Faʻafitauli faʻafitauli tau feusuaʻiga i le autalavou matutua: Faʻatasi i vailaʻau, amio, ma neurocognitive eseese (2016)

. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2017 Feb 28.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC5330407

EMSID: EMS71673

lē faʻatino

faamoemoega

O se numera iloga o talavou matutua o lo'o tauivi e pulea amioga fa'atopetope, e mafua ai le faʻaleagaina ma le faʻalavelave. O suʻesuʻega o faʻafitauli faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga (PSB) ua maitauina le eseesega o falemaʻi e faʻatatau i isi tagata, ae o suʻesuʻega o le neurocognitive e eseese. O lenei suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le faʻataʻitaʻiga o le falemaʻi ma le neurocognitive profile o tagata mamaʻi ma le PSB e fesoʻotaʻi ma tagata auai faʻaalia faailoga PSB.

Metotia

492 tagata auai (18-29) na faʻafaigaluegaina mo se suʻesuʻega i luga o le impulsivity i talavou matutua. O tagata auai na faʻamaeʻaina suʻesuʻega, lipoti a le tagata lava ia, ma le neurocognitive fua na suʻesuʻeina ai le tele o vaega o le mafaufau. O le PSB na fa'amatalaina o le fa'amaoniaina o mafaufauga, fa'anaunauga, po'o amioga fa'afeusuaiga e lagona le le pulea pe fa'atupu ai le fa'alavelave.

i'uga

54 (11%) na auai na lipotia le PSB o iai nei. O lenei vaega e matutua, lipotia muamua feusuaiga ma le inu ava malosi, ma maualalo le tulaga o le olaga ma le taua o le tagata lava ia. Sa sili atu le fa'alavelave i le vaega PSB, aemaise lava mo le atuatuvale ma le fa'alagolago i le ava. O le vaega PSB na faʻaalia foi le eseesega i le impulsivity, faia o filifiliga, faʻaogaina o galuega faʻapitoa, fofo faʻafitauli, ma le faʻaleagaina o lagona.

iʻuga

O fa'ai'uga e ta'u mai ai o le PSB e feso'ota'i ma le fa'aletonu o le mafaufau, sili atu le fa'alavelave, ma le eseesega o le neurocognitive. O nei mafutaga e fa'ailoa mai ai se a'afiaga e sili atu ona iloga nai lo amioga fa'afeusuaiga masani. E le gata i lea, o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai le tele o faaletonu o le neurocognitive i le PSB vaega lea na maua ai le tele o lagolago fefiloi muamua.

uputatala: comorbidity, neurocognition, cognition

1. Faatomuaga

O amioga fa'afeusuaiga, e aofia ai le faia o tulaga lamatia tau feusuaiga ma le fa'ata'ita'iga, e taatele i talavou matutua (; ; ). O nisi tagata, peita'i, e iai fa'afitauli i le puleaina o a latou tu'inanau ma/po'o amioga. O talavou matutua e masani ona fesoʻotaʻi ma le tele o amioga faʻamalosi i le lautele, e aofia ai le faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina (; ; ; ). I nisi tulaga, o feusuaiga ma isi amioga lamatia e amata ona atagia mai ai se mamanu o le le mautonu e mafua ai le afaina tele ma le atuatuvale. E ui lava o amioga fa'afeusuaiga atonu e taatele i talavou matutua, e le o manino pe toafia talavou matutua e feagai ma fa'afitauli i feusuaiga. O amioga fa'afeusuaiga fa'aletonu e le'i a'oa'oina i le soifuaga atoa, aemaise lava i talavou matutua.

I le suʻesuʻega nei, na matou iloiloina se faʻataʻitaʻiga tele o le le togafitia o le sailia o talavou matutua e uiga i amioga faʻafeusuaiga. E ui lava o suʻesuʻega talu ai o loʻo fautua mai ai e mafai ona fesoʻotaʻi amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi ma isi amioga fai ma vaisu, e leai se suʻesuʻega na suʻesuʻeina faʻasolosolo le sootaga o faʻafitauli faʻafeusuaiga i le tele o amioga ma le mafaufau. (; ; ). Mo faʻamoemoega o lenei suʻesuʻega, na matou filifili e suʻesuʻe amioga faʻafeusuaiga e atagia mai ai se tulaga le lelei poʻo faʻafitauli (faʻaalia i le tuʻufaʻatasia o mafaufauga faʻafeusuaiga faifaipea, faʻamalosi, poʻo amioga e foliga mai e le pulea pe mafua ai le faʻalavelave tele) e aunoa ma le soona fa'asalaina o le amio e pei o se fa'aletonu o le mafaufau (pei o le tulaga i le hypersexuality po'o le fa'amalosia o feusuaiga). O se faiga fa'apena na fa'aaogaina i isi amioga fa'afitauli, e pei o le inu malosi ma le maualuga o le lamatiaga o taaloga faitupe, ina ia mafai ai ona iloilo le a'afiaga o nei amioga i luga o le falema'i ma le gaioiga (; ). Matou te manatu o le PSB o le a lipotia soo, o le a fesoʻotaʻi ma le tele o amioga faʻafefe, ma o le a fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le mafaufau e faʻatatau i talavou matutua e leai se talaʻaga o le PSB. O le su'esu'eina o se tulaga fa'afitauli o amioga fa'afeusuaiga, e le o'o atu i fa'ailoga fa'ata'ita'iga mo se ma'i fa'afeusuaiga, e ono iai ni a'afiaga taua o le soifua maloloina lautele, aemaise lava mo fa'alavelave vave ma a'oa'oga.

Tuuina atu le le atoatoa o faʻamatalaga i faʻafitauli faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i tupulaga talavou, aemaise lava i faʻataʻitaʻiga faʻalapotopotoga, o faʻamoemoega o lenei suʻesuʻega o le: 1) suʻesuʻeina le faʻateleina ma sociodemographic correlates o faʻafitauli faʻafeusuaiga i talavou matutua; 2) su'esu'e feso'ota'iga o le soifua maloloina o le mafaufau i talavou matutua o lo'o lipotia fa'afitauli fa'afeusuaiga; ma le 3) su'esu'e le neurocognitive underpinnings i talavou matutua ma mafaufauga / amio fa'afeusuaiga e fa'aalia ai lenei fa'afitauli.

2. Metotia

O se faʻataʻitaʻiga o le 491 tagata auai na faʻafaigaluegaina mai le alalafaga lata ane e lata ane i iunivesite tetele e lua i Midwestern mo se suʻesuʻega i amioga faʻamalosi i talavou matutua. Na suʻesuʻeina le PSB e faʻaaoga ai le Minnesota Impulsive Disorders Interview (MIDI) () ma sa faauigaina o se tali o le "Ioe" i soʻo se 4 fesili faʻapitoa faʻamaonia mai le faʻamalosia o amioga faʻafeusuaiga, lisi i lalo:

  1. Pe e te manatu ea po o isi e te iloa e iai sou faafitauli i le soona popolevale i nisi o vaega o au feusuaʻiga po o le soona fai feusuaʻiga?
  2. E iai ni ou mafaufauga fa'afeusuaiga faifaipea e te lagona e le mafai ona e pulea pe fa'atupu ai lou fa'alavelave?
  3. E iai ni au tu'inanau fa'afeusuaiga faifaipea e te lagona e le mafai ona e pulea pe fa'atupu ai lou mafatia?
  4. E te auai i amioga tau feusuaiga fai soo lea e te lagona e le mafai ona pulea pe mafua ai pe mafatia?

O tagata uma na auai na faʻamaeʻaina faʻatalanoaga faʻataʻitaʻiga masani, faʻamatalaga autu o tagata, lipoti a le tagata lava ia impulsivity inventories, ma se masini komepiuta faʻapitoa. Na suʻesuʻeina le faʻafitauli o le mafaufau e faʻaaoga ai le Mini International Neuropsychiatric Inventory (MINI) () e fa'atonu a'oa'oina. O suʻesuʻega uma na faʻatinoina e tusa ai ma le Tautinoga a Helsinki. Na fa'amaonia e le Komiti Fa'atonu a le Iunivesite o Minnesota ma le Iunivesite o Chicago ia taualumaga ma pepa fa'atagaga o lo'o fa'atasi ai. O tagata auai uma na tu'uina atu le fa'atagaga tusitusia a'o le'i auai i le su'esu'ega.

2.1. Fuafuaga fa'afoma'i

Fa'atalanoaga o Fa'alavelave Fa'alavelave a Minnesota (MIDI) (): O le MIDI o se suʻesuʻega a le tagata lava ia e siaki ai le tele o faʻalavelave faʻalavelave e aofia ai mea nei: CSB, kleptomania, faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻalavelave faitupe, faʻatau faʻatau, faʻamaʻi o le paʻu o le paʻu, trichotillomania, pyromania, ma le faʻaleagaina o le 'ai. Afai e maua, e fa'aogaina e le MIDI ta'iala ua fa'atulaga e le DSM-5 e fa'ailoa ai fa'aletonu ta'ito'atasi, e aofia ai le pikiina o le pa'u, trichotillomania, fa'aletonu i taaloga faitupe, ma le fa'aletonu o le 'ai. O le MIDI na faʻaaogaina muamua e iloilo ai le faʻateleina o faʻalavelave faʻalavelave i le tele o faʻataʻitaʻiga ma le faʻamaoni lelei ().

2.2. Fuafuaga lipoti a le tagata lava ia

Barratt Impulsiveness Scale, Version 11 (BIS) (; ): O le BIS o se lipoti a le tagata lava ia o le impulsivity i luga o le mafaufau, afi, ma le le fuafuaina. O le fua e aofia ai fesili e 30, ma fa'amauina ta'itasi i le fua o le 1 (“Seasea/leai lava”) i le 4 (“Toeitiiti lava/Pea”). Fa'ailoga lona lua o lo'o lipotia mo le tele o le gauai, afi, ma le le fuafuaina o le impulsivity.

Fua Fa'atauaina o le Tagata Lava a Rosenberg (RSE) (): O le RSE ose su'esu'ega lipoti a le tagata lava ia e 10 lea e su'esu'eina ai le maualuga o le manatu o le tagata lava ia. O mea e iloiloina e aofia ai lagona o le faamalieina ia te oe lava, taua, ma uiga ia te ia lava i isi. O tali e amata mai i le “Toe Le Ioe” i le “Ioe Malosi”, ma maua ai se togi tu'ufa'atasi.

Faigata i le Fua Faatonutonu o Lagona (DERS) (): O le DERS o se lipoti a le tagata lava ia o le faʻaleagaina o lagona. O le fua e aofia ai fesili e 36 ma tali e amata mai le 1 (“Toe Leai”) i le 5 (“Toeitiiti lava”). O le itu taua o le fua mo lenei au'ili'iliga o le togi tu'ufa'atasi o le fua.

Quality of Life Inventory (QOLI) (): O le QOLI o se 32 fesili e lipoti a le tagata lava ia fua o le lelei o le olaga. E talosagaina tagata auai e tu'uina mai ni tali i le taua o se vaega o lo'o i luga o le fua mai le 0-2, ona maua ai lea o se tali o le fa'amalieina o latou i lena vaega i le fua o le -3-3. Ona fa'atele lea o nei tau e maua ai se sikoa fa'amau mo lea tulaga. Ona aoteleina lea o mea e maua ai se togi mata'utia. Ona liua lea o togi i t-scores mo le suʻesuʻega mulimuli e faʻaaoga ai metotia na lipotia e Frisch ma paʻaga ().

2.3. Fuafuaga o le mafaufau

O suiga ole Neurocognitive na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai le Cambridge Neuropsychological Test Automated Battery (CANTAB) system. O su'esu'ega nei sa aofia i lenei su'esu'ega:

Su'i Seti i totonu/Alu-fua (IDED): O le IDED e suʻesuʻeina le fetuutuunai o le mafaufau, lea e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi. I le taimi o le galuega, e tuʻuina atu i sui auai pusa e fa, lua o loʻo i ai foliga piniki. Ua taʻu atu i tagata auai e tasi le foliga ua filifilia o le "saʻo", ma o le mea o totoe e "le saʻo". Ona faailoa atu lea ia i latou o la latou sini o le filifilia lea o foliga sa'o i le tele o taimi e mafai ai. A mae'a se numera seti o filifiliga sa'o, o le tali sa'o (e pei o le tulafono e pulea ai le fa'aosofia e sa'o) e suia e le komepiuta, e mana'omia ai le tagata e a'oa'o mai fa'amatalaga ma iloa le tulafono fou. O le fua fa'atatau mo lenei au'ili'iliga o le aofa'i o mea sese na faia i le taimi o le galuega, fa'afetaui mo le tulaga faigata na mafai ona ausia e le mataupu.

Taofi Galuega Fa'ailoga (SST): E suʻesuʻe e le SST vaega o le faʻasaina o le afi, lea e atagia mai ai le faʻalavelave afi. I le taimi o le galuega, e faʻaalia e le komepiuta faʻasologa o aū e faʻasaga i le agavale poʻo le taumatau. Ua talosagaina le mataupu e oomi se tasi o faamau e lua e fetaui ma aū agavale ma taumatau o loʻo faʻaalia i luga o le lau. A maeʻa se vaega o toleniga, e faʻalogoina "beeps" e faʻafeiloaʻi pe a uma ni aū, ma faʻatonu tagata auai e aua le oomiina se ki mo aū pe a uma ona i ai le "beep" seia oʻo ina faʻaalia le isi aū. O le umi o le taimi i le va o le aū ma le leo e fesuisuiai i le faagasologa o le faamasinoga, e faalagolago i le manuia o le tagata auai i le taofia o le tali muamua a le afi. O le fua fa'atatau mo le galuega o le Taofi-Signal Reaction Time (SSRT); o lenei fesuiaiga o se faʻatusatusaga o le taimi e faʻaalu e le faiʻai o le tagata e taofi ai se tali e masani ona fai. O SSRT uumi e tutusa ma le leaga o le faʻalavelave tali.

Cambridge Gambling Task (CGT): E su'esu'e e le CGT le faia o tulaga lamatia ma le faia o filifiliga i le tulaga o se galuega faitupe. I le taimi o le galuega, o loʻo faʻaalia i tagata auai se faasologa o pusa e sefulu, e eseese vaega o latou lanu a le mumu pe lanumoana. O se sikuea samasama la'ititi o lo'o natia i lalo o se tasi o pusa o lo'o fa'aalia, ma o lo'o fa'atonuina tagata auai e tutusa le avanoa e i ai i lalo o so'o se atigipusa i luga o le lau. Ona talosagaina lea o tagata e filifili le seti mumu o atigipusa po o le seti lanumoana o pusa, e fetaui ma le pusa lanu latou te talitonu o le sikuea samasama i lalo. A uma ona filifili, e filifili e le tagata auai se togi atoa e peti ai mai le latou “point bank”, e fetaui ma la latou peti lea na latou iloa sa'o po o le a le lanu o le sikuea samasama o le a aliali mai i lalo. O togi e filifilia mai se isi atigipusa i luga o le lau e faʻaalia ai le faʻasolosolo faʻatuputeleina o faʻailoga (sui i le faʻaitiitia o le afa-ala ile galuega) mai le 5% i le 95% o le aofaʻi o togi avanoa. Afai e saʻo, e faaluaina manatu mo le faʻaaogaina i suʻega i le lumanaʻi; afai e le sa'o, e leiloa e le tagata auai ia 'ai na fai. Fuafuaga fa'atatau mo le fua fa'atatau o peti fa'atatau, tulaga lelei o le faia o fa'ai'uga, ma fetuunaiga o tulaga lamatia. Ole aofa'iga ole bet e fa'aalia ai le fa'asoa o togi avanoa e masani ona filifilia e le tagata auai i le faagasologa o le galuega. O le lelei o le faia o faaiuga e atagia ai le tele o taimi na filifilia ai e le tagata auai le pusa lanu ma le numera sili o loʻo i luga o le lau, e fetaui ma le tele o le avanoa e aofia ai le sikuea samasama. Fetuuna'iga fa'aletonu e fa'ailoa mai ai ma le mana'o o tagata ta'ito'atasi e fesuia'i fa'asologa o peti e fa'atatau i le sa'o o la latou filifiliga (fa'ata'ita'iga, fa'aitiitia peti mo 1:1 fa'alavelave, ma sili atu mo le 4:1 fa'alavelave).

Manatu Galuega Fa'apitonu'u (SWM): E su'esu'e e le SWM mafaufauga fa'aleaganu'u galue e feso'ota'i ma le fa'atumauina ma le fa'aogaina o fa'amatalaga fa'afanua. O le galuega e aofia ai se faasologa o paso o loʻo iai ni sikuea se tele. O lo'o fa'atonuina tagata o lo'o auai e natia ni sikuea lanumoana laiti i lalo o sikuea fa'aali ta'itasi, ma e mana'omia ona latou su'e ia lava e fa'atumu ai se pa o lo'o fa'aalia i le pito o le lau. Ona faailoa atu lea ia i latou e faapea a uma ona maua se pusa lanumoana i lalo o se pusa lapoa e tasi, e le mafai ona maua se isi i lena nofoaga mo le vaega o totoe o lena paso faapitoa. O fua fa'atatau mo lenei galuega o le aofa'i o mea sese na faia i le taimi o le galuega, lea e filifilia ai e le tagata auai se sikuea tele e leai se sikuea lanumoana i lalo, ma le lelei o le ta'iala e fa'aaoga pe a fo'ia paso (maualalo sikoa ta'iala e tutusa ma sili atu fuafuaga. faʻaaogaina).

One Touch Stocking of Cambridge (OTS): E su'esu'e e le OTS tomai fa'atonu fa'atonu, ma mulimulita'i i se faiga fa'apena i le galuega masani o le Olo o Lonetona. I le taimi o le faʻataʻitaʻiga, e talosagaina tagata auai e vaʻavaʻai i polo feʻaveaʻi i le va o seti o paipa o loʻo faʻaalia i luga o le lau e fetaui ma se faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia i le pito i luga o le lau. I le fofoina o le paso i le mafaufau, ona talosagaina lea e paʻi i le numera maualalo o gaioiga latou te talitonu o le paso o le a ave mai se lisi o numera mai le 1-9 o loʻo faʻaalia i le pito i lalo o le lau. Ole fua fa'atatau mo au'ili'iliga ole numera o paso na fo'ia ile filifiliga muamua ile taimi ole galuega.

2.4. Suʻega faʻamaumauga

O uiga o tagata, falema'i, ma le mafaufau o mata'upu PSB na fa'atusalia i fa'atonuga e fa'aaoga ai su'ega-t tuto'atasi mo suiga faifaipea (su'ega t-a'oga, po'o su'ega a Uelese mo fua e le tutusa le eseesega i le va o vaega), ma chi-square (po'o Fisher's. su'ega sa'o mo la'ititi sela laiti) mo fa'avasegaga fa'avasega. O fa'atauga uma na lipotia e lua si'usi'u, e le'i fa'asa'oina. O le taua na fa'amatalaina o le p≤.05. E leai se fa'asa'oga na faia mo le fa'ateleina ona o le natura su'esu'e o le su'esu'ega. O faasa'oga a Bonferroni semanu e sili atu le le mautonu mo lenei su'esu'ega su'esu'e (silasila i le 26). Faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga tele na maua mo lenei suʻesuʻega, o le suʻesuʻega na i ai ~ 80% mana e iloa ai se eseesega taua tele i le va o vaega i luga o se fesuiaiga ua tuʻuina atu, faʻapea o le tele o le aʻafiaga 0.4, ma le alpha = 0.05 (e aunoa ma le faasaʻoga a Bonferroni). Ana fa'aogaina le fa'asa'oga a Bonferroni, o le su'esu'ega semanu e i ai le malosi <40% e iloa ai se fa'avasegaga fa'apena i luga o se fua fa'atatau, e i'u ai i se tulaga le taliaina maualuga o le sese ituaiga II.

Sa fuafuaina foi le tele o aafiaga. O le tele o aafiaga mo le tutusa o seti o eseesega i le va o vaega o loʻo lipotia i tulaga o le Cohen effect size index ("d") poʻo faʻavae i suʻega o le tutusa o le 2 pe sili atu tufatufa i luga o se seti o 2 o isi vaega (Χ2 suʻega) (“w”). O le d o le .2 e manatu o se la'ititi o le aafiaga, .5 e feololo, ma le .8 e tele; aw o le .1 e manatu la'ititi, .3 e feololo, ma le .5 e telē ().

3. Iʻuga

E 54 (11%) na auai na lipotia le PSB o iai nei. O le auʻiliʻiliga na faʻaalia ai o le PSB vaega na matua matua (p = .005), na lipotia mai se matua muamua o le faʻafeusuaiga muamua (p = .031) ma le faʻaaogaina o le ava malosi (p<.001), ma sa i ai le maualuga o le tino (p<.001). p=.XNUMX).

Mo fua faatatau o lipoti a le tagata lava ia, na lipotia mai e le vaega PSB le maualuga maualuga o togi i vaega laiti uma e tolu o le BIS (mata'ituina: p=.008; afi: p=.002; le fuafuaina: p=.002), maualalo le aotelega o le tagata lava ia. -faʻatauaina (p<.001), sili atu le faʻaleagaina o lagona (p = 0.002), ma le maualalo o le olaga (p<.001). Sa lelei le fa'aogaina i totonu mo fua (Cronbach's alpha 0.79 pe maualuga).

I tulaga o suʻesuʻega faʻapitoa, o le PSB vaega faʻasaga i faʻatonuga na faʻaalia ai le sili atu le leaga o le mafaufau o galuega faʻapitoa (p = .005), fuafuaga faʻapitoa mo le mafaufau (p = .028), faʻalavelave afi (p = .048), ma fuafuaga faʻapitoa (p=). .028). O le vaega PSB foi peti se vaega matua sili atu o latou togi atoa i le taimi o le CGT versus pule (p=.008).

Cronbach's alphas mo fua autu na faʻaaogaina i le suʻesuʻega e faʻapea: Barratt alpha=0.80, DERS = 0.79,

O fua o faʻamaʻi faʻamaʻi e matua ese foi le eseesega i le va o vaega e lua. O le vaega o le PSB na lipotia mai le maualuga o le maualuga o le tele o faʻafitauli o le mafaufau, e aofia ai maʻi faʻafitauli tele (p<.001), suicidality (p=.038), agoraphobia (p=.010), le faʻaaogaina o le ava malosi (p<.001), ma fa'aletonu uiga fa'aleaganu'u (p=.001). Na lipotia mai foi e le vaega a le PSB le tele o fua faatatau o le faaletonu o taaloga faitupe (p=.018), ma le le atoatoa o le 'ai (p=.034), lea e ta'ua o le le atoatoa o le pulea.

4. Talanoaga

I le au'ili'iliga nei, e 54 tagata auai (11%) na lipotia le PSB o iai nei. O lenei fa'alavelave, e pei ona fa'amoemoeina, e maualuga atu nai lo fua fa'atatau o lo'o lipotia mo amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi i talavou matutua (; ). O lenei au'ili'iliga na fa'ailoa mai ai fo'i o le PSB e feso'ota'i ma le sili atu ona leaga o le olaga, fa'aitiitia le taua o le tagata lava ia, ma le maualuga o fua faatatau o fa'ama'i fa'atasi i le tele o fa'afitauli. E le gata i lea, o le PSB vaega na faʻaalia ni faaletonu i le tele o vaega o le neurocognitive, e aofia ai le faʻasaina o le afi, faʻaogaina o galuega faʻapitoa, ma se vaega o le faia o filifiliga.

O se tasi o taunuuga iloga mai lenei suʻesuʻega o le PSB o loʻo faʻaalia ai fesoʻotaʻiga taua ma le tele o faʻamaʻi faʻaleagaina, e aofia ai le maualalo o le tagata lava ia, faʻaitiitia le lelei o le olaga, maualuga le BMI, ma le maualuga o faʻalavelave faʻalavelave mo le tele o faʻafitauli. O se fa'amatalaga e ono mafai ona fa'atatau i lea asosi, o le PSB o le fa'afitauli autu lea e fa'asolo mai ai isi fa'afitauli. O suʻesuʻega muamua i luga o le faitau aofaʻi tutusa ua maitauina o foliga e pei o le maasiasi e taatele i tagata gasegase o loʻo tauivi ma amioga faʻafeusuaiga (; ). O nei suʻesuʻega o loʻo ogatasi ma faʻamaumauga o loʻo i ai nei, aua e foliga mai o tagata taʻitoʻatasi e lagona le faʻaesea ma le faʻaleagaina atonu e sili atu ona faʻamaonia le maualalo o le taua o le tagata lava ia ma le lelei o le olaga, ona o nei foliga e ono fesoʻotaʻi ma fegalegaleaiga faʻatasi. O le mea lea, e ono tula'i mai ai le PSB i le tele o fa'afitauli lona lua, e afua mai i le fa'alagolago i le ava malosi ma le atuatuvale e o'o atu i le fa'aletonu o le olaga ma le fa'atauaina o le tagata lava ia.. O lea fa'ailoga e fa'ailoa mai ai e ono mafai ona fa'aleleia fa'ailoga lona lua e pei o le fa'avaivai ma le fa'aaogaina o le 'ava malosi e ala i le fo'ia sa'o o fa'afitauli ile PSB ile taimi ole togafitiga.

I le isi itu, e mafai fo'i ona fa'atusaina le PSB o se faiga e fa'afetauia ai le tali atu i le anoano o isi fa'afitauli o lo'o fa'ailoa mai i lenei su'esu'ega, e pei o le fa'aaogaina o le ava po'o le atuatuvale. Mai lenei va'aiga, nai lo le fa'ailogaina o le PSB o se fa'ama'i autu e fa'atupu ai fa'afitauli fa'aopoopo, e ono va'aia o se auala e fa'afetaia'ia ai lagona le lelei faifai pea ma lagona, e pei o lagona e ono fa'atasi ma le fa'anoanoa. O lenei faʻataʻitaʻiga e fetaui ma le tele o vaega o suʻesuʻega o loʻo i ai nei, aemaise lava le maualuga maualuga o le faʻaleagaina o lagona faʻaalia i le vaega PSB. O se tasi o tulaga atonu o tagata e le lelei le puleaina o lagona e sili atu ona oo i taimi o le atuatuvale, lea latou te tauivi ai e pulea faafitauli ma o latou lagona. O le tali atu i lea fa'afitauli, e ono latou tulituliloa nisi auala e fa'amalosia ai o latou lagona, e mafai ona fa'aalia le PSB po'o isi amioga, e pei o le ava malosi, o se isi mea masani i totonu o le vaega PSB. E o gatasi lea ma suʻesuʻega talu ai e uiga i amioga faʻafeusuaiga le lelei, lea na faʻaalia ai le sili atu o le tuʻinanau o feusuaiga i setete o le atuatuvale poʻo le popole, ma le tele o loʻo faʻaalia ai se tali sili atu ona tulaga ese i latou o loʻo faia ni faiga faʻafeusuaiga sili atu. (; ; ). Mai lenei vaaiga, nai lo le faailoaina o soʻo se faʻafitauli faʻapitoa faʻapitoa e avea o se nofoaga autu mo togafitiga, atonu e sili ona lelei le fesoasoani i tagata mamaʻi e pulea faʻafitauli i faʻafitauli faʻalagona, lelei le tuʻuina atu o faiga faʻafetaui e le faʻalagolago i gaioiga ma amioga na faʻafitauli i le taimi ua tuanaʻi. , pei ole PSB.

E ui o nei avanoa uma e lua e ofoina atu ai faʻamatalaga talafeagai mo suʻesuʻega o loʻo i ai nei e faʻaaoga ai faʻamatalaga manino o mafuaʻaga, e mafai foi ona faʻaalia foliga faʻapitoa i le vaega PSB o le mea moni lava e mafua mai i se fesuiaiga maualuga e mafua ai le PSB ma isi faʻataʻitaʻiga. . O se tasi o mea e mafai ona faʻatumuina ai lenei matafaioi e mafai ona avea ma faaletonu o le neurocognitive o loʻo faʻaalia i le vaega PSB, aemaise lava i latou e fesoʻotaʻi ma le mafaufau galue, faʻamalosi / faʻamalosi, ma le faia o filifiliga. Mai lenei faʻamatalaga, e mafai ona suʻeina faʻafitauli o loʻo faʻaalia i le PSB ma faʻaopoopoga faʻapitoa faʻapitoa, e pei o le faʻaleagaina o lagona, i le faʻaletonu o le mafaufau.. O faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le impulsivity atonu e sili ona iloga, ona o le BIS ma le SSRT na faʻaalia ai o le vaega PSB na sili atu le faʻamalosi nai lo isi tagata auai. O lenei faʻamatalaga e fetaui lelei ma isi suʻesuʻega mai le auʻiliʻiliga, e pei o le matua muamua o le faʻafeusuaiga muamua ma le faʻaaogaina o le ava malosi, o loʻo fautua mai ai o faʻafitauli i le impulsivity e mafai ona iloa mai le amataga o tausaga nai lo le amataga o le PSB ma isi faʻafitauli.

E ala i le vavaeeseina o le neurocognition e avea ma uiga tutotonu e iloa ai tagata auai i le PSB, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei e ono fautua mai ai o faʻaaliga o nei faʻafitauli o le neurocognitive e mafua ai faʻafitauli i tulafono faatonutonu faʻalagona na lipotia muamua, aʻo tauivi tagata taʻitoʻatasi ma PSB ma faiga e manaʻomia e atiaʻe ai le faʻamaopoopo lelei ma faiga fa'afetaui lelei. gata i lea, o nei faʻafitauli faʻatasi ma le le mautonu e mafai ona faʻaleagaina ai le mafai ona faʻatalanoaina le manaʻo o le afi e auai i amioga faʻafeusuaiga, e ogatasi ma le le atoatoa o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo vaaia i le SSRT.. Afai o fa'afitauli fa'alemafaufau o lo'o fa'ailoaina i lenei su'esu'ega o le mea moni ia o le PSB, e ono iai ni a'afiaga fa'apitoa. Nai lo le galue e togafitia faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma PSB poʻo faʻafitauli faʻapitoa, atonu e sili atu le aoga e foia ai faʻafitauli autu ile neurocognition. Ina ia faʻafetaui togafitiga faʻapitoa i manaʻoga o tagata mamaʻi ma le PSB, e mafai e fomaʻi ona atiaʻe ni togafitiga e faʻamamafa ai taʻiala e faʻatalanoa ai le impulsivity, ma atiaʻe atili faiga faʻafefeteina e pulea ai lagona faʻaleagaina.

Ae ui i lea, sa i ai le tele o tapulaʻa i le suʻesuʻega nei. O le tasi mataupu o le fa'ata'ita'iga na'o talavou matutua na aofia ai. O le mea lea, e ono mafai e lenei suʻesuʻega e leʻi puʻeina faʻafitauli o le mafaufau ma faʻalapotopotoga faʻapitoa e naʻo le faʻaalia pe a maeʻa le umi o maʻi. E le gata i lea, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e leʻi aofia ai se fua faʻatatau o le mamafa (matou te iloa e leai se faʻalavelave mamafa mo lenei tulaga faʻaleagaina o amioga faʻafeusuaiga) (), o lea na le mafai ai ona iloilo le matafaioi o le neurocognition i le mamafa o le PSB. Ona o lenei tapulaʻa, e le mafai e le auʻiliʻiliga ona iloa pe o nei mea na faʻaalia ai ni fesoʻotaʻiga taua ma soʻo se vaega faʻapitoa o le PSB poʻo le mamafa atoa o faʻamaoniga PSB. Matou te leʻi faʻasaʻo mo le tele o faʻatusatusaga ona o le tele o faʻataʻitaʻiga e le lava e mafai ai lenei mea e aunoa ma le le taliaina o le leiloa o le malosi faʻafuainumera. O le mea lea, o le a taua tele mo suʻesuʻega i le lumanaʻi le taumafai e toe faia nei suʻesuʻega i se faʻataʻitaʻiga tele. Ole tele ole sela mo nisi o fa'amaumauga fa'avasega e la'ititi ma e mana'omia le fa'aeteete ile fa'aliliuga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi o faʻafitauli o le pulea o lagona e le masani ai i vaega uma e lua, ma o le mea lea e gata ai le malosi faʻafuainumera e iloa ai eseesega o vaega.

E ui ina le mafai e le au'ili'iliga o lo'o i ai nei ona fo'ia le itu o le mafua'aga o nei mea, o lo'o fa'ailoa mai ai fa'afitauli iloga o lo'o a'afia ai tagata ma'i ile PSB. TO nei su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai o tagata ta'ito'atasi e iai le PSB o lo'o tauivi ma le tele o fa'afitauli, e aofia ai le maualuga o fa'ama'i fa'atasi, sili atu le fa'aletonu o lagona, ma le filifilia o le neurocognitive deficits. E ui e mafai e le toʻatele o tagata ona faʻafeiloaʻi amioga faʻafeusuaiga i se soifua maloloina, lelei, o nei faʻafitauli o loʻo fautua mai ai mo i latou o loʻo tauivi e pulea nei amioga, o faʻafitauli faʻapitoa e mafai ona i ai se aafiaga iloga i le lelei o le olaga i le tele o isi itu o le soifua manuia. O le mea lea, o le PSB e foliga mai o se iloiloga taua mo fomaʻi o loʻo galulue ma le faitau aofaʻi o talavou matutua, faʻamamafa atili le taua o le suʻesuʻeina o faʻafitauli i amioga faʻafeusuaiga i le tele o vaitausaga ma itupa. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e iloilo ai le taua o le neurocognition i togafitiga atonu e sili ona aoga, aua e ono mafai e fomaʻi ona faʻatinoina ni suʻesuʻega sili atu ma togafitiga faʻavae e faʻavae i luga o faʻamatalaga uiga ese o le neurocognitive o loʻo faʻaalia i maʻi ma PSB.. E ui ina faʻatapulaʻaina faʻamaumauga i luga o le PSB, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai le taua o le faʻalauteleina ma le faʻamalamalamaina o lo tatou malamalama i le neurocognition ma le faʻataʻitaʻiga ile falemaʻi i tagata taʻitoʻatasi o loʻo tauivi ma le PSB.

Laulau 1    

Eseesega o Tagata ma Falema'i i le va o Talavou Matutua e iai ma e leai ni fa'afitauli fa'afeusuaiga.
Laulau 2    

Feeseesea'iga fa'atasi i le va o Talavou Matutua e iai ma e leai se fa'afitauli fa'afeusuaiga

Faʻafetai

O lenei su'esu'ega sa lagolagoina e se fesoasoani mai le National Center for Responsible Gaming (Centers of Excellence in Gambling Research Grant).

Faamatalaga Faʻamatalaga

Feeseeseaiga o tului

Ua maua e Dr. Grant fesoasoani tau suʻesuʻega mai le National Center for Responsible Gaming, le American Foundation for Suicide Prevention, Brainsway, and Forest, Takeda, ma Psyadon Pharmaceuticals. Na te maua taui ta'i tausaga mai le Springer Publishing mo le avea ma Fa'atonu Sili o le Journal of Gambling Studies ma ua maua fo'i taui mai le Oxford University Press, American Psychiatric Publishing, Inc., Norton Press, McGraw Hill, ma le Johns Hopkins University Press. O le auai o Dr Chamberlain i lenei suʻesuʻega sa faʻatupeina e se fesoasoani mai le Academy of Medical Sciences (UK). Dr Chamberlain faufautua mo Cambridge Cognition. Ua lipotia mai e Mr. Leppink ma Ms. Redden e leai ni sootaga tau tupe ma mea tau pisinisi.

mau faasino

1. Agrawal A, Bucholz KK, Lynskey MT. DSM-IV inu ava malosi ona o le fa'aogaina mata'utia: ose faiga fa'aleagaina? J Stud Alcohol Drugs. 2010;71:857–863. [PMC free article] [PubMed]
2. Bancroft J, Vukadinovic Z. Togafitiga o feusuaiga, feusuaiga i feusuaiga, feusuaiga le mama, pe o le a foi? Faʻataʻitaʻi i se faʻataʻitaʻiga masani. J Feusuaʻi Res. 2004; 41: 225-234. [PubMed]
3. Barratt ES. Fa'apopole ma le Impulsiveness e feso'ota'i ma le malosi ole Psychomotor. Percept Mot Tomai. 1959;9:191–198.
4. Black DW, Kehrberg LL, Flumerfelt DL, Schlosser SS. Uiga o Mataupu e 36 Lipoti Amioga Fa'afeusuaiga Fa'amalosi. Am J Psychiatry. 1997;154:243–249. [PubMed]
5. Carneiro E, Tavares H, Sanches M, Pinsky I, Caetano R, Zaleski M, Laranjeira R. Taaloga amata ma le alualu i luma i se faataitaiga o tagata taaalo lamatia mai le faitau aofaʻi lautele. Psychiatry Res. 2014;216:404–411. [PubMed]
6. Chen CM, Dufour MC, Yi HY. O le taumafaina o le ava malosi i talavou matutua e 18-24 tausaga i le Iunaite Setete: I'uga mai le su'esu'ega a le NESARC 2001-2002. Alcohol Res Health. 2005;28:269–280.
7. Cohen J. Su'esu'ega Malosiaga Fa'amaumauga mo le Saienisi Amio. lona lua ed. A'oa'oga Fa'asalalau; Niu Ioka: 1988.
8. Courtney KE, Polich J. Binge inu i talavou matutua: Faʻamaumauga, faʻamatalaga, ma faʻamoemoega. Psychol Bull. 2009;135:142–156. [PMC free article] [PubMed]
9. Derbyshire KL, Grant JE. Faiga fa'afeusuaiga fa'amalosi: o se toe iloiloga o tusitusiga. J Amio Vaisu. 2015;4:37–43. [PMC free article] [PubMed]
10. Dhuffar MK, Griffiths MD. Malamalama i le matafaioi o le maasiasi ma ona taunuuga i amioga faʻafeusuaiga fafine: o se suʻesuʻega pailate. J Amio Vaisu. 2014;3:231–237. [PMC free article] [PubMed]
11. Frisch MB, Cornell J, Villanueva M, Retzlaff PJ. Fa'amaoniaga fa'alesoifua maloloina o le tulaga lelei o le su'esu'ega o le olaga: O se fuataga o le fa'amalieina o le olaga mo le fa'aogaina i fuafuaga o togafitiga ma su'esu'ega o taunu'uga. Iloiloga Psychol. 1992;4:92–101.
12. Gratz KL, Roemer E. Multidimensional iloiloga o le faʻatonuina o lagona ma le dysregulation: Atinaʻe, faʻavae faʻavae, ma le faʻamaoniga muamua o faigata i le fua faʻatonutonu o lagona. J Iloiloga o Amioga a le Psychopathol. 2004;26:41–54.
13. Grov C, Golub SA, Mustanski B, Parsons JT. Fa'afeusuaiga fa'amalosi, a'afiaga o le setete, ma amioga lamatia fa'afeusuaiga i se su'esu'ega i aso ta'itasi o ali'i fa'afeusuaiga ma tama'ita'i lua. Amioga a Tagata ua fai ma vaisu o le mafaufau. 2010;24:487–497. [PubMed]
14. Kaestle CE, Halpern CT, Miller WC, Ford CA. Laititi Tausaga i le Uluai Feusuaiga ma Fa'ama'i Fa'afeusuaiga i Tupulaga Talavou ma Talavou Matutua. Am J Epidemiol. 2004;161:774–780. [PubMed]
15. Kann L, Kinchen S, Shanklin SL, Flint KH, Kawkins J, Harris WA, Lowry R, ​​Olsen EO, McManus T, Chyen D, Whittle L, et al. Mataituina o amioga lamatia a le autalavou—Amerika, 2013. Morb Mortal Wkly Rep Surveill Summ. 2014;63:1–168.
16. Kuzma JM, Black DW. Epidemiology, fa'ateleina, ma tala fa'anatura o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi. Psychiat Clin North Am. 2008;31:603–611. [PubMed]
17. Lykins AD, Janssen E, Graham CA. Le sootaga i le va o lagona le lelei ma feusuaiga i tamaitai kolisi heterosexual ma alii. J Sex Res. 2006;43:136–143. [PubMed]
18. Odlaug BL, Grant JE. Fa'alavelave fa'aoso i se fa'ata'ita'iga a le kolisi: I'uga mai le fa'atalanoaga a le Minnesota Impulse Disorders Interview (MIDI) Primary Care Companion i le J Clin Psychiatry. 2010;12:d1–e5. [PMC free article] [PubMed]
19. Patton JH, Stanford MS, Barratt ES. Fa'asologa o le fua o le Barratt impulsiveness. J Clin Psychol. 1995;51:768–774. [PubMed]
20. Reid RC, Temko J, Moghaddam JF, Fong TW. O le maasiasi, faʻamatalaga, ma le alofa o le tagata lava ia i tamaloloa na suʻesuʻeina mo le maʻi faʻafeusuaiga. J Fa'ata'ita'iga Foma'i. 2014;20:260–268. [PubMed]
21. Reid RC. E fa'afefea ona fa'amauina le mamafa mo le DSM-5 fa'atulagaina fa'avasegaina o le Hypersexual Disorder? J Amio Vaisu. 2015;4:221–225. [PMC free article] [PubMed]
22. Rosenberg M. Society ma le ata o le tagata lava ia. Princeton University Press; Princeton, NJ: 1965.
23. Santelli JS, Brener ND, Lowry R, ​​Bhatt A, Zabin LS. Pa'aga Fa'afeusuaiga Fa'atele i Autalavou US ma Talavou Matutua. Fuafuaga a le Aiga. 1998;30:271–275. [PubMed]
24. Sheehan DV, Lecrubier Y, Sheehan KH, Amorim P, Janavas J, Weiller E, Hergueta T, Baker R, Dunbar GC. Le Mini-International Neuropsychiatric Interview (MINI): o le atinaʻeina ma le faʻamaoniaina o se faʻatalanoaga faʻapitoa faʻapitoa mo le DSM-IV ma le ICD-10. J Clin Psychiatry. 1998;59:22–33. [PubMed]
25. Young SE, Corley RP, Stallings MC, Rhee SH, Crowley TJ, Hewitt JK. Fa'aogaina o mea, fa'aleagaina ma le fa'alagolago i le talavou: fa'ateleina, fa'ailoga fa'ailoga ma fa'atasi. Fualaau Ava Faalagolago. 2002;68:309–322. [PubMed]
26. Bender R, Lange S. Fetuuna'i mo le tele o su'ega-o afea ma e faapefea? J Clin Epidemiol. 2001 Ape;54(4):343–9. Toe iloilo. [PubMed]