Faʻafitauli a le aufaasālalau ma feusuaʻiga i feusuaiga i fafine tamaitai Iran: O le aufaasālalau o le fesoasoani vavalalata ma agafesootai (2019)

Behav Addict. 2019 Me 23: 1-8. Pule: 10.1556 / 2006.8.2019.24.

Alimoradi Z1, Lin CY2, Imani V3, Griffiths MD4, Pakpour AH1,5.

lē faʻatino

TULAGA MA MANATU:

METHODS:

O se suʻesuʻega faʻatino na faia i le mea e auai tagata uma (N = 938; mean age = 36.5 tausaga) maeʻa le Bergen Social Media Addiction Scale e iloilo ai faʻafitauli o agafesoʻotaʻi, le Fafine Faʻataʻitaʻi Faʻataʻitaʻi Fua - Toe iloiloina e iloilo ai faʻafitauli tau feusuaʻiga, le Unidimensional Relationship Closeness Scale e iloilo ai le vavalalata vavalalata, ma le Multidimensional Scale of Perceived Social Support e iloilo ai iloa lagolago lautele.

TULAFONO:

O iʻuga na faʻaalia ai e faʻapea o faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau e tuusaʻo ma leai (e ala i feusuaʻiga ma le vaaia o fesoʻotaʻiga lautele) aʻafiaga i amioga tau feusuaʻiga ma le faʻalavelave faʻafefe.

TALANOAGA MA FAAIUGA:

O le sailiga o lenei suʻesuʻega faʻafaigofieina se sili atu malamalamaʻaga o le faʻafitauli o le auai i ala o faasalalauga e mafai ona aʻafia ai ulugaliʻi vavalalata, vaʻaia le va fealoaʻi, ma le fausiaina o feusuaiga. O le mea lea, o feusuaʻiga faufautua e tatau ona mafaufauina o se elemene taua mo le iloiloina o amioga a le tagata lava ia i le tulaga o agafesoʻotaʻi faʻaaogaina.

FUAFUAGA: feusuaiga; galuega tau feusuaiga; agafesootai i agafesootai; fesoʻotaʻiga lautele

PMID: 31120317

FAIA: 10.1556/2006.8.2019.24

O le televave o le tuputupu aʻe o fesoʻotaiga ma faʻamatalaga faʻatekonolosi ua atili ai le faigofie ona maua le Initaneti i le lalolagi. I le 2017, e tusa ma le 3.77 piliona tagata o le lalolagi na maua le Initaneti ia latou lava smartphones poo komepiuta (Anand, Brandwood, & Jameson Evans, 2017). O le siʻitia o le faʻaogaina o le Initaneti i tupulaga talavou 15-24 tausaga ua fuafuaina e avea ma 94% i atunuu atiaʻe ma 67% i atunuu atiaʻe (Fesootaiga Faavaomalo Faavaomalo, 2017). E tusa ai ma se lipoti lata mai, 69.1% o le faitau aofaʻi o tagata Iran (o fea na faia ai lenei suʻesuʻega) o tagata Initaneti i le amataga o le 2018 (Initaneti i le Initaneti, 2018).

I tausaga talu ai nei, ua avea ai le aufaasālalau ma vaega taua o olaga taitoatasi 'i aso uma (Masthi, Pruthvi, & Phaneendra, 2018). O le tele o faʻasalalau o alamanuia o loʻo faʻaauau pea ona faʻapupula i le lalolagi atoa. I le 2017, 71% o tagata o le Initaneti na faʻaaogaina fesoʻotaʻiga lautele (Statista, 2018). O le numera o tagata faʻaagafesootai faʻalauiloa ua faateleina mai le itiiti ifo i le 1 piliona i le 2010 i le 2.46 piliona i le 2017 (Pakpour, Yekaninejad, Pallich, & Burri, 2015). E le gata i lea, o le numera o tagata faʻasalalau faʻaagafesootai e tatau ona oʻo atu i le sili atu i le 3 piliona tagata i le 2021 (Statista, 2018). I Iran, e tusa ma le 40 miliona tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaaogaina le aufaasālalau faʻaagafesootai, lea e faʻatusalia ai le 135% faʻateleina i le tausaga muamua. O le tuputupu aʻe o ala o fesoʻotaʻiga faʻasalalau i Iran o loʻo faʻailoga lona fa i le lalolagi ina ua mavae Saina, Initia, ma Initonesia (Taunuuga Tupe, 2018). E tusa ai ma le upega tafaʻilagi o fuainumera faʻamaumauga, 64.86% o tagata faʻapitoa i fesoʻotaʻiga lautele Farani sa galulue i le Facebook ile 2018 (StatCounter, 2018).

E ui lava e seasea ona matauina i tagata taʻitoʻatasi le initaneti (IA), o le auai i gaoioiga i le initaneti e ala i luga o faʻasalalauga i luga ole Initaneti e pei o taʻaloga i luga o le initaneti ma fesoʻotaʻiga vavave faʻaneionapo e ono oʻo atu ai i amioga mausa i se vaega toʻalaiti o tagata faʻapitoa (Griffiths, 2017). O le faʻaaogaina o vaisu o fesoʻotaiga faʻavafealoai o se ituaiga patino o "vaisu faatekinolosi" ma e tutusa lelei ma le faaletonu o mea tau fesoʻotaiga i luga o le Initaneti, lea na aofia ai i totonu o le lomiga aupito lata mai (lima) Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga o se maʻi e manaʻomia ai nisi suʻesuʻega (American Psychiatry Association [APA], 2013). O nei tulaga ua finau e iai ni faʻamaoniga tutusa o mea ua fai ma vaisu e aofia ai le faʻalogo, suia o le loto, faapalepale, tosoina, feteenaiga, ma toe foʻi (O ia, Turel, & Bechara, 2017). O aga masani a le aufaasālalau e fai ma vaisu e ala i le uaʻi tele i gaioiga a le aufaasālalau i taimi uma i le le amanaʻiaina o isi gaioiga uma, ma le le mafai ona taofiofia le faaaogaina i le tulaga e faalavelaveina ai ma isi vaega taua o le olaga e aofia ai sootaga a le tagata lava ia, aʻoga, ma / po o le galuega i le leaga. o le tagata lava ia (ie, faʻaletonu falemaʻi; Dong & Potenza, 2014). O le mea lea, o vaisu faatekinolosi faʻapitoa e pei o le faʻamalosia o le aufaasālalau faʻapitoa e mafai ona i ai ni aʻafiaga leaga ma ogaoga o le mafaufau ma le mafaufau.Griffiths, 2000). O le faʻaogaina tele o le faʻaoga i luga ole faʻainitaneti e masani ona tuʻufaʻatasia ma le faʻaitiitia o le tele o tagata taitoatasi 'liʻo lautele, faʻapea foʻi ma le faateleina o le tuuatoatasi ma le atuatuvale (Lin et al., 2018). O taunuʻuga o suʻesuʻega na faia e Yao ma Zhong (2014) faʻaaogaina o se suʻesuʻega mamao e faʻamaonia ai o le tele ma le le lelei o le faʻaogaina o le Initaneti i le aluga o taimi na faʻaleleia le lagona o le tuulafoaiina i tamaʻitaʻi ma tamaitai aʻoga (matutua: 18-36 tausaga). E ui lava o le atuatuvale na i ai se tulaga lelei i le aufaasālalau ma le IA, o lea ituaiga o mafutaga e lei lipotia mai i le faʻatalanoaina o le satauro. Na latou lipotia mai o sootaga vavalalata i luga o le initaneti ma uo ma aiga e le o se sui aoga mo fesootaiga vavalalata i le faaitiitia o le tuulafoaiina.

O faʻafitauli e feagai ma tagata taʻitoʻatasi e tusa ai ma le faʻaogaina i luga o le initaneti ma faʻasalalauga i luga ole Initaneti e tatau ona suʻesuʻeina ma le faʻaeteete mai manatu nei: (a) pe faʻapefea ona faʻaoga e tagata taʻitoʻatasi lenei avanoa e atiina ae a latou sootaga ma (b) pe fia le taimi e faʻaalu ai e tagata taitoatasi le talanoa ma isi (Whitty, 2008). O le faʻaaluina o le tele o le taimi ma le malosi i luga o fesoʻotaiga i Initaneti e mafai ona aafia ai le tele o vaega o le olaga o le tagata (Dong & Potenza, 2014). O suʻesuʻega eseese ua faʻaalia ai le soifua maloloina o feusuaiga o se tasi lea o vailaʻau faʻalesoifua maloloina e mafai ona aʻafia e le IA ma / poʻo le Initaneti (gaoioiga faʻasino i luga ole Initaneti (Felmlee, 2001; Whitty, 2008; Zheng & Zheng, 2014). Aʻo faʻapupula le numera o tagata Initaneti, e faapena foʻi le numera o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaogaina le Initaneti mo gaoioiga faʻafeusuaiga (Cooper & Griffin-Shelley, 2002). O upu e fesoʻotaʻi ma le "feusuaiga" o faaupuga pito sili ia e faʻaaogaina i masini suʻesuʻe e fai ma faʻamaoniga mo lenei talosaga (Goodson, McCormick, & Evans, 2001). O gaoioiga faʻafeusuaiga i luga o le initaneti e faatatau i soʻo se ituaiga o feusuaiga i luga o le initaneti e pei o le sailia o paaga feusuaiga, faʻatauina o feusuaiga, talanoaga tau feusuaiga, maua ma matamata i ponokalafi,Cooper & Griffin-Shelley, 2002). O le faʻaaogaina o mea tau feusuaʻiga i luga o le initaneti e mafai ona faia se sao taua i le faia o fegalegaleaiga i le va o ulugaliiOlmstead, Negash, Pasley, & Fincham, 2013). I se suʻesuʻega o ulugalii nofofua a Bridges ma Morokoff (2011), 48.4% o tane ma 64.5% o fafine i le faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai o le faʻaaogaina o feusuaiga o se vaega o le alofa ma a latou paaga. E ui lava o le sailia o mea tau feusuaʻiga i le initaneti e mafai ona maua ai ni mea lelei mo tagata taʻitoʻatasi, o le faʻaaogaina tele o le Initaneti mo faamoemoega tau feusuaiga e mafai ona le fiafia ma / poʻo le fai ma vaisu (Daneback, Ross, & Månsson, 2006). Suesuega e ala i Aydın, Sarı, ma Şahin (2018) ma Eichenberg, Huss, ma Küsel (2017) faʻaalia o le tagofia o vaisu i le cybersex e mafai ona avea ma se sao i le vavaeeseina o ulugalii ma le tetea. E le gata i lea, na lipotia mai e le aufaitautusi i luga o le initaneti le paʻu o lo latou manaʻoga mo feusuaiga. Muusses, Kerkhof, ma Finkenauer (2015) suʻesuʻeina fesoʻotaʻiga vavave ma taimi uumi i le va o le faʻaogaina o feusuaʻiga i luga o le initaneti ma le lelei o mafutaga vavalalata ma maua ai se fesoʻotaʻiga le lelei ma fetaui i le va o le faʻaaogaina o mea tau feusuaʻiga ma le fetuunaiga o le va o tane. I se isi faaupuga, o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga tama ma a latou paaga na valoia ai se faʻaitiitia o le faʻaaogaina o feusuaiga i le initaneti i le va o tane i le isi tausaga. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o feusuaiga i luga o le initaneti e fafine e le afaina ai feusuaʻiga tau feusuaiga ma o latou taitoalua.

Fegalegaleaiga feusuaiga ma le mafutaga fiafia e faalagolago i le tele e malamalama ai paaga i manaoga ma manaoga o le tasi ma le isi (Peleg, 2008). O le fetuutuunaiga o sootaga o se faagasologa o le evolusione i le va o ni tagata se toalua, lea e aafia i le fesootai atu o tagata fesootai ma le lelei o feusuaiga (Sinha & Mukerjee, 1990). O fegalegaleaiga a le tagata lava ia o se tasi o mea sili ona taua o le vavalalata o le mafutaga. O feusuaiga e faamalieina mo itu uma e lua e le gata ina i ai le mafutaga faaletino, ae o se sootaga foi i le va o paaga faaipoipo (Roberts & David, 2016). O le faamalieina i le mafutaga, maliega, felagolagomaʻi, ma le faʻaalia o lagona ma le faamalieina o feusuaiga, o ni fausaga e aafia ai le lelei o fegalegaleaiga faʻafeusuaiga (Muusses et al., 2015). O le le mafai ona faʻatuina se mafutaga feusuaiga ma le le fiafia i ai, e mafai ona o faatasi ma se faʻaititia o le fiafia, faamalieina o le olaga, atuatuvalega, popolevale, manatu mamafa ma le faʻamalosi, tuulafoaiina, leai se ola, maualalo le taua o le tagata lava ia, ma faaletonu mafaufau. E mafai foi ona taitai atu ai i faigata i le faatinoina o tiute faamatua (Barzoki, Seyedroghani, & Azadarmaki, 2013; Heiman et al., 2011; McNulty, Wenner, & Fisher, 2016). Schmiedeberg ma Schröder (2016) faʻaalia o le umi o le mafutaga e fesoʻotai ma le faamalieina o feusuaiga, tulaga tau soifua maloloina, ma feusuaiga i totonu o le mafutaga, ae o feteʻenaʻiga e mafai ona afaina ai feusuaiga male paaga.

Ona o le lautele o le faʻaaogaina o telefoni feaveai ma le faʻapipiʻiina o talosaga eseese ma fesoʻotaʻiga i le Initaneti ma fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo (Hertlein, 2012; Luo & Tuney, 2015), o loʻo i ai se manaʻoga faateleina mo suesuega suʻesuʻeina le aʻafiaga o le faʻaaogaina o tekonolosi e uiga i feusuaiga faʻafeusuaiga ma a latou faʻaiuga, e pei o feusuaiga, faamalieina, ma feusuaiga. Talu ai o suʻesuʻega faʻatinoina e mafai ona faʻaalia ai se sootaga malosi atu i le va o fesuiaiga ma mafaufau i le taua o sea sootaga i luga o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo ma le lelei o mafutaga faale-ulugalii, o lenei suʻesuʻega na iloiloina ai le aʻafiaga o faʻasalalauga faʻasalalau i le soifua maloloina o ulugalii e aofia ai le feusuaiga, feusuaiga, ma vavalalata o ulugalii i le taimi.

Tagata e Auai

O suʻesuʻega i le taimi nei o se suʻesuʻega e ono mafai ona suʻesuʻeina i fafine e faasino i nofoaga o le soifua maloloina o le taulaga e maua ai le tausiga faʻalesoifua maloloina i le aai o Iran i Qazvin i le va o Aokuso 2017 ma Oketopa 2018. I Iran, o le faiga faʻalesoifua maloloina e galue i luga o se fesoʻotaiga. O lenei fesoʻotaʻiga e aofia ai se polokalama e tuʻuina atu, e amata mai i nofoaga autu ile tausiga i totonu ole itu i falemai i fale tetele i aai tetele. O le taulaga o Qazvin ei ai 12 falemaʻi soifua maloloina o loʻo ofoina atu le tele o auaunaga fesoasoani e aofia ai le tausiga o le prenatal, maʻitaga, tina failele, tausiga o le tuputupu ae o tamaiti, tui puipui, ma le tausiga o faatosaga. O nei nofoaga tutotonu o le soifua maloloina i le taulaga e fesoʻotaʻi atu i le University of Qazvin University of Science Sciences, ma o faamaumauga a le soifua maloloina o aiga o loo tausia i nei nofoaga autu.

Tamaʻitaʻi tagata auai sa aofia faʻavae i luga o tulaga agavaʻa o le avea ma 18 tausaga pe sili atu, faʻaipoipo pe faʻamalosi feusuaiga i totonu o le 6 masina ua tuanaʻi, ma le naunau e auai i le suʻesuʻega. Faʻavaeina tuʻutuʻuga na (a) i ai faʻaletonu gasegase o le tino (eg, suka mellitus ma fatu fatu faʻamaʻi) poʻo gasegase ogaoga maʻi, (b) faʻaaogaina fualaʻau e aafia ai feusuaiga (eg, mafaufau fualaʻau ma antihypertensive vailaʻau), ma (c) maʻitaga ma lactating fafine. I le maeʻa ai o lenei faʻafaigaluegaina, 938 fafine faaipoipo na auai i lenei suʻesuʻega.

Fua

O fesuiaiga suʻesuʻeina i lenei suʻesuʻega na aofia ai vaisu faʻasalalau faʻasalalau, faʻafeusuaiga tamaitai, feusuaiga i fafine, vavalalata ma mafutaga vavalalata, lagolago faʻalapotopotoga, popolega, ma le atuatuvale. E le gata i lea, o suiga o le faitau aofaʻi e aofia ai le matua, tulaga aʻoga o le fafine ma lona toʻalua, tulaga faigaluega, le umi o le faaipoipoga, taimi masani o feusuaiga i le masina, o le maitaga o le talafaasolopito, faʻamaumauga o le tino, tulaga o le fausiaina o fafine ma le ulaula.

Togafitiga i faasalalauga lautele na iloiloina e ala i le faʻaaogaina o le Fua o Feusuaiga a le Social Media a Bergen (BSMAS; Andreassen et al., 2016). O le BSMAS e aofia ai mea e ono i luga o le 5-point Likert fua mai 1 (seasea lava) i le 5 (masani lava). O le BSMAS e aofia ai vaega taua e ono o le tagofia o mea ua fai ma vaisu (ie, agavaʻa, suia uiga, faʻapalepale, faʻateʻaina, feteʻenaʻiga, ma le toe solomuli). Maualuga togi luga o le BSMAS fesoʻotaʻi ma se sili atu ogaoga ogaoga i agafesoʻotaʻi faʻaaogaina ala, ma o se togi luga 19 faʻailoa mai o le tagata e ono lamatia o le avea ma vaisu i agafesoʻotaʻi faʻaaogaina (Bányai et al., 2017). Na faaliliuina le fuainumera i Farsi ma faʻamaonia le moni ma le faʻamaoni (Lin, Broström, Nilsen, Griffiths, & Pakpour, 2017). O le α o le BSMAS o Cronbach i lenei suʻesuʻega o le .84.

Galuega tau feusuaiga a tamaitai na iloiloina e ala i le faʻaaogaina o Faʻasino Faʻaipoipoga Fafine (FSFI; Lin, Burri, Fridlund, & Pakpour, 2017; Lin, Oveisi, Burri, & Pakpour, 2017; Rosen et al., 2000). E iloilo ai le faʻaaogaina o feusuaʻiga i fafine e faʻaaoga ai le 19 fesili e aofia ai vaega e ono vaega tutoatasi, e aofia ai le manaʻoga (fesili 2), faʻaosofia o mafaufauga (fesili 4), faʻamalosia (fesili 4), fesili (3), faamalieina (fesili 3) 3 fesili). O mea tau mafaufau o le Farsi o le FSFI na maua e faamalieina ai (Fakhri, Pakpour, Burri, Morshedi, & Zeidi, 2012). O le α o le FSFI a Cronbach i lenei suʻesuʻega o le .87.

Feusuaʻiga faʻafeusuaiga tamaʻitaʻi na iloiloina i le faʻaaogaina o le Faʻasalaga o Faʻasalaga Faʻafeusuaiga a Tamaitai (FSDS-R). Ole laʻasaga lenei ole lipoti a le 13 ole suʻega ole vaega ole faigamalo a fafine. O fesili uma ei ai se numera 5-point Likert mai le 0 (aua lava nei) i le 4 (pea lava). O le maualuga o le togi, o le tele foi lea o le feusuaiga. O le togi atoa e maua mai i le tuʻufaʻatasiga o numera o fesili taitasi (DeRogatis, Clayton, Lewis-DʻAgostino, Wunderlich, & Fu, 2008). Na faʻamaonia le aloaia ma le faʻamaoni o lona Farsi (Azimi Nekoo et al., 2014). Cronbach's α o le FSDS-R i lenei suʻesuʻega o le .81.

Fesootaiga vavalalata na iloiloina e ala i le faʻaaogaina o le Sosaiete Felagolagomaʻi Felagolagomai (URCS). O le URCS o se fua faatatau o le tagata lava ia e aofia ai mea 12 e iloilo le tikeri o le vavalalata i tagata taitoatasi ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai (Dibble, Levine, & Park, 2012). O fua o le suʻesuʻega a le URCS i vaega eseese (ulugalii o le kolisi, fafine ma tagata ese, uo, ma tagata o le aiga) na faʻaalia o loʻo i ai se faʻamaoniga talafeagai ma le faʻamaoni (Dibble et al., 2012). I lenei suʻesuʻega, na faaliliuina ai le URCS i Farsi e tusa ai ma taiala faʻavaomalo faavaomalo (Pakpour, Zeidi, Yekaninejad, & Burri, 2014). E tusa ai ma lea tulaga, o le faʻatuatuaina o le Farsi URCS o le 0.91 i totonu ole 2-vaiaso vaiaso ma o le coefficient α a Cronbach o le .88. E le gata i lea, na faʻamautuina le faʻavaeina o le URCS.

Lagolago lautele na iloiloina e ala i le faʻaaogaina o le Multinimensional Scale of Recognized Social Support (MSPSS; Zimet, Dahlem, Zimet, & Farley, 1988). O lenei fuataga ei ai mea e 12 i luga ole 5-sikuea sikuea mai le vasega 1 (matua le ioe) i le 5 (malie atoatoa). O le maualalo ma le maualuga o togi o 12 ma 60, i le faasologa. Na faʻamaonia meatotino a le Farsi MSPSS e Salimi, Joukar, ma Nikpour.2009). O le α o le MSPSS o Cronbach i lenei suʻesuʻega o le .93.

Tigā ma le atuatuvale na iloiloina e ala i le faʻaaogaina o le Faʻafitauli o le Falemaʻi ma le Faʻavaivai (HADS; Zigmond & Snaith, 1983). O lenei fuataga e aofia ai le 14 fesili i le lua vaega o le popole ma le atuatuvale i luga o le 4-point Likert fua mai 0 i le 3. O le togi aupito maualuga i vaega taʻitasi o le 21. Siʻosiʻomaga i luga o le 11 i faʻasalaga taʻitasi e faʻaalia ai maʻi o le mafaufau, o le numera o 8-10 o loʻo faʻatulagaina ai laina o tuaoi, ma o le numera o 0-7 e manatu e masani. O mea tauleleia o le Farsi HADS na faʻamautuina e Montazeri, Vahdaninia, Ebrahimi, ma Jarvandi (2003) ma Lin ma Pakpour (2017). O le α o le HADS o Cronbach i lenei suʻesuʻega o le .90.

taualumaga

Na faʻaaogaina se metotia faʻapipiʻi faʻapipiʻi faʻapipiʻi faʻapitoa. Ina ia ausia se suiga tele ma le tamaoaiga ma agafesoʻotaʻi eseese, sa faʻafesoʻotaʻi e le au suʻesuʻe suʻesuʻega uma falemaʻi o le taulaga i le aai o Qazvin. A maeʻa ona maua faʻatagaga, na faʻafesoʻotaʻi e le au suʻesuʻe tagata auai auai ma valaaulia i latou e auai i le suʻesuʻega. Faʻaselau faila na filifilia ma le faʻamaonia mo le tuʻuina atu o faʻamaumauga i se telefoni telefoni. O na tamaitai na faʻafeiloaia le tuʻufaʻatasia / le faʻatagaina taiala na talosagaina e faʻamaeʻa suʻesuʻega i le laina amata i se sauniga i totonu o nofoaga o le soifua maloloina o le taulaga. Ona sosoo ai lea ma le auai mo le 6 masina. I le ono masina mulimuli ane, na talosagaina ia lava fafine ina ia faʻamaeʻaina le gaioiga o feusuaiga, faʻafefe o feusuaiga, ma le popole ma le paʻu o le atuatuvale mo le taimi lona lua.

Suʻesuʻega faʻamaumauga

O faʻamatalaga faifaipea na faʻamatalaina o se uiga [vaʻaiga masani (SD)] ma faʻavasega faʻamatalaga na faʻaalia faʻaaogaina numera ma pasene pasene. Faʻasologa faʻasologa saʻo na faʻatautaia e fuafua ai le vaeluaina o vafealoai i le va o fesuiaʻiga o suʻesuʻega, e aofia ai ma laina amata ma faiga tulitatao. Faʻatalanoaga faʻataʻitaʻi na faia e suʻesuʻe ai pe o aʻafiaga o agafesoʻotaʻi fai ma vaisu i feusuaʻiga / feusuaʻiga pagatia na faʻatonutonuina e le vaʻaia lautele fesoʻotaʻiga ma vavalalata vavalalata faʻaaogaina bootstrapping auala. O le mea lea, e lua faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na faia (faʻataʻitaʻiga, Faʻataʻitaʻiga A faʻaaogaina le FSFI o ni taunuʻuga ma se Faʻataʻitaʻiga B faʻaaogaina le FSDS-R o se faʻaiuga). I faʻataʻitaʻiga taʻitasi, o suʻesuʻega nei na tofotofoina: (a) le aʻafiaga o le BSMAS i le FSFI poʻo le FSDS-R (ala "c" i le Ata 1), (b) le aʻafiaga o le BSMAS i tagata faufautua (ie, o le vaʻaiga lautele ma le vavalalata vavalalata; ala "a1"Ma" a2"I le Ata 1), ma (iii) aʻafiaga faufautua (faʻapitoa le lagolagoina o fesoʻotaiga ma mafutaga vavalalata) ile FSFI poʻo le FSDS-R (auala "b1"Ma" e2"I le Ata 1). E le gata i lea, o fautuaga e tolu-mai Krull ma MacKinnon (1999) sa faʻaaogaina e faʻaaogaina ai le aʻafiaga o faʻamaumauga ua tuufaatasia. Mulimuli ane, tausaga, o le aʻoga a le tane, atuatuvalega, popole, FSFI, ma le FSDS-R i le laina faavae na fetuunai mo mamanu A ma B.

Ata 1. O faʻataʻitaʻiga faʻafeiloaʻi faʻapitoa ma le lagolagoina o fesoʻotaʻiga lautele ma le vavalalata vavalalata e pei o tagata faufautua ua faʻataunuʻuina le aʻafiaga o faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau e uiga i feusuaʻiga, feusuaʻiga taufeusuaʻiga, atuatuvale, ma le popole. BSMAS: Bergen Social Media Addiction Scale; FSFI: Faiga Faʻavae Faʻaipoipoga Tane; FSDS-R: Faʻasalaga o Faʻasalaga Faʻafeusuaiga a Tamaitai - Faʻafouina

PROCESS macro i le SPSS (Hayes, 2013; Model 4) na faʻaaogaina e faʻatino ai suʻesuʻega e tele. O se faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le 10,000 faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina e iloilo ai le taua o aʻafiaga tuusaʻo. O le leai o se zero i le 95% o le faʻasalaga faʻasalalau ma le faʻavaveina o le talitonu (CI) e manaʻomia e faʻamaonia ai aʻafiaga taufaasese. Na faia suʻesuʻega fuainumera i le faʻaaogaina o le SPSS version 24 (IBM, Armonk, NY, ISA) ma se tulaga taua i le α = .05.

Amio Taualoa

Na faamaonia le talosaga mo suʻesuʻega e le Komiti o Amio Taualoa mo Suesuega Faʻatekonolosi i le University of Qazvin University of Science Sciences. O faʻatagaga mo sampling na maua mai pulega talafeagai. A o leʻi aoina faʻamatalaga, o iloiloga faʻale-aganuʻu e aofia ai faʻamatalaga o suʻesuʻega, tulaga faalilolilo ma agatapuia o faʻamaumauga, le amanaʻiaina, saolotoga e auai i le suʻesuʻega, ma le tolopoina mai le suʻesuʻega na iloiloina ma faʻamatalaina. E le gata i lea, na sainia e le au auai uma se fomu o le maliega tusitusia.

i'uga

Tagata auai (n = 938) sa i ai le uiga masani tausaga o 36.5 tausaga (SD = 6.8). O le uiga o le tausaga o aʻoga e 11.7 tausaga mo tagata auai ma 12.24 tausaga mo a latou tane. O le umi faʻaipoipo umi o 9.7 tausaga. Sili atu i le afa oi latou o faletua ma 88% oi latou sa i le muamua premenopausal tausaga. I se faʻaopopoga, 36% oi latou na i ai se maʻitaga talaʻaga.

O le fuainumera o fuainumera o fuainumera taʻitasi e pei ona taʻua i lalo: faʻasologa o talafaasālalau lautele = 15.6 (mai le 30), fesoasoani i fesoʻotaʻiga lautele 53.2 (mai le 60), vavalalata = 4.9 (mai le 7), galuega feusuaʻiga = 27.7 (mai le 95) , popole = 7.7 (mai 21), atuatuvale = 6.2 (mai le 21), ma le faʻalavelave faʻafeusuaiga = 7.4 (mai le 52). Ina ua maeʻa le 6-masina, o le maualuga o le atuatuvale ma le atuatuvale na faateleina le pisi ma le togi maualalo o le feusuaiga ma le paga o feusuaiga ua faaitiitia lemu. Laulau 1 e faʻaalia ai taʻiala, taʻiala, ma SDs i le laina amata ma le maeʻa o masina 6.

Laulau 1. O uiga o tagata auai (N = 938)

Laulau 1. O uiga o tagata auai (N = 938)

uigan (%) poʻo M (SD)
Faʻavae
 Tausaga (tausaga)36.5 (6.8)
 Tausaga o aʻoaʻoga11.7 (4.8)
 Aofaʻiga o tausaga 'aʻoga (tane)12.24 (5.9)
 Umi o le taimi o le faʻaipoipoga (tausaga)9.7 (6.4)
 Coital taimi (i le masina)5.2 (3.9)
 Tagata ulaula i le taimi nei137 (14.6%)
Tulaga o galuega
 Le faigaluega677 (55.3%)
 faafaigaluega261 (23.0%)
 Tamaiti Aoga158 (16.8%)
Tulaga o Menopausal
 Fomaʻi faʻaalu113 (12.0%)
 Muamua825 (88.0%)
Palemia
 0315 (33.6%)
 1341 (36.3%)
 2209 (22.3%)
 ≥373 (7.8%)
BMI (kg / m2)22.9 (6.2)
Faʻavae
 Ala o faasalalauga lautele15.6 (5.8)
 Mauaina le lagolago lautele53.2 (10.7)
 Vavalalata vavalalata4.9 (0.9)
 Faiga faʻafeusuaiga27.7 (4.6)
 fāʻatu7.7 (4.9)
 tūlaga faigatā6.2 (4.8)
 Feusuaʻiga faʻafeusuaiga tamaʻitaʻi7.4 (3.7)
E ono masina i le maea ai o le laina
 Faiga faʻafeusuaiga27.0 (4.9)
 fāʻatu7.9 (4.7)
 tūlaga faigatā6.4 (4.5)
 Feusuaʻiga faʻafeusuaiga tamaʻitaʻi7.3 (3.4)

Manatua. SD: faatulagaga masani; BMI: numera numera o le tino.

laulau 2 o loʻo iai ni taunuʻuga o le faʻamalamalamaina o le tuufaatasiga o le zero-ordering i le va o MSPSS, BSMAS, FSFI (i le laina ma le tulitatao), popolega (i le laina ma le tulitatao), atuatuvalega (i le faavae ma le tulitatao), FSDS-R (i le laina ma tulitatao), ma URCS. O iʻuga na faaalia ai o le FSFI i masina 6 na faʻataʻatia lelei ma le MSPSS ma le URCS, ae na faʻamaopoopoina ma le atuatuvale, ma le atuatuvale i masina 6, ma le tagofia o mea taufaasālalau.

Laulau 2. Faʻasalaga vaʻavaʻai mo feusuaiga, popolega, atuatuvale, vaisu faʻasalalau lautele, mafutaga vavalalata, ma le faʻafefe o feusuaiga

Laulau 2. Faʻasalaga vaʻavaʻai mo feusuaiga, popolega, atuatuvale, vaisu faʻasalalau lautele, mafutaga vavalalata, ma le faʻafefe o feusuaiga

BSMASaFSFIafāʻatuatūlaga faigatāaFSDS-RaURCSaFSFIbfāʻatubtūlaga faigatābFSDS-Rb
MSPSSa-0.140.21-0.24-0.34-0.400.280.24-0.21-0.30-0.43
BSMASa--0.220.290.450.25-0.27-0.280.330.440.32
FSFIa---0.29-0.37-0.320.200.58-0.37-0.40-0.38
fāʻatua---0.510.48-0.38-0.410.550.500.48
tūlaga faigatāa----0.49-0.21-0.480.440.560.69
FSDS-Ra------0.26-0.490.500.440.54
URCSa------0.27-0.31-0.28-0.33
FSFIb--------0.41-0.390.51
fāʻatub--------0.400.37
tūlaga faigatāb---------0.35

Manatua. MSPSS: Fuataga Multidimensional o le Lagonaina le Lagolagoina Lautele; BSMAS: Bergen Social Media Addiction Scale; FSFI: Faiga Faʻavae Faʻaipoipoga Tane; FSDS-R: Faʻasalaga o Faʻasalaga o Fafine - Toe Iloiloina; URCS: Faʻafesoʻotaʻiga le vavalalata vavalalata. Faʻatasi p taua <.01.

aIloilo i masina 6. bIloilo i le laina faavae.

O le maualuga na fesoasoani i ai fesoʻotaʻiga lautele ma mafutaga vavalalataina le sootaga i le va o vailaau faʻasalalau lautele ma feusuaiga faʻafeusuaiga (Model A) / faʻafitauli faʻafeusuaiga (Model B) na tofotofoina. O taunuʻuga na faʻavae i luga o le 10,000 faʻasalaga-faʻasalalau faʻataʻitaʻiga na faʻataʻitaʻiina o le aofaʻiga atoa o mea faʻapitoa i luga o faʻasalalauga lautele ile FSFI sa taua (B = .0.93, p <.001), ma URCS ma MSPSS faʻamatalaina 31.3% o le sootaga i le va o agafesoʻotaʻi vaisu ma FSFI. Sa i ai se le tuʻusaʻo aʻafiaga o agafesoʻotaʻi vaisu i luga o FSFI ala i URCS: B = .0.16, SE = 0.05, 95% CI = [−0.29, –0.09]. Sa iai foʻi aafiaga le tuʻufaʻatasia e ala i le MSPSS: B = .0.11, SE = 0.03, 95% CI = [−0.19, −0.06] (Lisi 3; Faataitaiga A).

Laulau 3. Faataʻitaʻiga o le aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga a le aufaasālalau i luga o feusuaʻiga e uiga i amioga tau feusuaʻiga, faʻalavelave tau feusuaʻiga, ma le mafatiaga o le mafaufau ma le aufaasālalau o le lagolagoina o fesoʻotaʻiga lautele ma mafutaga vavalalata

Laulau 3. Faataʻitaʻiga o le aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga a le aufaasālalau i luga o feusuaʻiga e uiga i amioga tau feusuaʻiga, faʻalavelave tau feusuaʻiga, ma le mafatiaga o le mafaufau ma le aufaasālalau o le lagolagoina o fesoʻotaʻiga lautele ma mafutaga vavalalata

FaʻatasiSEtp
Faʻataʻitaʻi A. Avanoa o le taunuʻuga: FSFI
 Aofaʻiga aʻafiaga o BSMAS ile FSFI-0.930.146.83<.001
 Aʻafiaga o BSMAS i luga o FSFI i faʻalauteleina faʻataʻitaʻiga
  Aafiaga tuusaʻo o le BSMAS i luga ole puluvagaa
   URCS-0.390.04-8.54<.001
   MSPSS-0.250.06-4.37.003
 Aafiaga tuʻusaʻo o BSMAS ile FSFI-0.670.14-4.77<.001
 Aafiaga le tuʻuina mai o BSMAS ile FSFIAafiagaPoto SEBoot LLCIFaʻaauau le ULCI
 Aofai-0.270.07-0.44-O16
 URCS-0.160.05-0.29-O09
 MSPSS-0.110.03-0.19-O06
Faataʻitaʻi B. Fesuiaiga o fuataga: FSDS-R
 Aofaʻiga aʻafiaga o BSMAS ile FSDS-R1.230.157.94<.001
 Aʻafiaga o BSMAS i luga o FSDS-R i faʻalauteleina faʻataʻitaʻiga
  Aafiaga tuusaʻo o le BSMAS i luga ole puluvagaa
   URCS-0.380.05-8.42<.001
   MSPSS-0.240.06-4.18<.001
 Aafiaga tuusaʻo o BSMAS ile FSDS-R0.580.144.17<.001
 Aafiaga le tuʻusaʻo o BSMAS ile FSDS-RAafiagatalitali SEBoot LLCIFaʻaauau le ULCI
 Aofai0.650.160.431.01
 URCS0.380.100.24.62
 MSPSS0.260.080.15.46

Manatua. Tausaga, aʻoaʻoga a le tane, maualuluga faavae o le atuatuvale, popolega, FSFI, ma le FSDS-R na fetuutuunai mo uma Models A ma B. MSPSS: Fuataga Multidimensional o Lagona Social Support; BSMAS: Bergen Social Media Addiction Scale; FSFI: Faiga Faʻavae Faʻaipoipoga Tane; FSDS-R: Faʻasalaga o Faʻasalaga o Fafine - Toe Iloiloina; URCS: Faʻasalalauga Lelei vavalalata; Poto SE: faʻamaonia sese sese; Boot LLCI: le faʻamavaeina o le tapulaʻa maualalo o le taimi faʻatuatuaina; Faʻaauau ULCI: faʻavaeina le pito i luga o le taimi o le talitonu.

aSa suʻesuʻeina le aufaasālalau i le laina.

I le Faataʻitaʻiga B (Laulau 3), o le aofai o aafiaga le faʻaaogaina o le faʻalavelave faʻavaomalo i le FSDS-R sa taua tele foi (B = 1.23, p <.001), faʻatasi ai ma le URCS ma le MSPSS o loʻo faʻamatalaina le 45.6% o le sootaga i le va o vaʻaiga lautele ma vaisu ma FSDS-R. E tusa ai ma faʻapitoa faʻatonutonu aʻafiaga, uma URCS (B = 0.38, SE = 0.10, 95% CI = 0.24, 0.62) ma MSPSS (B = 0.26, SE = 0.08, 95% CI = 0.15, 0.46) na avea ma tagata faufautua taua i le va o vaʻaiga lautele ma vaisu ma FSDS-R.

Talanoaga

Lenei o le muamua suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le aʻafiaga o agafesoʻotaʻi i luga o feusuaʻiga a fafine, i le amanaʻiaina o le tuʻufaʻatasia o agafesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga lautele i le va faʻaipoipoga faʻaaogaina se suʻesuʻega faʻa umi umi i totonu o le 6 masina taimi va. McNulty et al. (2016) i se suesuega umi o ulugalii 207 i le 4-5 tausaga muamua o le faaipoipoga na lipotia mai i luga o le taimi, faamalieina o le ulugalii, faamalieina o feusuaiga, ma le tele o feusuaiga i ulugalii ua faaitiitia. O lagona o le alofa, feeseeseaiga faaleulugalii, ma le faamalieina o le faaipoipoga e mafai ona aafia ai le faamalieina o feusuaiga, lea e taua ai se matafaioi taua i le tulaga o feusuaiga a tamaitai (Pakpour et al., 2015).

O le atuatuvale ma le atuatuvale o tulaga faalemafaufau ia e aafia ai le tulaga o feusuaiga a tamaitai (Burri, Rahman, & Spector, 2011; Johannes et al., 2009; Johnson, Phelps, & Cottler, 2004; Serati et al., 2010). O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai le aafia o feusuaʻiga tamaʻitaʻi ma le atuatuvale ma le atuatuvale. O le mea lea, o le fesootaiga i luga o le initaneti ma ala o faasalalauga lautele o se tasi lea o mafuaaga na mafua ai le le maualalo o feusuaiga i fafine i lenei suesuega. O nei taunuʻuga e ogatasi ma faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega talu ai e uiga i le aʻafiaga o faʻasalalauga faʻasalalau i luga o feusuaiga. Zheng ma Zheng (2014) maua ai o le tulaga lelei o feusuaʻiga vavalalata o tagata taʻitoʻatasi na afaina i gaioiga i luga ole laiga ma le faʻaaogaina o mea tau feusuaiga i luga o le upega tafailagi Na latou lipotia mai o se tasi o valoʻaga o feusuaiga i luga o le initaneti o le faia o lagona fia maua. Na latou mauaina o le suiga mai le faiaʻi o amioga tau feusuaʻiga i amioga tau feusuaiga i luga o le vaʻaiga na mafua mai i le masani ai ona i ai ni lagona feusuaʻi fou ma manaia. Feusuaiga manaʻoga, uiga, ma amioga sa lelei ma sili atu tuʻufaʻatasia ma le faʻaaogaina o mea tau feusuaiga i luga ole laiga. O le le lelei aʻafiaga o le faʻaaogaina o mea i luga o le initaneti i luga o feusuaʻiga ma feusuaiga ma le faʻamalieina faʻamalieina foi na maitauina e Muusses et al. (2015). Na latou faaalia mai o le faʻaaogaina o feusuaiga i luga o le initaneti e tamaloloa na i ai se taua tele ma fesuiaiga le mafutaga ma la latou feusuaiga ma le faamalieina. E ui lava o le faʻaaogaina o mea tau feusuaʻiga i le initaneti e mafai ona maua ai ni mea lelei lelei mo nisi tagata (Bridges & Morokoff, 2011), Eichenberg et al. (2017) ma Aydın et al. (2018) na faʻaalia ai o tagata faaaoga i gaioiga i luga o le initaneti i luga o le initaneti sa mumusu e fai ni feusuaiga moni. Ona o le faʻaleagaina o feusuaiga e mafai ona mafua mai i le faʻavevesi i le tuʻinanau, faʻanoanoa, vevesi, ma le faʻafeusuaiga (APA, 2013), o le le maua o le manaʻoga feusuaʻiga e mafai ona fesootaʻi ma feusuaiga i fafine.

E ui lava o taunuʻuga o lenei suʻesuʻega o loʻo lipotia ai le aʻafiaga o le faʻaaogaina o ala o fesoʻotaʻiga lautele e uiga i feusuaiga, o le eseesega i le va o lenei suʻesuʻega ma suʻesuʻega talu ai, o suʻesuʻega faʻasalalau faʻaagafesootai sa suʻesuʻeina i lenei suʻesuʻega, lea e le aofia ai le faʻaaogaina o mea tau feusuaʻiga. I le sosaiete faʻaonaponei, ona o le faateleina o le aʻafia o le Initaneti, faʻafitauli ile faʻaogaina ole Initaneti ma ala o fesoʻotaiga i luga o le initaneti e le gata e fesoʻotaʻi ma mea o loʻo i ai, ae e fesoʻotai foi ma le taimi na faʻaaogaina ai nei ala o faasalalauga ma pe faapefea ona faʻalauteleina sootaga vavalalata (Whitty, 2008). O le faʻaaluina o le taimi ma le malosi i gaoioiga faʻa-Initaneti e mafai ona aafia ai le tele o vaega o le olaga o se tasi (Dong & Potenza, 2014). McDaniel ma Coyne (2016) na iloa ai o le faʻaaogaina o tekinolosi e faʻalavelave i le va o le vavalalata ma le fiafia i totonu o mafutaga. O se aafiaga faapena i lenei suesuega na suʻesuʻeina e ala i le iloiloina o le matafaioi o feusuaiga ma le vaaia o fesoʻotaʻiga lautele e avea ma tagata faufautua. Aemaise lava, o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai le lagolagoina e tagata lautele ma le vavalalata se pasene taua o le feteʻenaʻi o le sootaga i le va o le faʻalapotopotoga faʻasalalau ma le faʻafeusuaiga (31.1%) ma le faʻalavelave faʻafeusuaiga (45.6%). O le mea lea, o taunuʻuga o le suʻesuʻega na faʻamaonia ai e le gata ina saofagā saofaʻi faʻasalalauga i faʻasalalauga faʻapitoa i feusuaʻiga ae o loʻo faʻaalia foi e ala i le faʻaitiitia o le tele o feusuaiga vavalalata i le va o ulugalii ma le lagolagoina o fesoʻotaʻiga lautele.

tapulaa

O le tapulaa autu o lenei suʻesuʻega o le le lava lea o le avanoa i paaga a tamaitai. O le mea lea, o faʻamatalaga e uiga i tamaʻitaʻi mafaufau ma uiga tau feusuaʻiga e leʻi aoina. O le mea moni e faapea, o mafutaga faaleulugalii e vaeluaina ma afaina ai le tamaitai ma lana paaga, ma o le tane mafaufau ma uiga tau feusuaiga e aafia ai le tulaga o feusuaiga a tamaitai, o suesuega i le lumanai i ulugalii ma fale. E tatau foi ona maitauina o le natura o faʻamaumauga a le tagata lava ia e faʻalagolago i faʻalauiloa lauiloa (e pei o le manatuaina o le manatuaga ma le sologa lelei o tagata).

faaiuga

O lenei suʻesuʻega na faʻamaonia ai e le afaina le faʻafefe o le faʻalauiloaina o feusuaiga a le aufaipisinisi. O le mea lea, o le gauai atu i le matafaioi a le aufaasālalau lautele e taua i le faaleleia o feusuaiga ma le lagolagoina o ulugalii. O fautuaga tau feusuaiga e tatau ona avea o se elemene taua mo le iloiloga o amioga a le tagata lava ia i le tulaga o fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai, aemaise lava pe a sili atu pe tele foi faafitauli. E le gata i lea, o faʻasalalauga amio e fesoasoani e faʻaleleia amioga a tagata taʻitoʻatasi i le latou faʻaaogaina o ala o faasalalauga lautele e tatau ona faʻasalalau i le fuafuaga o togafitiga e aofia ai tamaitai o loʻo i ai se feusuaʻiga tau feusuaʻiga.

Fesoasoani a le au tusitala

ZA ma AHP na fuafuaina le suʻesuʻega ma tusia le faʻasologa. VI ma le AHP na aoina faʻamaumauga ma faia le suʻesuʻega fuainumera. MDG ma le C-YL na fesoasoani i le faʻataʻitaʻia, faʻamatalaina, ma le toe faʻaleleia o faiga. Na fesoasoani uma tusitala ma faamaonia le faʻauʻuga mulimuli o tusitusiga.

Feeseeseaiga o tului

MDG o le co-developer o le uluai lomiga o le Bergen Social Media Addiction Scale (BSMAS). O tusitala uma e lipotia mai le leai o se tupe poo se isi sootaga e talafeagai ma le autu o lenei pepa.

mau faasino

American Psychiatric Association. (2013). Faʻamaumauga ma faʻamaumauga o fuainumera o mafaufau (5th ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Association. CrossrefScholar Google
Anand, A., Brandwood, H. J., & Jameson Evans, M. (2017). Faʻaleleia atili le aʻafia o tagata gasegase i le faʻagasologa o le atinaʻeina o fualaʻau: Suesueina o mataupu ono mafai ona maua mai i le upega tafailagi le lagolago a le tupulaga. Fomaʻi Togafitiga, 39 (11), 2181–2188. doi:https://doi.org/10.1016/j.clinthera.2017.10.004 Crossref, MedlineScholar Google
Andreassen, C. S., Billieux, J., Griffiths, M. D., Kuss, D. J., Demetrovics, Z., Mazzoni, E., & Pallesen, S. (2016). Le faʻafesoʻotaʻiga i le va o le faʻaogaina o mea faʻafesoʻotaʻi ma taʻaloga vitio ma faʻailoga o faʻafitauli o le mafaufau: O se vaega tele o suʻesuʻega o vaega. Psychology o amioga ua fai ma vaisu, 30 (2), 252-262. doi:https://doi.org/10.1037/adb0000160 Crossref, MedlineScholar Google
Aydın, B., Sarı, S. V., & Şahin, M. (2018). Le aʻafiaga o fesoʻotaʻiga i luga ole laiga teteʻa. Lautele tusi o tala o le mafaufau, 6 (1), 1-8. doi:https://doi.org/10.13189/ujp.2018.060101 CrossrefScholar Google
Azimi Nekoo, E., Burri, A., Ashrafti, F., Fridlund, B., Koenig, H. G., Derogatis, L. R., & Pakpour, A. H. (2014). Psychometric meatotino o le lomiga Iran o le Tamaʻitaʻi Feusuaiga Faʻafitauli Fua-Toe Iloiloina i Fafine. Tusi o Faʻafomai Faʻafeusuaiga, 11 (4), 995-1004. doi:https://doi.org/10.1111/jsm.12449 Crossref, MedlineScholar Google
Bányai, F., Zsila, á., Király, O., Maraz, A., Elekes, Z., Griffiths, M. D., Andreassen, C. S., & Demetrovics, Z. (2017). Faʻafitauli faʻaaogaina ala o faasalalauga faʻaaoga: O iʻuga mai le tele-lautele atunuʻu sui o loʻo avea ma faʻataʻitaʻiga talavou. PLoS Tasi, 12 (1), e0169839. doi:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0169839 Crossref, MedlineScholar Google
Barzoki, M. H., Seyedroghani, N., & Azadarmaki, T. (2013). Feusuaiga le faʻamalieina i se faʻataʻitaʻiga o faaipoipo Iran fafine. Feusuaiga & Aganuu, 17 (2), 244-259. doi:https://doi.org/10.1007/s12119-012-9149-y CrossrefScholar Google
Bridges, A. J., & Morokoff, P. J. (2011). Faʻaoga feusuaʻiga ma faʻafesoʻotaʻiga faʻamalieina i ulugaliʻi faʻaipoipo. Fegalegaleaiga Patino, 18 (4), 562–585. doi:https://doi.org/10.1111/j.1475-6811.2010.01328.x CrossrefScholar Google
Burri, A., Rahman, Q., & Spector, T. (2011). Genetic ma siʻosiʻomaga lamatiaga mafuaʻaga mo feusuaʻiga pagatia ma lona fesoʻotaʻiga ma fafine feusuaʻiga le lelei. Faʻafomaʻi o le mafaufau, 41 (11), 2435-2445. doi:https://doi.org/10.1017/S0033291711000493 Crossref, MedlineScholar Google
Cooper, A., & Griffin-Shelley, E. (2002). Faatomuaga. Initaneti: O leisi fetauaiga teteʻe. Niu Ioka, NY: Brunner-RoutXNUMX. Scholar Google
Daneback, K., Ross, M. W., & Månsson, S.-A. (2006). Uiga ma amioga o feusuaʻiga faamalosia o latou o lo o faaaogaina le Initaneti mo feusuaiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 13 (1), 53-67. doi:https://doi.org/10.1080/10720160500529276 CrossrefScholar Google
DeRogatis, L., Clayton, A., Lewis-DʻAgostino, D., Wunderlich, G., & Fu, Y. (2008). Faʻamaonia o le Tamaʻitaʻi Feusuaiga Faʻafitauli Fua-Faʻafouina mo le iloiloina o mafatiaga i fafine ma hypoactive feusuaʻiga manaʻoga. Tusi o Faʻafomaʻi o Faʻafeusuaiga, 5 (2), 357-364. doi:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2007.00672.x Crossref, MedlineScholar Google
Dibble, J. L., Levine, T. R., & Park, H. S. (2012). Le Fuafua Fuafua Vavalalata Fua Fua (URCS): Faatuatuaina ma le aoga molimau mo se fou fuataga o sootaga vavalalata. Iloiloga o le mafaufau, 24 (3), 565-572. doi:https://doi.org/10.1037/a0026265 Crossref, MedlineScholar Google
Dong, G., & Potenza, M. N. (2014). O le mafaufau-amio faʻataʻitaʻiga o le Initaneti taʻaloga faʻaletonu: Mataupu autu autu ma falemaʻi aafiaga. Tusi o talaaga o le Psychiatric Research, 58, 7-11. doi:https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2014.07.005 Crossref, MedlineScholar Google
Eichenberg, C., Huss, J., & Küsel, C. (2017). Mai luga o le initoneti tafaoga faamasani i luga o le initoneti teteaga: O se aotelega o ulugalii ma aiga sootaga fusia i ala o faasalalauga numera. Contemporary Family Therapy, 39 (4), 249–260. doi:https://doi.org/10.1007/s10591-017-9434-x CrossrefScholar Google
Fakhri, A., Pakpour, A. H., Burri, A., Morshedi, H., & Zeidi, I. M. (2012). Le Fafine Faʻafeusuaiga Faʻatinoga Faʻasino Upu: Faʻaliliuga ma le faʻamaonia o le Iranian version. Tusi o Faʻafomai Faʻafeusuaiga, 9 (2), 514-523. doi:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2011.02553.x Crossref, MedlineScholar Google
Felmlee, D. H. (2001). Leai se ulugaliʻi o se motu: O le vafealoaʻi vaʻaiga vaʻaiga luga dyadic mautu. Malosiaga Lautele, 79 (4), 1259–1287. doi:https://doi.org/10.1353/sof.2001.0039 CrossrefScholar Google
Taunuuga Tupe. (2018, Fepuari 6). Faʻamatalaga lata mai i luga o Iran: Faʻafefe i luga o faʻasalalau faʻasalalau faʻaaoga le Financial Tribune. Muamua Faʻamatalaga Faʻamatalaga Farani Igilisi Na toe aumaia Mati 13, 2019, mai https://financialtribune.com/articles/sci-tech/81536/latest-data-on-iran-surge-in-social-media-use Scholar Google
Goodson, P., McCormick, D., & Evans, A. (2001). Sailia o mea mataga i luga o le Initaneti: O se suʻesuʻega suʻesuʻe o amio ma amioga a tamaiti aʻoga o le kolisi. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 30 (2), 101-118. doi:https://doi.org/10.1023/A:1002724116437 Crossref, MedlineScholar Google
Griffiths, M. D. (2000). Vaisu i Initaneti - Taimi e tatau ai ona matua mafaufau loloto i ai? Suesuega i Mausa, 8 (5), 413–418. doi:https://doi.org/10.3109/16066350009005587 CrossrefScholar Google
Griffiths, M. D. (2017). Faʻamatalaga: Atinaʻeina ma le faʻamaonia o le fesili e le tagata lava ia fesili mo le fuaina o le Initaneti faʻamoemoeina faʻalagolago. Nofoaga o le Soifua Maloloina Lautele, 5, 95. doi:https://doi.org/10.3389/fpubh.2017.00095 Crossref, MedlineScholar Google
Hayes, A. F. (2013). Faʻatomuaga i faʻatalanoaga, feololo, ma faʻataʻitaʻiga faiga aiaiga: O le toe faʻavae-faʻavae auala. Niu Ioka, NY: Le Guilford Press. Scholar Google
O ia, Q., Turel, O., & Bechara, A. (2017). Suiga anatomy faiai fesoʻotaʻi ma sosaiete fesoʻotaʻiga (SNS) vaisu. Lipoti Faʻasaienitisi, 7 (1), 45064. doi:https://doi.org/10.1038/srep45064 Crossref, MedlineScholar Google
Heiman, J. R., Long, J. S., Smith, S. N., Fisher, W. A., Sand, M. S., & Rosen, R. C. (2011). Feusuaiga faamalieina ma sootaga fiafia i le vaeluaga o tausaga ma ulugalii matutua i le lima atunuu. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 40 (4), 741–753. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-010-9703-3 Crossref, MedlineScholar Google
Hertlein, K. M. (2012). Nofoaga faafuainumera: Tekonolosi i ulugalii ma aiga sootaga. Fegalegaleaiga faaleaiga, 61 (3), 374–387. doi:https://doi.org/10.1111/j.1741-3729.2012.00702.x CrossrefScholar Google
Fesootaiga Faavaomalo Faavaomalo. (2017). Faʻamaumauga o fesoʻotaʻiga ma fuainumera 2017. Na toe aumaia Mati 13, 2019, mai https://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/facts/ICTFactsFigures2017.pdf Scholar Google
Initaneti i le Initaneti. (2018). Iran Faʻaaogaina le Initaneti, faʻasalalauga telefoni ma telefoni. Sasaʻe Fesoʻotaʻiga Fesoʻotai Tutotonu. Na toe aumaia Mati 13, 2019, mai https://www.internetworldstats.com/me/ir.htm Scholar Google
Johannes, C. B., Clayton, A. H., Odom, D. M., Rosen, R. C., Russo, P. A., Shifren, J. L., & Monz, B. U. (2009). Faʻaletonu faʻafitauli tau feusuaʻiga i fafine o le Iunaite Setete toe iloiloina: Faʻatele ina ua maeʻa teuga tupe mo le faʻanoanoa. Tusi o le Psychiatry Clinical, 70 (12), 1698–1706. doi:https://doi.org/10.4088/JCP.09m05390gry Crossref, MedlineScholar Google
Johnson, S. D., Phelps, D. L., & Cottler, L. B. (2004). Le faʻafesoʻotaʻiga o feusuaʻiga le lelei ma le faʻaaogaina o vailaʻau i totonu o le nuʻu faʻamaʻi epidemiological. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 33 (1), 55-63. doi:https://doi.org/10.1023/B:ASEB.0000007462.97961.5a Crossref, MedlineScholar Google
Krull, J. L., & Mackinnon, D. P. (1999). Multilevel mediation modeling i kulupu faʻavae fesoʻotaʻiga suʻesuʻega. Iloiloga Iloiloga, 23 (4), 418–444. doi:https://doi.org/10.1177/0193841X9902300404 Crossref, MedlineScholar Google
Lin, C.-Y., Broström, A., Nilsen, P., Griffiths, M. D., & Pakpour, A. H. (2017a). Faʻamaonia Psychometric o le Peresia Bergen Social Ala o Faʻasalalauga Tulaga Fuafua faʻaogaina faʻaaogaina masani tofotofoga teori ma Rasch faʻataʻitaʻiga. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 6 (4), 620-629. doi:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.071 fesoʻotaʻigaScholar Google
Lin, C.-Y., Burri, A., Fridlund, B., & Pakpour, A. H. (2017b). Fafine feusuaʻiga gaioiga faʻatalanoaga aafiaga o vailaʻau tausisi i le tulaga lelei o le olaga i tagata ma epilepsy. Epilepsy & Amioga, 67, 60-65. doi:https://doi.org/10.1016/j.yebeh.2016.12.012 Crossref, MedlineScholar Google
Lin, C.-Y., Ganji, M., Pontes, H. M., Imani, V., Broström, A., Griffiths, M. D., & Pakpour, A. H. (2018). Psychometric iloiloina o le Persian Internet Disorder Scale i totonu o talavou. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 7 (3), 665-675. doi:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.88 fesoʻotaʻigaScholar Google
Lin, C.-Y., Oveisi, S., Burri, A., & Pakpour, A. H. (2017c). O le talitonuga o amioga fuafuaina e aofia ai le tagata lava ia ma faʻamaoniga vaʻaia faʻamatala fesoasoani fesoasoani amioga mo feusuaʻiga i fafine Irani o loʻo mafatia i le maʻilili. Epilepsy & Amioga, 68, 123–128. doi:https://doi.org/10.1016/j.yebeh.2017.01.010 Crossref, MedlineScholar Google
Lin, C.-Y., & Pakpour, A. H. (2017). Faʻaaogaina Falemai Faʻalavelave ma Faʻafitauli Fuafaʻafua (HADS) i tagata mamaʻi ma epilepsy: Faʻamaonia vaega suʻesuʻega ma Rasch faʻataʻitaʻiga. Faoa faamalosi, 45, 42–46. doi:https://doi.org/10.1016/j.seizure.2016.11.019 Crossref, MedlineScholar Google
Luo, S., & Tuney, S. (2015). Mafai ona faʻaaoga feau tusitusi e faʻaleleia atili ai lagona faʻaipoipo? - Aʻafiaga o le lafoina lelei tala feʻau i luga o le mafutaga faʻamalieina. Komepiuta i Tagata Amio, 49, 670-678. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2014.11.035 CrossrefScholar Google
Masthi, N. R., Pruthvi, S., & Phaneendra, M. (2018). O se faʻatusatusaga suʻesuʻega i luga o agafesoʻotaʻi faʻaaogaina ma tulaga o le soifua maloloina i le va o tamaiti aʻoga aʻoga i le muaʻi iunivesite kolisi o taulaga Bengaluru. Inisiua Tusitusiga a le Initia o Vailaau Faitele, 43 (3), 180-184. doi:https://doi.org/10.4103/ijcm.IJCM_285_17 MedlineScholar Google
McDaniel, B. T., & Coyne, S. M. (2016). "Technoference": O le faʻalavelaveina o tekonolosi i ulugaliʻi fegalegaleaiga ma aʻafiaga mo fafine lava ia ma fegalegaleaʻi lelei soʻotaga. Psychology of Popular Media Culture, 5 (1), 85–98. doi:https://doi.org/10.1037/ppm0000065 CrossrefScholar Google
McNulty, J. K., Wenner, C. A., & Fisher, T. D. (2016). Fesoʻotaʻiga faʻaumiumi i le va fealofani faamalieina, faʻamalieina feusuaiga, ma taimi o feusuaiga i le amataga o le faʻaipoipoga. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 45 (1), 85–97. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-014-0444-6 Crossref, MedlineScholar Google
Montazeri, A., Vahdaninia, M., Ebrahimi, M., & Jarvandi, S. (2003). Le Falemai Faʻanoanoa ma Fafitauli Fua Fua (HADS): Faʻaliliuga ma faʻamaonia suʻesuʻega o le lomiga Iran. Soifua Maloloina & Tulaga Aoga o Olaga Aoga, 1 (1), 14. fai:https://doi.org/10.1186/1477-7525-1-14 Crossref, MedlineScholar Google
Muusses, L. D., Kerkhof, P., & Finkenauer, C. (2015). Initaneti ponokalafi ma sootaga lelei: O se taimi umi suʻesuʻega o totonu ma le va o paʻaga aafiaga o fetuʻunaʻiga, feusuaʻiga faamalieina ma feusuaʻiga manino Initaneti mea i totonu fou-faaipoipo. Komepiuta i Tagata Amio, 45, 77-84. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2014.11.077 CrossrefScholar Google
Olmstead, S. B., Negash, S., Pasley, K., & Fincham, F. D. (2013). Faʻalauiloaina tagata matutua faʻamoemoega mo ponokalafi faʻaaogaina i le tulaga o le lumanaʻi faia faʻauooga fegalegaleaiga: O se agavaʻa suʻesuʻega. Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 42 (4), 625-635. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-012-9986-7 Crossref, MedlineScholar Google
Pakpour, A. H., Yekaninejad, M. S., Pallich, G., & Burri, A. (2015). Faʻaaogaina o siʻosiʻomaga puʻupuʻu iloiloga e suʻesuʻe ai fesuiaʻiga puʻupuʻu i le faia o feusuaiga i se faʻataʻitaʻiga o le peri-menopausal fafine mai Iran. PLoS Tasi, 10 (2), e0117299. doi:https://doi.org/10.1371/journal.pone.0117299 Crossref, MedlineScholar Google
Pakpour, A. H., Zeidi, I. M., Yekaninejad, M. S., & Burri, A. (2014). Faʻamaoniaina o se faʻaliliuga ma aganuʻu faʻafetaui Iranian lomiga o le Faʻavasegaina Faava o Malo o Erectile Galuega. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 40 (6), 541-551. doi:https://doi.org/10.1080/0092623X.2013.788110 Crossref, MedlineScholar Google
Peleg, O. (2008). Le fesoʻotaʻiga i le va o le eseesega o le tagata lava ia ma le faamalieina o le faaipoipoga: O le a se mea e mafai ona aʻoaʻoina mai tagata faaipoipo i le gasologa o le olaga? American Journal of Family Family, 36 (5), 388-401. Tui:https://doi.org/10.1080/01926180701804634 CrossrefScholar Google
Roberts, J. A., & David, M. E. (2016). O loʻu olaga ua avea ma faʻalavelave tele mai laʻu telefoni feaveaʻi: Paʻaga phubbing ma le faʻamalieina o faiā i paaga alofa. Komepiuta i Tagata Amio, 54, 134–141. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2015.07.058 CrossrefScholar Google
Rosen, R., Brown, C., Heiman, J., Leiblum, S., Meston, C., Shabsigh, R., Ferguson, D., & DʻAgostino, R., Jr. (2000). Le Fafine Faʻafeusuaiga Faʻatinoga Faʻasino Igoa (FSFI): O le tele multimimional lava lipoti lipoti mo le iloiloga o fafine feusuaʻiga gaioiga. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 26 (2), 191–208. doi:https://doi.org/10.1080/009262300278597 Crossref, MedlineScholar Google
Salimi, A., Joukar, B., & Nikpour, R. (2009). Initaneti ma fesoʻotaʻiga: Mauaina le lagolagosua lagolagosua ma le tuua toʻatasi e pei o anamua suiga. Suesuega faalemafaufau, 5 (3), 81-102. Scholar Google
Schmiedeberg, C., & Schroder, J. (2016). E suia le faʻamalieina i feusuaiga ma le umi o le faiā? Faʻamaumauga o Amioga Faʻafeusuaiga, 45 (1), 99-107. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-015-0587-0 Crossref, MedlineScholar Google
Serati, M., Salvatore, S., Siesto, G., Cattoni, E., Zanirato, M., Khullar, V., Cromi, A., Ghezzi, F., & Bolis, P. (2010). Fafine feusuaiga gaioiga i le taimi o maitaga ma ina ua uma ona fanauina. Tusi o Faʻafomaʻi o Faʻafeusuaiga, 7 (8), 2782–2790. doi:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2010.01893.x Crossref, MedlineScholar Google
Sinha, S., & Mukerjee, N. (1990). Fetuunaiga o le ulugaliʻi ma le fetuʻunaʻi o avanoa i le tagata lava ia. Tusi o talaaga o agafesootai Psychology, 130 (5), 633-639. doi:https://doi.org/10.1080/00224545.1990.9922955 CrossrefScholar Google
StatCounter. (2018). Le aufaasālalau i le Islamic Republic of Iran. Na toe aumaia Mati 13, 2019, mai http://gs.statcounter.com/social-media-stats/all/iran Scholar Google
Statista. (2018). Numera o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga lautele i le lalolagi atoa mai 2010 i 2021 (i piliona). Na toe aumaia Mati 13, 2019, mai https://www.statista.com/statistics/278414/number-of-worldwide-social-network-users/ Scholar Google
Whitty, M. T. (2008). Faʻasaʻoloto pe faʻavaivaia? O se suʻesuʻega o fegalegaleaiga alofa, feusuaiga ma faauooga luga o le upega. Komepiuta i Tagata Amio, 24 (5), 1837-1850. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2008.02.009 CrossrefScholar Google
Yao, M. Z., & Zhong, Z.-J. (2014). Tuua toʻatasi, fesoʻotaʻiga faʻafesoʻotaʻi ma vaisu i Initaneti: O se felafolafoaʻiga o vaega suesue. Komepiuta i Tagata Amio, 30, 164-170. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2013.08.007 CrossrefScholar Google
Zheng, L., & Zheng, Y. (2014). Le faia o feusuaiga i luga ole laiga i le laueleele tele o Saina: Faʻafesoʻotaʻiga i lagona feusuaʻi sailia ma le feusuaiga. Komepiuta i Tagata Amio, 36, 323-329. doi:https://doi.org/10.1016/j.chb.2014.03.062 CrossrefScholar Google
Zigmond, A. S., & Snaith, R. P. (1983). Le Falemai Faʻanoanoa ma Fua Faʻafitauli Fua. Acta Psychiatrica Scandinavica, 67 (6), 361-370. doi:https://doi.org/10.1111/j.1600-0447.1983.tb09716.x Crossref, MedlineScholar Google
Zimet, G. D., Dahlem, N. W., Zimet, S. G., & Farley, G. K. (1988). Le Fua Lautele Fua o le Vaʻaia Lagolago Lautele. Tusi o Talafaʻasolopito o Tagata Faʻapitoa, 52 (1), 30-41. doi:https://doi.org/10.1207/s15327752jpa5201_2 CrossrefScholar Google