Faʻamalosi lagona faʻamalolo i le scanner: Feusuaʻi faʻaali ma tauia gaioiga, ma fesoʻotaʻiga i le faʻafitauli o le taumafaina o le porn ma faʻamalosia feusuaiga (2021)

2021 Apr 2.

Tui: 10.1556 / 2006.2021.00018. 

lē faʻatino

Faʻamatalaga ma sini

O le faʻaaogaina o ponokalafi, e ui lava e le faʻafitauli mo le toʻatele, e mafai ona tupu aʻe i amioga faʻasuesuʻe lea i lona tulaga ogaoga ua faʻaigoaina o le faʻamalosia o amioga faʻafeusuaiga i le ICD-11 (WHO, 2018). O le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻeina lea o le faʻaogaina o mea ua fai ma vaisu-faʻapitoa i faʻamatalaga ina ia malamalama atili ai i faiga faʻavae i le atinaʻeina o lenei maʻi.

Metotia

Ua matou faʻaaogaina se Faʻatonuga Faʻatupu Faʻafeusuaiga Faʻatuai Galuega e suʻesuʻe ai gaioiga faiʻai i vaega o faiʻai e fesoʻotaʻi ma taui i le taimi o le faʻamoemoeina (faʻatasi ai ma faʻamatalaga e vaʻai ai ata ponokalafi, faʻatonutonu vitio pe leai ni vitio) ma se vaega tuʻufaʻatasia e tuʻuina atu i alii soifua maloloina. O fesoʻotaʻiga i faʻailoga o le faʻaaogaina o ponokalafi faʻafitauli, o le taimi na faʻaalu i le faʻaogaina o ponokalafi, ma uiga faʻaosofia feusuaiga na suʻesuʻeina.

i'uga

O taunuʻuga a alii 74 na faʻaalia ai o vaega o le faiʻai e faʻatatau i taui (amygdala, dorsal cingulate cortex, orbitofrontal cortex, nucleus accumbens, thalamus, putamen, caudate nucleus, ma insula) na sili atu ona faʻaogaina e ata ponokalafi ma ata ponokalafi nai lo le. pulea vitio ma fa'ailoga fa'atonu, fa'asologa. Ae ui i lea, matou te leʻi mauaina se sootaga i le va o nei faʻagaioiga ma faʻailoga o faʻafitauli faʻaoga ponokalafi, taimi faʻaalu i ponokalafi faʻaoga, poʻo faʻatasi ai ma uiga faʻafeusuaiga.

Talanoaga ma faaiuga

O le gaioioiga i vaega o fai'ai e fa'atatau i taui i fa'aosofiaga fa'afeusuaiga va'aia fa'apea fo'i fa'ailoga e fa'ailoa mai ai na manuia le fa'amoemoega o le Galuega Fa'atuai Fa'afeusuaiga. Masalo, o fesoʻotaʻiga i le va o le faiʻai e faʻatatau i taui ma faʻailoga mo faʻafitauli poʻo le faʻaogaina o ponokalafi e mafai ona tupu i faʻataʻitaʻiga ma le maualuga maualuga ae le o se faʻataʻitaʻiga maloloina faʻaaogaina i le suʻesuʻega nei.

Faʻaoso

O le fa'aogaina o ponokalafi i luga o le initaneti o se amioga ua salalau i le faitau aofa'i lautele (Blais-Lecours, Vaillancourt-Morel, Sabourin, & Godbout, 2016; Bőthe, Tóth-Király, Potenza, Orosz, & Demetrovics, 2020; Martyniuk, Okolski, & Dekker, 2019). E ui o le toʻatele o loʻo faʻaalia le faʻaogaina o ponokalafi e le faʻalavelaveina, i nai tagata taʻitoʻatasi e faʻatasi ma le faʻalavelave, o le le lava o le puleaina, ma le le mafai ona faʻaitiitia le amio e ui lava i taunuuga le lelei (e tusa ma le 8%, e fuafua i le faʻaogaina o faʻavae; Cooper, Scherer, Boies, & Gordon, 1999; Gola, Lewczuk, & Skorko, 2016; Grubbs, Volk, Exline, & Pargament, 2015). O le fa'aogaina o ponokalafi fa'atasi ma le masturbation o le fa'afitauli sili lea ona taatele i tagata ta'ito'atasi o lo'o i ai amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi (Kraus, Voon, & Potenza, 2016; Reid et al., 2012; Wordecha et al., 2018). Mo le taimi muamua, o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) ua faʻamalamalamaina tulaga faʻapitoa faʻamaonia mo nei faʻaʻailoga i le 11th lomiga o le International Classification of Disorders (ICD-11) i lalo o le faaupuga Faʻaleagaina le Faʻaleagaina o Feusuaiga Faalefeusuaiga (CSBD, Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 2018). Mo se malamalama sili atu i faʻafiafiaga ma faʻafitauli faʻaoga porn, o ona neurobiological underpinnings e tatau ona faʻamalamalamaina.

E ui lava o le faʻavasegaga saʻo o faʻafitauli faʻaogaina ponokalafi o se mataupu fefinauai, o suʻesuʻega neuroscientific e taʻu mai ai lona vavalalata i faʻafitauli o vaisu (Alofa, Laier, Brand, Hatch, & Hajela, 2015; Stark, Klucken, Potenza, Brand, & Strahler, 2018). O Robinson ma Berridge na faamatalaina i la latou Incentive Sensitization Theory mo le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu pe faʻafefea ona faʻaalia pea fualaau faʻasaina e taʻitaʻia ai suiga o le neuroadaptive i totonu o taʻaloga taui (Robinson & Berridge, 1993, 2008). I le taimi o le atinaʻeina o vaisu, o le tali atu i faʻailoga ("manaʻo") e faʻateleina ae o le aʻafiaga manaʻomia o le inuina o fualaau faasaina ("fiafia") e ono faʻaitiitia. O le mea lea, faʻaalia le gaioiga lea e aofia ai lagona faʻalagona, amio, physiological ma le mafaufau tali atu i faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma vaisu (Berridge & Robinson, 2016; Tiffany & Wray, 2012) ose manatu taua e fa'amatala ai le suiga mai le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina i le fa'aogaina o vaisu (Brand et al., 2019; Koob & Volkow, 2010; Volkow, Koob, & McLellan, 2016).

O suʻesuʻega i tagata mamaʻi e iai faʻafitauli eseese e fesoʻotaʻi ma vailaʻau ua maua ai le faʻateleina o le gaioiga i le ventral striatum, le dorsal striatum, le anterior cingulate cortex (ACC), le orbitofrontal cortex (OFC), le insula ma le amygdala i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau (Jasinska, Stein, Kaiser, Naumer, & Yalachkov, 2014; Kühn & Gallinat, 2011a; Stippekohl et al., 2010; Zilverstand, Huang, Alia-Klein, & Goldstein, 2018). E tusa ai ma vaisu o amioga, e tele iloiloga e faʻaalia ai le faʻateleina o gaioiga i itulagi e fesoʻotaʻi ma taui i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vaisu (Antons, Brand, & Potenza, 2020; Fauth-Bühler, Mann, & Potenza, 2017; Starcke, Antons, Trotzke, & Brand, 2018; Van Holst, van den Brink, Veltman, & Goudriaan, 2010). Pe o fa'agasologa o lo'o a'afia i le CSBD e tutusa ma fa'aletonu o le fa'aaogaina o vaila'au ma vaisu o amioga ose mataupu o felafolafoaiga fa'asaienisi.

O nisi o iloiloga o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o le gaioiga o le ventral ma le dorsal striatum, OFC, ACC, insula, caudate nucleus, putamen, amygdala, thalamus, ma le hypothalamus i tagata soifua maloloina pe a vaʻavaʻai i faʻamaʻi faʻafeusuaiga (VSS) faʻatusatusa i mea faʻafefe (VSS).Georgiadis & Kringelbach, 2012; Poeppl, Langguth, Laird, & Eickhoff, 2014; Stoléru, Fonteille, Cornélis, Joyal, & Moulier, 2012). E le gata i lea, o loʻo i ai suʻesuʻega i tali neura i faʻailoga e vaʻai ai le VSS ae leai ni mea tau feusuaiga (faʻataʻitaʻiga, Banca et al., 2016: mamanu lanu; Klucken, Wehrum-Osinsky, Schweckendiek, Kruse, & Stark, 2016: sikuea lanu; Stark et al., 2019: vaega-fa'amatala faaupuga). E tali atu le fai'ai i nei fa'ailoga a'o lumana'i le VSS (Banca et al., 2016; Klucken et al., 2016; Stark et al., 2019) e tutusa ma tali i le VSS (ventral striatum, OFC, occipital cortex, insula, putamen, thalamus). E le gata i lea, o tagata e iai faʻafitauli faʻaoga ponokalafi (PPU) faʻatusatusa i le puleaina o tagata auai na faʻaalia ai le faʻateleina o le amygdala reactivity i faʻataʻitaʻiga faʻatusa e fesoʻotaʻi ma le VSS (Klucken et al., 2016). Faʻaaogaina le VSS e fai ma faʻailoga, Voon et al. (2014) maua tali maualuga atu i le pito i luma cingulate, ventral striatum ma amygdala o tagata ma PPU. O nei suʻesuʻega o le faʻateleina o le faʻaalia i faʻamatalaga e vaʻai ai le VSS i tagata e iai le PPU o loʻo ogatasi ma faʻamoemoega na maua mai le Incentive Sensitization Theory.

Ina ia suʻesuʻeina le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu, o le Monetary Incentive Delay Task (MIDT) o se meafaigaluega faʻavae e suʻesuʻe ai suiga o neural tali i faʻamatalaga ma faʻaosofia (Balodis & Potenza, 2015). O le MIDT e amata i se vaega fa'atalitali lea e fa'ailoa mai ai pe mafai ona maua se manumalo po'o se to'itupe i le taimi e tu'u atu ai. Muamua, o lenei galuega na faʻaaogaina e iloilo ai le lagona lautele o taui i vaisu ma, ae ui i lea, o taunuuga le tutusa e uiga i le faʻamoemoe ma le tuʻuina atu o vaega (Balodis & Potenza, 2015; Beck et al., 2009; Bustamante et al., 2014; Jia et al., 2011; Nestor, Hester, & Garavan, 2010). Ina ia suʻesuʻeina le gaioiga faʻaalia i le PPU, o se suiga faʻaleleia o le MIDT faʻavae (Knutson, Fong, Adams, Varner, & Hommer, 2001; Knutson, Westdorp, Kaiser, & Hommer, 2000) na fa'atūina: Le Galuega Fa'atuai Fa'afeusuaiga (SIDT) fa'aaoga fa'ailoga tau feusua'iga ma taui. E tolu suʻesuʻega na faʻaaogaina galuega faʻatuai faʻamalosi ma faʻamatalaga tau feusuaiga ma taui i le taimi nei (Gola et al., 2017; Sescousse, Li, & Dreher, 2015; Sescousse, Redouté, & Dreher, 2010). Sa suʻesuʻeina e Sescousse ma ana uo faʻasologa o gaioiga eseese e uiga i taui faʻatau ma tupe i tagata matutua soifua maloloina ma faʻamaonia le pito i tua o le OFC ma le amygdala o ni itulagi faʻapitoa e faʻagaoioia e taui erotic (Sescousse et al., 2010). Gola ma ana uo (2017) faʻatusatusa tamaloloa ma PPU ma pulea tane e tusa ai ma a latou gaioiga faiʻai i se MIDT / SIDT fefiloi. E ui na faʻaalia e le au auai PPU le faʻateleina o gaioiga i le ventral striatum mo faʻamatalaga e vaʻai ai taui tau feusuaʻiga, latou te leʻi ese mai faʻatonuga e uiga i le faiʻai i taui tau feusuaiga. E ogatasi ma le Incentive Sensitization Theory, na finau le au tusitala mo le faateleina o le "manaʻo" o taui tau feusuaʻiga i tagata auai PPU ae o le "fiafia" o feusuaiga e tumau pea le le afaina.

E ui lava o suʻesuʻega muamua e faʻaaoga ai le SIDT e matua faʻamoemoeina e uiga i le suʻesuʻeina o le faʻaalia o le faʻaalia i feusuaiga ma taui i tagata soifua maloloina ma tagata e iai le PPU, e iai nisi o auala e tatau ona talanoaina. E tusa ai ma le faʻamaonia i fafo, o suʻesuʻega talu ai na faʻaaogaina ata faʻapitoa nai lo vitio, e ui o le mea mulimuli o le sili ona faʻaaogaina ituaiga o ponokalafi (Solano, Eaton, & O'Leary, 2020). E tusa ai ma le tulaga pulea, o suʻesuʻega muamua na faʻaaogaina ai faʻasologa o le VSS e avea ma tulaga faʻatonutonu (Gola et al., 2017; Sescousse et al., 2010, 2015). O le mea lea, o tulaga fa'ata'ita'i ma fa'atonutonu e eseese e tusa ai ma le tele o uiga (fa'atulagaina fa'alenatura vs. fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga, fa'ai'uga ata, fa'aaliga o tagata vs. fa'aaliga e le o se tagata). E fesiligia pe afai o nei faʻamalosi e fai ma sui o faʻamalosi sili ona lelei. E le gata i lea, na faʻaaogaina e le au suʻesuʻe ata o fafine le lavalava e fai ma faʻailoga. I lenei auala e le gata o faʻailoga e mafai ona i ai se tau faʻamaonia, ae faʻaalia ai foi mataupu tau feusuaiga. E le gata i lea, e aoga tele le suʻesuʻeina o aʻafiaga o aʻafiaga mo le atinaʻeina o se CSBD, lea e foliga mai e sili ona talafeagai mea nei: faʻafitauli faʻaalia e le tagata lava ia e uiga i le faʻaogaina o ponokalafi (Faailoga, Snagowski, Laier, & Maderwald, 2016; Laier, Pawlikowski, Pekal, Schulte, & Brand, 2013), taimi fa'aalu e matamata ai i ponokalafi (Kühn & Gallinat, 2014) ma uiga fa'aosofia fa'afeusuaiga (Baranowski, Vogl, & Stark, 2019; Kagerer et al., 2014; Klucken et al., 2016; Stark et al., 2018; Strahler, Kruse, Wehrum-Osinsky, Klucken, & Stark, 2018).

O le mea lea, o fa'amoemoega o le su'esu'ega nei o mea nei: (1) Na matou manana'o e fa'atuina se SIDT sili ona lelei e fa'aoga ai ata tifaga nai lo ata fa'atutu. Matou te faʻamoemoeina o faʻataʻitaʻiga o gaioiga i le taimi o le faʻamoemoe ma le tuʻuina atu o le vaega e tutusa ma taunuuga i suʻesuʻega muamua o loʻo faʻaalia ai le aʻafia o le ACC, OFC, thalamus, insula, amygdala, nucleus accumbens (NAcc), caudate, ma putamen. (2) Matou te manaʻo e suʻesuʻe le tele o aʻafiaga o aʻafiaga mo le CSBD (PPU na lipotia e le tagata lava ia, taimi faʻaalu i ponokalafi faʻaoga, ma uiga faʻafeusuaiga) e fesoʻotaʻi atu i le gaioiga o le neural i le taimi o le faʻamoemoe ma le vaega tuʻuina atu i se falemaʻi e le o ni falemaʻi. fa'ata'ita'iga. E tusa ai ma le Incentive Sensitization Theory of Robinson ma Berridge (1993), matou te faʻamoemoeina le gaioiga o le neural o vaega o faiʻai o loʻo taʻua i luga i le taimi o le faʻamoemoe o le SIDT e faʻamaopoopo lelei ma nei tulaga lamatia. E tusa ai ma suʻesuʻega a Gola et al. (2017), matou te faʻamoemoeina le gaioiga o le neural o itulagi o loʻo taʻua i luga i le taimi o le tuʻuina atu o le vaega e le faʻatasi ma nei tulaga lamatia.

Metotia

Tagata e Auai

E 18 tamaloloa soifua maloloina fa'afeusuaiga i le va o le 45 ma le 73 tausaga na fa'afaigaluegaina e ala i lisi meli, fa'asalalauga ma fa'asalalauga fa'asalalau. E toʻalua tagata auai e tatau ona faʻateʻaina ona o faʻafitauli faʻapitoa, lua ona o ata o ata ma le tasi ona o le neuroanatomy atypical. O le faʻataʻitaʻiga mulimuli e aofia ai alii 25.47 ma le umi ole 4.44 (SD = XNUMX) tausaga. O le tele o tagata auai (n = 65; 89.04%) o tamaiti aoga. Tolusefulu-tolu (45.21%) na auai na nofofua, 36 (49.32%) na nonofo i se mafutaga alofa ma e toafa (5.48%) na auai na faaipoipo. E luasefulufa (32.88%) tagata auai na faamatalaina i latou lava o ni tagata lotu (“E te tautino mai se lotu po o se lotu?” “ioe”/“leai”). O ta'iala o lo'o i lalo na fa'aogaina: leai ni fa'ama'i somatic/mafaufau o lo'o i ai nei, leai ni togafitiga fa'ale-mafaufau/fa'afoma'i o lo'o iai nei, leai se fa'aoga leaga o le ava malosi/nikotine, leai se fa'ailoga mo le fMRI, ma le lelei i le gagana Siamani.

taualumaga

I le ulufale atu i suʻesuʻega, na sainia e tagata auai se pepa faʻatagaina faʻamaonia. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei e sau mai se suʻesuʻega tele e suʻesuʻe ai aʻafiaga o le faʻalavelave mamafa i luga o le gaosiga o le VSS e ala i le faʻatusatusaina o se tulaga faʻalavelave i se tulaga faʻatonutonu. E tasi le isi suʻesuʻega e faʻaaoga ai faʻamaumauga mai lenei poloketi ua faʻasalalau i le taimi nei. Klein et al. (2020) suʻesuʻeina le aʻafiaga o manaʻoga taʻitoʻatasi i luga o le neural reactivity i le VSS. O suʻesuʻega na faʻaalia ai e tele vaega o faiʻai e fesoʻotaʻi ma taui e fetaui lelei ma le faʻavasegaga a le tagata lava ia o le VSS ma o lenei faʻasalalauga e fetaui lelei ma le maualuga o le PPU. E leai ni fa'amatalaga na lipotia i inei na lomia muamua. O tagata auai mai le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na tuʻufaʻatasia faʻatasi i le tulaga faʻatonutonu ma faʻaogaina le placebo e le faʻamalosia ai le Trier Social Stress Test (placebo TSST, 15 min, Het, Rohleder, Schoofs, Kirschbaum, & Wolf, 2009) a'o le'i faia le su'ega MRI. O lenei su'ega e aofia ai ni galuega faigofie se lua o le mafaufau (o se tautalaga saoloto ma se numera faigofie o le mafaufau) e le fa'aosoina ai ni fa'afitauli ogaoga o le mafaufau pe fa'ailogaina fo'i suiga fa'aletino i tagata o lo'o auai, o le mea lea e le fa'amoemoeina ai se a'afiaga i le SIDT nei. Mulimuli ane i le placebo TSST, na auai tagata auai i le SIDT. Ina ua uma ona tu'ua le masini su'e, sa fa'avasega e tagata auai ia ata tifaga na'o i se isi potu e fa'amautinoa ai le fa'alilolilo ma le fa'amaonia o le fa'ailoga. O se vaega o le socio-demographic and non-sexual questionnaire ua uma ona aoina aʻo leʻi amataina le TSST (umi e tusa ma le 45 min) faʻaogaina le Initaneti SoSci Survey platform. A maeʻa le suʻesuʻeina o le MRI, na tuʻuina atu i tagata auai le taimi e fua ai ata tifaga ma faʻatumu isi fesili (pe a ma le 60 min).

Fua

Galuega Fa'atuai Fa'afeusuaiga

Na matou faʻaaogaina se SIDT na maua mai le MIDT faʻavae (Knutson et al., 2001). O taui tau tupe na suia i lenei suʻesuʻega e ono-lua-lua ata tifaga na tuʻuina atu e aunoa ma se leo ma faʻaalia VSS (VSS kilipi), vitiō fa'aliga fa'afeusuaiga (kilipa pulea) po'o se lau uliuli (leai se isi). O le fa'aogaina o ata vitiō fa'amautinoaina le fa'atusatusaina o vaega va'aia (feso'ota'iga fa'aagafesootai, fa'aliga le lavalava, fa'agaioiga fati, ma isi) i ata o lo'o fa'aalia VSS. I se suʻesuʻega muamua, o ata tifaga uma na faʻatatauina e tusa ai ma le fiafia (mai le "1" = "matua le fiafia" i le "9" = "matua manaia") ma le faʻafeusuaiga (mai le "1" = "e le o se faʻafeusuaiga" i le "9" = "matua faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga") e se faʻataʻitaʻiga tutoʻatasi o le 58 tane e le faʻafeusuaiga. O tau i luga aʻe o le 5 na faʻamatalaina e maualuga. O ata 21 VSS na faʻaaogaina i le suʻesuʻega moni na ausia le averesi o togi maualuga o valence (M = 6.20, SD = 1.12) ma le maualuga o feusuaiga (M = 6.29, SD = 1.34 i le suʻesuʻega aʻo leʻi faia suʻesuʻega, ae o le maualuga i le maualuga o togi mo valence (M = 5.44, SD = 0.97) ma togi maualalo mo le faʻafeusuaiga (M = 1.86, SD = 0.81) na lipotia mo le 21 faʻatonutonu kilipa. E na'o le tasi lava le taimi na fa'aalia ai ata tifaga ta'itasi i le taimi o le galuega. O le faʻataʻitaʻiga na faʻataunuʻuina i le polokalame Presentation software package (Version 17.0, Neurobehavioral Systems, Inc, USA) ma tumau mo le 20 min. O le SIDT na aofia ai faʻataʻitaʻiga 63 e aofia ai se vaega faʻamoemoe ma se vaega tuʻuina atu ma tulaga e tolu (21 × VSS, 21 × pulea, 21 × leai se isi).

I le taimi o le fa'atalitali, e tolu fa'atusa fa'atusa, na tu'uina atu e fai ma fa'ailoga e fa'ailoa ai le VSS clip (Cue).VSS), le kilipa pule (Cuepule) po o se lau uliuli (Cueleai se isi, vaai foi Mati. 1). O le tu'ufa'atasiga o fa'atusa fa'atusa i taunu'uga e mafai ona maua (VSS clip, control clip, leai) na fa'avasegaina i tagata auai. Na matou fa'aogaina fuainumera fa'atusa e fai ma fa'ailoga e fa'amautinoa ai e leai ni fa'atasiga muamua i le va o nei fa'ailoga ma le VSS. Na logoina tagata auai e uiga i fegalegaleaiga i le va o faʻailoga ma vitio aʻo leʻi faia le suʻega fMRI. O nei mafutaga sa aʻoaʻoina i le 21 faʻataʻitaʻiga faʻamalositino i fafo atu o le scanner. A maeʻa ona iloa se tasi o faʻailoga mo le 4 s, o se koluse faʻamautu na mulimulitaʻi mo se vaeluaga o le interstimulus vaeluaga o le 1-3 s. Ona faʻaalia ai lea o le faʻaosofia o le faʻamoemoe (siea paepae, 200 × 200 pixel) i le va o le 16 ms (maualalo) ma le 750 ms (maualuga). E tusa lava po o le a le faʻaaliga na tuʻuina atu muamua, o le faatonuga o le tali vave atu i le sini e ala i le oomiina o se ki. Afai e faailoaVSS po'o le Fa'ailogapule na aliali mai ma oomiina e le au auai le ki a'o vaaia le faaosofia o le sini, na "manumalo" le au auai i se ata tifaga. O le sini na sosoʻo ma le tuʻuina atu o se isi koluse faʻamautu mo se vaeluaga o le interstimulus vaeluaga o le 0-2 s. Mulimuli ane, na faʻaalia i le au auai se kilipa VSS, se kilipa pule poʻo se lanu uliuli mo le umi o le 6 s. O faʻataʻitaʻiga faʻamalositino aʻo leʻi faia suʻesuʻega sa faʻaaogaina foi e fuafua ai taimi faʻaalia o tagata taʻitoʻatasi (o lona uigaRT) ma fa'asologa masani (SDRT) e fuafua ai taimi fa'aalia o le fa'aosofiaga fa'amoemoe (manumalo: meanRT+2 × SDRT; leai se manumalo: MeanRT–2 × SDRT). Manumalo na fuafuaina mo le tusa ma le 71% o le VSS ma le pulea o faʻataʻitaʻiga (15 mai le 21 faʻataʻitaʻiga), ae leai se faʻataʻitaʻiga e leʻi tuʻufaʻatasia ma se manumalo. O fa'amasinoga muamua e tolu na tu'uina atu ai le Cuepule, Fa'ailoaVSS, ma le Cueleai se isi i se fa'asologa fa'afuase'i. O nei Faailogapule ma le Fa'ailogaVSS o tofotofoga sa fuafuaina i taimi uma e avea ma tofotofoga manumalo. I le maeʻa ai o faʻataʻitaʻiga muamua e tolu, na faʻatupuina ai vaega laiti o faʻataʻitaʻiga 6 taʻitasi (2 × CuePuleaina, 2 × Fa'ailogaVSS ma le 2 × Fa'ailogaleai se isi). I le va o le manumalo i faʻataʻitaʻiga (VSS manumalo faʻataʻitaʻiga poʻo le pulea o faʻataʻitaʻiga manumalo) e le sili atu i le 5 isi faʻataʻitaʻiga (isi manumalo faʻataʻitaʻiga poʻo leai se faʻataʻitaʻiga) na faʻatagaina. Ole tulaga lava e tasi e mafai ona tu'uina atu ile maualuga ole 2 taimi ile laina. O le tuʻuina atu o le faʻamoemoega faʻamalosi na fetuunai i luga o le initaneti e ala i le toesea poʻo le faʻaopoopoina o le 20 ms taʻitasi pe afai na manumalo le au auai i faʻataʻitaʻiga e leʻi fuafuaina pe le manumalo i faʻataʻitaʻiga fuafuaina e faʻamautinoa ai le faʻamalosia o le fua faatatau i tofotofoga i le lumanaʻi. VSS faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, lea e leʻi iʻu i taunuʻuga e pei ona fuafuaina, na toe faia i faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina ma le umi fou o le faʻaaliga faʻatulagaina.

Fig. 1.
Fig. 1.

Galuega Fa'atuai Fa'afeusuaiga. I le taimi o le faʻamoemoe, na vaʻaia e le au auai se faʻailoga (geometric figure). I le maeʻa ai o se taimi fesuisuiai, na tuʻuina atu se faʻamoemoe mo se taimi puupuu, lea na talosagaina ai le au auai e tali vave i le vave e mafai ai e ala i le oomiina o se ki. Afai o le fa'ailoga i le vaega fa'atalitali o se Fa'ailogaVSS po'o se Fa'ailogapule, e mafai ona maua se vitio talafeagai e ala i le vave tali atu i le sini (tagai foi Klein et al., 2020)

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 2021; 10.1556/2006.2021.00018

Iloiloga o faʻamatalaga psychometric

Ina ua maeʻa le SIDT, na faʻamaonia e tagata auai lo latou tulaga o loʻo iai nei o feusuaiga i luga o le 9-point Likert-scale aʻo i totonu o le scanner. O ata tifaga na fa'avasegaina e fa'aaoga ai fua o le Self-Assessment-Manikin (Bradley & Lang, 1994) mo le valence (mai le 1 = le manaia tele i le 9 = le manaia tele) ma le faʻafeusuaiga (mai le 1 = le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le 9 = le matua faʻafefe faʻafeusuaiga) pe a uma ona tuʻu le scanner i se isi potu.

O le taimi na faʻaalu e matamata ai i le VSS i le olaga i aso faisoo na iloiloina i le aitema "O le a le tele o le taimi na e faʻaaluina i le faʻaaogaina o ponokalafi, faʻavae lau tali i le masina talu ai?". Na mafai e tagata auai ona filifili itula ma min "i le masina", "le vaiaso" poʻo le "aso" e faʻamaonia ai a latou tali. A'o le'i faia au'ili'iliga, sa fa'aliliuina fo'i tali eseese i "itula i le masina".

O le PPU na fuaina i le gagana Siamani o le suʻega puʻupuʻu Initaneti (s-IAT) (Pawlikowski, Altstötter-Gleich, & Brand, 2013) ua suia mo le cybersex (s-IATitūʻaiga; Laier et al., 2013) ma le Su'esu'ega o Amioga Fa'afeusuaiga (HBI; Reid, Garos, & Kamuta, 2011). O le fa'atuatuaina i totonu o fa'amaumauga o fesili na aoina na fuafuaina mo le fa'ata'ita'iga o lo'o iai nei. O mea taitasi e sefululua o le s-IATitūʻaiga o loʻo faʻatulagaina i luga o le 5-point Likert scale mai le 1 (aua lava nei) i le 5 (masani lava). Ole togi atoa (s-IATitūʻaiga aofaiga, 12 Aitema, Cronbach's ɑ = 0.90) e amata mai i le 12 i le 60. E mafai ona fa'aopoopoina fa'atusatusaga e lua: leiloa le pule (6 mea, Cronbach's ɑ = 0.89) ma le tuʻinanau (6 aitema, Cronbach's ɑ = 0.73). O le HBI e aofia ai mea e 19 na fa'amauina mai le 1 (aua lava nei) i le 5 (masani lava) ma se togi atoa (HBIaofai, 19 mea, Cronbach's ɑ = 0.89) e amata mai i le 19 i le 95. E tolu vaega laiti e mafai ona fuafuaina: pulea (8 mea, Cronbach's ɑ = 0.89), faʻafefe (7 mea, Cronbach's ɑ = 0.84) ma taunuuga (4 aitema, Cronbach's ɑ = 0.76). Fa'atotonuga i totonu na talia i tulaga lelei ile su'esu'ega nei (silasila i fa'amaumauga i luga).

O uiga fa'afeusuaiga na fuaina e le Trait Sexual Motivation Questionnaire (TSMQ; Stark et al., 2015). O le TSMQ e aofia ai mea e 35 o loʻo faʻapipiʻiina i luga ole 4 subscales: faʻafeusuaiga nofo toatasi (10 mea, Cronbach's ɑ = 0.77), taua o feusuaiga (15 aitema, Cronbach's ɑ = 0.89), su'esu'e feusua'iga (4 aitema, Cronbach's ɑ = 0.92), ma faatusatusa i isi (6 aitema, Cronbach's ɑ = 0.86). E le gata i lea, o se faʻamatalaga lautele mo uiga faʻafeusuaiga (TSMQuiga) e mafai ona fa'atatauina o le uiga o mea uma e 35 (Cronbach's ɑ = 0.91). O mea ta'itasi e fa'amauina i luga ole fua ole Likert 6-point e amata mai ile 0 (e leo mea uma) i le 5 (ua tele tele). Ua fa'atonuina sui auai e fa'atatau a latou fa'amatalaga i le lima tausaga talu ai. O le faaupuga "faaosofiaga faʻafeusuaiga" o loʻo faʻaaogaina i lenei fua e aofia ai gaioiga faʻafeusuaiga ma se paaga faʻapea foʻi ma gaioiga faʻafeusuaiga nofo toatasi. O fa'atauga maualuluga e fa'ailoa mai ai uiga maualuga fa'aoso fa'afeusuaiga.

Fa'amatalaga tau amio

O le taimi e tali atu ai na faauigaina o le taimi i le va o le amataga ma le tali atu. Fa'amatalaga taimi tali na su'esu'eina mo tagata i fafo e ala i le le aofia ai o fa'amatalaga i lalo ole 100 ms po'o luga ole uiga + 1.5 × SD i le tulaga e fa'atatau i fa'ata'ita'iga tau fuainumera. E tusa ai ma lenei mea, e tolu mea i fafo i totonu o le faʻataʻitaʻiga atoa (tasi i le tulaga). Fa'amatalaga fa'amaumauga sa fa'atatauina e le'i aofia ai fa'amatalaga ma mea taua o lo'o misi i fa'amaumauga. O mea taua na misi e aofia ai le tuai tele po'o le leai o se tali i le koluse fa'amau. O eseesega i le vaeluaga o taimi tali i luga o faʻataʻitaʻiga manuia na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai suʻega Kruskal-Wallis ma suʻega Dunn-Bonferroni. Mulimuli ane, o fesoʻotaʻiga a Pearson i le va o taimi faʻaalia o tulaga e tolu ma tulaga lamatia mo le CSBD na fuafuaina.

maua fa'amaumauga fMRI ma su'esu'ega fa'amaumauga

O ata faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga na maua e faʻaaoga ai le 3 Tesla tino atoa MR tomograph (Siemens Prisma) faʻatasi ai ma le 64-channel head coil. O le mauaina o ata faʻavae e aofia ai 176 T1-mamafa sagittal fasi (slice mafiafia 0.9 mm; FoV = 240 mm; TR = 1.58 s; TE = 2.3 s). Mo faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, o le aofaʻi o ata 632 na faʻamauina e faʻaaoga ai le T2-weighted gradient echo-planar imaging (EPI) faʻatasi ma 36 fasi pepa e ufiufi ai le faiʻai atoa (voxel size = 3 × 3 × 3.5 mm; gap = 0.5 mm; vaega faʻasolo ifo. mauaina; TR = 2 s; TE = 30 ms; tulimanu fe'avea'i = 75; FoV = 192 × 192 mm2; tele matrix = 64 × 64; GRAPPA = 2). O le fanua o le vaaiga na faʻatulagaina otometi e faʻatatau i le AC-PC laina faʻatasi ai ma se faʻatonuga o le -30 °. Fuainumera Faamauina Faafanua (SPM12, Wellcome Department of Cognitive Neurology, Lonetona, UK; 2014) faʻatinoina i Matlab Mathworks Inc., Sherbourn, MA; 2012) sa fa'aogaina mo le fa'agasoloina o fa'amaumauga mata'utia, fa'apea fo'i ma su'esu'ega tulaga muamua ma le lua.

O le faia muamua o ata o le EPI e aofia ai le resitalaina i le Montreal Neurological Institute (MNI) mamanu, faʻavasegaina, toe faʻaleleia ma le faʻasaʻoina, faʻasaʻoina o taimi, faʻasaʻo i le MNI avanoa masani faʻapea foʻi ma le faʻalelei i le gaussian kernel i le 6 mm FWHM. O fa'amaumauga fa'atino sa su'esu'eina mo voluma i fafo e fa'aaoga ai se fa'asoa e leai se totogi mo fa'amatalaga sese (Schweckendiek et al., 2013). Sa mulimuli ane fa'ata'ita'iina i totonu ole fa'ata'ita'iga laina lautele (GLM) e fai ma fa'amautu e leai se tului. Tulaga fa'ata'ita'i ta'itasi (CueVSS, Cuepule, Cueleai se isi, laveaʻiinaVSS, Leai se TilivaVSS, Tilivainapule, Leai se Tilivapule, Leai se Tilivaleai se isi ma sini) sa fa'ata'ita'iina e pei o se fa'afoliga o tului. O fa'afouga uma na fa'atasi ma le galuega tali hemodynamic canonical. E ono fa'asologa o fe'avea'i na fa'aofiina e fai ma fa'aopoopo fa'aopoopo i regressors mo voluma i fafo ua fa'ailoa mai. O le faasologa o taimi na fa'amama i se fa'amama pasi maualuga (taimi tumau = 128 s).

I luga o le vaega vaega, e lua faʻatusatusaga na suʻesuʻeina: CueVSS-Fa'ailoapule ma le TilivainaVSS-Faaʻaligapule. Tasi-faataitaiga t-suʻega faʻapea foʻi ma faʻasologa faʻasolosolo faʻatasi ai ma fesuiaiga nei e pei o tagata vavalo na faia ma faʻatusatusaga: s-IATitūʻaiga, HBI, taimi fa'aalu i le fa'aogaina o ponokalafi (itula i le masina), ma le TSMQ. Mo le TSMQ ma le HBI, e tele fa'asologa o lo'o i ai vaega laiti uma i le taimi e tasi na faia. Na matou faʻaogaina laina laina mo le aofaʻi o le taimi faʻaalu i ponokalafi faʻaoga ma mo le s-IATitūʻaiga.

O su'esu'ega a le ROI i le maualuga o le voxel na fa'aaogaina e fa'aoga ai le fa'asa'oga laiti (SVC) ma P <0.05 (fa'asa'oina le sese a le aiga: FWE-fa'asa'o). Caudate, NAcc, putamen, dorsal anterior cingulate cortex (dACC), amygdala, insula, OFC, ma thalamus na filifilia e avea ma ROI aua na lipotia muamua i suʻesuʻega i luga o le gaioiga faʻaalia ma le gaosiga o le VSS (Ruesink & Georgiadis, 2017; Stoléru et al., 2012). Bilateral anatomical ROI masks mo OFC ma dACC na faia i MARINA (Walter et al., 2003); o isi matapulepule uma na aumai mai le Harvard Oxford Cortical Atlas (HOC). O le itu agavale ma le taumatau o le ROI na tu'ufa'atasia i le tasi matapulepule. Mo nei ROI e valu, na fa'atautaia ai su'esu'ega ile maualuga ole voxel P <0.05 FWE-fa'asa'o.

Na matou fa'atusatusaina fa'asologa o togi o fesili ma fa'aoga ponokalafi i le Fa'ailogaVSS– Fa'ailoapule fa'atusatusaga ma le Tu'u atuVSS– Tilivainapule fa'atusatusaga. Na'o le taua (SVC, FWE-fa'asa'o) voxels mai le tasi-faataitaiga t-su'ega i totonu ole ROI lea e fa'aoga mo SVC. O le mea lea, o ROI laiti na faʻaaogaina mo suʻesuʻega toe faʻaleleia. Su'esu'e su'esu'ega atoa fai'ai (FWE-fa'asa'o) fa'aopoopoina su'esu'ega ROI.

Amio Taualoa

O le suʻesuʻega na faʻamaonia e le komiti o amio faʻapitonuʻu ma faʻatautaia e tusa ai ma le 1964 tautinoga a Helsinki ma ana teuteuga mulimuli ane. O tagata auai uma na tu'uina atu le fa'atagaga a'o le'i faia se su'esu'ega. Sa avanoa se foma'i neura e fa'amanino fa'aletonu o le neuroanatomical masalomia.

i'uga

Faataʻitaʻiga uiga

Laulau 1 aoteleina fa'amaumauga fa'amatala. O feso'ota'iga fa'alua i le va o faugāsu'ega na maua mai ai feso'ota'iga feololo-malosi e fa'aalia ai le fa'aogaina o mea e lua ma le fa'aopoopoina o sea o fausaga eseese (silasila i Mati. 2).

Laulau 1.Fuafuaga o le mafaufau ma fua faatatau o ata o feusuaiga ma le pulea o vitio o loʻo faʻaaogaina i le galuega faʻatuai faʻafeusuaiga (N = 73)

Mean (SD)mamao
s-IATitūʻaigaLe maua le pule10.56 (4.66)6.00-30.00
Totogi9.60 (3.44)6.00-26.00
s-IATitūʻaiga togi atoa20.16 (7.74)12.00-56.00
HBIpule14.86 (6.28)8.00-39.00
Aʻoina17.92 (5.48)7.00-32.00
Taunuuga6.71 (2.81)4.00-20.00
HBIaofai39.49 (11.48)20.00-90.00
taimiPU [h/masina]6.49 (7.21)0.00-42.00
TSMQFeusuaiga nofo toatasi3.74 (0.68)1.80-5,00
Taua o feusuaiga3.82 (0.74)1.27-5.00
Su'eina o feusuaiga1.50 (1.40)0.00-4.75
Faʻatusatusaga ma isi1.73 (1.10)0.00-4.33
TSMQuiga2.70 (0.69)1.05-4.35
Fa'ailoga o mea fa'afeusuaigaValencia6.35 (1.17)2.14-8.67
Feusuaiga feusuaʻi6.63 (1.16)2.14-8.62
Fa'ailoga o fa'amalosi fa'atonutonuValencia5.51 (1.27)2.95-8.86
Feusuaiga feusuaʻi2.01 (0.97)1.00-5.00

Manatua: s-IATitūʻaiga = pu'upu'u fa'ata'ita'iga ole Su'ega Fa'aigoa Initaneti ua fa'aleleia mo cybersex (Laier et al., 2013), HBI = Su'esu'ega o Amioga Fa'afeusuaiga (Reid et al., 2011), TaimiPU = Taimi e fa'aaoga i ponokalafi; TSMQ = Uiga Feusuaiga Faaosofia Fesili (Stark et al., 2015).

Fig. 2.
Fig. 2.

Feso'ota'iga o uiga fa'atatau i vaisu (N = 73): s-IATitūʻaiga ma le HBI = aofa'i togi mo fa'afitauli fa'aoga ponokalafi, TaimiPU = taimi fa'aalu i ponokalafi ile h/masina; TSMQ = uiga taua mo uiga faʻaosofia feusuaiga

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 2021; 10.1556/2006.2021.00018

O se suʻega Kruskal-Wallis na faʻaalia ai le tele o eseesega i le va o taimi o tali i le tali atu i le sini i tulaga e tolu (Cueleai se isi, Fa'ailoapule, Fa'ailoaVSS; Χ2(2) = 12.05, P <0.01). Laulau 2 aoteleina fa'amaumauga fa'amatalaga o taimi e tali atu ai ile SIDT. O su'ega mulimuli ane (su'ega a Dunn-Bonferroni) na fa'aalia ai o le taimi e tali atu ai i le fa'amoemoe i le tulaga Cue.VSS na matua televave atu nai lo le taimi tali i le tulaga Cuepule (z = 2.68, P <0.05, Cohen's d = -0.65) ma i le tulaga Cueleai se isi (z = 3.35, P <0.01, Cohen's d = -0.82). I se fa'atusatusaga, o taimi e tali atu ai i le fa'amoemoe fa'aosofia i tulaga Cuepule ma ia Cueleai se isi e leai se eseesega tele mai le tasi ma le isi (z = 0.59, P = 0.56). Leai se fa'amaopoopo taua na maua i le va o taimi fa'aalia o tulaga e tolu ma tulaga lamatia mo le CSBD (uma r <0.1, P > 0.10). Fa'ailoaleai se isi na sosoo ai ma le 75 (4.89%) na misi tali, Fa'aaligapule na sosoo ai ma le 51 (3.33%) o tali na misi, ma le Fa'aaligaVSS na sosoo ai ma le 17 (1.11%) na misi tali i tagata uma na auai.

Laulau 2.Fa'amatalaga fa'amaumauga o taimi e tali atu ai i le galuega fa'atuai fa'afeusuaiga (N = 73)

Median (SD)
CueVSS235.11 (60.94)
Cuepule296.63 (135.01)
Cueleai se isi314.42 (158.64)

Manatua: CueVss = faʻailoga e faʻasalalau ai se vitio ponokalafi, Cuepule = faʻailoga e faʻasalalau ai se vitio massage, Cueleai se isi = fa'ailoga e fa'ailoa ai leai se vitio.

Tali hemodynamic

Fa'ailoga fa'ailoga VSS pe a fa'atusatusa i fa'ailoga fa'ailoga fa'atonu kilipi na maua ai le maualuga o le toto-oxygenation-level dependent (BOLD) tali i le NAcc, caudate, putamen, ma le insula (bilateral uma), fa'apea fo'i i le dACC ma le thalamus sa'o. O se tali maualuga atu BOLD na maua foi i le agavale NAcc ma le OFC, i le bilateral caudate, putamen, dACC, insula, amygdala, ma thalamus i le taimi o le tuʻuina atu o VSS clips faʻatusatusa i le faʻatonutonuina o kilipa (faʻaiʻuga uma vaʻai. Laulau 3 ma Mati. 3).

Laulau 3.ROI i'uga mo fa'atusatusaga Fa'ailogaVSS– Fa'ailoapule ma le TilivainaVSS– Tilivainapule (Tasi Fa'ata'ita'iga t-su'ega) ma le lapopoa o fuifui (k) ma fuainumera (FWE-fa'asa'o; N = 73)

FaatusatusafaatulagagaitūxyzkTMaxPuʻu
CueVSS– Fa'ailoapuleNAccL-68-4778.71
R810-4657.50
faʻavaleaL-81024499.66
R101444768.18
afifiL-168-27746.72
R24247667.42
dACCR1216361,69710.77
insulaL-341465929.43
R381446048.65
thalamusR8-202,1648.91
laveaʻiinaVSS– TilivainapuleNAccL-814-8699.49
faʻavaleaL-12-618564.24
R16-1622715.32
afifiL-1812-103146.58
R32-12-10637.28
dACCL-220289535.43
R44329539.19
amygdalaL-22-4-1623210.71
R20-4-1428012.20
insulaL-36-4145179.52
R382-164769.19
OFCL-644-182,82517.45
thalamusL-20-30-21,74725.67
R20-2801,74724.08
Fig. 3.
Fig. 3.

ROI gaioiga mo fa'atusatusaga Fa'ailogaVSS– Fa'ailoapule (A) ma le TilivaVSS– Tilivainapule (B). O laina i luga o le fasi sagittal i le itu taumatau o loʻo faʻaalia ai fasi korona o loʻo faʻaalia i le agavale. Fa'ailoga fa'ailoga VSS (CueVSS) pe a fa'atusatusa i fa'ailoga o lo'o fa'ailo ai kilipi massage (Cuepule) na maua ai se tali maualuga BOLD i putamen, NAcc, caudate, ma insula. VSS kilipi (TilivaVSS) fa'atusatusa i kilipi massage (Tilivapule) na maua ai se tali maualuga BOLD i thalamus, insula, amygdala, putamen, ma le OFC. Faaalia t-taua o lo'o fa'amauina i t <5

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 2021; 10.1556/2006.2021.00018

O suʻesuʻega atoa o le faiʻai na faʻaalia ai tali maualuga atu o le hemodynamic i se fuifui faifaipea e aofia ai vaega tetele o le faiʻai mo le faʻatusatusaga o le CueVSS faatusatusa ia Cuepule (Fa'aputuga tele k = 174,054 voxel) ma toe mo le faʻatusatusaga FaʻasalalauVSS faatusatusa i le Tilivapule (k = 134,654)

Tulaga lamatia mo CSBD ma tali hemodynamic

E leai se suʻesuʻega o suʻesuʻega i luga o fesoʻotaʻiga i le va o aʻafiaga mo le CSBD (PPU lipoti a le tagata lava ia, taimi faʻaalu i ponokalafi faʻaoga, ma uiga faʻaosofia feusuaiga) ma gaioiga faʻaituau i soʻo se ROI i le taimi o le faʻamoemoe (Cue).VSS– Fa'ailoapule) po'o le vaega o le tu'uina atu (DeliveryVSS– Tilivainapule) na maua ai so'o se aafiaga taua. Ata 4 o lo'o tu'uina mai ai feso'ota'iga i le va o nei a'afiaga ma le agava'a o le nucleus accumbens 'peak voxel activity.

Fig. 4.
Fig. 4.

Fa'atasiga i le va o le agavale agavale accumbens 'peak voxel activity ma s-IATsex, HBI, taimi fa'aalu i ponokalafi fa'aoga i le h / masina (TaimiPU) ma le aofaʻi o togi o le TSMQ i le taimi o le faʻamoemoega (laina pito i luga, NAcc [-6 8 -4]) ma le vaega tuʻuina atu (laina pito i lalo, NAcc [-8 14 -8]) o le Galuega Faʻatuai Faʻafeusuaiga (N = 73)

Fuaiupu: Tusi o tala o amioga ua fai ma vaisu JBA 2021; 10.1556/2006.2021.00018

Talanoaga

O le faʻamoemoe muamua o lenei lipoti o le suʻesuʻeina lea o le gaioiga o le faiʻai e faʻatatau i taui i le taimi o le faʻamoemoe ma le tuʻuina atu o le VSS i se faʻataʻitaʻiga tele e le faʻapitoa e faʻaaoga ai le SIDT. Na matou iloa o le tuʻuina atu o ata ponokalafi faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o faʻamatalaga muamua i ata ponokalafi na fesoʻotaʻi ma le maualuga o le faiʻai i vaega o faiʻai e faʻatatau i taui (NAcc, amygdala, OFC, putamen, caudate nucleus, insula, thalamus, ma le dACC) fa'atusatusa i le tu'uina atu o ata vitiō po'o fa'ailoga o lo'o muamua atu i vitiō fa'amomoli, fa'asologa. O a tatou fa'ai'uga o lo'o o gatasi ma fa'ai'uga a Sescousse et al. (2015, 2010), o le na faʻatusatusaina le tali atu o le neural i le VSS ma le le VSS faʻamalosi (iinei tupe) faʻamalosi i se faʻataʻitaʻiga o alii soifua maloloina i le taimi o se galuega faʻatuai faʻamalosi. E tusa ai ma tali a le faiʻai i faʻamatalaga VSS, na latou maua ai le maualuga o le gaioiga i le ventral striatum ma le faʻatupulaia o le faʻamoemoeina o taui. I le taimi o le tuʻuina atu, na latou maua ai foi taui faʻapitoa o faiʻai i le VSS i se vaega o le OFC faʻapea foʻi ma le amygdala bilateral. E le gata i lea, na latou faailoaina itulagi na aafia i le faagasologa o ituaiga uma o taui (ventral striatum, midbrain, ACC, insula luma).

O faʻamaumauga o amioga na faʻaalia ai o taimi faʻaalia e sili atu le vave e faʻatatau ai faʻaosofia i le tulaga o loʻo tuʻuina atu ai faʻamatalaga ponokalafi nai lo tulaga o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga faʻatonutonu poʻo faʻailoga e faʻasalalau e leai se vitio. O loʻo faʻaalia ai o le faʻamoemoe o le VSS e faʻagaoioia ai le masini afi, lea e vaseina ai le maualuga o le faʻamalosia o le VSS.

O le faʻamoemoe lona lua o le suʻesuʻeina lea o le sootaga i le va o tali neural i le VSS faʻapea foʻi ma faʻamatalaga ma tulaga lamatia mo le CSBD. O fua fa'atatau o fa'alavelave na fa'aalia ai feso'ota'iga feso'ota'iga o le malosi o le tasi i le isi, fa'aalia ai mea e tutusa ai fa'apea ma vaega fa'aopoopo o faufale. E leai ni su'esu'ega e fuaina ai le PPU (HBI ma le s-IATitūʻaiga), poʻo le aofaʻi o le taimi faʻaalu i porn, poʻo uiga faʻafeusuaiga (TSMQ) na matua faʻapipiʻiina ma gaioiga o faiʻai o vaega o le faiʻai e faʻatatau i taui i le taimi o le tuʻuina atu ma le faʻamoemoeina o faʻafeusuaiga.

Ina ia talanoaina lelei le fesoʻotaʻiga o loʻo misi i le va o faʻalavelave faʻalavelave mo le CSBD ma tali neural i le VSS, e aoga tele le faʻatalanoaina o tusitusiga o loʻo i ai nei o suʻesuʻega e faʻatusatusa ai tali neural a le CSBD ma tagata e pulea (faʻatusatusaga vaega) poʻo le suʻesuʻeina o le fesoʻotaʻiga o mea lamatia. mo CSBD faʻatasi ai ma tali a le NAcc i le VSS (faʻasologa faʻatasi). I le maeʻa ai o le faʻatusatusaga o vaega, o nisi suʻesuʻega na maua ai le tele o tali atu i le VSS i le ventral striatum faʻapea foʻi ma isi vaega o faiʻai e fesoʻotaʻi ma taui i tagata auai ma le PPU pe a faʻatusatusa i le puleaina o tagata auai (Gola et al., 2017; Seok & Sohn, 2015; Voon et al., 2014). O se taunuuga taua o le suesuega a Gola et al. (2017) o faʻamatalaga ia na valoia le VSS e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le gaioiga i le CSBD tagata auai nai lo mataupu soifua maloloina. A o Gola et al. (2017) su'esu'eina se fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma fa'atupu fa'atupu fa'atupu tupe fa'atuai fa'atasi ai ma ata o fafine le lavalava e fai ma fa'ailoga, Klucken et al. (2016) su'esu'eina se fa'ata'ita'iga fa'amalieina ma fa'ailoga fa'atusa. O le iʻuga, na latou maua le faʻateleina o le amygdala i le taimi o le faʻatulagaina mo le CS + (cue predicting VSS) faʻasaga i le CS- (faʻailoga e leʻi vavalo) i tagata auai ma le CSBD faʻatusatusa i le puleaina o tagata auai, ae leai se eseesega i le ventral striatum. I se eseesega, i le appetitive conditioning paradigm o Banca et al. (2016) e leai ni aʻafiaga o vaega i le va o tagata auai o le CSBD ma le puleaina o tagata auai e uiga i tali neural i faʻailoga eseese (faʻailoga lanu e vaʻai ai le VSS, taui tau poʻo le leai).

O suʻesuʻega mulimuli i le faʻaogaina o le faʻaogaina na faʻaalia ai le le ogatasi o taunuuga e uiga i le faʻamaopoopoina i le va o tulaga lamatia mo le CSBD ma tali neural i le VSS: Aʻo Kühn ma Gallinat (2014) maua se faʻamaopoopo le lelei i le va o le taimi faʻaalu i ponokalafi ma gaioiga i le agavale putamen, Brand et al. (2016) lipotia le leai o se fa'amaumauga taua tele o tali ventral striatum ma taimi masani fa'aalu i ponokalafi. Ae ui i lea, na latou iloa o le gaioiga o le ventral striatum e fetaui lelei ma le maualuga o le PPU suʻesuʻeina e le tagata lava ia (fuaina e le s-IAT.itūʻaiga). E le gata i lea, i se tasi oa matou suʻesuʻega talu ai e le mafai ona matou maua se aafiaga taua o le taimi e faʻaalu i ponokalafi poʻo uiga faʻafeusuaiga i luga o le tali atu i le VSS (Stark et al., 2019). E tusa ai, o suʻesuʻega o loʻo iai nei e uiga i le faʻaogaina o le VSS i mataupu e eseese tikeri o tulaga lamatia mo le CSBD e foliga mai e le ogatasi. O suʻesuʻega tutusa o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le faʻatusatusaga o vaega ae o taunuuga le tutusa mai suʻesuʻega faʻatasi e ono fautua mai ai o le faʻaogaina o neural o le VSS i le CSBD e matua ese lava mai lena i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. O lenei fautuaga, e ui i lea, e fiafia i le malamalama o le Incentive Sensitization Theory of Robinson ma Berridge (1993) lea e fautua mai ai le faateleina o tali neural i faʻailoga i le taimi o le atinaʻeina o vaisu. E oʻo mai i le taimi nei, e tumau pea le le manino pe faʻaoga le aʻoaʻoga i le CSBD ma afai o lea, pe o le faʻateleina o tali a le neural i le VSS e suia tele pe tatau ona sili atu se tulaga taua o amioga fai ma vaisu.

O le mea e malie ai, faʻapea foi ma vailaʻau e fesoʻotaʻi ma faʻaiʻuga e uiga i le Faʻaosoina o le Faʻamalosia o le Tofa e le ogatasi. O nai meta-auiliiliga na faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻaali o le faʻaali i le taui (Chase, Eickhoff, Laird, & Hogarth, 2011; Kühn & Gallinat, 2011b; Schacht, Anton, & Myrick, 2012), ae o nisi suʻesuʻega e leʻi faʻamaoniaina nei sailiiliga (Engelmann et al., 2012; Lin et al., 2020; Zilberman, Lavidor, Yadid, & Rassovsky, 2019). E le gata i lea o amioga ua fai ma vaisu se maualuga maualuga o le gaioiga i le taui network o mataupu o mea ua fai ma vaisu i le faatusatusa i mataupu soifua maloloina na na ona maua i se toʻaitiiti o suʻesuʻega e pei ona aoteleina i se lata mai nei iloiloga e Antons ma isi. (2020). Mai lenei aotelega, o le faʻaiuga e mafai ona maua mai o le faʻaalia o le tali atu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e faʻatulagaina e le tele o mea e pei o mea taʻitasi ma suʻesuʻega-faʻapitoa meaJasinska et al., 2014). O a matou sailiga e leai se mea e uiga i faʻamaopoopoga i le va o le gaioiga ma mea e ono aʻafia ai le CSBD, e ono mafua mai ile mea moni e oʻo lava ile matou faʻataʻitaʻiga tele e mafai ona matou mafaufauina nai filifiliga e ono ono aʻafia ai. O loʻo manaʻomia nisi suʻesuʻega tele e fai ai le amiotonu ile tele o aganuu. I le tulaga o le tisaini, mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻafaigofieina o faʻaaliga poʻo le faʻaititia o faʻailoga e ono taua (Jasinska et al., 2014).

E tusa ai ma la matou faʻataʻitaʻiga tele (e ese mai i isi suʻesuʻega) e foliga mai o le le lava o le malosi faʻafuainumera na mafua ai le leai o ni suʻesuʻega e tusa ai ma le faʻamaopoopoina o tulaga lamatia mo le CSBD ma tali neural i le VSS ma faʻailoga o le VSS. Masalo, o le fa'aosoina o le evolusione, e masani ona fa'aosofia le taua o le VSS e fa'agaoioia ai vaega o fai'ai e feso'ota'i taui e matua tutusa ma tu'u ai na'o se avanoa itiiti mo eseesega ta'ito'atasi (a'afiaga fa'amalumalu). O lenei manatu e lagolagoina e suʻesuʻega e faʻaalia ai e leai se eseesega o feusuaiga e tusa ai ma le gaioiga o le VSS i le fesoʻotaʻiga taui (Poeppl et al., 2016; Stark et al., 2019; Wehrum et al., 2013). Ae ui i lea, o mafuaʻaga o le le tutusa i le va o suʻesuʻega e manaʻomia ona faʻaalia i nisi suʻesuʻega.

Tapula'a ma fautuaga mo nisi su'esu'ega

E tatau ona iloiloina ni nai tapula'a. I la matou suʻesuʻega na matou suʻesuʻeina naʻo tu ma aga a sisifo, tane faʻafeusuaiga. O le toe faia o le suʻesuʻega ma se faʻataʻitaʻiga sili atu ona eseese i tulaga o itupa, faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, ma agafesootai faʻale-aganuʻu e foliga mai e manaʻomia e faʻamautinoa ai le aoga o le siʻosiʻomaga. E le gata i lea, o faʻamatalaga na maua mai i se faʻataʻitaʻiga e le o ni faʻataʻitaʻiga, suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau foi ona mafaufau i faʻataʻitaʻiga ma faʻamaoniga CSBD talafeagai ile falemaʻi. O fa'ailoga na fa'aaogaina i lenei su'esu'ega na fa'amatalaina o ni fa'ailoga le tutusa e aunoa ma se fa'aaliga ese'ese ta'ito'atasi muamua. Ae ui i lea, o le tau o lenei faiga e maualuga le aoga i totonu atonu o le leai o se aoga i fafo talu ai o ata ponokalafi i aso uma o le olaga e sili ona taʻitoʻatasi.

O le isi tapula'a o le fetu'utu'una'i tali fa'atulagaina (i le aso/le vaiaso/masina) e fa'atatau i le iloiloga o le fa'aogaina o ponokalafi. Ae faimai foi Schwarz ma Oyserman (2001) tali i le fesili lava e tasi e fa'atapula'aina le fa'atusatusaina pe a fa'atatau le fa'atulagaina o tali i vaitaimi eseese. O le mafuaaga autu mo le filifilia o lenei faatulagaga o tali ona o le tele o le faaaogaina o ponokalafi i faataitaiga e mafai ona matua eseese (mai ni nai itula i le tausaga i ni nai itula i le aso). E le gata i lea, e foliga mai e talafeagai le faʻatulagaina o tali faʻapipiʻi e ono tuʻuina atu se tulaga masani i le tulaga o le faʻaogaina o ponokalafi e talafeagai. O le mea lea, na matou filifili ai e faʻaoga le faʻatulagaga tali fetuutuunai mo lenei fesili vavalalata, e ui lava i lona vaivai.

E lē gata i lea, o le falesuesue e fai ma sui o se nofoaga faafoliga, talu ai o le faaaogaina o ponokalafi i le olaga i aso taitasi e masani lava ona o faatasi ma le masturbation. O le mea lea, e tumau pea le le mautonu pe o le taui e sau mai le masturbation / orgasm ma / poʻo mai le ponokalafi lava ia. Gola et al. (2016) na finau fa'amaonia e mafai ona avea fa'ailoga fa'afeusuaiga ma taui. Afai e faauigaina foi ata mataga o ni faailo, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona faʻatagaina le masturbation e iloa ai se laʻasaga saʻo. Ae ui i lea, e manaʻomia le mafaufauina o faʻafitauli faʻapitoa ma faʻapitoa e faʻatino ai sea suʻesuʻega. Ina ia malamalama atili i le atinaʻeina o le CSBD, o suʻesuʻega e aofia ai le fusi atoa o faʻamaoniga CSBD (soifua maloloina, subclinical, falemaʻi) e manaʻomia.

faaiuga

O a matou suʻesuʻega na suʻesuʻeina le faʻaogaina o faʻamatalaga ma VSS faʻamalosi e faʻaaoga ai le SIDT i se faʻataʻitaʻiga tele e le o ni falemaʻi. E le gata i lea, o le matou SIDT ua suia e fa'amalieina ai le SIDT muamua e ala i le fa'aogaina o ata tifaga nai lo ata fa'ata'oto, e ala i le fa'aogaina o vitiō fa'ata'ita'i e fai ma fa'atonuga nai lo ata fa'a'a'ai, ma le fa'aogaina o fa'ailoga e le o iai fa'amatalaga tau feusua'iga. Na mafai ona matou toe faʻataʻitaʻia iʻuga o loʻo faʻaalia ai le aʻafia o le polokalama taui i le taimi o le faagasologa o faʻailoga ma le VSS. E feteenai ma o matou manatu, e le mafai ona matou iloa aʻafiaga o uiga patino e manatu o ni mea lamatia mo le atinaʻeina o le CSBD i luga o tali neural i soʻo se ROI e fesoʻotaʻi ma le polokalama taui. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina le fusi atoa o faʻamaoniga o le CSBD e malamalama atili ai pe faʻafefea ona faʻaogaina ponokalafi le faʻaogaina o amioga faʻaleagaina ma o a mea e mafai ona vaʻaia ai lenei atinaʻe.