Ponokalafi Faʻafesoʻotaʻiga o le "Filifili ‑ Faʻaaliga": Tuʻu e Tuʻu, Tuʻu I II (2021) e Paul J. Wright

Wright, PJ  Arch Sex Behav 50, 393–399 (2021). https://doi.org/10.1007/s10508-021-01922-z

“Tu’u pea, tu’u

Ua le mafai ona toe taofia

Tuʻu pea, tuʻu e alu

Liliu ese ma tapuni le faitotoa” (Elsa – Disney's faʻaʻaisa)

I se isi Tusi i lenei lomiga, na ou tusia ai se faʻamatalaga puupuu i luga o le tele o faʻalavelave o le auala o loʻo i ai nei i suiga lona tolu i suʻesuʻega o aafiaga ponokalafi (Wright, 2021). Ou te faʻamoemoe o le a faitau e le au faitau o lenei Tusi lona faʻamuamua, ae o lona suʻesuʻega e tatau i tagata suʻesuʻe ponokalafi ona faʻaogaina suiga lona tolu e fai ma faʻamatalaga (faʻataʻitaʻiga, mea e vaʻaia ai le tele o taimi ma le ituaiga o ponokalafi e faʻaaogaina), mediators (ie, masini e feaveaʻi ai aafiaga o ponokalafi. ), po'o fa'atonu (elemene o tagata ma fa'alapotopotoga e fa'alavelave pe fa'afaigofieina a'afiaga o ponokalafi),

Pe a ma le sefulu tausaga ua tuai i le faʻaʻaisa pati, ina ua faatoa maua la’u tama teine ​​i se tausaga e tauva ai Aperaamo, sa ou ta’ua ai Elsa i le fai atu i a’u uo e “Tu’u ese” le “tulaga e ono fememea’i” ma agai atu i se “vaega, faagasologa, ma mea e ono tutupu mai”. E pei ona ou matauina, o lenei apoapoaiga sa na o ni nai tausaga i le faiga ma sa ou lagona le toafimalie ina ua iu ina faailoa aloaia atu.

Ae ui i lea, i aso na sosoo ai, o se lagona o le "galuega e leʻi maeʻa" na faʻateleina le iloa. Sa ou iloaina o loo i ai se isi savali faaumiumi e manaomia ona faailoa atu. Liliu atu i Frozen II i le taimi nei mo musumusuga (a o laʻu tama teine ​​​​ua agai atu i le isi malaga a Elsa ma Ana), ou te sii maia Ana ma faʻamalosia aʻu uo e vaʻai i le valea o ana upu aʻo faʻaaogaina i le taimi nei i le "filifiliga-faʻaalia e fai ma isi faʻamatalaga" faʻasalalauga i luga o le koluse. -vaega o ponokalafi aafiaga su'esu'ega.

Fa'afitauli Fa'aletonu i le taimi nei

“O nisi mea e moni i taimi uma; O nisi mea e le suia lava”

(Anna – Disney's Frozen II)

E pei ona iloa e soʻo se tagata faitau e masani lava i vaega o talanoaga o tusi faʻaoga ponokalafi o loʻo faʻaogaina faʻamatalaga faʻasalalauga, o se faʻamaoniga faʻamaonia o le a lapataia e tusitala soʻo se fegalegaleaiga latou te maua i le va o ponokalafi faʻaaogaina (X) ma le talitonuga, uiga, poʻo amioga o loʻo suʻesuʻeina (Y) atonu e mafua ona o le "fa'aalia-filifiliga" (fa'atusa, o tagata ua i ai le talitonuga, uiga, poʻo amioga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o faʻasalalauga faʻafeusuaiga o loʻo faʻaalia ai) ae le o fegalegaleaiga faʻafeusuaiga (ie, tagata o loʻo aʻafia e le faʻasalalauga faʻafeusuaiga i totonu le faasinoga o le talitonuga, uiga, po o amioga). I se isi faaupuga, o le a faʻaaogaina e le au tusitala le tulaga e ui lava i itulau o manatu faʻavae ma manatu faʻapitoa latou te tuuto atu i le faʻamaoniaina o se X Y malosi i la latou vaega o iloiloga o tusitusiga, e pei lava o le tulaga lena Y X. Ona valaau lea o le tusitala mo "suʻesuʻega umi" e "talatala" le itu o le mafutaga. O se toe iloiloga o vaega o talanoaga mai tausaga ma tausaga ua mavae e oo mai i le taimi nei ua faaalia ai e “faamaoni pea” e faapea o sootaga o ponokalafi-o taunuuga e tutusa lava ona mafua ona o le filifilia-faaalia e pei o feusuaiga; o lenei “e le suia lava,” e sii mai ai Ana.

O le mea moni, e fa'afeagai ma le faasaienisi. E leai se mea e "faʻamaoni i taimi uma" i le saienisi, aua o le poto faʻasaienisi "suia" pe a faʻatupuina le malamalama fou. E tusa ai ma Arendt ma Matthes (2017), “O le Saienisi e tuufaatasia i le uiga o suesuega taitasi e fausia i luga o galuega ua mavae” (itulau 2). E tusa ai ma Hocking ma Miller (1974), “E lē manaʻomia e saienitisi ona amata suʻesuʻega mai le amataga. E mafai ona latou fausia i luga o le tino muamua o le malamalama” (itulau 1). Fai mai Sparks (2013), o le faasaienisi e “tatala mo suiga—a o faagasolo taimi, e ono faamoemoeina ni faamaoniga fou e toe iloilo ai auala o loo iai e mafaufau ai i se mea mataʻina” (itulau 14).

E pei ona iloa e soʻo se tagata faitau e masani lava i vaega o talanoaga o tusi faʻaoga ponokalafi o loʻo faʻaogaina faʻamatalaga faʻasalalauga, o se faʻamaoniga faʻamaonia o le a lapataia e tusitala soʻo se fegalegaleaiga latou te maua i le va o ponokalafi faʻaaogaina (X) ma le talitonuga, uiga, poʻo amioga o loʻo suʻesuʻeina (Y) atonu e mafua ona o le "fa'aalia-filifiliga" (fa'atusa, o tagata ua i ai le talitonuga, uiga, poʻo amioga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o faʻasalalauga faʻafeusuaiga o loʻo faʻaalia ai) ae le o fegalegaleaiga faʻafeusuaiga (ie, tagata o loʻo aʻafia e le faʻasalalauga faʻafeusuaiga i totonu le faasinoga o le talitonuga, uiga, po o amioga). I se isi faaupuga, o le a faʻaaogaina e le au tusitala le tulaga e ui lava i itulau o manatu faʻavae ma manatu faʻapitoa latou te tuuto atu i le faʻamaoniaina o se X Y malosi i la latou vaega o iloiloga o tusitusiga, e pei lava o le tulaga lena Y X. Ona valaau lea o le tusitala mo "suʻesuʻega umi" e "talatala" le itu o le mafutaga. O se toe iloiloga o vaega o talanoaga mai tausaga ma tausaga ua mavae e oo mai i le taimi nei ua faaalia ai e “faamaoni pea” e faapea o sootaga o ponokalafi-o taunuuga e tutusa lava ona mafua ona o le filifilia-faaalia e pei o feusuaiga; o lenei “e le suia lava,” e sii mai ai Ana.

O le mea moni, e fa'afeagai ma le faasaienisi. E leai se mea e "faʻamaoni i taimi uma" i le saienisi, aua o le poto faʻasaienisi "suia" pe a faʻatupuina le malamalama fou. E tusa ai ma Arendt ma Matthes (2017), “O le Saienisi e tuufaatasia i le uiga o suesuega taitasi e fausia i luga o galuega ua mavae” (itulau 2). E tusa ai ma Hocking ma Miller (1974), “E lē manaʻomia e saienitisi ona amata suʻesuʻega mai le amataga. E mafai ona latou fausia i luga o le tino muamua o le malamalama” (itulau 1). Fai mai Sparks (2013), o le faasaienisi e “tatala mo suiga—a o faagasolo taimi, e ono faamoemoeina ni faamaoniga fou e toe iloilo ai auala o loo iai e mafaufau ai i se mea mataʻina” (itulau 14).

Afai e leai ni suʻesuʻega umi e faʻatusatusa ai fegalegaleaiga faʻafeusuaiga ma faʻamatalaga filifilia-faʻaalia, o le a matua talafeagai mo suʻesuʻega o ponokalafi faʻasalalau e faʻaogaina ai le faʻamatalaga mulimuli o se faʻamatalaga tutusa tutusa mo fesoʻotaʻiga taua na latou maua i le va o ponokalafi-faʻaaogaina ma le iʻuga. (s) sa latou suʻesuʻe. I le faʻasalalauina o le tele o pepa faʻasalalau faʻasalalau e maua ai faʻamaoniga mo fegalegaleaiga faʻafeusuaiga ae le o le filifilia-faʻaalia, ou te iloa o loʻo i ai ia suʻesuʻega, peitaʻi. O se su'esu'ega fa'aumiumi fa'asolosolo e fa'aaogaina fa'amaumauga a le laulau e fa'atusatusa sa'o ai X Y ma Y X fa'amatalaga mo le fa'atonuga o le XY sootaga. Talu ai o la'asaga muamua o le fa'ata'ita'iga o lo'o aofia ai o se covariate, o se so'oga fa'amoemoe mata'ina e fa'ailoa mai e feso'ota'i le va'aiga ma suiga ta'ito'atasi i le su'ega i le aluga o taimi.

Ina ia iloa pe i ai isi suʻesuʻega i tua atu o aʻu lava suʻesuʻega, sa ou faia suʻesuʻega a le Google Scholar e faʻaaoga ai seti o faaupuga nei: (1) "ponokalafi" "filifili-faʻaalia" "faʻasalalau" ma le (2) "ponokalafi" "faʻalavelave faʻafuaseʻi" “tuumuli.” Ona e mafai ona taʻalo uma le malosi (Slater, 2015), sa ou faia foi se sailiga mo le “ponokalafi” “faafeagai” “cross-lagged.”

O fa'ai'uga o nei su'esu'ega o lo'o tu'ufa'atasia ile Laulau 1. Mai le 25 suʻesuʻega, o le toʻatele (14) na maua faʻamaoniga o faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga naʻo; O ponokalafi muamua na faʻaaoga faʻatatau i se tasi pe sili atu foi o taunuʻuga na suʻesuʻeina, ae o le felafolafoaʻi e le o le tulaga (faʻataʻitaʻiga, tulaga muamua o le taunuuga poʻo taunuʻuga e leʻi vaʻaia le faʻaaogaina mulimuli ane o ponokalafi). E sefulu suʻesuʻega na maua ai faʻamaoniga o se faʻalavelave faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, o mea muamua e mafua ai ona sili atu le faʻaaogaina o ponokalafi nai lo isi ma o nei tagata na aʻafia mulimuli ane i lo latou faʻaalia). Na'o le tasi su'esu'ega na maua ai fa'amaoniga o na'o le fa'aalia o le filifiliga. Ae ui i lea, e pei ona auiliiliina i le vaefaamatalaga o le laulau, o le mamanu o faamaopoopoga lautele na fautua mai ai se mamanu o le a le tutusa o aafiaga po o le leai o se aafiaga i itu uma e lua.

E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻavaitaimi umi na maua ai ponokalafi taua → faʻasalalauga taunuʻuga, pe a maeʻa faʻamaumauga mo tulaga muamua o le taunuuga. O faʻataʻitaʻiga o ia suʻesuʻega o loʻo lisiina i le Laulau 2. E pei ona taʻua e Collins et al. (2004) na taʻua i se tasi o suʻesuʻega muamua a le aufaipisinisi o aʻafiaga tau feusuaʻiga, "o matou suʻesuʻega na faʻatonutonuina mo le tulaga o feusuaiga a le tupulaga i le amataga, ma faʻaalia ai se faʻamatalaga o mafuaʻaga faʻafeagai mo a matou sailiga e le faʻamaonia" (itulau 287).

I le aotelega, o le manatu e faapea o sootaga taua i le va o le faaaogaina o ponokalafi ma talitonuga, uiga, ma amioga i suʻesuʻega faʻasalalau e mafai ona mafua atoa i le filifilia-faʻaalia e feteenai ma faʻamatalaga faʻaputuina ma e mafai ona lagolagoina e se filosofia (e tetee atu i upusii. Arendt & Matthes, 2017; Hocking & Miller, 1974; Sparks, 2013) fa'apea o le saienisi e le fa'aopoopoina ma o su'esu'ega ta'itasi o se vaega tu'ufua e tu na o ia; e tatau i saienitisi ona amata mai le maoaʻe i suʻesuʻega taʻitasi-e le mafai ona latou fausia i luga o le tino muamua o le malamalama; ma o le faasaienisi e le o avanoa mo suiga-e tusa lava po o le a le gasologa o le taimi ma faʻamaoniga fou, o auala e mafaufau ai i se mea mataʻutia e le tatau ona toe faʻaleleia.

Fautuaga i Tusitala, Fa'atonu, ma Fa'atonu

Tuuina atu i luga, ou te fautuaina mea nei i le au tusitala, faatonu, ma tagata e iloiloina suesuega o aafiaga o ponokalafi o loo i luga o le vaega o loo maua ai le taumatematega o sootaga taua i le va o le faaaogaina o ponokalafi ma talitonuga, uiga, ma amioga.

tusitala: Aua ne'i ta'ua o le fa'aalia-filifili ose fa'amatalaga e tutusa lelei mo au su'esu'ega. Afai e manaʻomia oe e le au suʻesuʻe ma le au faatonu, tuʻuina atu ia i latou lenei Tusi. Afai latou te mana'omia pea, tusi le fa'amatalaga e tatau ona fa'asalalauina o le "tapu'aiga" i se auala e fa'asa'olotoina ai oe mai lenei manatu le iloa ma fa'asino i lenei Tusi.

Tagata su'esu'e: Aua le fai atu i tusitala e ta'u mai o le fa'aalia o le filifilia o se fa'amatalaga e tutusa lelei mo a latou fa'ai'uga se'i vagana ua mafai ona e fa'ailoa fa'apitoa pe aisea e fa'apitoa ai a latou fa'amatalaga ma mea na maua e fa'apea o le fa'aputuina o fa'amaoniga e fa'afeagai e le talafeagai. Tuuina atu le tulaga o tusitusiga, o le tiute o loʻo ia te oe e faʻamatalaina pe aisea e matuaʻi filifilia ai le faʻasalalauga faʻasalalauga faʻasalalau e tusitala. Afai na faia e le au tusitala ia latou lava faʻamatalaga, fautua atu latou te aveese ma faasino i latou i lenei Tusi.

Faʻatonu: Fa'apulea tagata su'esu'e e le'i fa'ailoaina o lo'o mana'omia e tusitala e fai le fa'atonuga fa'aalia. Fa'ailoa i tusitala o lenei Tusi ma fautua atu e ui ina mafai ona faia se mataupu mo se fa'atupu fa'aletonu, ae o se mataupu mo na'o le fa'aalia e le mafai ona fa'amauina ona o le tulaga o tusitusiga i le taimi nei.

Laulau 1 – Fa'asagaga o ponokalafi fa'aumiumi a'afiaga o su'esu'ega fa'atusatusaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma fa'amatalaga fa'aalia-fa'aalia.

Laulau 2 - Fa'ailoga fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i tu'u umi ponokalafi su'esu'ega fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga

mau faasino

  1. Arendt, F., & Matthes, J. (2017). A'afiaga o ala o faasalalauga: Metotia ole su'ega ole manatu. Le International Encyclopedia of Media Effects. https://doi.org/10.1002/9781118783764.wbieme0024.

mea  Scholar Google

  1. Braithwaite, SR, Arona, SC, Dowdle, KK, Spjut, K., & Fincham, FD (2015). Pe fa'ateleina ea e le taumafaina o ponokalafi le auai i fa'auoga e iai fa'amanuiaga? Feusuaiga ma Aganuu, 19, 513-532. https://doi.org/10.1007/s12119-015-9275-4.

mea  Scholar Google

  1. Braithwaite, SR, Coulson, G., Keddington, K., & Fincham, FD (2015). Le faatosinaga a ponokalafi i tusitusiga tau feusuaiga ma le faʻafesoʻotaʻi i totonu o tagata matutua faʻasolosolo i le kolisi. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 44, 111-123. https://doi.org/10.1007/s10508-014-0351-x.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Brown, JD, & L'Engle, KL (2009). Fa'ailoga X: Uiga fa'afeusuaiga ma amioga e feso'ota'i ma le fa'aalia o tupulaga talavou a Amerika i fa'asalalauga fa'afeusuaiga. Fesootaiga Fesootaiga, 36, 129-151. https://doi.org/10.1177/0093650208326465.

mea  Scholar Google

  1. Collins, RL, Elliott, MN, Berry, SH, Kanouse, DE, Kunkel, D., Hunter, SB, & Miu, A. (2004). O le matamata i feusuaiga i luga o le televise e valoia ai le amataina o amioga tau feusuaiga a le talavou. Pediatrics, 114, e280–e289. https://doi.org/10.1542/peds.2003-1065-L.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Doornwaard, SM, Bickham, DS, Rich, M., ter Bogt, TF, & van den Eijnden, RJ (2015). Fa'aogaina e le tupulaga o mea tau feusua'iga i luga ole laiga ma a latou uiga ma amioga fa'afeusuaiga: Atina'e tutusa ma a'afiaga fa'atonu. Atinaʻe o Atinaʻe Atinaʻe, 51, 1476-1488. https://doi.org/10.1037/dev0000040.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Doornwaard, SM, ter Bogt, TF, Reitz, E., & Van Den Eijnden, RJ (2015). Amioga fa'afeusuaiga i luga ole laiga, va'aiga masani a tupulaga ma le poto masani a talavou i amioga fa'afeusuaiga: Su'ega se fa'ata'ita'iga tu'ufa'atasi. PLOS TASI, 10(6), e0127787. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0127787.

mea  PubMed  PubMed Central  Scholar Google

  1. Gwinn, AM, Lambert, NM, Fincham, FD, & Maner, JK (2013). O ponokalafi, suiga o mafutaga, ma amioga fa'apitoa fa'apitoa. Social Social Psychology and Personality Science, 4, 699-704. https://doi.org/10.1177/1948550613480821.

mea  Scholar Google

  1. Hocking, JE, & Miller, MM (1974, Aperila). Aoaoina o mataupu faavae faasaienisi o fesootaiga. Pepa na tuʻuina atu i le fonotaga a le International Communication Association, New Orleans, LA.
  2. Kohut, T., & Stulhofer, A. (2018). Pe o fa'aogaina ea e ponokalafi se tulaga lamatia mo le soifua manuia o talavou? Se su'esu'ega o mafutaga fa'aletino i ni fa'ata'ita'iga tuto'atasi se lua. PLOS TASI, 13(8), e0202048. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0202048.

mea  PubMed  PubMed Central  Scholar Google

  1. Leonhardt, ND, & Willoughby, BJ (2018). So'oga umi i le va o le fa'aogaina o ponokalafi, taua o le fa'aipoipoga, ma fa'afeusuaiga tu'ufau i le taimi o le fa'atupuina o le matua. Faaipoipoga ma Iloiloga a Aiga, 54, 64-84. https://doi.org/10.1080/01494929.2017.1359811.

mea  Scholar Google

  1. Martyniuk, U., & Stulhofer, A. (2018). O se suʻesuʻega umi o le sootaga i le va o le faʻaogaina o ponokalafi ma le faʻatagaina o feusuaiga i tamaʻitaʻi ma tama talavou. Tusi talaaga o le Autalavou, 69, 80-87. https://doi.org/10.1016/j.adolescence.2018.09.006.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Muusses, LD, Kerkhof, P., & Finkenauer, C. (2015). Initaneti ponokalafi ma sootaga lelei: O se suʻesuʻega umi i totonu ma le va o aʻafiaga a paaga o fetuunaiga, faʻamalieina feusuaʻiga ma mea faʻafeusuaiga i luga ole initaneti i le va o ulugalii fou. Initaneti i amioga a le tagata, 45, 77-84. https://doi.org/10.1016/j.chb.2014.11.077.

mea  Scholar Google

  1. Perry, SL (2017a). Pe o le matamata i ata matagā tau feusuaʻiga e faaitiitia ai le lelei o le faaipoipoga a o faagasolo taimi? Faʻamaoniga mai faʻamaumauga umi. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 46, 549-559. https://doi.org/10.1007/s10508-016-0770-y.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Perry, SL (2017b). Pe o le matamata i ponokalafi e faaitiitia ai talitonuga faalelotu i le aluga o taimi? Faʻamaoniga mai faʻamaumauga a le laulau e lua-galu. Journal of Sex Research, 54, 214-226. https://doi.org/10.1080/00224499.2016.1146203.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2009a). O le fa'aalia e tupulaga talavou i mea tau feusua'iga i luga ole laiga ma manatu o fafine o ni mea fa'afeusuaiga: Iloiloina o mafua'aga ma faiga fa'avae. Journal of Communication, 59, 407-433. https://doi.org/10.1111/j.1460-2466.2009.01422.x.

mea  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2009b). O le faʻaalia o le tupulaga talavou i mea tau feusuaʻiga i luga ole Initaneti ma le faʻamalieina o feusuaiga: O se suʻesuʻega umi. Research Human Communication, 35, 171-194. https://doi.org/10.1111/j.1468-2958.2009.01343.x.

mea  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2010a). Fa'aaogāina e tupulaga o mea tau feusua'iga i luga ole Initaneti ma le le mautonu o feusuaiga: Le matafaioi o le auai ma le itupa. Fesootaiga Monographs, 77, 357-375. https://doi.org/10.1080/03637751.2010.498791.

mea  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2010b). Fa'agasologa fa'avae o a'afiaga o le fa'aogaina e tupulaga o mea tau feusua'iga i luga ole laiga: Le matafaioi o le fa'aalia o mea moni. Fesootaiga Fesootaiga, 37, 375-399. https://doi.org/10.1177/0093650210362464.

mea  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2011a). Le a'afiaga o mea fa'afeusuaiga i luga ole initaneti ma tupulaga i talitonuga fa'apitoa e uiga i matafaioi fa'afeusuaiga a fafine: Tulaga tutusa ma eseesega i le va o talavou ma tagata matutua. Cyberpsychology, Amioga, ma Fesoʻotaʻiga Faʻaagafesootai, 14, 511-517. https://doi.org/10.1089/cyber.2010.0189.

mea  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2011b). Le aʻafiaga o mea tau feusuaʻiga i luga o le initaneti i luga o amioga faʻafeusuaiga: Faʻatusatusaga o talavou ma tagata matutua. Tusitala o le Soifua Maloloina Fesootaiga, 16, 750-765. https://doi.org/10.1080/10810730.2011.551996.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Peter, J., & Valkenburg, PM (2014). E fa'ateleina ea le fa'amalieina o le tino i le fa'aalia i mea tau feusua'iga i luga ole Initaneti? O se su'esu'ega umi. Initaneti i amioga a le tagata, 36, 297-307. https://doi.org/10.1016/j.chb.2014.03.071.

mea  Scholar Google

  1. Slater, MD (2015). Fa'amalosia le fa'ata'ita'iga o spirals: Fa'ata'atia le va o le va'aiga o mea fa'asalalau ma le atina'eina ma le fa'atumauina o uiga. Media Psychology, 18, 370-395. https://doi.org/10.1080/15213269.2014.897236.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Sparks, GG (2013). Su'esu'ega o aafiaga o ala o faasalalauga. Belmont, MA: Wadsworth.

Scholar Google

  1. Tokunaga, RS, Wright, PJ, & McKinley, CJ (2015). US tagata matutua' ponokalafi matamata ma lagolago mo le faapau pepe: O se suʻesuʻega e tolu-galu. Soifua Maloloina, 30, 577-588. https://doi.org/10.1080/10410236.2013.875867.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. van Oosten, JM (2016). Mea fa'afeusuaiga fa'aalia i luga ole Initaneti ma le le mautonu o feusuaiga a talavou: O le matafaioi o le fa'aogaina o mea e fetaui lelei. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 45, 1011-1022. https://doi.org/10.1007/s10508-015-0594-1.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. van Oosten, JM, Peter, J., & Vandenbosch, L. (2017). Fa'aoga ma le naunauta'i a tupulaga talavou e fai faiga fa'afeusuaiga: Fegalegaleaiga eseese ma faiga fa'avae. Research Human Communication, 43, 127-147. https://doi.org/10.1111/hcre.12098.

mea  Scholar Google

  1. van Oosten, JM, & Vandenbosch, L. (2020). Va'aiga o le naunau e auai i le fa'asalalauina o feusuaiga e le fa'atasi: O le matafaioi a ponokalafi ma manatu fa'apitoa o feusuaiga. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 49, 1121-1132. https://doi.org/10.1007/s10508-019-01580-2.

mea  PubMed  PubMed Central  Scholar Google

  1. Vandenbosch, L., & Eggermont, S. (2013). Upega tafa'ilagi fa'afeusuaiga ma fa'amataga fa'afeusuaiga: Feso'ota'iga fefa'ataua'iga ma le fa'atonutonuina o le tulaga o le la'ititi. Journal of Research on Adolescence, 23, 621-634. https://doi.org/10.1111/jora.12008.

mea  Scholar Google

  1. Vandenbosch, L., & van Oosten, JM (2017). Le sootaga i le va o ponokalafi i luga ole laiga ma le faʻailogaina o feusuaiga a fafine: O le faʻaitiitia o le matafaioi o aʻoaʻoga tusitusi tusitusi. Journal of Communication, 67, 1015-1036. https://doi.org/10.1111/jcom.12341.

mea  Scholar Google

  1. Vandenbosch, L., & van Oosten, JM (2018). Fa'amatala le so'otaga i le va o mea fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i luga ole laiga ma feusua'iga masani: O se fa'ata'ita'iga fa'atalanoaga e lua-laasaga. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 47, 1465-1480. https://doi.org/10.1007/s10508-017-1145-8.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Vandenbosch, L., van Oosten, JM, & Peter, J. (2018). Mea fa'afeusuaiga fa'aalia i luga ole laiga ma fa'ata'ita'iga fa'afeusuaiga a tupulaga talavou: O le fa'atalanoaina o matafaioi o le fiafia ma le fa'aaogaina. Media Psychology, 21, 50-74. https://doi.org/10.1080/15213269.2017.1361842.

mea  Scholar Google

  1. Ward, LM, Vandenbosch, L., & Eggermont, S. (2015). Le a'afiaga o mekasini a ali'i i le fa'amaoni o tama talavou ma talitonuga fa'auoga. Tusi talaaga o le Autalavou, 39, 49-58. https://doi.org/10.1016/j.adolescence.2014.12.004.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Wright, PJ (2012). O se suʻesuʻega umi o le faʻaalia o ponokalafi a tagata matutua a Amerika: Feusuaiga faʻafeusuaiga, faʻaalia-faʻaalia, ma le faʻaogaina o le le fiafia. Lautusi o le Psychology Media, 24, 67-76. https://doi.org/10.1027/1864-1105/a000063.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ (2013). O se au'ili'iliga umi e tolu-galu o talitonuga sa iai muamua, fa'aalia i ponokalafi, ma suiga o uiga. Lipoti o Fesootaiga, 26, 13-25. https://doi.org/10.1080/08934215.2013.773053.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ (2015). O uiga o tagata Amerika e uiga i feusuaiga aʻo leʻi faaipoipo ma le taumafaina o ponokalafi: O se suʻesuʻega a le atunuʻu. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 44, 89-97. https://doi.org/10.1007/s10508-014-0353-8.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Wright, PJ (2021). Le pulea lelei o suʻesuʻega ponokalafi: Tuu pea, tuu ese… [Tusi i le Faatonu]. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga. https://doi.org/10.1007/s10508-020-01902-9.

mea  PubMed  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Bae, S. (2013). O le taumafaina o ponokalafi ma uiga agaʻi i le faʻafeusuaiga: O se suʻesuʻega umi a le atunuʻu. Research Human Communication, 39, 492-513. https://doi.org/10.1111/hcre.12009.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Bae, S. (2015a). O le taumafaina o ponokalafi a le au matutua a Amerika ma uiga e uiga i le mauaina o le fanau mai o talavou: O se suʻesuʻega a le atunuʻu. Tusi Faavaomalo o le Soifua Maloloina Faalefeusuaiga, 27, 69-82. https://doi.org/10.1080/19317611.2014.944294.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Bae, S. (2015b). O se su'esu'ega fa'amoemoe a le atunu'u o le taumafaina o ponokalafi ma uiga fa'afafine i tama'ita'i. Fa'afeusuaiga & Aganu'u, 1, 444-463. https://doi.org/10.1007/s12119-014-9264-z.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Funk, M. (2014). Le taumafaina o ponokalafi ma le tetee i gaioiga faʻamaonia mo tamaitai: O se suʻesuʻega faʻamoemoeina. Psychology of Women Quarterly, 38, 208-221. https://doi.org/10.1177/0361684313498853.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Randall, AK (2014). O le taumafaina o ponokalafi, aʻoaʻoga, ma le lagolago mo le faʻaipoipoga o le itupa e tasi i le va o tama matutua Amerika. Fesootaiga Fesootaiga, 41, 665-689. https://doi.org/10.1177/0093650212471558.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Tokunaga, RS (2018a). Fa'afeso'ota'i le taumafaina o ponokalafi i le lagolago mo le avanoa o tupulaga talavou i le fa'atonuina o fanau: Fa'aputuga taunu'uga mai le tele o su'esu'ega a le atunu'u fa'asolosolo ma umi. Tusi Faavaomalo o le Soifua Maloloina Faalefeusuaiga, 30, 111-123. https://doi.org/10.1080/19317611.2018.1451422.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, & Tokunaga, RS (2018b). Fa'aaogāina o ponokalafi, fa'atauva'a fa'afeusuaiga, ma le lagolago mo le fa'apa'u pepe i le Iunaite Setete: Fa'atasiga fa'ai'uga mai su'esu'ega a le atunu'u e lua. Media Psychology, 21, 75-92. https://doi.org/10.1080/15213269.2016.1267646.

mea  Scholar Google

  1. Wright, PJ, Tokunaga, RS, & Bae, S. (2014). E sili atu nai lo se fa'alavelave? O le taumafaina o ponokalafi ma uiga feusuai i fafo atu o le faaipoipoga i tagata matutua Amerika ua faaipoipo. Psychology of Popular Media Culture, 3, 97-109. https://doi.org/10.1037/ppm0000024.

mea  Scholar Google