le faaeteete. Se'i manatu i le fa'afeusuaiga, o se suiga ua manatu māmā i ai e pei o se fa'atonuga i tusitusiga o a'afiaga o ponokalafi. O fa'amaumauga o fa'atalanoaga e matua'i manino lelei lava o ponokalafi e mafai ona a'afia uma ai le fa'alauiloaina ma le fa'aalia o se fa'asinomaga fa'afeusuaiga eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tamaloa i Giano's (2019) suʻesuʻega pe faʻafefea ona faʻaalia e aafiaga faʻafeusuaiga i luga ole laiga le faʻasinomaga o tama tane:

Ou te manatua le taimi muamua na ou alu ai i se saite porn gay ma vaai i ni alii se toalua o faia feusuaiga. Ou te manatua loʻu mafaufau e le tatau ona ou faʻamalosi pe a ou le faʻafeusuaiga, ae o aʻu. O le taimi lena na ou iloa ai e moni lenei mea-o aʻu o se tama. Sa tutusa lava le fiafia ma le taufaafefe. (itulau 8)

E faapena foi, na lipotia mai e Bond, Hefner, and Drogos (2009) e faapea “o alii talavou i le tulaga a o lei o mai i fafo na faaaoga ponokalafi i luga o le Initoneti e malamalama ai ma atiina ae ai o latou lagona faaleituaiga” (itulau 34).

I se aotelega, faatasi ai ma le auala o loʻo i ai nei i le faʻatonutonuina o tusitusiga o aʻafiaga o ponokalafi, (1) "e mafai ona faʻaitiitia le mana [lea] e mafai ona taʻitaʻia ai se mea sese Type II (Becker, 2005, itulau 287) ma le (2) "e mafai. o le [tolu fesuiaʻiga rotely faʻataʻitaʻiga e pei o faʻatonuga] o loʻo i ai se sao taua nai lo le faʻapitoa i le fesoʻotaʻiga o fesoʻotaʻiga o loʻo suʻesuʻeina e le tagata suʻesuʻe, "ae matou te faanoanoa e le o iloa lenei mea (Becker et al., 2016, p. 160).

Kohut et al. (2020) lipotia iʻuga i ponokalafi faʻaaogaina ma faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga mai faʻataʻitaʻiga se lua o tama talavou. O la latou filifiliga ma le tauamiotonuina o le pulea e mulimuli i le mamanu masani i tusitusiga o aafiaga ponokalafi ma e le o la'u vaega autu lea e faamamafaina. E pei o le tele o isi, e aofia ai aʻu (vaai Tokunaga et al., 2019 ma Wright, 2020b, mo tuusaunoaga), latou te leʻi faʻailoaina soʻo se aʻoaʻoga e taʻitaʻia ai lo latou faʻamaoniaina o pulega. Na na ona latou taʻua a latou lava auega talu ai (Baer, ​​Kohut, & Fisher, 2015) e uiga i suʻesuʻega talu ai "le le mafai ona faʻamatalaina mo faʻalavelave faʻalavelave" (itulau 2) ma amata ona lisi le tele o fesuiaiga na maua i suʻesuʻega muamua e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o ponokalafi. po'o le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga (fa'ata'ita'iga, su'esu'e lagona, fa'alavelave, tu'inanau). E pei o le numera o fesuiaiga na maua i suʻesuʻega muamua e faʻafesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o ponokalafi poʻo le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga faigofie numera i le fiaselau, e le o manino pe na faʻapefea ona faʻamaonia le lisi e lima o loʻo lisiina i le vasa o avanoa.

Mulimuli ane, Kohut et al. na faaiuina la latou vaega i luga o le pulea ma le finauga e faapea o lo latou aofia na maua ai se suega sili atu ona faigata nai lo le tulaga e aunoa ma lo latou aofia ai: "O le le mafai ona pulea mo faufale e aʻafia faʻatasi ai le faʻaogaina o ponokalafi ma faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e mafai ona matua aʻafia ai fua faatatau o aafiaga faʻagaoioia o ponokalafi. fa'aoga i faiga fa'afeusuaiga” (itulau 3). E leai se taʻua o taʻua e mafai ona avea nei "faʻafememeaʻi" o ni puluvaga (faʻataʻitaʻiga, suʻesuʻeina o lagona - o ponokalafi e faʻateleina ai le sailiga o lagona, lea e faʻateleina ai le osofaʻiga feusuaʻiga) poʻo faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, faʻamalosi - ponokalafi taumafaina vavalo faʻafeusuaiga, ae naʻo mo tamaloloa e osovale). E leai foi se taʻua o Bernerth ma Aguinis '(2016) "fautuaga sili ona lelei mo le faʻatonutonuina o le faʻaaogaina fesuiaʻi," o le "Taofi" ma fa'aoga fa'atonuga pe a na o le pau lava le mafuaaga mo le fa'aofiina o le (1) "ia tu'uina atu su'esu'ega fa'asao po'o su'esu'ega faigata o o'u manatu" po'o le (2) "ona o su'esu'ega talu ai e maua ai feso'ota'iga fa'amalosi i le va o lenei fesuiaiga ma fesuiaiga i la'u su'esu'ega" (itulau 273).

Ae ui i lea, e ui lava o faʻafitauli, e le o le faʻatonuga faʻapitoa poʻo le latou faʻaogaina o mafuaaga i lenei suʻesuʻega faapitoa na iu ai ina taʻitaʻia aʻu e (mulimuli) tusia lenei tusi. E pei ona ou taʻutino atu, ua ou nofosala i le mea lava e tasi. Leai, o le faʻailoga o faʻamatalaga a Kohut et al. e uiga i la matou faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i ponokalafi ma amioga faʻafeusuaiga (Wright et al., 2016) e faʻatatau i se faʻataʻitaʻiga lata mai a Ferguson ma Hartley (2020). Tuuina atu o le faatosinaga ma le taua o meta-suʻesuʻega e sili atu le tele nai lo soʻo se suʻesuʻega, o nei faʻamatalaga o le malosi sili lea mo le tusitusi.

Kohut et al. (2020, p. 15) na taʻua ai o le matou faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga 'o faʻaoga lua (nai lo le fetuutuunai lona tolu-fetuunaʻi) faʻamaopoopoina na iʻu ai i se "atonu e faʻateleina [o] faʻalapotopotoga faʻapitoa" [na matou iloa ai o le faʻaaogaina o ponokalafi o se vaʻaiga malosi o. faiga fa'afeusuaiga ma le fa'aletino]. Na latou fai mai o latou "mataʻituina o Wright ma le faʻalagolago tele i le faʻateleina o le tele o aʻafiaga o loʻo faʻamaonia e suʻesuʻega faʻataʻitaʻi lata mai lea e faʻaalia ai o le taimi lava e faʻatautaia ai suiga lelei, o le faʻaaogaina o ponokalafi e masani ona le fesoʻotaʻi. fa'atasi ai ma faiga fa'afeusuaiga (Ferguson & Hartley, 2020)” (itulau 16).

E lua elemene o nei faʻamatalaga le manuia o loʻo manaʻomia le toe faʻaleleia.

Muamua, o le manatu o faʻasalalauga faʻapitoa e "faʻateleina" ae o faʻasalalauga faʻatasi e faʻaalia ai le natura moni o le mafutaga o loʻo fesiligia o se faʻataʻitaʻiga masani o le sese na taʻua e Spector ma Brannick (2011) o le "faʻamamāina mataupu faavae":

O le talitonuga maumaututu e faapea o pulega faafuainumera e mafai ona maua mai ai ni fua faatatau sili atu ona sa'o o sootaga i le va o fesuiaiga o tului, lea o le a tatou ta'ua o le "faamamaina o mataupu faavae," ua matua salalau, ma ua matua taliaina i le faatinoga, lea matou te finau ai e agavaa e avea ma talatuu o le taulaga - o se mea. talia e aunoa ma se fesiligia ona o tagata suʻesuʻe ma tagata suʻesuʻe o la latou galuega ua latou vaʻaia le faʻaaogaina i le tele o taimi latou te le fesiligia ai le aoga o le auala. (itulau 288)

Na taʻua e Meehl (1971) lenei mea e uiga i le manatu sese e faapea o le faʻaofiina o fesuiaiga faʻatonutonu e taʻitaʻia ai se faʻaiuga sili atu e uiga i le natura o le XY mafutaga e fesiligia:

E le mafai e se tasi ona faʻaigoaina se tulafono faʻapitoa e taʻalo saogalemu pe a foliga mai e maua ai ni faʻasesega, seʻi vagana ua i ai se tatou filosofia uiga ese o le saienisi e fai mai tatou te manaʻo sese e lafoai aʻoaʻoga lelei. (itulau 147)

Ou te finau o manatu ia na faʻaaogaina e vavalo ai o le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻateleina ai le faʻalavelave faʻafeusuaiga (faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga masani, aʻoaʻoga faʻataʻitaʻi, faʻataʻitaʻiga o amioga, tusitusiga faʻafeusuaiga, faʻamalosia le faʻamalosia, malosi faʻafeusuaiga) o ni mea lelei e le tatau ona tatou lafoai sese ona o le faanoanoa tele o le faaaogaina o le mataupu faavae o le faamamaina i suesuega aafiaga o ponokalafi.

O lenei segue tuusao i le elemene le manuia lona lua o nei faamatalaga. E tusa ai ma Kohut et al. (2020), "pulea fesuiaiga e faʻatatau lelei" e Ferguson ma Hartley (2020). E pei o Kohut et al. aua le faʻamatalaina pe aisea latou te manatu ai o le faʻaogaina e Ferguson ma Hartley o faʻatonuga e "talafeagai," e tatau ona tatou alu saʻo i le puna. I le faia o lea mea, e le mautonu se tasi pe faʻafefea Kohut et al. iloilo le lisi o pulega a Ferguson ma Hartley e "talafeagai," talu ai e leai se lisi o tuuina mai. Na'o le pau lava le ta'ua patino o fa'atonuga e fa'atatau i se fa'asinomaga o le "su'esu'ega sili ona lelei" lea o su'esu'ega e fetu'una'i mo le "soifua maloloina o le mafaufau," "siosiomaga o le aiga," ma le "itupa" o lo'o tu'uina atu i ai le "1 points" (itulau 4). O le mea o loʻo maua o le faʻamautinoaga faifaipea mai ia Ferguson ma Hartley e faʻapea o latou pulega e le faʻamatalaina ma le faʻamatalaina e "talafeagai faʻapitoa." O le mea o loʻo maua foʻi o le "faʻasologa faʻasolosolo faʻasologa (βs)" faʻaaogaina i la latou faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga "na faʻatatauina mai le tau sili ona faʻasao (faʻataʻitaʻiga, e aofia ai le numera sili o faʻatonuga talafeagai)" (itulau 3).

Aʻo leʻi toe foʻi i tua i le fesili pe o le a le aʻoaʻoga poʻo aʻoaʻoga na faʻaaogaina e Ferguson ma Hartley (2020) e faʻamaonia ai "faʻatonuga faʻapitoa" faʻatonuga (talu ai e leai se faʻamatalaga faʻamatalaga o loʻo taʻua i totonu o la latou pepa), o nai faʻamatalaga nei mai le au suʻesuʻe e faʻatatau i le pese mai le "le tau sili ona fa'asao" mo su'esu'ega:

Matou te tuusaunoaga i le manatu masani e faapea o le tele o numera o CV [pulea fesuiaiga] o se auala sili atu, sili atu le malosi nai lo le aofia ai o ni CV laiti pe leai. O lenei manatu e fa'avae i luga o le manatu sese e faapea o le fa'aopoopoina o CV e tatau ona maua ai le tele o su'esu'ega fa'apitoa o manatu ma fa'aalia le sootaga moni i le va o fesuiaiga o tului. (Becker et al., 2016, itulau 159)

O le tele o tagata su'esu'e...fa'apea o le fa'aopoopoina o fa'atonuga e fa'asao ma e ono ta'ita'i atu ai i se fa'ai'uga e sili atu ona latalata i le mea moni nai lo le fa'ate'aina. E pei ona matauina e Meehl (1971), o lenei faiga e mamao ese mai le le mautonu. O le mea moni i le tele o tulaga e fai lava si fa'atamala. (Spector & Brannick, 2011, itulau 296)

Ole tali lona lua e tatau fo'i ona taofia le fa'atonuga ole iloiloga o lo'o si'omia ai le fa'atatauga ole fa'asao, fa'amaoni, po'o le fa'amalosi" o su'ega o su'esu'ega. O se mea sese lea na muamua faʻamaonia i tausaga ua mavae (Meehl, 1971; Spector & Brannick, 2011) faʻatasi ai ma faʻamatalaga faʻaputuina i le taimi nei e faʻamaonia ai e leai se mea faʻasao pe faʻamalosi e aofia ai faʻatonuga faʻamaumauga (Carlson & Wu, 2012). (Bernerth & Aguinis, 2016, itulau 275)

I se aotelega, e faigata ona faʻamaonia pe faʻapefea ona faʻamautu le lisi o pulega a Ferguson ma Hartley e "talafeagai" seʻi vagana ua taʻitaʻia e le masani masani faʻanoanoa e faapea "sili atu pulega = o se taunuuga saʻo."

Ma le mea mulimuli, toe foʻi i le fesili pe tatau ona tatou faʻamautinoaina e Ferguson ma Hartley's (2020) faʻamautinoaga o faʻatonuga na latou aofia ai i la latou faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na maua mai i le talitonuga. Talu ai, e pei ona ou taʻua, latou te le tuʻuina atu a latou lisi atoa o faʻatonuga poʻo le aʻoaʻoga poʻo aʻoaʻoga na faʻaaogaina e faʻamaonia ai nei faʻatonuga i suʻesuʻega muamua na latou suʻesuʻeina, na ou suʻesuʻeina suʻesuʻega masani i la matou faʻataʻitaʻiga (Wright et al. , 2016) mo upu "pulea," "faafememeaiina," "covariate," ma "teori" e iloa ai pe na taʻua se aʻoaʻoga e taʻitaʻia ai le filifilia o faʻatonuga i nei suʻesuʻega muamua. Ou te leʻi mauaina se faʻamaoniga o nei suʻesuʻega na faʻaogaina ai aʻoaʻoga e taʻitaʻia ai a latou filifiliga o faʻatonuga (tolu fesuiaʻiga i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻafeiloaʻi [eg, Malamuth, Addison, & Koss, 2000] o nisi taimi e faʻataʻitaʻiina e pei o pule ma isi taimi e fai ma faʻataʻitaʻiga). O se "fa'ata'ita'iga sili" mo le fa'atonutonuina o le fa'aogaina o le fa'aogaina e masani ai i le fa'atonutonuina o metotia fa'aliliuga na ta'ua muamua o le ta'ita'iga manino lea o a'oa'oga. A aunoa ma lea, o le fa'aogaina o fa'atonuga e matua'i i'u ai i fa'aletonu Tulaga II ma/po'o fa'ata'ita'iga sese fa'amatalaga.

fautuaga

O fea e alu i ai mai iinei? E lua avanoa. O le a ou amata i lo'u mana'oga lona lua.

O se tasi o mea e mafai ona faʻaauau pea ona pulea e le au suʻesuʻe aʻafiaga o ponokalafi mo "faʻalavelave faʻalavelave," ae ia faia i le mulimulitaia o fautuaga sili-faʻataʻitaʻiga mai faʻataʻitaʻiga faʻatonutonu fesuiaiga (eg, Becker et al., 2016; Bernerth & Aguinis, 2016; Spector & Brannick , 2011). E aofia ai le lipotia o fa'ai'uga fa'atasi ma le leai o ni fa'atonuga, fa'apipi'i manino le fa'atonuga i manatu ma fesili su'esu'e, ma le fa'atonuina o fa'atonuga i le fa'atuatuaina tutusa ma tulaga fa'amaonia o lo'o fa'amoemoeina mai faiga fa'atatau. Ae peitai, ou te matauina, o le fautuaga #1 a Becker et al. (2016) o le "Pe a masalosalo, tuʻu ese i latou!"

O la'u mea muamua lava e fiafia i ai e mo tagata su'esu'e aafiaga o ponokalafi ina ia lafoai atoa le "faafememea'i" fa'ata'ita'iga ma aga'i atu i le mea e ono ta'ua o se fa'ata'ita'iga o le "fa'ailoga, faiga, ma fa'alavelave". I se isi faaupuga, nai lo le mafaufauina o suiga lona tolu e le o aafia ai ma faaleagaina ai aafiaga o ponokalafi i luga o talitonuga, uiga, ma amioga, ou te manao pe afai e tuufaatasia e le au suesue ponokalafi ni fesuiaiga lona tolu i ni faataitaiga e mafua ai e avea ma muai, puluvaga, ma faafoe. O lenei fa'amoemoega e fetaui lelei ma le Slater's (2015) Reinforcing Spirals Model (RSM) o le fa'aogaina o ala o faasalalauga ma aafiaga:

O su'esu'ega fa'asalalau fa'aleaganu'u fa'aleaganu'u e taumafai e su'esu'e feso'ota'iga mafua-a'afiaga e ala i le fa'atonutonuina o le tele o isi fesuiaiga e ono a'afia i le fa'agasologa fa'apogai, e fa'aitiitia ai le fa'amata'u o fa'amatalaga fa'aletonu lona tolu, isi fa'amatalaga fa'apogai. O le RSM, i se faʻatusatusaga, o le a fautua mai e mafai ona maua atili faʻamatalaga e ala i le tuʻufaʻatasia o fesuiaiga, e pei o eseesega o tagata taʻitoʻatasi ma aʻafiaga faʻaagafesootai e fai ma faʻamatalaga o faʻaoga faʻasalalau nai lo le faʻatonutonuina o fuainumera. Ona mafai lea e se tasi ona mafaufau i le aofa'i o aafiaga o le fa'aogaina o ala o faasalalauga e pei ona aoteleina i aafiaga tuusao ma le le tuusao. I se isi faaupuga, o le RSM o loʻo fautua mai o suʻesuʻega faʻasalalauga masani, e ala i le taumafai e pulea fesuiaiga o se vaega o le faʻagasologa o mafuaʻaga ma e le o ni suiga lona tolu e tuʻuina atu ai faʻamatalaga mafuaʻaga tauva, o le mea moni e ono faʻaitiitia ai aʻafiaga moni e tatau ona faʻatatau i le matafaioi o le fa'aogaina o ala o faasalalauga. (itulau 376)

E ui lava o le sosaiete faʻaagafesootai e faʻalagolago i nai manatu e le mafai ona faʻamaonia nai lo isi metotia o le iloa e uiga i amioga a le tagata, afai tatou te faʻamaoni ia i tatou lava, e tatau ona tatou faʻaalia o a tatou suʻesuʻega e faʻaauau mai nisi o manatu e le mafai ona faʻamaonia pe faaseseina i le faamalieina o le 100% o tagata atamamai. . Na ou fanau i le 1979. Sa i ai saienitisi faʻaagafesootai na talitonu e le mafai e ponokalafi ona aafia ai ona tagata faʻaoga ae ou te leʻi fanau mai ma ou te mautinoa o le a i ai ni saienitisi faʻaagafesootai pe a ou alu (faamoemoe, a itiiti ifo ma le fasefulu tausaga) o le a talitonu i le tutusa.

E ui o se mea e mafai ona i ai e faapea o ponokalafi o le vaega e tasi e fesootai ai e leai se aafiaga o savali ma uiga, ma o soo se sootaga i le va o le faaaogaina o ponokalafi ma talitonuga, uiga, ma amioga e masani lava ona pepelo ma e mafua uma lava i se isi sui tutoatasi ma le le suia, Ou te talitonu o loʻo lava faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻamaoniga faʻamaonia e manatu ai e le o le tulaga lea. E tusa ai ma lea, ou te toe taʻua Elsa i le fai atu i aʻu uo e “liliu ese ma tapuni le faitotoa” i luga o le “pe o valoia pea e ponokalafi (tau mai) pe a uma ona pulea le pusa umukuka?” fa'alatalata. Nai lo lena, ou te talosaga atu ia tatou taulai atu i suiga lona tolu e eseese ai le tele o taimi ma le ituaiga o ponokalafi o loo faaaogaina, o auala e taitai atu ai i taunuuga faapitoa, ma tagata ma siosiomaga ia e sili atu pe itiiti foi na taunuuga.

mau faasino

  1. Baer, ​​JL, Kohut, T., & Fisher, WA (2015). E feso'ota'i le fa'aogaina o ponokalafi ma le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga? Toe su'esu'eina le fa'ata'ita'iga felagolagoma'i fa'atasi ai ma iloiloga fesuia'i lona tolu. Canadian Journal of Feusuaiga Tagata, 24, 160-173. https://doi.org/10.3138/cjhs.242-A6.

mea  Scholar Google

  1. Becker, TE (2005). Faʻafitauli faʻafitauli i le faʻatonutonuina o fuainumera o fesuiaiga i suʻesuʻega faʻalapotopotoga: O se suʻesuʻega faʻapitoa ma fautuaga. Fa'alapotopotoga Su'esu'ega Metotia, 8, 274-289. https://doi.org/10.1177/1094428105278021.

mea  Scholar Google

  1. Becker, TE, Atinc, G., Breaugh, JA, Carlson, KD, Edwards, JR, & Spector, PE (2016). Faʻatonuga faʻamaumauga i suʻesuʻega faʻatasi: 10 fautuaga taua mo tagata suʻesuʻe faʻalapotopotoga. Tusitala o Amioga Fa'alapotopotoga, 37, 157-167. https://doi.org/10.1002/job.2053.

mea  Scholar Google

  1. Bernerth, JB, & Aguinis, H. (2016). O se iloiloga mata'utia ma fa'ata'ita'iga sili ona lelei mo le fa'atonutonuina o le fa'aoga fesuisuia'i. Fomaʻi a le tagata faigaluega, 69, 229-283. https://doi.org/10.1111/peps.12103.

mea  Scholar Google

  1. Bond, BJ, Hefner, V., & Drogos, KL (2009). Tulaga su'esu'e fa'amatalaga i le taimi o le atina'eina o fa'afeusuaiga a tagata fa'afeusuaiga, fa'afeusuaiga, ma fa'afeusuaiga tagata ta'ito'atasi: O a'afiaga ma a'afiaga o le sau i fafo i se siosiomaga fa'atalanoa. Feusuaiga ma Aganuu, 13, 32-50. https://doi.org/10.1007/s12119-008-9041-y.

mea  Scholar Google

  1. Campbell, L., & Kohut, T. (2017). O le faʻaaogaina ma aʻafiaga o ponokalafi i faʻauo alofa. Faʻamatalaga i le taimi nei i le fomaʻi, 13, 6-10. https://doi.org/10.1016/j.copsyc.2016.03.004.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Carlson, KD, & Wu, J. (2012). Le fa'asesega o fa'amaumauga fa'afuainumera: Pulea fa'atinoga fesuisuia'i ile su'esu'ega tau pulega. Metotia Suesuega Fa'alapotopotoga, 15, 413-435. https://doi.org/10.1177/1094428111428817.
  2. Ferguson, CJ, & Hartley, RD (2020). Ponokalafi ma faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga: E mafai e meta-suʻesuʻega ona maua se fesoʻotaʻiga? Fa'alavelave, Sauaga, ma le Sauaina. https://doi.org/10.1177/1524838020942754.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Giano, Z. (2019). Le a'afiaga o aafiaga i luga ole laiga: Le fa'atulagaina o fa'asinomaga tama tane. Lisi o le Fausua. https://doi.org/10.1080/00918369.2019.1667159.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Kohut, T., Landripet, I., & Stulhofer, A. (2020). Faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga: O se iloiloga umi i ni faʻataʻitaʻiga talavou tutoatasi se lua mai Croatia. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga. https://doi.org/10.1007/s10508-020-01824-6.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Malamuth, NM, Addison, T., & Koss, M. (2000). Ponokalafi ma sauaga tau feusuaiga. Iloiloga Faaletausaga o Suesuega Feusuaiga, 11, 26–91. https://web.archive.org/web/20231110052729/https://www.sscnet.ucla.edu/comm/malamuth/pdf/00arsr11.pdf?wptouch_preview_theme=enabled.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Meehl, P. (1971). Tusia tausaga a le aoga maualuga: O se tali ia Schwarz. Tusitala o Psychology Fa'aletonu, 77, 143-148. https://doi.org/10.1037/h0030750.

mea  Scholar Google

  1. Milas, G., Wright, P., & Stulhofer, A. (2020). Iloiloga umi o le fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le faʻamalieina o feusuaiga i le talavou. Journal of Sex Research, 57, 16-28. https://doi.org/10.1080/00224499.2019.1607817.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. O'Hara, RE, Gibbons, FX, Gerrard, M., Li, Z., & Sargent, JD (2012). O le tele o le aafia i mataupu tau feusuaiga i ata tifaga lauiloa e valoia ai le amataga o feusuaiga ma faateleina ai le lamatia o feusuaiga. Scientific Science, 23, 984-993. https://doi.org/10.1177/0956797611435529.

mea  PubMed  PubMed Central  Scholar Google

  1. Perry, SL (2017). Pe o le matamata i ponokalafi e faaitiitia ai talitonuga faalelotu i le aluga o taimi? Faʻamaoniga mai faʻamaumauga a le laulau e lua-galu. Journal of Sex Research, 54, 214-226. https://doi.org/10.1080/00224499.2016.1146203.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Perry, SL (2019). O le fa'aogaina o ponokalafi e fa'aitiitia ai le auai i le ta'ita'iga a le aulotu. Iloiloga o Suʻesuʻega Faʻalelotu, 61, 57-74. https://doi.org/10.1007/s13644-018-0355-4.

mea  Scholar Google

  1. Perry, SL, & Hayward, GM (2017). O le va'ai e (le) talitonuina: E fa'afefea e le matamata i ponokalafi ona fa'atusaina olaga fa'alelotu o talavou Amerika. Sootaga Vaʻaia, 95, 1757-1788. https://doi.org/10.1093/sf/sow106.

mea  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2006). O le fa'aalia o tupulaga talavou i mea tau feusua'iga i luga o le initaneti ma uiga fa'afiafiaga aga'i i feusuaiga. Journal of Communication, 56, 639-660. https://doi.org/10.1111/j.1460-2466.2006.00313.x.

mea  Scholar Google

  1. Slater, MD (2015). Fa'amalosia le fa'ata'ita'iga o spirals: Fa'ata'atia le va o le va'aiga o mea fa'asalalau ma le atina'eina ma le fa'atumauina o uiga. Media Psychology, 18, 370-395. https://doi.org/10.1080/15213269.2014.897236.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Spector, PE, & Brannick, MT (2011). Tala fa'atatau ile taulaga: Le fa'aoga sese ole fua fa'atonutonu fa'afuainumera. Fa'alapotopotoga Su'esu'ega Metotia, 14, 287-305. https://doi.org/10.1177/1094428110369842.

mea  Scholar Google

  1. Stoolmiller, M., Gerrard, M., Sargent, JD, Worth, KA, & Gibbons, FX (2010). Va'aiga ata tifaga fa'a-R, fa'atupula'ia le su'esu'eina o lagona ma le amataina o le 'ava malosi: A'afiaga fa'afesuia'i ma fa'alelei. Puipuiga faasaienisi, 11, 1-13. https://doi.org/10.1007/s11121-009-0143-z.

mea  PubMed  PubMed Central  Scholar Google

  1. Tokunaga, RS, Wright, PJ, & McKinley, CJ (2015). US tagata matutua' ponokalafi matamata ma lagolago mo le faapau pepe: O se suʻesuʻega e tolu-galu. Soifua Maloloina, 30, 577-588. https://doi.org/10.1080/10410236.2013.875867.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Tokunaga, RS, Wright, PJ, & Roskos, JE (2019). O ponokalafi ma feusuaiga le patino. Research Human Communication, 45, 78-118. https://doi.org/10.1093/hcr/hqy014.

mea  Scholar Google

  1. Tokunaga, RS, Wright, PJ, & Vangeel, L. (2020). O le taumafaina o ponokalafi o se tulaga lamatia mo feusuaiga e leai se condom? Research Human Communication, 46, 273-299. https://doi.org/10.1093/hcr/hqaa005.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ (2019). Feusuaiga ma le initaneti ponokalafi. I le A. Lykins (Ed.), Encyclopedia o feusuaiga ma itupa. Cham, Suiselani: Springer. https://doi.org/10.1007/978-3-319-59531-3_13-1.
  2. Wright, PJ (2020a). Ala o faasalalauga ma feusuaiga. I le MB Oliver, AA Raney, & J. Bryant (Eds.), Faasalalauga: Aafiaga i teuga ma suʻesuʻega (itulau 227–242). Niu Ioka, NY: Routledge.

Scholar Google

  1. Wright, PJ (2020b). Ponokalafi ma amioga fa'afeusuaiga: Pe fa'afefea pe fa'afememea'i uiga fa'afeusuaiga? Fesootaiga Fesootaiga, 47, 451-475. https://doi.org/10.1177/0093650218796363.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Bae, S. (2016). O ponokalafi ma fegalegaleaiga tau feusuaiga a alii. I le YJ Wong & SR Wester (Eds.), Tusitaulima o le mafaufau o alii ma alii (pp. 551-568). Uosigitone, DC: American Psychological Association.

Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Funk, M. (2014). Le taumafaina o ponokalafi ma le tetee i gaioiga faʻamaonia mo tamaitai: O se suʻesuʻega faʻamoemoeina. Psychology of Women Quarterly, 38, 208-221. https://doi.org/10.1177/0361684313498853.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Stulhofer, A. (2019). Faʻaaogaina ponokalafi a talavou ma le faʻamalosia o ponokalafi faʻaalia: Pe o le vaʻai atili e sili atu ona moni? Initaneti i amioga a le tagata, 95, 37-47. https://doi.org/10.1016/j.chb.2019.01.024.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Tokunaga, RS (2018). Manatu o tamaitai i le taumafaina o ponokalafi a latou paaga tane ma sootaga, feusuaiga, tagata lava ia, ma le faamalieina o le tino: agai i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. Tala o le International Communication Association, 42, 35-53. https://doi.org/10.1080/23808985.2017.1412802.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, Tokunaga, RS, & Kraus, A. (2016). O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le taumafaina o ponokalafi ma gaioiga moni o faʻafeusuaiga i suʻesuʻega lautele-tagata. Journal of Communication, 66, 183-205. https://doi.org/10.1111/jcom.12201.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, Tokunaga, RS, Kraus, A., & Klann, E. (2017). Ponokalafi ma le faamalieina: O se meta-suʻesuʻega. Research Human Communication, 43, 315-343. https://doi.org/10.1111/hcre.12108.

mea  Scholar Google