Tese ma Eseese: O se Faʻafitauli Faʻapitoa o Tamaʻitaʻi ma le Faʻafitauli Faʻafeusuaiga i le Sex @ Brain Study (2019)

2019 Jan 30; 8 (2). oso: E157. Pule: 10.3390 / jcm8020157.

lē faʻatino

O faʻafitauli e mafua mai i amioga feusuaʻiga e masani lava ona vaaia i totonu o falemaʻi. Matou te faʻamoemoe e faʻasalalau le malamalama e uiga i uiga o le tino o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le gasegase feusuaʻiga (HD). O se vaega o tagata oe na faʻataunuʻuina le fuafuaga mo le faʻataʻitaʻiina o le HD (tane ma HD, n = 50) na faatusatusa i se vaega o pulega maloloina (n = 40). Sa matou suʻesuʻeina eseesega i le va o tagata, faʻatautaia, ma mea moni a le aiga e faʻavae i luga o fesili a le tagata lava ia ma faʻatalatalanoaga. O tane ma HD na lipotia mai le maualuga o le faia o feusuaiga, faʻauigaina, faʻaaogaina o tamaititi faʻamalosi, ma amioga faʻafeusuaiga e faʻatusatusa i pulega maloloina. E le gata i lea, o le maualuga o le afaina o aʻafiaga, o aʻafiaga faʻapipiʻi, o le le mautonu, ma le faʻaaogaina o tulafono faatonutonu e sili atu ona maualuga i alii ma HD. O tamaʻitaʻi ma le HD e foliga mai na latou feagai ma le tele o ituaiga o aafiaga leaga o tamaiti, peitai e leʻi toe i ai ni eseesega i tulaga o le sociodemographic, tulaga o le neurodevelopmental, ma mea taua o le aiga. O iloiloga o le le atoatoa ua faailoa mai ai o le aloese ma le vave amataina o le masturbation eseese le eseesega i le va o tane ma HD ma le soifua maloloina. I le faaiuga, o tamaʻitaʻi ma HD e foliga mai o loʻo i ai le tulaga tutusa o le neurodevelopment, maualuga o le atamai, sociodemographic background, ma mea moni ile aiga pe a faatusatusa i pulega maloloina, ae latou te lipoti mai tulaga ese ma leaga i le olaga o le tamaitiiti, faigata o amioga tau feusuaiga, ma faafitauli faalemafaufau.

FUAFUAGA: faʻasalaga; feusuaʻiga; gaioiolosi; feusuaiga ma vaisu; feusuaiga

PMID: 30704084
FAIA: 10.3390 / jcm8020157

1. faʻatomuaga

O le gasegase o le gasegase (HD) e faʻailoaina i le malosi o le faʻaipoipo, faanatinati, ma amioga ia e mafua ai ona faʻaleagaina le mafaufau faʻaletonu [1,2,3]. Kafka [3] ua fuafuaina e tatau ona aofia ai le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga o se vaega i le Faʻailoga Faʻamatalaga ma Fuainumera Faamaumauga o Mafaufauga Mafaufau, 5th edition (DSM-5) [4], ae o le talosaga na iu lava ina teenaina. O se tasi o mafuaʻaga na tuʻuina atu, o le le lava o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e uiga i le gasegase feusuaiga [5,6]. I le lumanaʻi o le Faʻavasegaga Faʻavaomalo o faʻamaʻi, ICD-11, faʻamausalima feusuaʻiga o le a faʻavasegaina o amio le mama i amio le mama [7].
O numera faʻalavelave ua faʻaalia e se tagata suʻesuʻe lata mai o tagata (n = 1151) ma fafine (n = 1174) i le Iunaite Setete na maua ai le 10.3% o tane ma 7% o fafine na faʻaalia tulaga o le mafatiaga ma / poʻo le faʻaletonu ona o faigata i le puleaina o tuʻinanauga, lagona, ma amio [8]. O faʻaaliga o amioga feusuaʻiga e mafai ona aofia ai fesoʻotaiga vavalalata a le lalolagi ma feusuaiga i luga o le initaneti. O le faʻaogaina i luga ole faʻaogaina o mea feusuaʻiga e faʻapipiʻi faʻatasi ma le masturbation o le amioga taatele lea e taʻitaʻia ai tagata ua maua i le faʻafesoʻotaʻi feusuaʻiga e tusa ai ma le lisi o Kafka [3,9].
Uili [10] faailoa atu o le tolu piliona o avanoa, gafatia, ma le le amanaiaina e mafai ai e tagata ona maua soʻo se mea latou te fiafia e aunoa ma le iloa, tusa lava po o le a le tamaoaiga ma le va fealoai. O le mea moni, o mamanu o le initaneti e eseese tele i le va o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le soona faiva i gaioiga tau feusuaiga i le initaneti11] ae o isi e faʻaaogaina faʻamaumauga o tafaoga faamasani e saili paaga mo feusuaiga [12]. O avega autu mo le tele o gaoioiga tau feusuaiga i luga o le initaneti atonu o le fiafiaga ma le poto masani fiafia e fesootaʻi atu i le faitaaga ma le faʻaaogaina o toetoe lava o ituaiga uma o lagona faʻafeusuaiga [13].
E itiiti se mea e iloa e uiga i uiga o le tino o tagata ma HD. O faʻamaumauga mai se suʻesuʻega e aunoa ma se vaega e pulea e fautua mai o le tele o mataupu ma tamaʻitaʻi ma HD o loʻo i totonu o fegalegaleaiga vavalalata, aʻoaʻo, ma faigaluega [14]; ae ui i lea, e toatele foi latou te lipotia le le atoatoa o le vavalalata ona o le aluese mai le aiga ma se tala faasolopito o feusuaiga, faaletino, ma / poʻo le faʻasalaga faalelagona [15]. Faaaoga malosi o ponokalafi [16,17] ma amioga feusuaʻi i le lautele [18] ua fesootaʻi atu i amioga mataga tau feusuaʻiga. O suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai le faʻapitoa o le mafaufau, aemaise lava faʻafitauli o le mafaufau, e taatele i le HD faatasi ai ma fua faatatau e mai le 72% -90% i le tulaga o faaletonu o le mafaufau [14,19,20,21], ma le 42% i le tulaga o faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau [22]. O faʻamatalaga i luga o le sootaga i le va o le faʻafeusuaiga o feusuaʻiga ma le faʻavaivai e fefiloi. Lua suesuega [23,24] o tagata e sailia togafitiga o loʻo faʻataunuʻuina taʻiala fuafuaina mo le gasegase feusuaʻi [3] na maua i le va o 48% ma 53.3% faʻaalia le maualuga o le le mausali i fua faatatau o lipoti a le tagata lava ia. Reid, Berlin, ma Kingston [25] fautuaina e faapea o se uiga patino-o le le mautonu o feusuaiga, ae le o le lautele o le le mautonu, atonu o le taatele i le le atoatoa o feusuaiga. O amioga faʻafaitauafafine ua faʻaalia e fesoʻotai ma faaletonu o le neuropsychological ma suiga i le vaʻaia faʻapitoa [26] ma pulega sili [27,28].
Mai se vaaiga o meaola, o le testosterone system plays a crucial role for the development and maintenance of sexual behavior [29]. I le avea ai ma faailoga o le prenatal androgen exposure, o le fua o le umi o le numera lua ma le fa (2D: 4D) e mafai ona faʻaaogaina, ma o loʻo i ai nisi faʻamaoniga e mafai ona tuʻuina atu le 2D: 4D ratio i amioga feusuaʻiga [30], e ui lava o lipoti tuufaatasi na lipotia. O nisi o suʻesuʻega o le faitau aofaʻi lautele na faʻaalia ai o le laʻititi o le 2D: 4D ratio (o le sili atu o le tamaʻitaʻi) e fesoʻotaʻi ma le maualuga o numera o feusuaʻiga ma isi fanau [30,31,32], ao isi ua faʻaalia o se maualuga 2D: 4D ratio e fesoʻotaʻi atu i feusuaiga i alii [33].
O le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le suʻeina lea o le falemaʻi ma nisi uiga (neuro-) faʻasolosolo o tamaloloa e iai le faʻafitauli o feusuaʻiga i totonu o se faʻataʻitaʻiga tele o tagata o loʻo faʻataunuʻuina le tulaga fuafuaina o suʻesuʻega [3] ma faatusatusa i latou i pulega maloloina. E le gata i lea, o auiliiliga auiliiliga e tatau ona faailoa mai ai tulaga lamatia ono ono aafia i amioga tau feusuaʻiga, e pei o mea e tutupu i le olaga,34], faapea foi ma le matua o le fiafia i feusuaiga [35]. Matou te tuʻuina atu faʻamaumauga i luga o faʻataʻitaʻiga e leʻi faʻataunuʻu muamua i faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa ma tatou talanoaina ia taunuuga i le malamalama o le malamalamaaga o loʻo i ai nei i le feusuaʻi.

2. Faʻataʻitaʻiga Vaega

2.1. Faigaluega

2.1.1. Vaega o Faʻafitauli Faʻafitauli Tumaʻi

O tamaʻitaʻi ma HD na faʻatautaia i le va o Tesema 2016 ma Aukuso 2017 e ala i le faʻasalalau o le lomitusi e le Vaega o Psychology Clinical and Medicine Medicine, Department of Psychiatry, Social Psychiatry, and Psychotherapy at Hannover Medical School, Germany. O le faʻasalaga o le lomitusi sa aveina e nusipepa a le lotoifale ma ala o faasalalauga lautele (eg, www.facebook.com, www.instagram.com) ma mafua ai ona faʻamaonia e le tagata lava ia 539 tagata faʻataʻitaʻiina ma le HD o loʻo faʻaalia se naunau e auai i le suʻesuʻega (tagaʻi Ata 1). E lua selau ma le toaono tagata na tali mai i se imeli na talosagaina se numera telefoni. E limasefulu ma le iva o tagata 260 oe na tuʻuina atu se numera o le telefoni e le mafai ona maua e le telefoni, ae o le isi 201 o loʻo totoe na siakiina mo le faʻafitauli o feusuaiga i totonu o se faatalanoaga i le telefoni e uiga i le 45 minute na faia e se fomaʻi aʻoga faʻapitoa e faʻaaogaina le [3] taiala faataatia. Na agavaa tagata taʻitoʻatasi mo le suʻesuʻega pe afai latou te faʻataunuʻuina le [3] tulafono faʻatulagaina mo le gasegase feusuaʻi. O fesili na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega sa lafoina i meli i tagata o loʻo auai. Tolu tagata na auai o latou togi e lei oʻo atu i le vavae ese (53) o Initaneti Faʻamatalaga Faʻamatalaga 19 [36] na faʻateʻaina i tua atu o le. Kafka's [3] alafua mo le gasegase feusuaʻiga e aofia ai faʻamaoniga iloga e tulaʻi mai i tuʻinanauga feusuaʻiga, mafaufauga poʻo amioga, ma toe faʻaaogaina se vaitaimi o 6 masina e taumafai ai tagata taitoatasi e pulea ma e le mafua mai i le aʻafiaga o le physiological aafiaga o se mea oona. E fitu-tolu o tagata 201 na faʻatautaia na ausia nei taʻiala ma na faʻatatauina e agavaa mo le suʻesuʻega; Na filifili le 50 e auai ma latou faia le vaega o le faʻafitauli o feusuaiga faʻafeusuaiga (Vaega HD, vaai Ata 1 siata).
Ata 1. Totogiina o le vaega o le faʻafitauli o feusuaiga.

2.1.2. Healthy Controls

Na faʻaaogaina faʻamatalaga maloloina e ala i faasalalauga i le Hannover Medical School, Siamani, Intranet i le itulau autu. E valusefululima tagata taʻitoʻatasi na tali atu i faʻasalalauga (silasila Ata 2) oe na tali atu 56 i se imeli na talosagaina se numera telefoni. E luasefulu-iva o nei 56 e le mafai ona maua e ala ile telefoni mo le siaki. O faʻatonuga na fetaui ma le matua (p = 0.587) ma aʻoaʻoga (p = 0.503) ma le vaega HD. O faʻamatalaga mai faʻataʻitaʻiga maloloina e lua na faʻamavaeina mai le auʻiliʻiliga (tasi na lipotia mai se manuaga ogaoga o le ulu ao le i aʻoga, tasi na lipotia mai se faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, ma le tasi o le pule auai e leʻi faʻaalia le iloiloga).
Ata 2. Totogiina o le soifua maloloina lelei.

2.1.3. Taiala e le Faʻaaogaina

Tulaga fa'apitoa mo tagata uma na auai o: fa'aletonu le mafaufau (e pei ona fuaina e Wechsler Adult Intelligent Scale-IV), o se ma'i o le mafaufau (fa'avasegaina ma le Structured Clinical Interview for DSM-IV Axis 1 disorders, SCID-I), manu'a ogaoga o le ulu, fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i luga. le fua Kinsey, ma le fiafia i feusuaiga pedophilic (suʻesuʻeina i se faʻatalanoaga semi-structured). I le matou Sex@brain project na matou taulaʻi atu i tagata faʻafeusuaiga ona o le natura faʻafeusuaiga o faʻamalosi i suʻega o loʻo lumanaʻi. O tagata uma na auai na faʻaalia o latou fiafiaga faʻafeusuaiga muamua o fafine e ui o nisi na lipotia mai se talaʻaga o feusuaiga faʻafeusuaiga tutusa.
O tagata auai uma na tuʻuina atu se faʻatagaga tusitusia, faʻamaonia ao le i auai ma mauaina tupe totogi mo le auai. Na taʻuina atu ia i latou e mafai ona latou aloese mai le suʻesuʻega i soo se taimi. O le suesuega sa faia e tusa ai ma le Tautinoga a Helsinki ma na faamaonia e le tulafono a le Hannover Medical School, Siamani. O taunuʻuga na lipotia mai iinei na maua mai o se vaega o se suʻesuʻega tele na aofia ai se suʻega o le neuropsychology ma le faʻataʻitaʻiga o le faʻamaonia o le resonance.

2.2. Fua

O fesuiaiga na vaevaeina i ni vaega se tolu: (1) sociodemographic, neurodevelopmental, ma mafuaʻaga o aiga, (2) uiga tau feusuaʻiga, ma (3) uiga faʻalagona e aofia ai le faʻamalosia o le mafaufau. Mo se faʻamatalaga saʻo o mea faitino tagaʻi tagaʻii le Laulau 1, Laulau 2, Laulau 3 ma Laulau 4.
Laulau 1. Sociodemographic, neurodevelopmental, ma mea moni faaleaiga.
Laulau 2. Feusuaiga.
Laulau 3. Feusuaiga.
Laulau 4. Uiga faʻagasolosolo ma le faʻaleagaina.

2.2.1. Sociodemographic, Neurodevelopmental, ma Aiga Factors

Na faʻaaogaina se fesili e aoina ai faʻasalalauga faʻapitoa, e taʻua o le matua, tulaga maualuga o le aʻoga, tulaga o galuega, talaaga o le soifuaga atoa, ma le tulaga o le va. Sa i ai foʻi ni fesili e uiga i faʻalavelave o le neurodevelopmental, tulaga o le usoga, soifua maloloina matua i le fanau mai, ma le matua ma le matua i le fanau mai. O faʻamatalaga faʻagasolo i le laʻitiiti sa iloiloina i le Childhood Trauma Questionnaire (CTQ) [37]. O faʻalavelave faʻalauteleina ma faʻalavelave faʻafuaseʻi na suʻesuʻeina o ni aʻafiaga o le fanau mai, moe umi, gasegase savali, faʻatupulaia le tautala tautala, ma faʻalavelave tamaititi e oʻo atu ai i le le iloa. Na faʻamautu le lima faʻaaogaina e faʻaaoga ai le 10-mea faʻafetaui o le Edinburgh Handedness Inventory [38] ma le 2D: Fua faʻatatau o le 4D e faʻaaoga ai ata na maua mai se mataʻitusi feaveaʻi. O le umi o numera o le lima taumatau na faʻatatau na o ni tagata fesoasoani se lua (faʻatusatusa i le va o tagata i le itu taumatau) r = 0.83) ma faʻatusatusaga sa faʻavae i luga o auala o le lua pasene.
O le atamai na faʻatusatusa mai i le fa faʻaiʻuga o le lomiga lona fa o le Wechsler Adult Intelligent Scale (WAIS-IV) [39] e sili ona faʻamalosia ma le IQ atoa e fuaina e le Siamani WAIS-IV. O nei suʻega e fa o Upu ia (malamalama loloto; r = 0.7), Faʻailoga Fuafuaga (manatu faʻavae; r = 0.65), Faʻamatalaga (manatua galuega; r = 0.73), ma le Coding (vave le gaosiga; r = 0.5).

2.2.2. Feusuaiga Feusuaiga

O le faʻaleleia o feusuaiga ma amioga na faʻatautaia e ala i se faatalanoaga ma le seti ma se seti o fesili. Na matou aoina faʻamatalaga i le matua i le taimi muamua, fefaʻatauaʻiga i le vaiaso ao lumanaʻi le iloiloga (taimi ma taimi masani), feusuaiga i le vaiaso ao lumanaʻi iloiloga, ma le olaga atoa o paaga feusuaiga. E le gata i lea, na tatou iloiloina le umi ma le tele o taimi e faʻaaogaina ai ponokalafi, numera o mataupu, paraphilias, amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, faʻaaogaina o ata o le faʻamaualuga o tama, ma le faʻaleagaina o feusuaiga. O meafaifaʻatatau na faʻaaogaina e fuaina ai le fausiaina o feusuaiga ma le faʻasaina o le tino (Faʻasalalauga o Feusuaiga, SES ma Fefaʻatauaʻiga Faʻaipoipoga, SIS) [40], o faʻafitauli o le feusuaʻiga feusuaʻiga (Initaneti Faʻaleagaina o le Loto-19, HBI-19) [36], o faʻamaoniga o le gasegase i luga o le cybersex (Suʻega Faʻapipiʻi Suʻega mo gaoioiga faʻafeusuaiga i luga o le initaneti-lomiga puupuu, sIsexsex; [41] ma le tagofiaina o feusuaiga (Suʻega o Suʻega Faʻamatalaga Suʻega-Suʻega, SAST-R) [42].

2.2.3. Uiga o le Mafaufau ma le Faʻatonu

O suʻesuʻega faʻapitoa i le mafaufau na maua i le faʻaaogaina o le gagana Siamani o le SCID-I [43]. O isi fesili na faʻaaogaina e iloilo ai le le mautonu (Barrat Impulsiveness Scale-11, BIS-11) [44], faʻaaogaina o fualaau (Facheström Test for Nicotine Dependence, FTND) [45], faʻalavelave faʻaleagaina ma faʻaleagaina o le taumafa ava malosi (Le Suʻeina o le Faʻamaoniga o le Faʻamaina o le Alcohol, AUDIT) [46], faʻafitauli o le atuatuvale (Beck Depression Inventory-II, BDI-II) [47], faʻapipiʻiina (Faʻamatalaga i mafutaga vavalalata-faʻaleleia, ECR-R) [48], alexithymia (Toronto Alexithymia Scale, TAS-26) [49], ma tulafono faatonutonu faʻalagona (ERQ, Faʻamatalaga o le Faʻamaumauga o le Emotion [50]; Fragebogen zur Erhebung der Emotionsregulation, FEEL-E [51].
O le le atoatoa o le gasegase o le vaʻaia (ADHD) na maua i luga o le numera ≥15 i luga uma o le Wender Utah Rating Rating (WURS-K) [52] ma le ADHD fuafaatatau o iloiloga faaletagata (ADHS-SB) [53].

2.2.4. Faʻamaumauga o le Faʻamalologa o le Igoa o Igoa

Ina ia iloa mea e ono tutupu mai mo le le atoatoa o le feusuaʻiga, na matou faia ai se iloiloga o le faʻaogaina o fualaau faʻataʻitaʻi ma le faʻavaeina o kulupu e pei o ni suiga faʻalagolago. O la matou sini o le faʻamaonia o mea na vaʻaia i le va o tane ma HD ma le soifua maloloina. O le fuainumera o fesuiaiga tutoatasi na filifilia i luga o fautuaga a Agresti [54] (itulau 138).

2.3. Faʻamatalaga o Faʻamatalaga

O faʻataʻitaʻiga uma na faʻaumatia ma le SPSS Fuainumera Faʻamaumauga 24 (IBM® Faalapotopotoga, Amonk, NY, ISA). Sa faia faʻataʻitaʻiga e faʻaaoga ai le tutoʻatasi t-tests, Mann-Whitney U suʻega poʻo suega tonu a Faigafaiva mo suiga eseese. O suʻega suʻega mo laulau e sili atu nai lo le 2 × 2 na faʻaaogaina, ona o fesuiaiga eseese o le polytomes na i ai le itiiti ifo ma le tasi le telefoni feaveaʻi o le itiiti ifo i le 5. E pei o se tasi lenei o suʻesuʻega faʻapitoa muamua e aofia ai tamaʻitaʻi e iai feusuaʻiga tau feusuaʻiga ma pulega maloloina i le sailiga o feeseeseaiga a vaega e uiga i le faʻavaeina o vailaau faʻataʻitaʻiga o loʻo tofotofoina iinei, matou te filifili mo se suʻesuʻega ma lipotia tulaga taua e lua e aunoa ma le faasaʻoina mo le tele o faʻatusatusaga (faʻataʻitaʻiga uma p <0.05). Ae ui i lea, mo le au faitau fiafia na matou aofia ai foi Bonferroni faʻasaʻoina taua i Laulau 1, Laulau 2, Laulau 3 ma Laulau 4. O faʻataʻitaʻiga lelei mo suega faʻamaonia na faʻaalia o Cohen's d, faatasi ai ma d = 0.2 o loʻo faʻaalia ai se aafiaga laitiiti, d = 0.5 o se aʻafiaga masani, ma d = 0.8 o se aafiaga tele [55]. E i ai fesuiaiga i vaega tetele i luga o suʻega eseese ona o fesili e le o iai na le aofia ai le auiliiliga. Mo le pulea lelei o faʻafitauli o le mafaufau o le mafaufau e ese mai i le gasegase feusuaʻiga, o faʻatusatusaga faʻavae uma na faʻatulagaina pe a uma ona vavaeese tagata auai i se talafaasolopito o soʻo se SCID-O aʻu suʻesuʻega; o lenei taualumaga na maua mai N o 45 (HD = 21; HC = 22). O taunuuga o nei iloiloga o loʻo tuʻuina atu i le Faʻaopoopoga mea.

3. Iʻuga

3.1. Sociodemographic, Neurodevelopmental, ma Aiga Factors

E pei ona faʻamoemoeina e ala i mataupu e tutusa ma le leai o se eseesega o vaega i fesuiaiga o sosaiete e uiga i le matua (t(83) = 0.55, p = 0.587) ma le maualuga o le aʻotauina o aʻoaʻoga (suega a le Faigafaiva (faʻataʻitaʻiga)N = 85), p = 0.503; Vaʻai Laulau 1). E le gata i lea, tulaga o galuega (suega a Fisher (N = 85), p = 0.458), talafaʻasolopito o le olaga atoa (suega a Fisher (faʻataʻitaʻiga a Fisher)N = 85), p = 0.368), ma le mafutaga (suega a Fisher (faʻataʻitaʻiga)N = 85), p = 0.128) e le eseese i le va o vaega. E leai foi ni eseesega i fuainumera i luga o le fa o le lafoga a le WAIS-IV e faʻaaogaina e aofia ai upu vavalalata (t(82) = -1.28, p = 0.204), mamanu poloka (t(82) = 0.92, p = 0.359), numera (t(82) = 0.112, p = 0.911), ma le faʻamaonia (t(82) = 1.66, p = 0.100), e faailoa ai le tutusa o le atamai i vaega.
O faʻamaoniga o faʻalavelave faʻafuaseʻi e pei o tamaʻitaʻi ma HD ma faʻamalositino maloloina e aofia ai mea tau atinaʻe masani i le taimi o le tamaitiiti (suega a le Fisher (faʻataʻitaʻiga a Fisher)N = 82), p = 1) tufatufaina atu o lima taulima (suega saʻo a Faigafaiva (N = 85), p = 0.645) ma le 2D: 4D fua faʻatatau o le lima lima (t(77) = 0.34, p = 0.738).
O a matou faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o tamaʻitaʻi faʻatasi ma HD ma pulega soifua maloloina na ola aʻe i aiga ei ai aʻafiaga faʻavae o le aiga e pei o le numera o tamaiti i totonu o le aiga lea na tupu ai le tagata auai (t(78) = 0.01, p = 0.995); tulaga i le aso fanau (w(78) = 718, z = -0.402, p = 0.687); tulaga i totonu o tamaiti ile aiga (w(78) = 750, z = -0.464, p = 0.642); tausaga ole matua i le fanau mai (t(79) = 0.88, p = 0.384); ma tausaga o matua i le fanau mai (t(73) = 0.09, p = 0.93). O tane ma HD na faʻaalia le tele o faʻafitauli o le mafaufau o le tina (suega a Fisher (suega a Fisher)N = 62), p = 0.001), ae leai ni faafitauli faʻapitoa ole mafaufau mama (suega a Fisher (suega a Fisher)N = 68), p = 0.307) nai lo pulega lelei. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o manatuaga o tamaiti i HD e ese mai i le soifua maloloina lelei. O tane ma HD na lipotia mai le maualuga o le aofaʻi o faʻalavelave faʻaletonu o tamaiti (CTQ; t(68) = 2.71, p = 0.009, d = 0.57), aemaise lava le sauaina o lagona (t(73) = 3.53, p <0.001, d = 0.73), tuulafoaiina faalelagona (t(81) = 2.46, p = 0.016, d = 0.54), ma le faʻaleagaina o feusuaiga (t(45) = 2.49, p = 0.017, d = 0.49) faʻatusatusa i le soifua maloloina. Ae ui i lea, faʻaleagaina faaletino (t(80) = 1.60, p = 0.113) ma le faʻatamala faaletino (t(83) = 1.49, p = 0.141) e leʻi oʻo i le taua o fuainumera.

3.2. Feusuaiga Feusuaiga

O le feusuaʻiga mai le va o tane ma HD e ese mai i le soifua maloloina (silasila Laulau 2). Muamua lava, o tamaʻitaʻi ma HD na muamua oʻo i aafiaga tau feusuaʻiga nai lo le pulea o vaega. Na lipotia mai e tane ma HD na latou sili atu i le tausaga le matua ina ua amata ona latou faʻamalolo (t(79) = 3.59, p <0.001, d = 0.80) ma e tusa o le tausaga le matua i le taimi muamua na faʻasolosolo ai (t(77) = 2.79, p = 0.007, d = 0.63). Ae latou te le eseese i tausaga o le ulugalii muamua (t(83) = 1.868, p = 0.065). O tane ma HD ma pulega soifua maloloina na lipotia mai le umi o le mafutaga tumau / taimi i masina (t(42) = 0.14, p = 0.886), ma le numera o tamaiti (w(75) = 728, z = -0.081, p = 0.936). Ae ui i lea, o tane ma HD e eseese a latou sootaga tau feusuaiga mai pulega maloloina. I le averesi o tane ma HD na lipotia mai e tusa ma le valusefulu ma le sili atu o feusuaiga a tamaitaiw(79) = 470.5, p = 0.001) ma paaga faʻavae fafine (w(81) = 443, p <0.000) nai lo le faʻatonutonuina o le soifua maloloina. E le gata i lea, e ui lava i le tele o latou tamaʻitaʻi masani, o aliʻi ma le HD na lipotia gaioiga faʻafeusuaiga ma aliʻi e tele aliʻi paʻaga feusuaiga (w(83) = 567.5, p <0.000) ma aliʻi paʻaga faʻaipoipo (w(83) = 664, p = 0.002), ae o le soifua maloloina e lipotia mai e leai se gaoioiga feusuaiga ma alii. E le gata i lea, o alii ma HD e sili atu ona lipoti mai e iai le latou mea i le taimi mulimuli o la latou mafutaga (Fisher's exact test (N = 81), p <0.001), ma le 67% lipotia se mataupu faʻatusatusa i le na o le 19% i le soifua maloloina faʻatonutonu. E le gata i lea, o aliʻi ma le HD lipoti sili atu na mauaina ni faʻafitauli e ala i gaioiga i luga o le initoneti gaioiga nai lo le soifua maloloina faʻatonutonuina e se vaega eseʻese i le sIATsex togi (t(80) = -11.70, p <0.001, d = 2.45). O le mea lea, na latou lipotia mai na latou faʻateleina faʻamalosi ponokalafi i le vaiaso ao lumanaʻi le suʻesuʻega (suega a le Faigaluega (suega a le Fisher)N = 84), p <0.001), e tusa ma le 85% o aliʻi ma le HD na lipotia mai a itiiti mai e faʻatolu taimi o ponokalafi taumafaina i le vaiaso, pe a faʻatusatusa i le 40% i le soifua maloloina. E le gata i lea, o aliʻi ma le HD sa maimoaina le averesi pe a ma le fitusefulu minute sili atu o ponokalafi (t(47) = -3.61, p = 0.001, d = 0.73) nai lo pulega lelei. Ole tele ole taimi o ponokalafi e eseese tele lava i le va o vaega, ma e sili atu ma le afa o tamaloloa male HD e vaavaaia le itula i le vaiaso, pe a faatusatusa ile 9% ile pulega maloloina. I le fesoʻotaʻiga i le fausiaina o feusuaʻiga ma le faʻasaina, o tane ma HD na lipotia mai le tele o faʻataʻitaʻiga tau feusuaiga faʻafeusuaiga (SES: t(83) = 5.01, p <0.001, d = 1.09), o se faʻafefe o feusuaiga i lalo ona o le taufaamatau o taunuuga o le faatinoga (SIS2: t(83) = -3.75, p <0.001, d = 0.82). Ae ui i lea, o tane ma HD na maua se maualuga maualuga mo le mataʻutia o le le manuia o le faatinoga (SIS1; t(80) = 2.30, p = 0.024, d = 0.48). O le mea e mataʻina ai, o le faʻaauau o le faʻaleagaina o feusuaʻiga faʻafeusuaiga sa tutusa lava ma tamaʻitaʻi ma HD ma le soifua maloloina (faʻataʻitaʻiga a Fisher (faʻataʻitaʻiga)N = 85), p = 0.765), aemaise lava e leai ni eseesega i le gasegase o le erectile, le mausali o le manaoga o le hypoactive, le vave ma le faatuai o le ejaculation.
O le paraphilias e pei o le exhibitionism, voyeurism, masochism, sadism, fetishism, froturism poo transvestism na sili atu ona taatele i tagata ma HD (suega a Fisher (suega a Fisher)N = 85), p <0.001) (tagai Laulau 3). O tamaʻitaʻi ma HD na sili atu ona lipotia amioga faʻafeusuaiga (suega a Fisher (faʻataʻitaʻiga)N = 85), p <0.001) ma le maualuga maualuga o le faʻaumatia ata o tamaiti sauaina le itiiti ifo tasi i le taimi o latou olaga (Fisher's tonu faʻataʻitaʻiga (N = 82), p = 0.009); leai se faʻataʻitaʻiga maloloina na lipotia mai na faʻaaogaina ata faʻaleagaina o tamaiti.

3.3. Uiga o le Mafaufau ma le Faʻatonu

O le mea pito sili ona taua, o tamaʻitaʻi ma HD na faʻaalia le tele o faʻamaʻi mafaufau faʻapitoa e pei o le atuatuvale, le gasegase poʻo uiga o le ADHD (vaai Laulau 4). O le faʻamaʻotiina o auʻiliʻili o suʻesuʻega o loʻo maua i le SCID-I i lalo o faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai se maualuga maualuga o faʻafitauli afaina i le vaega HD (suega tonu a Fisher (N = 85), p = 0.015). O lenei fuainumera faateleina o tagata suʻesuʻe na lagolagoina e le iloiloga o mafaufauga o faʻafitauli faʻafitauli ma maualuga atu faʻaalia i tamaʻitaʻi ma le HD (BDI-II; t(79) = 5.47, p <0.001, d = 1.13). Totogi o loʻo iai nei SCID-O aʻu suʻesuʻega o vailaau faʻasaina ma / poʻo le faʻatuatuaina e tutusa i vaega e lua (suega a le Faigafaiva (faʻataʻitaʻiga)N = 85), p = 1.000), e pei lava o iloiloga o mafaufauga o le taumafa ava malosi (AUDIT; t(82) = -0.93, p = 0.354) ma le faʻamauaina o le nicotine (FTND; t(83) = 0.73, p = 0.471, d = 0.16). Ae ui i lea, fua faatatau o faʻafitauli o le popole (current)N = 85), p = 0.690), faʻalavelave mataʻutia-faʻavaivai (Fisher's exact test (N = 85), p = 1.000), ma faʻasologa o meaʻai ma meaʻai (Fisher's exact test (N = 85), p = 1.000) e leʻi eseese i le va o vaega. Na faʻatasi, o tane ma HD ma le soifua maloloina na faʻaalia tutusa tutusa o le SCID-I o loʻo iai nei (suega a Fisher (suega a Fisher)N = 80), p = 0.104) ma le olaga atoa SCID-I suʻesuʻega (suega a le Fisher (faʻataʻitaʻiga a Fisher)N = 85), p = 0.190). Ae ui i lea, o tane ma HD na sili atu ona faʻaalia foliga o le ADHD i le taimi ole suʻesuʻega (ADHS / SB; t(73) = 6.31, p <0.001, d = 1.37) ma ia lipoti mai tamaiti laiti o ADHD (WURS-K; t(82) = 3.76, p <0.001, d = 0.82), E le gata i lea, o tane ma HD na latou faʻaalia le sili atu le le mautonu o le malosi nai lo le soifua maloloina (BIS-11; t(81) = 3.76, p <0.001, d = 0.83). O aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma tulafono faatonutonu o lagona na faʻafefiloi: o tamaʻitaʻi ma HD e sili atu ona faʻaaogaina taiala mo le faatonutonuina o le mafaufau (FEEL-E-strategies; t(81) = 3.54, p <0.001, d = 0.78) ma "toe faʻaleleia" taʻiala (ERQ: Toe Iloiloina; t(83) = -2.477, p = .015, d = 0.545) poʻo le faʻaaogaina o taʻiala faʻatulagaina (FEEL-E-adaptive strategies; t(81) = -1.26, p = 0.212) e talitutusa ma le faʻaogaina o taʻiala ("suppression") (ERQ: Suppression; t(83) = 1.852, p = 0.068). O tane ma HD na lipotia nisi faʻamaoniga o le alexithymia (TAS-26; t(79) = 4.11, p <0.001, d = 0.92) maualuga maualuga i mea uma e lua, popolega e fesoʻotaʻi atu i le faʻalagolago (popolega ECR-R: t(78) = 5.413, p <0.000, d = 1.245) ma le faʻaaogaina o mea faʻapipiʻi (ECR-R aloese mai: t(82) = 4.908, p <0.000, d = 1.064).

3.4. Faʻamaumauga o le Faʻamalologa o le Igoa o Igoa

O fesuiaiga na sili ona ese i le va o tane ma HD ma le soifua maloloina o le taʻitaʻia o le masturbation (OR = 0.55, 95% CI (0.35, 0.86)) ma aloese mai le faʻasolosolo faʻapipiʻi (OR = 1.06, 95% CI (1.01,1.11)). E leai se taua o le tamaititi o le tamaititi ma le sogasoga fiafia. O le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻaleaogaina e talafeagai lelei (faatasi ai ma Nagelkerke R2 = 0.55 ma le Hosmer-Lemeshow Test: χ2(7) = 11.76, df = 7, p = 0.11) ma faʻamatalaina e uiga i le 55% o le eseesega i le va o vaega e lua. O le sao atoatoa o le faatulagaina o le 80.0% (78.1% faapitoa, 81.4% lagona).

4. Talanoaga

O lenei suʻesuʻega o se tasi lea o faʻamuamua e suʻe ai faʻamatalaga o le phenomenological mai se faʻataʻitaʻiga tele o tagata taʻitoʻatasi oe na ausia le taʻiala ua fuafuaina mo le gasegase faʻafeusuaiga [3] ma faatusatusa i latou i se vaega o pulega maloloina. O le tele o numera o le sosaiete o le socio-mataʻitu, le neurodevelopmental, ma le aiga, faʻapea foʻi uiga tau feusuaʻiga, uiga faʻalagona, ma le faʻatautaia o suʻesuʻega sa suʻesuʻeina.
E ala i le auiliiliga o se tele o seti o fesuiaiga, o lenei suʻesuʻega ua faʻaalia ai le eseesega taua i le va o tagata ua maua i le gasegase feusuaʻiga ma pulega maloloina.
I le aotelega, o tane ma HD e foliga mai ua sili atu ona faigata i le taimi o le tamaitiiti nai lo le soifua maloloina, atonu o le a iai se tina e iai ni faafitauli faʻapitoa i le mafaufau, i le tele o faʻafitauli matuia i le taimi o le tamaitiiti ma ua faʻaalia foliga o le ADHD. E le gata i lea, o faʻafitauli faʻaopoopo faʻatasi ai ma le aloese faʻafeiloaʻi i vavalalata vavalalata sa sili atu ona maualuga i alii ma HD O le amataga o le masturbation sa i ai i le amataga o tamaʻitaʻi ma le HD ma na latou lagona le maualuga o le feusuaʻi ma feusuaiga ma le faʻaitiitia o feusuaiga ona o popolega e uiga i aʻafiaga leaga, ae o le maualuga o le faʻafefe o feusuaiga ona o le lamatia o le le manuia o le faatinoga. E le gata i lea, o tamaʻitaʻi ma HD na faʻaalia i faafitauli e mafua mai i faitioga e ala i lo latou faʻaaogaina o gaioiga tau feusuaiga i luga o le initaneti ma lipotia mai ai amioga mataga faʻavalea, e pei o le maualuga o fesuiaiga, amio faʻamalosi, ma le faʻaaogaina o ata o le faʻaleagaina o tamaiti. O suʻesuʻega o faʻalavelave afaina ma faʻamaoniga o le tele o faʻatautaia o mafaufau faʻapitoa e pei o le le mautonu, o uiga o le ADHD matutua, alexithymia, ma faʻataʻitaʻiga o tulafono faatonutonu faʻalauiloaina na faʻatupulaia i alii ma HD.
Sa i ai ni faailoilo o eseesega i le olaga o tamaʻitaʻi ma le HD faʻatusatusa i le soifua maloloina lelei. I la tatou faʻataʻitaʻiga, o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻatonutonuina ai lagona e pei o le faʻaitiitia o le toe faʻaleleia ma le faʻateleina o faʻataʻitaʻiga e mafai ona vaaia i tamaloloa ma le HD, faʻapea foʻi ma le faʻateleina o le alexithymia. O tane ma HD na lipotia mai se maualuga maualuga o aafiaga leaga o tamaiti; aemaise lava le fua o le sauaina faalelagona ma le tuulafoaiina, faapea foi ma le faatautala i feusuaiga ua faateleina, lea ua faaalia e fesootai ma faigata o le faatonutonuina o lagona [57]. E le gata i lea, o le faʻamalosia o tulafono faatonutonu faatonutonuina i tamaʻitaʻi ma HD e mafai ona faʻaleleia e faigata faʻapitoa o mafaufauga faʻapitoa na maua e le tina o le tamaititi [58] lea na faʻateleina i tagata ma HD. Matou te finau o se auala talafeagai i le HD e ala mai i se faasologa o tulaga mataʻutia ma aafiaga i le laʻitiiti ma le talavou e faafaigofieina ai le atinaʻeina o taʻiala o le faatonutonuina o lagona faʻaleagaina [34]. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga faʻaleaogaina o taʻiala o lagona e mafai ona fesoʻotaʻi ma faigata faʻaopoopo o loʻo maitauina i tamaʻitaʻi ma HD, aʻo faʻaalia e tamaiti faʻafitauli o le faatonutonuina o lagona faʻaletonu pe a latou i totonu o se faʻamausaliina faʻamalosia io latou tina [59]. I se suʻesuʻega a sui o tagata Siamani, o le faʻaaogaina o gaioiga faʻafeusuaiga i luga o le initaneti na matua fesoʻotaʻi ma tagata e faʻaosoosoina [60]. O la tatou iloiloga o le faʻaogaina o le faʻaalia o le aloese mai vavalalata vavalalata vavalalata i le va o tane ma HD ma le soifua maloloina, lea e ogatusa ma Katehakis's [34] fautua e ono masalomia nisi o tagata HD i le taimi ao laiti. O lenei mea e ono mafua ai le atinaʻeina o le limbic system ma vaega o le pito i luma, ona o se feeseeseaiga leaga e aofia ai le fatugalemu o le tino, tino autū o le tino, ma le hypothalamic-pituitary-adrenal axis [34].
O a matou sailiga ua ogatasi ma faʻamaumauga e taʻu mai ai o tamaʻitaʻi e iai le faʻaletonu o le poto masani a le HD e aʻafia ai tulafono faatonutonu ma aʻafiaga le lelei ma e mafai ona faʻaaoga amioga feusuaʻi e avea o se taʻiala taufaʻasalaga [61]. O nei faaletonu o le neurobiological e mafai ona atiaʻe i le amataga o le tamaitiiti ma ono ono afaina ai le mafaufau ma le atamai.34]. Ae ui i lea, matou te maua naʻo le le atoatoa o le mafaufau ma e leai se eseesega i le atamai e pei ona fuaina e le faʻamasinoga a le WAIS-IV [39] na matauina i lenei suʻesuʻega ma i se suʻesuʻega faʻatasi ai ma se faʻataʻitaʻiga laiti [62].
O le manaʻoga i amioga feusuaʻiga e ono vave amataina i le faʻaleleia o feusuaiga, o le matou vaega HD na faʻaalia i le amataga o le masturbation lea na ese le eseesega i le va o tane ma le HD ma le soifua maloloina i le suʻesuʻega o le faʻatonutonuina o le faʻatinoina o le ola. E le gata i lea, o le feusuaʻiga e fesoʻotaʻi ma le amataga o le fiafia i feusuaiga [35], ma o le vave amataina o amioga feusuai ua fesootaʻi atu i amioga sailiili, atuatuvalega, ma popolega [63]. O le tele o taimi ma le umi o taumafa ponokalafi na sili atu ona maualuga i alii ma HD. Peitai, e taua le maitauina e le gata o le tele o ponokalafi e maua ai faafitauli ae o le sootaga i le va o le taimi ma le umi o le ponokalafi ma le sailia o togafitiga e le o se laina, ae ua puluvagaina e le ogaoga o faailoga le lelei e fesootai ma le faaaogaina ponokalafi [64]. O le faʻaosofiaga o le soifua maloloina o le mafaufau o vaisu [65,66], lea na faʻaaoga i le HD [26,62], o le mea e fai i le tagofia o mea ua fai ma vaisu o le "manao" e maua ai le sologa lelei mai le "fiafia" fuamalie. O lenei mea e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e faʻaauau ai pea e tamaloloa ma HD ona faʻafitauli faʻafitauli e ui lava i aʻafiaga e le maua. O le mea moni, o tamaʻitaʻi ma HD i la tatou faʻataʻitaʻiga sili atu faʻafitauli ona o le faateleina o le faʻamalosia o ponokalafi.
O le taua o le fausiaina o feusuaiga ma le faʻasaina i amioga feusuaʻiga ua faʻaalia i suʻesuʻega tetele [35,67]. O le Vaega HD i la tatou faataitaiga na lipotia ai le maualuga o le faʻafeusuaiga ma le faʻaleagaina o feusuaiga ona o le mataʻutia o faʻatauga o taunuuga o le faatinoga, ma o le maualuga o le faʻafefe o feusuaiga. Matou te finau e faapea o lenei mamanu patino o le faitaaga o feusuaiga o se tulaga lamatia lea, i le tuufaatasiga ma le faaaogaina o amioga feusuai e avea o se laasaga o le faatonutonuina o lagona, e faateleina ai le ono tulai mai o le faatupuina o le feusuaʻiga feusuaʻiga. O se suʻesuʻega o se faʻataʻitaʻiga i luga o le initaneti lea na faʻaaogaina le numera atoa o feusuaʻiga tau feusuaʻiga e avea o se faʻamaoniga o le gasegase o feusuaʻiga na maua ai le maualuga o feusuaʻiga e fesootaʻi ma le faʻaaogaina e le tagata lava ia ata o le faʻamalosi o tama68]. O le mea moni, i la tatou faataitaiga e leai se faʻataʻitaʻiga maloloina na lipotia mai ua faʻaumatia faʻamaloiloga a tamaiti nai lo le 80% o tane ma HD. Ole tele o amioga tau feusuaʻiga na faʻatupulaia i tamaʻitaʻi ma HD, faʻaalia ai le maualuga o le faʻaititia o le faʻaaogaina o tamaititi faʻamalosi ata i tamaʻitaʻi ma le HD. Faʻavae i luga o nei taunuʻuga ua tuʻufaʻatasia ma faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻega na maua ai feusuaʻiga e avea o se tulaga faʻalagolago i tulaga faʻalavelave faʻaleagaina o feusuaiga [69], matou te faʻamalosi atu i fomaʻi e iloilo talafaʻasolopito o talafaasolo- pito ma gaioiga faʻafeusuaiga feusuai i tagata gasegase i le HD.
E le gata i lea, na matou maua le tele o fuainumera o le fiafia i tagata i HD. I le taimi nei, o loʻo i ai faʻamatalaga e le ogatasi i luga o le fesoʻotaʻiga o fiafiaga faʻamaonia ma le HD. O nisi o suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai le faʻatupulaia o fua faatatau o mea e fiafia i ai [14], ae i totonu o se faamasinoga mo le tulaga ua fuafuaina o HD [9] leai se fesoʻotaʻiga na maua. O se faʻamatalaga talafeagai mo le eseesega o le a avea ma avanoa e lipotia ai mea e fiafia i ai, aua o Siamani faamatalaga ma faʻamatalaga na faʻasalalau i le gasologa o suʻesuʻega ma togafitiga e puipuia i le agatapuia, e tusa lava pe aofia ai lipoti e uiga i le fiafia, faʻamalosi ata o tamaiti, ma feusuaiga amioga. Faʻasalaga faʻatau mai ia te ia lava (pe a leai se isi e afaina) e le manaʻomia pe faʻamaonia le faia o le fesoasoani [4]; ae ui i lea, o fiafiaga faʻasolosolo e masani ona fesoʻotaʻi ma faigata faʻaletonu [70]. O le mea masani lava, o le avega faʻapitoa o le mafaufau o loʻo faʻatusalia mai e HD o se tasi lea o faʻamaumauga autu e tupu mai i lenei suʻesuʻega. O la matou faʻamaumauga o faʻamatalaga ua faʻalauteleina ai faʻamaoniga o nisi o faʻatautaia o le mafaufau i le HD. Aemaise lava, o faʻamaʻi o faʻamaʻi ma olaga atoa o faʻafitauli o faʻafitauli pipisi e faʻalautele i le vaega HD. I a matou suesuega, o le togi o faailoga o le atuatuvale e pei ona fuaina e le BDI-II e toetoe lava faatolu ona sili atu i le maualuga o alii ma le HD e pei ona i ai i pulega maloloina. E tusa ai ma a matou sailiga, Weiss [71] na iloa ai o le taatele o le atuatuvale na toetoe lava 2.5 taimi sili atu ona maualuga i alii ma le HD nai lo le lautele o tagata. Faatasi ai ma taunuuga o le tele o suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai faʻafitauli afaina o le gasegase i le gasegase feusuaʻiga ua fautuaina ai le tulaga o loʻo iai i le va o 28% ma le 42% [20,70,71]. E le gata i lea, tatou te masalomia o le le mautonu, ae maise lava le faʻamalosia o feusuaʻiga faʻafeusuaiga [25] o se uiga o le feusuaʻiga faʻafeusuaiga, e faʻavae i luga o le maitauina o le faateleina o le le mautonu i tamaloloa ma aʻoga i le lumanai ma e tatau ona taumafai e suʻesuʻe lenei mea. Faʻaleagaina o meaʻai e masani ona fesoʻotai i le faateleina o le le mautonu. I la matou faʻataʻitaʻiga na matou maua na o le faateleina o le le mautonu o le tele o le malosi, ae o le fua faatatau o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e le eseese i le va o vaega. O loʻo i ai suʻesuʻega faʻapitoa ma faʻamalosiaga o loʻo fautua mai ai o le faʻaaogaina o vailaau oona e faia ai se matafaioi i amioga feusuaʻi [22,72,73], ae o le ata e tumau pea le le manino, talu ai o suʻesuʻega eseese ua faʻaaogaina ai fua eseese ma fuataga tetele. E le gata i lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina amioga e ono lamatia ai feusuaiga i tamaʻitaʻi ma HD, lea na faʻaalia e fesootaʻi atu i le tele o faʻafitauli o le mafaufau [74].
E faavae i luga o mafaufauga ma o tatou taunuuga, na tatou faia ai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa mo le faʻasalalauga o amio feusuaʻi (Ata 3). E ui lava e leai se faʻamaoniga o se faʻasologa e tasi o le faʻafitauli o feusuaʻiga, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le tele o vaega e mafai ona faʻateleina ai le avanoa e atiaʻe ai le feusuaʻiga tau feusuaʻiga. O lenei faʻatinoga galue e mafai ona aoga mo le faia o ni suʻesuʻega fou ma ni fetuunaiga o polokalama togafitiga.
Ata 3. Le faʻataʻitaʻiga o le faʻafitauli o le feusuaʻi. Matou te manatu o se tuufaatasiga autu o aʻafiaga ma mea tau le siosiomaga e mafai ona faateleina ai le ono mafai ona atiaʻe se feusuaʻiga tau feusuaʻiga. O le tuufaatasiga o mea e tutupu i le biopsychosocial, e pei o le genetic and epigenetic factors ma mea leaga e tutupu i le fanau laiti e faʻaalia ai uiga taʻitasi ma faateleina ai le ono mafai ona faʻapupulaina ni faʻafitauli o le mafaufau. O se feusuaʻiga maualuga feusuaʻiga e ono mafai ona fesoʻotaʻi ma aʻafiaga o le kenera ma e ono aʻafia ma faatosinaina vave le amataga o mea tau feusuaʻiga. O uiga le lelei o le tagata, maʻi le mautonu, ma le maualuga o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga atonu e oʻo atu ai i le atinaʻeina o le gasegase feusuaʻiga. O mea na faailogaina i se faʻataʻilagi na maua mai ai se faʻamaumauga mai a matou tali.
O a matou faʻamatalaga e tele ni aʻafiaga mo togafitiga. Matou te fautua atu e mafai e fomaʻi ona iloilo le faʻaleagaina faalelagona ma le tuulafoaia, faʻapea foi ma le faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi ma le HD. E le gata i lea, o la tatou faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o faʻamaoniga o le ADHD matutua faʻatapulaʻa na faʻateleina i tamaloloa ma le HD ma ua fautuaina e faapea o nei tagata gasegase o le a manuia mai le falemaʻi ma togafitiga faʻasoasoaina [75]. O le faʻaitiitia o le faʻaogaina o taʻiala faʻaleaogaina o lagona e faʻaalia i la tatou faʻataʻitaʻiga, e tatau ona taulaʻi atu i le faʻataʻitaʻiga o mafaufauga ma amioga faʻaletonu i tamaʻitaʻi ma HD [76]. O se togafitiga e le o se faʻasalaga e manaʻomia e faʻataʻitaʻiina ai le paraphilia, lea e masani ona masani i alii ma HD. Ua matou maua le tele o fua faatatau o amio feusuai ma le faʻaaogaina o tamaiti faʻamalosi i tamaloloa ma le HD, ma afai e le faʻatapulaaina i tapulaa o le le faalauaiteleina, matou te fautua atu o se suʻesuʻega a fomaʻi e fautuaina malosi e puipuia amioga le lelei.

5. Tapulaa

E taua le maitauina o lenei faʻataʻitaʻiga na i ai tagata na ofo mai e auai i se suʻesuʻega suʻesuʻega ma malilie e lipotia faʻamatalaga vavalalata o mea tutupu i le olaga, o mea i totonu, ma amioga feusuaʻi. O le mea lea, o uiga o lenei faʻataʻitaʻiga e le mafai ona faʻatusatusa i tagata o loʻo i ai feusuaʻiga feusuaʻiga oe ua mumusu e faʻamatala faʻamatalaga patino.
O faʻamatalaga a Causal e uiga i le aioiology o le HD e faigata ona faʻataʻitaʻi, aua-vagana ai le 2D: ratio 4D-matou te faalagolago i faʻamaumauga a le tagata lava ia ma faʻatalatalanoaga i falemaʻi i se suʻega faʻasalalauga ma tali atonu na afaina i le faʻalauiloaina o le faʻaituau.
E faigata le tuʻuina atu o faaiuga o lenei suʻesuʻega i isi aganuu. E le gata i lea, o lenei itu i Sisifo o Europa e le o se sui o le faitau aofaʻi o tagata Europa i Sisifo, e pei o se faʻataʻitaʻiga, tausaga ma tulaga faʻaaʻoaʻoga.

6. Faaiuga

O tamaʻitaʻi ma HD e foliga mai o loʻo i ai le tulaga e tasi o le neurodevelopment, maualuga o le atamai, sociodemographic background, ma mea moni faaleaiga pe a faatusatusa i le soifua maloloina lelei. Ae ui i lea, o tane ma lipoti a le HD e feeseeseai i vaega taua o le olaga, e pei o mea leaga i le taimi o le tamaitiiti, faafitauli o amioga tau feusuaiga, ma le faateleina o faigata faalemafaufau.

Faʻaopoopoga mea

O mea nei e maua i le initaneti i https://www.mdpi.com/2077-0383/8/2/157/s1, Suʻesuʻega Faʻaopoopo.

Tusitala Tusitala

Faʻamatalaga, JE, TH, UH, THCK, JK; auala, JE, MV, CS, IH, THCK, iloiloga aloaʻia, JE, MV, tusiga-uluaʻi faʻataʻitaʻiga, JE, tusiga-iloiloga ma le faʻataʻitaʻia, JE, IH, CS, MV, THCK, UH, vaavaaiga, THCK, UH , CS, TH, faʻatupeina o tupe, THCK, UH, TH, JK

faatupeina

O le suʻesuʻega na lagolagoina e se fesoasoani faʻapitoa mai le European Society for Sexual Medicine.

tautinoga

Na faafetai ia tusitala Marie-Jean Carstensen, Anna Spielvogel ma Julia Liebnau mo la latou fesoasoani i le fatuina o tusitusiga.

Feeseeseaiga o Tului

O le tusitusiga o le uluai suʻesuʻega ma e leʻi faʻasalalau muamua i isi nofoaga. O tusitala e leai se tauvaga tautupe tauva.

mau faasino

  1. Derbyshire, KL; Grant, IE amioga faʻafeusuaiga mataga: O se toe iloiloga o tusitusiga. J. Behav. Faʻaaoga. 2015, 4, 37-43. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  2. Fong, TW; Reid, RC; Parhami, I. Mea ua fai ma masani a vaisu. O fea e tusi ai laina? Fomaʻi. Falemaʻi. N. Am. 2012, 35, 279-296. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  3. Kafka, MP MPs-I-V.: O se Suʻega Faʻapitoa mo le DSM-V. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2010, 39, 377-400. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  4. American Psychiatric Association. Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga, 5th ed .; American Psychiatric Association: Washington, DC, ISA, 2013; ISBN 089042554X. [Scholar Google]
  5. Kafka, MP O le a le mea na tupu i le gasegase feusuaʻi? Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2014, 43, 1259-1261. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  6. Piquet-Pessôa, M .; Ferreira, GM; Melca, IA; Fontenelle, LF DSM-5 ma le faaiuga ia aua nei aofia ai feusuaiga, faʻatau poʻo gaoi e avea ma vaisu. Curr. Faʻaaoga. Lipoti 2014, 1, 172-176. [Scholar Google] [CrossRef]
  7. Grant, IE; Atmaca, M .; Fineberg, NA; Fontenelle, LF; Matsunaga, H .; Janardhan Reddy, YC; Simpson, HB; Thomsen, PH; Van Den Heuvel, OA; Veale, D .; et al. Faʻafitauli le pulea o le tino ma "vaisu amioga" i le ICD-11. World Psychiatry 2014, 13, 125-127. [Scholar Google] [CrossRef]
  8. Dickenson, JA; Gleason, N .; Coleman, E .; Miner, MH Faʻafitauli o le Faʻanoanoa na Faʻatasi ma le Faʻafitauli Faʻatautaia o Faʻasalaga Feusuaiga, Lagona, ma Faʻafitauli i le Iunaite Setete. JAMA Netw. Tatala 2018, 1, e184468. [Scholar Google] [CrossRef]
  9. Reid, RC; Kamuta, BN; Hook, JN; Garos, S .; Manning, JC; Gilliland, R .; Cooper, EB; Mckittrick, H .; Davtian, M .; Fong, T. Lipoti o sailiiliga i se dsm-5 sikolasipi fanua mo le gasegase feusuaʻiga. J. Feusuaiga. Med. 2012, 9, 2868-2877. [Scholar Google] [CrossRef]
  10. Cooper, A. Feusuaiga ma le Initaneti: Mataʻituina i le Meleniuma Fou. CyberPsychology Behav. 1998, 1, 187-193. [Scholar Google] [CrossRef]
  11. Cooper, A .; Delmonico, DL; Burg, R. Cybersex tagata faʻaaogaina, tagata faʻatauvalea, ma le faʻamalosia: Faʻamaumauga fou ma aʻafiaga. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia J. Treat. Muamua. 2000, 7, 5-29. [Scholar Google] [CrossRef]
  12. Döring, NM O le Initaneti o aʻafiaga i feusuaiga: O se iloiloga taua o 15 tausaga o suʻesuʻega. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 2009, 25, 1089-1101. [Scholar Google] [CrossRef]
  13. Young, KS Internet Sexual Addiction Risk Factors, Tulaga o Atinaʻe, ma Togafitiga. Am. Faʻatasi. Sci. 2008, 52, 21-37. [Scholar Google] [CrossRef]
  14. Wéry, A ;; Vogelaere, K .; Luitau-Bouju, G .; Poudat, F.-X .; Caillon, J .; Lever, D .; Billieux, J .; Grall-Bronnec, M. Faʻamaumauga o faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga i le tagata lava ia i totonu o le falemaʻi a le falemaʻi. J. Behav. Faʻaaoga. 2016, 5, 623-630. [Scholar Google] [CrossRef]
  15. Carnes, PJ Feusuaiga faʻamalosi ma le faʻamalosia: Aloaia, togafitiga & toe faʻaleleia. CNS Spectr. 2000, 5, 63-72. [Scholar Google]
  16. Carroll, JS; Padilla-Walker, LM; Nelson, LJ; Olson, CD; Barry, CM; Madsen, SD Generation XXX: Ponokalafi Faʻatagaina ma Faʻaaogaina i Tagata Matutua Tutupu. J. Adolesc. Res. 2008, 23, 6-30. [Scholar Google] [CrossRef]
  17. Häggström-Nordin, E .; Hanson, U .; Tydén, T. Faʻatasi i le va o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi ma feusuaiga i le va o le autalavou i Suetena. Fa. J. STD AIDS 2005, 16, 102-107. [Scholar Google] [CrossRef]
  18. Kalichman, SC; Kaino, D. O le sootaga i le va o faʻamatalaga o le faʻamalosia o feusuaiga ma le maualuga o tulaga faʻafefeusuaiga i le va o alii ma tamaitai o loʻo maua ni tautua mai se falemaʻi faʻamaʻi pipisi. J. Sex Res. 2004, 41, 235-241. [Scholar Google] [CrossRef]
  19. Mick, TM; Hollander, E. Impulsive-Faʻaosofia le Faʻafeusuaiga Faalefeusuaiga. CNS Spectr. 2006, 11, 944-955. [Scholar Google] [CrossRef]
  20. Raymond, NC; Coleman, E .; Miner, MH Faʻasalaga faʻapitoa i le mafaufau ma uiga faʻamalosi ma le le mautonu i amioga mataga tau feusuaʻiga. Faatusatusa. Fomaʻi 2003, 44, 370-380. [Scholar Google] [CrossRef]
  21. de Tubino Scanavino, M .; Ventuneac, A .; Abdo, CHN; Tavares, H .; faia Amaral, MLSA; Messina, B .; dos Reis, SC; Martins, JPLB; Parsons, JT Faʻaleagaina amioga tau feusuaʻiga ma togafitiga faʻafomaʻi i le va o alii saili togafitiga i São Paulo, Pasila. Maualuga Resitala. 2013, 209, 518-524. [Scholar Google] [CrossRef]
  22. Auala e te le Valaau i ai Alofa; Bantam Books: New York, NY, ISA, 1991; ISBN 0-553-35138-9.
  23. Reid, RC; Cyders, MA; Moghaddam, JF; Fong, TW Faʻamatalaga o le Psychometric properties o le Barratt Impulsiveness Fuataga i tagata maʻi ma faafitauli faʻaletupe, vaʻalele, ma methamphetamine faʻalagolago. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2014, 39, 1640-1645. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  24. Reid, RC; Dhuffar, MK; Parhami, I .; Fong, TW Faʻasalalau itu o le tagata i se faʻataʻitaʻiga faʻaletoto o tamaʻitaʻi feusuaʻi e faʻatusatusa i tane feusuaʻi. J. Fomaʻi Aga. 2012, 18, 262-268. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  25. Reid, RC; Berlin, HA; Kingston, DA Fesoʻotaiga faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi feusuaʻi. Curr. Faʻatasi. Neurosci. Sui. 2015, 2, 1-8. [Scholar Google] [CrossRef]
  26. Mechelmans, DJ; Irvine, M .; Banca, P .; Porter, L .; Mitchell, S .; Mole, TB; Lapa, TR; Harrison, NA; Potenza, MN; Voon, V. Faʻasalaga faʻapitoa i faʻamatalaga faʻafeusuaiga i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLOS ONE 2014, 9, e105476. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  27. Reid, RC; Karim, R .; McCrory, E .; Kamuta, BN O eseesega ua lipotia mai e le tagata lava ia i luga o fuataga o galuega faʻafoe ma amioga feusuaʻiga i se tagata maʻi ma faʻalapotopotoga a tagata. Fa. J. Neurosci. 2010, 120, 120-127. [Scholar Google] [CrossRef]
  28. Schiebener, J .; Laier, C .; Brand, M. Taofimau i ponokalafi? O le faʻavaivaia poʻo le faʻamalale i faʻamatalaga i luga o le cybersex i se tulaga faʻafesoʻotaʻi e fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga o vaisu cybersex. J. Behav. Faʻaaoga. 2015, 4, 14-21. [Scholar Google] [CrossRef]
  29. Baumeister, RF; Catanese, KR; Vohs, KD E i ai se eseesega o alii ma tamaitai i le malosiaga o le feusuaʻiga i feusuaiga? Manatu faʻavae, talitonuga faʻavae, ma se toe iloiloga o molimau talafeagai. Le tagata lava ia. Soc. Toma. Faaa. 2001, 5, 242-273. [Scholar Google] [CrossRef]
  30. Hönekopp, J .; Bartholdt, L .; Beier, L .; Liebert, A. Lua i le fa o le fuainumera o fuainumera numera (2D: 4D) ma le maualuga o le maualuga o le feusuaʻiga o feusuaiga: Faʻamatalaga fou ma se iloiloga meta-analytic. Psychoneuroendocrinology 2007, 32, 313-321. [Scholar Google] [CrossRef]
  31. Hönekopp, J .; Voracek, M .; Manning, JT 2nd i le 4 digits ratio (2D: 4D) ma le numera o paaga feusuaiga: Molimau mo aafiaga o le testosterone o le prenatal i alii. Psychoneuroendocrinology 2006, 31, 30-37. [Scholar Google] [CrossRef]
  32. Klimek, M .; Andrzej, G .; Nenko, I .; Alvarado, LC; Jasienska, G. Digit (2D: 4D) o se faailo o le tino, testosterone concentration ma numera o tamaiti i tane. Ann. Hum. Biol. 2014, 41, 518-523. [Scholar Google] [CrossRef]
  33. Varella, MAC; Valentova, JV; Pereira, KJ; Bussab, VSR O le ola faʻatasi e fesoʻotaʻi ma uiga o le tino ma le fafine i alii ma tamaitai: Molimau mai Pasila ma Czech samples. Faʻatasi. Faagasologa 2014, 109, 34-39. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  34. Katehakis, A. Affective Neuroscience ma le togafitiga o le tagofiaina o feusuaiga. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia 2009, 16, 1-31. [Scholar Google] [CrossRef]
  35. Walton, MT; Bhullar, N. Amioga Fausuaʻiga Faʻafeusuaiga e pei o se Lelei Faʻasalaga Lelei: Talia le Faʻataʻitaʻiga o Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻiga. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2018, 47, 1327-1831. [Scholar Google] [CrossRef]
  36. Reid, RC; Garos, S .; Kamuta, le faʻatuatuaina o BN, faʻamaonia, ma le faʻaleleia o mafaufauga o amioga feusuaʻiga suʻesuʻeina i se faʻataʻitaʻiga o tagata. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia 2011, 18, 30-51. [Scholar Google] [CrossRef]
  37. Bernstein, D .; Fink, L. Tusi Taʻiala mo le Faʻamatalaga Faʻamatalaga Tau Tupulaga Talavou (CTQ); The Psychological Corporation: New York, NY, USA, 1998. [Scholar Google]
  38. Oldfield, RC Le iloiloga ma le auiliiliga o le lima agavale: O le Edinburgh inventory. Neuropsychologia 1971, 9, 97-113. [Scholar Google] [CrossRef]
  39. Wechsler, D. WAIS-IV Wechsler Matutua Atamai Faʻamatalaga Deutschsprachige Faʻatagaga, 4th ed .; Petermann, F., Petermann, U., Eds .; Hogrefe: Göttingen, Siamani, 2013. [Scholar Google]
  40. Janssen, E .; Vorst, H .; Finn, P .; Bancroft, J. Le faʻatagaina o feusuaiga (SIS) ma le faʻamalosia o feusuaiga (SES): I. Fuaina o le faʻasaina o feusuaiga ma le fiafia i le tane. J. Sex Res. 2002, 39, 114-126. [Scholar Google] [CrossRef]
  41. Pawlikowski, M .; Altstötter-Gleich, C .; Faʻailoga, M. Validation ma mea faʻapitoa o mafaufauga o se faʻataʻitaʻiga puupuu o le suega a le Young's Internet Addiction Test. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 2013, 29, 1212-1223. [Scholar Google] [CrossRef]
  42. Carnes, P .; Green, B .; Carnes, S. E tutusa lava le eseʻese: Faʻafoʻiina o Suʻega o Suʻega Faʻafeusuaiga (SAST) e faʻataʻitaʻi ai le faʻatinoga ma le itupa. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia 2010, 17, 7-30. [Scholar Google] [CrossRef]
  43. Wittchen, HU; Wunderlich, U .; Gruschwitz, S .; Zaudig, M. SKID I. Strukturiertes Klinisches Interview mo DSM-IV. Achse I: Psychische Störungen. Interviews und Beurteilungsheft. Eine deutschsprachige, erupiterte Bearb. o. amerikanischen Originalversion des SKID I; Hogrefe: Göttingen, Siamani, 1997. [Scholar Google]
  44. Patton, JH; Stanford, MS; Barratt, ES Barratt Atinaʻe Mataʻutia (BIS-11). J. Clin. Toma. 1995, 51, 768-774. [Scholar Google] [CrossRef]
  45. Fagerström, OK; Schneider, NG Fagerström Suʻega mo Nicotine Dependence. J Behav Med. 1989, 12, 159-181. [Scholar Google]
  46. Saunders, JB; Aasland, OG; Papor, TF; De la Fuente, JR; Grant, M. Faʻamatalaga o le faʻaaogaina o le ava e faʻaaoga ai le faʻamaoniga o le le mautonu (AUDIT): WHO galulue faʻatasi i le vave iloa o tagata o loʻo taumafa ava malosi-II. onāga i vailāʻau 1993, 88, 791-804. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  47. Maualuga, M .; Keller, F .; Kühner, C. Beck Depressions-Invental II. Deutsche Bearbeitung ma Handbuch zum BDI II.; Harcourt Test Services: Frankfurt am Main, Siamani, 2006. [Scholar Google]
  48. Fraley, RC; Waller, NG; Brennan, KA O se faʻataʻitaʻiga o le faʻavasegaina o faʻataʻitaʻiga o le faʻatinoga o lipoti a le tagata lava ia. J. Pers. Soc. Toma. 2000, 78, 350-365. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  49. Kupfer, J .; Brosig, B .; Brähler, E. TAS-26: Toronto-Alexithymie-Skala-26 (deutsche Version); Hogrefe: Göttingen, Siamani, 2001. [Scholar Google]
  50. Sili, JJ; Ioane, OP Faʻatasi Eseesega i Faʻasologa o Faʻatonuga e Lua: Faʻamatalaga mo Aafiaga, Fegalegaleaiga, ma le Soifua Maloloina. J. Pers. Soc. Toma. 2003, 85, 348-362. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  51. Petermann, F. Fragebogen zur Erhebung der Emotionsregulation bei Erwachsenen (FEEL-E). Seitschrift fur Psychiatry Psychol. Psyther. 2015, 63, 67-68. [Scholar Google] [CrossRef]
  52. Retz-Junginger, P .; Retz, W .; Fuga, D .; Weijers, H.-G .; Trott, G.-E ;; Wender, PH; Rössler, M. Wender Iuta Faʻataʻitaʻiga Fuaina (WURS-k) Die deutsche Kurzform zur retrospektiven erfassung des hyperkinetischen syndroms bei erwachsenen. Nervenarzt 2002, 73, 830-838. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  53. Rösler, M .; Retz, W .; Retz-Junginger, P .; Thome, J .; Talofa, T .; Nissen, T .; Stieglitz, RD; Fuga, D .; Hengesch, G .; Trott, GE Instrumente zur Diagnostik der Aufmerksamkeitsdefizit- / Hyperaktivitätsstörung (ADHS) im Erwachsenenalter. Nervenarzt 2004, 75, 888-895. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  54. Agresti, A. O se Folasaga i le Faʻamaumauga o Fuainumera Faʻatonu, 2nd ed .; Wiley: Hoboken, NJ, ISA, 2018; ISBN 1119405262. [Scholar Google]
  55. Cohen, J. Iloiloina o le Mana o Fuainumera Faamauina mo Sciences Behavioral, 2nd ed .; Erlbaum Associates: Hillsdale, NJ, ISA, 1988; ISBN 9780805802832. [Scholar Google]
  56. Muamua, MB; Spitzer, RL; Gibbon, M .; Williams, JB Faʻatalanoaina o Falemaʻi mo le DSM-IV Axis I Disorder; New York State Institute of Psychiatric Institute: New York, NY, ISA, 1995. [Scholar Google]
  57. Carvalho Fernando, S .; Beblo, T .; Schlosser, N .; Terfehr, K .; Otte, C .; Löwe, B .; Wolf, OT; Spitzer, C .; Driessen, M .; Wingenfeld, K. The Impact of Self-Reported Childhood Trauma on Emotion Regulation in Borderline Personality Disorder and Major Depression. J. Trauma Dissociation 2014, 15, 384-401. [Scholar Google] [CrossRef]
  58. Faʻatau, SH; Gotlib, IH Tulaga lamatia mo le puipuia o le mafaufau i tamaiti o tina ua lofituina: O se Atinae Atinae mo le Malamalama i Auala o le Tuuina atu. Toma. Faaa. 1999, 106, 458-490. [Scholar Google] [CrossRef]
  59. Vai, SF; Virmani, EA; Thompson, RA; Meyer, S .; Raikes, HA; Jochem, R. Faʻasalaga o le lagona ma le faʻapipiʻi: Tufuina o fausaga e lua ma la latou faʻasagaga. J. Psychopathol. Faʻatasi. Iloilo. 2010, 32, 37-47. [Scholar Google] [CrossRef]
  60. Beutel, ME; Giralt, S .; Wölfling, K .; Stöbel-Richter, Y .; Subic-Wrana, C .; Reiner, I .; Tibubos, AN; Brähler, E. Faʻasalaga ma le faʻatinoga o le faʻaogaina o le initaneti i le gagana Siamani. PLOS ONE 2017, 12, 1-12. [Scholar Google] [CrossRef]
  61. Reid, RC; Kamuta, BN; Spackman, M .; Willes, DL Alexithymia, faʻafitauli faʻaletino, ma le faʻafitauli i le faʻamalosia o le tino i tagata maʻi o loʻo sailia le fesoasoani mo amio feusuaʻi. J. Sex Marital Ther. 2008, 34, 133-149. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  62. Voon, V .; Mole, TB; Banca, P .; Porter, L .; Morris, L .; Mitchell, S .; Lapa, TR; Karr, J .; Harrison, NA; Potenza, MN; et al. Faʻasalaga i le Neural o le gaioiga faʻafeusuai i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma ni amioga mataga faʻafeusuaiga. PLOS ONE 2014, 9, e102419. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  63. Harries, MD; Paglia, HA; Redden, SA; Grant, JE tausaga i le taimi muamua o feusuaiga: Faigamaʻi ma mafaufauga feusuaʻi. Ann. Falemaʻi. Fomaʻi Fomaʻi. J. Am. Acad. Falemaʻi. Fomaʻi 2018, 30, 102-112. [Scholar Google]
  64. Gola, M .; Lewczuk, K .; Skorko, M. O le a le mea e taua: Aotelega poʻo le lelei o ponokalafi e faʻaaogaina? Faʻamatalaga o mafaufauga ma amioga e sailia ai togafitiga mo faafitauli faʻaaogaina ponokalafi. J. Feusuaiga. Med. 2016, 13, 815-824. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  65. Robinson, TE; Berridge, KC O le faavae o le gasegase o fualaau faasaina: O se mea e faaosofia ai-lagona o mea ua fai ma vaisu. Brain Res. Faaa. 1993, 18, 247-291. [Scholar Google] [CrossRef]
  66. Berridge, KC; Kringelbach, ML Faʻaleagaina o le fiafia: Taui i tagata ma meaola. Psychopharmacology 2008, 199, 457-480. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  67. Totogi, M .; Klein, V .; Briken, P. Le Fegalegaleaiga i le va o amioga feusuaʻiga, feusuaiga, feusuaiga, ma uiga tauleleia. Faʻau. Feusuaiga. Faʻatasi. 2016, 45, 219-233. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  68. Klein, V .; Schmidt, AF; Turner, D .; Briken, P. Pe o feusuaiga ma feusuaiga e fesootaʻi ma le fiafia i le pedophilic ma le fausiaina o feusuaiga i le tamaʻitaʻi i faataitaiga a tagata lautele? PLOS ONE 2015, 10, 1-11. [Scholar Google] [CrossRef]
  69. Mann, RE; Hanson, RK; Thornton, D. Iloiloga lamatiaga mo feusuaiga masani: O nisi o talosaga e uiga i le natura o mea e lamatia ai le mafaufau. Feusuaiga. Faʻasalaga J. Res. Togafitiga. 2010, 22, 191-217. [Scholar Google] [CrossRef]
  70. Kafka, MP; Hennen, J. A DSM-IV Axis I Conorbidity Study of Males (n = 120) Faʻatasi ai ma le Paraphilias ma le Paraphilia-Disorders Related. Feusuaiga. Faʻaleagaina 2002, 14, 349-366. [Scholar Google] [CrossRef]
  71. Weiss, D. Le masani ona i ai o le atuatuvale i mea tau feusuaiga a alii ma tamaʻitaʻi o loʻo nonofo i le Iunaite Setete. Feusuaiga. Faʻaaoga. Faʻamalosia 2004, 11, 57-69. [Scholar Google] [CrossRef]
  72. Hagedorn, WB O le valaau mo se fou suʻesuʻega faʻamaonia ma le fuainumera o faʻafitauli o le mafaufau Mafaufau faʻamaonia: faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. J. Addict. Tausiga Solitulafono. 2009, 29, 110-127. [Scholar Google] [CrossRef]
  73. Kaplan, MS; Krueger, RB Faʻamatalaga, iloiloga, ma togafitiga o feusuaiga. J. Sex Res. 2010, 47, 181-198. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]
  74. Maclean, JC; Xu, H .; Farani, MT; Ettner, SL Soifua Maloloina o Mafaufau ma amioga lamatia matautia: Molimau mai DSM-IV Axis II faaletonu. J. Ment. Faiga Faʻavae Soifua Maloloina Econ. 2013, 16, 187-208. [Scholar Google] [PubMed]
  75. Reid, RC; Davtian, M .; Lenartowicz, A .; Torrevillas, RM; Fong, TW Faʻamatalaga i luga o le iloiloga ma le togafitiga o le ADHD matutua i alii ma tamaitai feusuaʻi. Neuropsychiatry 2013, 3, 295-308. [Scholar Google] [CrossRef]
  76. Hallberg, J .; Kaldo, V .; Arver, S .; Dhejne, C .; Öberg, KG O se faʻauigaga-faʻafoe togafitiga faʻavae vaega mo le gasegase feusuaʻi: ​​O se suʻesuʻega talafeagai. J. Feusuaiga. Med. 2017, 14, 950-958. [Scholar Google] [CrossRef] [PubMed]