Le faʻaleleia o aʻoaʻoga, faʻavasegaina, togafitiga, ma faiga faʻavae Fuafuaga e uiga i: Faʻaleagaina le amio le mama i le ICD-11 (Kraus et al., 2018)

Lautusi o Faʻasalaga Faʻasalalau

LINI IA PAPER

Gola Mateusz

1Laboratory Neuroscience Clinical, Institute of Psychology, Polish Academy of Sciences, Warsaw, Polani
2Centre o Swartz mo Neuroscience Faʻatautaia, Institute for Neural Computations, University of California San Diego, San Diego, CA, ISA
* Tusitala tutusa: Mateusz Gola, PhD; Fale o Swartz mo Neuroscience Faʻatautaia, Institute for Neural Computments, University of California San Diego, 9500 Gilman Drive, San Diego, CA 92093 0559, ISA; Telefoni: + 1 858 500 2554; Telefoni Ofisa: + 1 858 822 7543; I-meli: mgola@ucsd.aʻoga

Potenza Marc N.

3Matagaluega o le Fomaʻi ma le Neurobiology, Nofoaga Autu o Tamaiti ma CASAColumbia, Yale School of Medicine, New Haven, CT, ISA
4Connecticut Mental Health Center, New Haven, CT, ISA

lē faʻatino

Le tusi na tusia e Kraus et al. (2018) lolomiina talu ai nei i le World Psychiatry o loʻo tuʻuina mai ai ni suʻesuʻega faʻamaonia mo amioga mataga faʻafeusuaiga (CSBs). O lenei, matou te talanoaina le aʻafiaga o le aofia ai ole maʻi ole CSB i le ICD-11 mo vaega e fa: taumafaiga tau aʻoaʻoga e fesoʻotai ma le CSB (mo fomaʻi ma tagata gasegase), suesuega o faiga faavae ma lalo ifo, atinaʻeina o togafitiga faʻapitoa, ma tali fesili taua ma faʻasolosolo ai taumafaiga taua ma puipuiga lelei. O nei vaega e fa o loʻo i ai a latou lava luitau e tatau ona talanoaina, ma e faʻamatala puupuu ma talanoaina. Matou te faʻamoemoe o lenei faʻamatalaga o le a fesoasoani e faʻaauau se talatalanoaga ma maua ai se faʻavae mo le agai i luma i lenei vaega.

I se vaitau o le Initaneti le avanoa i luga o masini feaveaʻi, o amioga e faʻaaogaina e ponokalafi, suʻesuʻeina auaunaga tau feusuaʻiga totogi, ma feusuaʻiga faʻafeusuaiga (faʻapitoa i le faʻafeusuaʻiga) e foliga mai ua sili atu ona taatele. O aso taʻitasi e matauina ma suʻesuʻega faʻamaonia o loʻo faailoa mai mo nisi tagata, o nei ituaiga fou o amioga feusuaʻi ua avea ma faafitauli ma mafua ai le sailia o togafitiga (Gola, Lewczuk, & Skorko, 2016). Ona o ia tulaga, o faaupuga e pei o le "vaisu o feusuaiga" o loo i ai i le tele o faasalalauga ma talanoaga faalauaitele. Peitai, e ui lava i le taua tele o le va fealoai ma le fiafia i lenei tulaga matautia, o le malosi o amioga feusuai (CSBs) mo le tele o tausaga, e le taumate na tumau pea i autafa o suʻesuʻega faasaienisi faasaienisi ma le faavasegaina o le psychiatric (Kafka, 2014; Kraus, Voon, & Potenza, 2016; Potenza, Gola, Voon, Kor, & Kraus, 2017).

O le tele o suʻesuʻega faʻasaienisi ma suʻesuʻega e uiga i le CSBs, faʻafeusuaiga, ma le tagofiaina o feusuaiga na mafua ai le tele o manatu, ae pe a faʻatusatusa i isi amioga faʻapitoa ma mafaufauga, e itiiti lava ni faʻamatalaga e faʻataʻitaʻi ai (Gola & Potenza, 2018). I le tasi itu, le lava faʻamatalaga atonu na faʻalavelaveina le aofia ai o le CSB faʻamaʻi poʻo fesoʻotaʻiga fausiaina (ie, faʻafitauli tau feusuaʻigaKafka, 2010)] i le lomiga lima o Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga (DSM-5; American Psychiatric Association, 2013), e ui lava i iuga o le DSM-5 e aʻafia ai le faʻataʻitaʻiga o le faʻafitauli o feusuaiga faʻafeusuaiga (Reid et al., 2012). I le isi itu, o le toesea o se ofisa faʻamaonia faʻamaonia ma faʻamaufaʻailogaina atonu na mafua ai le suʻesuʻeina, aoina o faʻamaumauga, ma taumafaiga faʻaleaʻoaʻoga e faatatau i le CSBs. O le mea e lelei ai, o le taua o le alualu i luma o le malamalama i vaega taua o le CSBs ua tupu.

Kraus et al. (2018) faʻamatalaina taiala mo le le atoatoa o le CSB e pei ona fuafuaina mo le aofia ai i le ICD-11. I lo matou manatu, o le filifiliga a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi mo le fuafuaina o le le atoatoa o le CSB mo le aofia ai i le ICD-11 ole lumanaʻi o se vaega taua tele mai le manatu o tagata taitoatasi ole togafitiga ole CSBs; fomaʻi e tuʻuina atu togafitiga; tagata suʻesuʻe e naunau e suʻesuʻe lenei autu; ma le sosaiete e faʻatutuina fesili ma maua tali, lea e tatau ona faʻamalamalamaina ai taumafaiga faʻavae. Matou te fia tuʻufaʻatasiga faʻamatalaga i nei vaega e fa ma leo tele atu mataupu matou te talitonu e aoga tele i le lumanai.

Mo le tele o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma faʻataʻitaʻiga faifai pea o faigata poʻo le toilalo i le faʻatonutonuina o lagona mataga, faʻasolosolo masani poʻo faʻamalosiʻau e mafua ai amioga tau feusuaʻiga e fesoʻotaʻi ma faʻailoga tigaina poʻo faʻaletonu i le tagata lava ia, aiga, agafesoʻotaʻi, aʻoaʻoga, galuega, poʻo isi vaega taua o le faʻagaioiga, e e taua tele le mafai ona taʻu ma faʻailoa o latou faʻafitauli. E taua foʻi le tausiga o faʻataʻitaʻi (faʻataʻitaʻi, fomaʻi ma faufautua) e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona sailia le fesoasoani ona masani ma CSBs. I a matou aʻoga e aofia ai le 3,000 mataupu e suʻe togafitiga mo le CSB, matou te faʻalogo soo lava o tagata taitoatasi o loʻo mafatia i le CSB e feagai ma le tele o pa puipui i le taimi o la latou sailiga o fesoasoani poʻo le faʻafesoʻotaʻi ma fomaʻi (Dhuffar & Griffiths, 2016). E le o iai ni faafitauli, poʻo le fautua mai e iai se mea maualuga i le feusuaʻi, ma e tatau ona talia nai lo le togafitia (e ui lava mo nei tagata taitoatasi, atonu e lagona e le CSBs le tupe-dystonic ma le taʻitaʻi i le tele o taunuuga leaga). Matou te talitonu o le faʻamautuina lelei o taiala mo le le atoatoa o le CSB o le a faʻaleleia taumafaiga faʻaleaʻoaʻoga e aofia ai le atinaʻeina o polokalame aʻoaʻoga i le auala e iloilo ai ma togafitia ai tagata taʻitoʻatasi ma faʻamaoniga o le maʻi o le CSB. Matou te faʻamoemoe o nei polokalame o le a avea ma vaega o aʻoaʻoga faʻapitoa mo tagata suʻesuʻe o le mafaufau, psychiatrists, ma isi tagata e tuʻuina atu auaunaga faʻapitoa mo le soifua maloloina o le mafaufau, faapea foi ma isi tausi maʻi e aofia ai le au muamua e tausia tausiga, e pei o fomaʻi lautele. (faaopoopo le faamamafa)

Fesili autu i le auala e sili ona lelei e faʻamalamalamaina ai le maʻi o le CSB ma tuʻuina atu togafitiga lelei e tatau ona folasia. O le talosaga i le taimi nei o le faʻavasegaina o le maʻi o le CSB o se faʻafitauli o le faʻaosoosoina o le mafaufau o le feteenaʻi lea e pei o isi faʻataʻitaʻiga na tuʻuina atu (Kor, Fogel, Reid, & Potenza, 2013). O loʻo i ai faʻamaumauga o loʻo fautua mai ai o le CSB e tele vaega o mea ua fai ma vaisu (Kraus et al., 2016), e aofia ai faʻamatalaga lata mai e faʻaalia ai le faʻatupulaia o le talileleia o itulagi faiʻai o taui e tali atu i taui e tali atu i faʻaaliga e fesootaʻi atu i aʻafiaga o le gaʻo (Brand, Snagowski, Laier, & Maderwald, 2016; Gola, Wordecha, Marchewka, & Sescousse, 2016; Gola et al., 2017; Klucken, Wehrum-Osinsky, Schweckendiek, Kruse, & Stark, 2016; Voon et al., 2014). E le gata i lea, o faʻamatalaga amata e faʻamaonia ai o le naltrexone, o vailaʻau faʻamaoniga mo le ava malosi-ma le opioid-faʻaaoga faʻafitauli, atonu e aoga mo le togafitia o CSBs (Kraus, Meshberg-Cohen, Martino, Quinones, & Potenza, 2015; Raymond, Grant, & Coleman, 2010). E tusa ai ma le faʻavasegaina o le maʻi o le CSB e pei o se faʻafitauli o le manava, o loʻo i ai faʻamatalaga e faʻasino ai tagata e sailia togafitiga mo se tasi ituaiga o maʻi CSB, faʻafitauli faʻaaogaina ponokalafi, e le eseese i tulaga o le le mautonu mai le lautele. O loʻo tuʻuina atu i latou ma le popole tele (Gola, Miyakoshi, & Sescousse, 2015; Gola et al., 2017), ma togafitiga faafomaʻi e taulai atu ai i faʻafitauli o le atuatuvale atonu e fesoasoani i le faʻaitiitia o nisi o faʻamaoniga o le CSB (Gola & Potenza, 2016). E ui lava atonu e le mafai ona tusia ni faaiuga maʻoti e uiga i le faavasegaga, ae o nisi faamatalaga e foliga mai e lagolagoina le faavasegaina e avea o se mausa o mea ua fai ma vaisu pe a faatusatusa i se maʻi le pulea (Kraus et al., 2016), ma le tele o suʻesuʻega e manaʻomia e suʻesuʻe ai fegalegaleaiga ma isi togafitiga faʻapitoa (psychiatric conditions)Potenza et al., 2017).

Pei o isi tulaga ole mafaufau, ole CSB faʻaleaganuʻu e foliga mai e feteʻenaʻi ma tele auala fesoasoani. Ole fomu ole CSB e ono faʻatusalia se mea taua e mafaufau iai e faʻatatau ile faʻafitauli ole heterogeneity. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona i ai ni faʻaeseesega e faʻatatau i le tele o le auai i amioga feusuaʻiga i totonu o isi tagata (pei o le faia o feusuaʻiga le masani ai ma isi tagata poʻo le totogiina o feusuaʻiga) faʻatasi ma amioga tuʻusaʻo (eg, le faʻaaogaina o ponokalafi faʻaaogaina ma le taaloalo i totoga; Efrati & Mikulincer, 2017). E ono mafai e le tagata muamua ona fesoʻotaʻi ma maualuga maualuga o le le mautonu ma le sailia o lagona, ma e mafai ona fesoʻotaʻi atu i le maualuga o le popole, ma e tofu uma lava ma faʻasologa faʻasalalau eseese e pei ona faʻatulagaina mo amioga le lelei o le ava-faʻaaoga (Coleman, 1991, 2015; Gola et al., 2015; Stark & ​​Klucken, 2017); ae ui i lea, o lenei avanoa e faʻamaonia ai le suʻeina saʻo.

O togafitiga faafomaʻi ma mafaufau mo le maʻi le CSB ma mea e mafai ona fai e tatau ona suʻeina. I le taimi nei, e itiiti ni suʻesuʻega faʻapitoa o le maʻi o le CSB, aemaise lava i le iloiloga o le faʻaaogaina o masini e pei o faafitauli o loʻo faʻaaoga e ponokalafi. O ia suʻesuʻega o le a manaʻomia ai le lagolago mai lala sooupu faʻatupeina (Potenza, Higuchi, & Brand, 2018). O le suʻesuʻeina o mea e le o se vailaau poʻo ni mea faʻafeusuaiga faʻaleagaina e pei o le faʻaletonu o le vavalalata e le maua le lagolago a le malo i auala e le faʻalavelave e pei o le mafaufau, popolevale, faʻaaogaina o le mafaufau, ma le tele o isi mea faʻapitoa (psychiatric do)Faʻasalalau, 2018). Tuʻuina atu popolega faʻalesoifua maloloina ma tagata lautele e fesoʻotaʻi ma CSBs, matou te faʻamoemoe o aʻafiaga a le malo ma isi tagata faʻapipiʻi (e aofia ai ae le faatapulaaina i tagata gaosi ma tufatufaina atu ponokalafi, Initaneti, ma masini masini komepiuta) o le a lagolagoina suesuega i fesili taua e faatatau i le avea ma CSB o mea e ono tutupu i luga o le faʻaaogaina o faʻamatalaga faʻapitoa i le Initaneti (faʻapitoa e faʻatatau i faʻataʻitaʻiga ma faʻalauiloaina o talavou), ma le faʻamaoniga o mea e ono aʻafia ai tagata e lamatia ai faafitauli ma CSBs. O nei fesili ma isi fesili e tatau ona taulai atu i le faʻaleleia o le puipuia, togafitiga, ma faiga faʻavae ina ia faʻamalosia ai le soifua maloloina tau feusuaiga i tagata taitoatasi ma sosaiete. (faaopoopo le faamamafa)

I lo matou manatu, o le manino o le suʻesuʻega mo le maʻi o le CSB e pei ona fuafuaina mo le aofia ai i le ICD-11 ua faʻatuina se faavae taua mo se faigamalaga umi e faʻasalalau fesili taua. O le laugaina ma le taliina o ia fesili e tatau ona maua ai se faʻalauteleina o le malamalamaaga o tagata o loʻo mafatia mai ma aʻafia ai i latou ei ai le maʻi o le CSB ma taʻitaʻia ai le soifua maloloina o feusuaiga mo tagata lautele.

Fesoasoani a le au tusitala

O tusitala uma o Dr. MG ma Dr. MNP na tutusa foi le saofaga i mataupu o tusitusiga.

Feeseeseaiga o tului

Ua lipotia mai e le au tusitala se feeseeseaiga tau tupe e uiga i mea o loo aofia i lenei tusitusiga. Ua maua e Dr. MNP se fesoasoani tau tupe poʻo se taui mo mea nei: na ia faʻatalanoa mo ma fautuaina le HealthMend Health; ua maua se fesoasoani suʻesuʻega (i Yale) mai National Institute of Health, Mohegan Sun Casino ma le Nofoaga Tutotonu a le Atunuu mo Taʻiala Taʻaloga; sa auai i suʻesuʻega, meli, poʻo le telefoni faʻatalatalanoaga e fesoʻotai ma vaisu, faʻalavelave faʻaosooso, poʻo isi mataupu tau soifua maloloina; ua feutagai ma taaloga tau tupe ma vaega faaletulafono i luga o mataupu e fesootai ma le puleaina o le malosi; e tuʻuina atu tausiga faʻapitoa i le Connecticut Department of Health and Health Addiction Services ma Polokalame Polokalama Tau Taʻaloga; ua faia ni iloiloga faameaalofa mo National Institute of Health and other agencies; ua faʻamaonia po o faʻasalalau faʻasalalau-faʻasalalau poʻo vaega o faʻamaumauga; ua tuʻuina atu aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga i ni taamilosaga tetele, mea CME, ma isi falemaʻi poʻo vailaʻau faasaienisi; ma ua fatuina tusi poʻo le tusi mataupu mo tagata talaʻi o le soifua maloloina o le mafaufau.

mau faasino

 American Psychiatric Association. (2013). Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o faʻafitauli o le mafaufau (DSM-5®). Washington, DC: American Psychiatric Association. CrossrefScholar Google
 Brand, M., Snagowski, J., Laier, C., & Maderwald, S. (2016). Gaioiga masani a le Ventral striatum pe a matamata i ata mataga sili ona fiafia i ai ma faʻailoga o vaisu o Initaneti. Neuroimage, 129, 224-232. doi:https://doi.org/10.1016/j.neuroimage.2016.01.033 Crossref, MedlineScholar Google
 Coleman, E. (1991). Faʻamalosi amioga faʻafeusuaiga: Manatu fou ma togafitiga. Tusi o talaaga o le mafaufau ma feusuaiga a tagata, 4 (2), 37-52. doi:https://doi.org/10.1300/J056v04n02_04 CrossrefScholar Google
 Coleman, E. (2015). Tausiga mataga / faʻafeusuaiga. ABC o le soifua maloloina tau feusuaiga, 259, 93. Scholar Google
 Dhuffar, M. K., & Griffiths, M. D. (2016). Faʻafitauli ile faʻataʻitaʻiga ole fai fafine i totonu ole UK. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 5 (4), 562-567. doi:https://doi.org/10.1556/2006.5.2016.072 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Faatonu faʻasino. (2018). Saienisi se faafitauli tau taaloga. Natura, 553 (7689), 379. Tui:https://doi.org/10.1038/d41586-018-01051-z Crossref, MedlineScholar Google
 Efrati, Y., & Mikulincer, M. (2017). Taʻitoʻatasi-faʻavae amioga faʻamalosi amioga fua: O lona atinaʻega ma le taua i le suʻesuʻeina o amioga mataga faʻamalosi. Tusi o talaaga o feusuaiga & Faʻaipoipoga togafitiga, 44 (3), 249-259. doi:https://doi.org/10.1080/0092623X.2017.1405297 CrossrefScholar Google
 Gola, M., Lewczuk, K., & Skorko, M. (2016). O le a le mea e taua: Aofaʻiga poʻo le lelei o ponokalafi faʻaaogaina? Mafaufauga ma amioga amioga o le sailia togafitiga mo faʻafitauli ponokalafi faʻaaogaina. Le Tusi Faʻafomaʻi o Faʻafeusuaiga Faʻafomaʻi, 13 (5), 815-824. doi:https://doi.org/10.1016/j.jsxm.2016.02.169 Crossref, MedlineScholar Google
 Gola, M., Miyakoshi, M., & Sescousse, G. (2015). Feusuaiga, le mautonu, ma le popole: Faʻaaogaina i le va o le ventral striatum ma le amygdala reactivity i feusuaiga amioga. Tusi o tala o Neurosains, 35 (46), 15227–15229. doi:https://doi.org/10.1523/JNEUROSCI.3273-15.2015 Crossref, MedlineScholar Google
 Gola, M., & Potenza, M. N. (2016). Paroxetine togafitiga o faʻafitauli tau ponokalafi faʻaaogaina: O se mataupu faʻasologa. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 5 (3), 529-532. doi:https://doi.org/10.1556/2006.5.2016.046 fesoʻotaʻigaScholar Google
 Gola, M., & Potenza, M. N. (2018). O le faʻamaoniga o le pudding o loʻo i le tofoina: Faʻamatalaga e manaʻomia e suʻesuʻe ai faʻataʻitaʻiga ma manatu faʻafesoʻotaʻi e faʻamalosia amioga faʻafeusuaiga. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 47 (5), 1323–1325. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-018-1167-x Crossref, MedlineScholar Google
 Gola, M., Wordecha, M., Marchewka, A., & Sescousse, G. (2016). Vaʻaia feusuaiga faʻaosofia-faʻailo pe taui? O se vaʻaiga mo le faʻauigaina o faʻamatalaga o ata i luga o le faiʻai i amioga faʻafeusuaiga a tagata. Frontiers i Tagata Neurosains, 10, 402. doi:https://doi.org/10.3389/fnhum.2016.00402 Crossref, MedlineScholar Google
 Gola, M., Wordecha, M., Sescousse, G., Lew-Starowicz, M., Kossowski, B., Wypych, M, Makeig, S., Potenza, M. N., & Marchewka, A. (2017). Mafai e ponokalafi avea ma vaisu? O se suʻesuʻega a le fMRI o aliʻi o loʻo sailia togafitiga mo faʻafitauli tau ponokalafi faʻafitauli. Neuropsychopharmacology, 42 (10), 2021–2031. doi:https://doi.org/10.1038/npp.2017.78 Crossref, MedlineScholar Google
 Kafka, M. P. (2010). Faʻaletonu feusuaʻiga: O se faʻamoemoe fuafuaina mo DSM-V. Archives of Feusuaiga Amioga, 39 (2), 377–400. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-009-9574-7 Crossref, MedlineScholar Google
 Kafka, M. P. (2014). O le a le mea na tupu i faʻafitauli tau feusuaʻiga? Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 43 (7), 1259–1261. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-014-0326-y Crossref, MedlineScholar Google
 Klucken, T., Wehrum-Osinsky, S., Schweckendiek, J., Kruse, O., & Stark, R. (2016). Suia le manaʻoga faʻamalosi ma neural fesoʻotaʻiga i mataupu ma amioga faʻamalosi faʻamalosi. Le Tusi Faʻafomaʻi o Faʻafeusuaiga Faʻafomaʻi, 13 (4), 627-636. doi:https://doi.org/10.1016/j.jsxm.2016.01.013 Crossref, MedlineScholar Google
 Kor, A., Fogel, Y., Reid, R. C., & Potenza, M. N. (2013). Tatau ona faʻavasegaina faʻamaʻi pipisi e fai ma vaisu? Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 20 (1-2), 1–15. doi:https://doi.org/10.1080/10720162.2013.768132 Scholar Google
 Kraus, SW, Krueger, RB, Briken, P., Muamua, MB, Stein, DJ, Kaplan, MS, Voon, V., Abdo, CHN, Grant, JE, Atalla, E., & Reed, GM (2018) . Faʻaletonu amioga faʻafeusuaiga faʻaletonu i le ICD-11. Lalolagi Psychiatry, 17 (1), 109-110. doi:https://doi.org/10.1002/wps.20499 Crossref, MedlineScholar Google
 Kraus, S. W., Meshberg-Cohen, S., Martino, S., Quinones, L., & Potenza, M. (2015). Togafitiga o ponokalafi faamalosi faaaoga ma le naltrexone: O se lipoti lipoti. Le American Psychiatry Journal, 172 (12), 1260–1261. doi:https://doi.org/10.1176/appi.ajp.2015.15060843 Crossref, MedlineScholar Google
 Kraus, S. W., Voon, V., & Potenza, M. N. (2016). Tatau ona faʻamalosia amioga mataga faʻamalosi e fai ma mausa? Togafitiga, 111 (12), 2097-2106. doi:https://doi.org/10.1111/add.13297 Crossref, MedlineScholar Google
 Potenza, M. N., Gola, M., Voon, V., Kor, A., & Kraus, S. W. (2017). O le tele feusuaʻiga amioga o se mausa vaisu? Le Lancet Psychiatry, 4 (9), 663-664. doi:https://doi.org/10.1016/S2215-0366(17)30316-4 Crossref, MedlineScholar Google
 Potenza, M. N., Higuchi, S., & Brand, M. (2018). Valaʻau mo suʻesuʻega i se lautele lautele o amioga ua fai ma vaisu. Natura, 555, 30. fai:https://doi.org/10.1038/d41586-018-02568-z Crossref, MedlineScholar Google
 Raymond, N. C., Grant, J. E., & Coleman, E. (2010). Faʻateleina ma le naltrexone e togafitia ai amioga mataga faʻamalosi: O se tulaga faʻasologa. Faʻamaumauga o Fomaʻi Togafitiga, 22 (1), 56-62. MedlineScholar Google
 Reid, R. C., Kamuta, B. N., Hook, J. N., Garos, S., Manning, J. C., Gilliland, R., Cooper, E. B., McKittrick, H., Davtian, M., & Fong, T. (2012). Lipoti o faʻamatalaga i le DSM-5 faʻataʻitaʻiga faʻafitauli mo faʻafitauli tau feusuaʻi. Le Tusi Faʻafomaʻi o Faʻafeusuaiga Faʻafomai, 9 (11), 2868–2877. doi:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2012.02936.x Crossref, MedlineScholar Google
 Stark, R., & Klucken, T. (2017). Neuros Scientific auala i (lugalaina) ponokalafi vaisu. I le C. Montag & M. Reuter (Eds.), Initaneti o Mea ua fai ma vaisu (i. 109–124). Cham, Suiselani: Springer. CrossrefScholar Google
 Voon, V., Mole, TB, Banca, P., Porter, L., Morris, L., Mitchell, S., Lapa, TR, Karr, J., Harrison, NA, Potenza, MN, & Irvine, M . (2014). Neural faʻamaopoopoina o feusuaʻiga faʻaalia gaioiga i tagata taʻitoʻatasi ma ma aunoa ma le faamalosia amioga feusuaʻi. PLoS Tasi, 9 (7), e102419. doi:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0102419 Crossref, MedlineScholar Google