O le Ponokalafi "Toe Fausia" Aafiaga: O se agavaʻa Suʻesuʻega o Abstinence Tusi Faʻasalalau i luga o le Initaneti Ponokalafi Faʻafitauli Fonotaga (2021)

faamatalaga: Lelei tele pepa auiliiliina sili atu ma le 100 rebooting poto masani ma faʻamalamalamaina mea o loʻo feagai ma tagata i luga o le toe faʻaleleia nofoaga. Feteʻenaʻi ma le tele o faʻasalalauga e uiga i nofoaga e toe faʻaleleia ai (e pei o le leai o se aoga o latou uma e faʻalelotu, poʻo le saʻo o le taofiofia o le seleni, ma isi

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Arch Sex Behav. 2021 Ian 5.

David P Fernandez  1 Daria J Kuss  2 Mareko D Griffiths  2

PMID: 33403533

FAIA: 10.1007 / s10508-020-01858-w

lē faʻatino

O le faʻateleina o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaaogaina luga o le upega tafailagi o loʻo taumafai e faʻamamaina mai ponokalafi (faʻaigoaina o le "rebooting") ona o faʻafitauli tau ia lava matamata i ponokalafi. O le taimi nei suʻesuʻe agavaʻa suʻesuʻe suʻesuʻeina phenomenological poto masani o le le faʻamalosia i totonu o tagata o le initaneti "rebooting" fonotaga. O le aofaʻi o 104 tusi faʻamama tusi a aliʻi fono sui sa faʻatautaia faʻavasegaina faʻaaogaina faʻavaeina faʻavasegaina. O le aofaʻi o le fa autu (ma le aofaʻi o le iva subthemes) na aliaʻe mai faʻamaumauga: (1) le faʻamamaina o le tali i ponokalafi-faʻafitauli faʻafitauli, (2) o nisi taimi o le le faʻatagaina foliga faigata, (3) faʻamamaina e mafai ona maua ma le sao punaoa, ma le (4) faʻafitauli e aoga pe a fai e tausisi pea. Mafuaʻaga mafuaʻaga a sui usufono mo le amataina o le "rebooting" aofia ai le manaʻo e foia se vaʻaia ua matamata i ponokalafi ma / pe faʻamamaina lagona le lelei aʻafiaga mafua mai i ponokalafi faʻaaogaina, aemaise feusuaʻiga faigata. O le alualu i luma ma le tausisia o le le tausinio sa masani ona masani ona avea ma luitau tele ona o amioga masani amioga ma / poʻo manaʻoga na afua mai i le tele o faʻailoga mo ponokalafi faʻaaogaina, ae o se tuʻufaʻatasiga o totonu (eg, mafaufau loloto-amio faʻataʻitaʻiga) ma fafo (eg, agafesoʻotaʻi lagolago) punaoa faia faʻamamaina mafai ona ausia mo le tele o sui. O le tele o penefiti e mafua mai i le le amanaʻiaina e tagata o le ekalesia, o loʻo fautuaina ai le taumamao mai ponokalafi e ono avea ma faʻatosina aoga mo faʻafitauli tau ponokalafi faʻafitauli, e ui lava o lumanaʻi suʻesuʻe suʻesuʻega e manaʻomia e faʻatonuina lona tolu fesuiaʻiga faʻamatalaga mo nei iloa lagona ma ia matua suʻesuʻeina le faʻamama o se fesoasoani. . O mea na maua i le taimi nei na faʻamalamalamaina ai le mea o le "toefaʻafouina" poto e pei mai sui auai o latou lava manatu ma maua ai malamalamaaga i le le faʻamalosia o se auala mo le faʻatalanoaina o faʻafitauli tau ponokalafi faʻaaogaina.

uputatala: Faʻaletonu; Togafitiga; PornHub; Ponokalafi; Feusuaiga le atoatoa; "Toe Faʻafouina".

faʻatomuaga

O ponokalafi faʻaaogaina o se masani gaioiga i le atinaʻe lalolagi, ma atunuʻu suʻesuʻe suʻesuʻega faʻaalia ai 76% o aliʻi ma 41% o fafine i Ausetalia lipotia faʻaaogaina ponokalafi i totonu o le tausaga talu ai (Rissel et al., 2017), ma o le 47% o aliʻi ma le 16% o fafine i le US na lipotia le faʻaaogaina o ponokalafi i le taʻi masina pe sili atu taimi (Grubbs, Kraus & Perry, 2019a). PornHub (o se tasi o 'upega tafaʻilagi e sili ona tele ponokalafi) na lipotia mai ia latou iloiloga faʻaletausaga na latou mauaina le 42 piliona asiasiga i le 2019, ma le averesi o le 115 miliona asiasiga i le aso (Pornhub.com, 2019).

Faʻafitauli Faʻamataʻu ponokalafi Faʻaaoga

Talu ai le taatele o ponokalafi faʻaaogaina, o le ono le lelei aʻafiaga o mafaufauga o ponokalafi na avea ma autu o le faʻateleina o saienitisi mafaufau i tausaga talu ai nei. O le avanoa molimau e masani ona taʻu mai ai e ui lava o le toʻatele o tagata o loʻo faʻaaogaina ponokalafi e ono faia e aunoa ma le oʻo i ni taunuuga leaga leaga, o se vaega o tagata faʻaoga e ono atiaʻe faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma a latou ponokalafi faʻaaogaina (eg, Bőthe, Tóth-Király, Potenza, Orosz, & Demetrovics , 2020; Vaillancourt-Morel et al., 2017).

Tasi muamua lava oe lava vaʻavaʻai faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma ponokalafi faʻaaogaina atugaluga-fesoʻotaʻi faʻailoga. O nei faʻailoga e masani lava ona aofia ai le faʻatonutonuina o le faʻatonutonu, naunautaʻiga, manaʻoga, faʻaaoga e pei o se faʻafaigofieina o metotia faʻataʻavaleina, tosoina i tua, faʻapalepale, faʻanoanoa e uiga i le faʻaaogaina, faʻaleagaina o galuega, ma faʻaauau pea le faʻaaogaina e ui lava i ni leaga leaga (eg, Bőthe et al., 2018; Kor et al., 2014). O faʻafitauli tau ponokalafi faʻafitauli (PPU) e masani ona faʻamatalaina i tusitusiga o se amioga ua fai ma vaisu e ui lava i "vaisu ponokalafi" e le aloaia aloaʻia o se faʻamaʻi (Fernandez & Griffiths, 2019). Ae ui i lea, o le Lalolagi Soifua Maloloina Faʻalapotopotoga (WHO) talu ai nei aofia ai le faʻamaoniga o le faʻamalosia amioga faʻafeusuaiga faʻaletonu (CSBD) o se lagona faʻatonutonu le faʻamaʻi i le sefulutasi toe iloiloga o le Faʻavasegaga Faʻavaomalo o faʻamaʻi (ICD-11; Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, 2019), i lalo o le faʻamalosi faʻaaogaina o ponokalafi ono mafai ona faʻaaogaina. I le taimi e tasi, e taua le maitau o suʻesuʻega (Grubbs & Perry, 2019; Grubbs, Perry, Uila, & Reid, 2019b) na faʻaalia o manatu o le tagata lava ia i le fai ma vaisu i ponokalafi atonu e le o atagia mai ai se mea moni o vaisu pe faʻamalosi o le faʻaaogaina o ponokalafi. O se faʻataʻitaʻiga e faʻamatalaina ai faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma ponokalafi (Grubbs et al., 2019b) na fautua mai e ui lava o nisi tagata ono maua se faʻataʻitaʻiga moni o le faʻaletonu le faʻatonutonuina e fesoʻotaʻi ma a latou ponokalafi faʻaaogaina, o isi tagata ono manatu o latou lava ua fai ma vaisu i ponokalafi ona o amioga le talafeagai (i le leai o se moni mamanu o faʻaletonu pulea). O le le ola amio saʻo e tupu pe a le fiafia le tagata i ponokalafi ae auai i ponokalafi faʻaaogaina, ma mafua ai le faʻaletonu i le va o latou amioga ma tulaga taua (Grubbs & Perry, 2019). Lenei le agavaʻa ono ono taitai atu ai i le pathologizing oa latou ponokalafi faʻaaogaina (Grubbs et al., 2019b). Ae ui i lea, e tatau foi ona maitauina o lenei faʻataʻitaʻiga e le faʻateʻaina le ono mafai ona i ai i le taimi e tasi le le atoatoa o le amio lelei ma le faʻaletonu o le tino (Grubbs et al., 2019b; Kraus & Sweeney, 2019).

Ua faʻailoa mai foʻi suʻesuʻega e ono maua e ni tagata faʻaaoga ponokalafi a latou ponokalafi faʻaaoga faʻafitauli ona o le le lelei o iʻuga mafua mai ia latou ponokalafi faʻaaogaina (Twohig, Crosby, & Cox, 2009). PPU na taʻua foi i tusitusiga o soʻo se faʻaaogaina o ponokalafi e fausia ai fesoʻotaʻiga, galuega, poʻo ni faigata o le tagata lava ia (Grubbs, Volk, Exline, & Pargament, 2015). Suesuega i luga o oe lava manatu leaga aʻafiaga o ponokalafi taumafaina ua faʻaalia ai o nisi tagata lipotia feagai ma faʻanoanoaga, faʻafitauli tau lagona, faaititia gaosiga, ma faʻaleagaina mafutaga talu ai a latou ponokalafi faʻaaogaina (Schneider, 2000). E ui lava o fesoʻotaʻiga ono i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma feusuaʻiga le lelei e masani lava e le talitonuina (vaʻai Dwulit & Rzymski, 2019b), oe lava manatu leaga aʻafiaga i feusuaʻiga gaioiga na lipotia foi e nisi o tagata faʻaaoga ponokalafi, e aofia ai faigata erectile, faʻaititia le manaʻoga mo feusuaʻiga feusuaʻiga, faʻaititia le faamalieina feusuaiga, ma le faʻamoemoeina i ponokalafi mafaufauga i taimi o feusuaiga ma se paʻaga (eg, Dwulit & Rzymski , 2019a; Kohut, Fisher, & Campbell, 2017; Sniewski & Farvid, 2020). O nisi tagata suʻesuʻe na latou faʻaaogaina faaupuga e pei o le "ponokalafi-faʻaosofia erectile faʻaletonu" (PIED) ma "ponokalafi-faʻaosofia le masani ai maualalo libido" e faʻamatalaina faapitoa feusuaʻiga faigata mafua mai i le tele o ponokalafi faʻaaogaina (Park et al., 2016).

Faʻaletino mai Ponokalafi o se Faʻalavelaveina mo Faʻafitauli Faʻalemafaufau Faʻaoga Faʻaoga

O se tasi auala masani e talanoa ai i le PPU e aofia ai le taumafai e matua le toe taumamafa i ata mataga. Ole tele o vaega e 12 sitepu faʻafetauia mo faʻafitauli tau feusuaʻiga e masani lava ona fautuaina le le faʻatamala ile ituaiga faʻapitoa o amioga tau feusuaiga e faʻafitauli mo le tagata, e aofia ai ma ponokalafi faʻaaogaina (Efrati & Gola, 2018). I totonu o togafitiga faʻafomaʻi mo le PPU, o le faʻamamaina e filifilia e ni tagata faʻaaoga ponokalafi o se faʻatosinaga sini o se isi auala e faʻaititia ai / faʻatonutonuina faʻaaoga sini (eg, Sniewski & Farvid, 2019; Twohig & Crosby, 2010).

O nisi faʻatapulaʻa muamua suʻesuʻega na fautuaina ai e ono i ai ni penefiti i le faʻamamaina mai ponokalafi. Tolu suʻesuʻega na faʻataʻitaʻia le faʻamamaina mai ponokalafi i faʻataʻitaʻi e leʻo iai ile falemaʻi o loʻo faʻailoa mai ai e ono iai ni aʻafiaga lelei i ni taimi puʻupuʻu (2-3 vaiaso) faʻamamaina mai ponokalafi (Fernandez, Kuss, & Griffiths, 2020), e aofia ai le sili atu faʻauiga tautinoga (Lambert, Negash, Stillman, Olmstead, & Fincham, 2012), faʻaititia le faʻatuai o le tolopo (ie, faʻaalia le fiafia i nai taui laʻititi ma vave atu nai lo le mauaina o faʻailoga tetele ae mulimuli ane; Negash, Sheppard, Lambert, & Fincham, 2016), ma malamalamaaga i faʻataʻitaʻiga faʻamalosi i se tasi lava amioga (Fernandez, Tee, & Fernandez, 2017). Sa i ai foi le luʻitau o falemaʻi lipoti lea na talosagaina ai tagata faʻaaoga ponokalafi e faʻamamaina mai ponokalafi mo le mapusaga o feusuaʻiga le lelei na mafua mai ia latou ponokalafi faʻaaogaina, aofia ai maualalo feusuaiga manaʻoga i taimi o paʻaga feusuaʻiga (Bronner & Ben-Siona, 2014), erectile afaina (Park et al., 2016; Porto, 2016), ma faigata ona mauaina le orgasm i taimi o feusuaʻiga feusuaʻiga (Porto, 2016). I le tele o nei mataupu, aloese mai ponokalafi maua ai mapusaga mai latou feusuaʻiga le atoatoa. I se tuʻufaʻatasiga, o nei sailiga o loʻo maua ai ni faʻamaoniga muamua o le faʻamama e ono avea ma se fesoasoani aoga mo le PPU.

Le Gaioiga "Toe Faʻafouina"

E maitauina, i le sefulu tausaga ua tuanaʻi, sa faʻatupulaʻia pea le feʻaveaʻi o tagata faʻaaoga ponokalafi o loʻo faʻaaogaina luga o upega tafailagi (eg, NoFap.com, r / NoFap, Reboot Nation) taumafai e aloese mai ponokalafi ona o faʻafitauli mafua mai i le tele o ponokalafi faʻaaogaina (Wilson, 2014, 2016).Faʻamatalaga 1 "Toe faʻafouina" o se taimi masani faaupuga faʻaaogaina e nei alalafaga e faʻasino i le gaioiga o le faʻamamaina mai ponokalafi (o nisi taimi eo mai ma le le toe faʻamamaina ma / poʻo le i ai o se orgasm mo se vaitaimi) ina ia mafai ona toe maua mai le leaga aʻafiaga o ponokalafi ( Deem, 2014b; NoFap.com, nd). O lenei faiga e faʻaigoaina o le "rebooting" e faʻafesoʻotaʻi ai le ata o le faiai ua toe faʻafouina i lona uluaʻi falegaosimea "(ie, ae le i afaina le leaga o ponokalafi; Deem, 2014b; NoFap.com, nd). O fonotaga i luga ole laiga na tuʻufaʻatasia i le "rebooting" na faʻavaeina i le amataga o le 2011 (eg, r / NoFap, 2020) ma le avea ma sui auai i luga o nei fonotaga ua faʻateleina tuputupu vave talu mai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o faʻavaomalo sili ona tele Igilisi "rebooting" fonotaga, o le subreddit r / NoFap, tusa ma le 116,000 tagata i le 2014 (Wilson, 2014), ma o lenei numera ua faʻateleina i le sili atu ma le 500,000 sui auai o le 2020 (r / NoFap, 2020). Ae ui i lea, o le a le mea e leʻo lava ona talanoaina i totonu o le empirical tusitusiga o le a faʻapitoa ni faʻafitauli o le unaʻia o le faʻateleina o numera o tagata faʻaaoga ponokalafi i luga o nei nofoaga e aloese mai ponokalafi i le mea muamua, ma o le a le ponokalafi "rebooting" poto masani mo nei tagata .

O suʻesuʻega na faia muamua e faʻaaoga ai le tele o ituaiga o faʻataʻitaʻiga atonu e maua ai se malamalamaʻaga i mea e faʻaosofia ai ma poto masani o tagata taʻitoʻatasi o loʻo taumafai e taumamao mai ponokalafi ma / poʻo le mimigi. I tulaga o unaʻiga mo le faʻamamaina, le faʻamamaina mai ponokalafi na faʻaalia e le manaʻoga mo le mama aʻiaʻi i se suʻesuʻega taua o tamaloloa Kerisiano (ie, Diefendorf, 2015), a o le agavaʻa suʻesuʻega o tamaloloa Italia i luga o le upega tafaʻilagi "ponokalafi faʻalagolago" toe faʻaleleia fonotaga na faʻaalia ai o le le amanaʻiaina mai ponokalafi na mafua mai i lagona o vaisu ma taua leaga aʻafiaga mafua mai i ponokalafi faʻaaogaina, e aofia ai le faʻaletonu i agafesoʻotaʻi, galuega, ma feusuaiga faʻagaioiga (Cavaglion , 2009). E tusa ai ma uiga e fesoʻotaʻi ma le faʻamamaina, o se suʻesuʻega faʻapitoa talu ai nei o faʻamatalaga o tamaloloa lotu o le toe faʻafouina o mea ua fai ma vaisu na faʻaalia ai na latou faʻaaogaina lotu ma saienitisi e malamalama ai i le latou vaʻaia o vaisu i ponokalafi, ma o le faʻamamaina mai ponokalafi mo nei aliʻi e mafai faʻauigaina o se gaioiga o le "togiolaina tama tane" (Burke & Haltom, 2020, i. 26). E faʻatatau i le faʻatautaia o metotia mo le tausisia o le taumamao mai ponokalafi, o mea na maua mai i suʻesuʻega taua e tolu a tamaloloa mai tulaga eseese o le toe faʻaleleia, o sui o le Itulau i luga ole laiga a Italia i luga ole laiga (Cavaglion, 2008), sui o vaega e 12 sitepu ((evčíková, Blinka, & Soukalová, 2018), ma tamaloloa Kerisiano (Perry, 2019), faʻailoa atu e ese mai i le faʻaaogaina o auala aoga, o nei tagata e masani ona iloa o le tuʻufaʻatasia o le felagolagomaʻi o le tasi i le isi i totonu o a latou vaega lagolago sa avea ma mea faigaluega i lo latou agavaʻa e tumau ai i le faʻafitauli. O se suʻesuʻega tele o tamaloloa mai le subreddit r / EveryManShouldKnow (Zimmer & Imhoff, 2020) maua ai o le faʻaosofia e faʻamamaina mai le taaloalo i totogasolo sa mautinoa lelei ona vaʻaia e lagona faʻaagafesoʻotaʻiga o le taaloalo i totogasā, manatu o le taatele e pei o le le maloloina, faʻaititia le itutinosa lagona, ma le tasi itu o amioga faʻafeusuaiga (faʻapea, discontrol). E ui ina aoga, o mea na maua mai i nei suʻesuʻega e faʻatapulaʻaina i latou le mafai ona faʻamatuʻu atu i tagata faʻaaoga ponokalafi o loʻo mumusu mai ponokalafi i aso nei o se vaega o le "rebooting" gaioiga ona ua ova ma le sefulu tausaga le matutua, ae leʻi tulaʻi mai le gaioiga (ie, Cavalgion, 2008, 2009), aua na faʻatonutonuina faʻapitoa i totonu o le 12-laa toe faʻaleleia maila (recoveryevčíková et al., 2018) pe faʻalelotu mataupu (Burke & Haltom, 2020; Diefendorf, 2015; Perry, 2019), pe ona o tagata na auai na suʻea mai se le toe "rebooting" fonotaga (Zimmer & Imhoff, 2020; vaʻai foʻi Imhoff & Zimmer, 2020; Osadchiy, Vanmali, Shahinyan, Mills, & Eleswarapu, 2020).

E i ai lava sina suʻesuʻega faʻavasega o le faʻamamaina o mea e faʻaosofia ai ma poto masani i tagata faʻaaoga ponokalafi i luga o le upega tafailagi "rebooting" forums, ese mai lua talu ai nei suʻesuʻega. Le muamua suesuega (Vanmali, Osadchiy, Shahinyan, Mills, & Eleswarapu, 2020) faʻaaogaina gagana masani gaosi metotia e faʻatusatusa pou i luga o le r / NoFap subreddit (o le "rebooting" fonotaga) o loʻo iai tusitusiga e fesoʻotaʻi ma PIED (n = 753) i pou e leʻi (n = 21,966). Na iloa e tusitala e ui lava o talanoaga uma a le PIED ma le le-PIED o loʻo faʻaalia ai autu e fesoʻotaʻi ma vaega eseese o sootaga, vavalalata ma faʻamalosia, naʻo talanoaga a le PIED na faʻamamafaina ai autu o le popole ma le libido. E le gata i lea, o faʻamatalaga a le PIED sa i ai ni nai "upu le tutusa," o loʻo faʻailoa mai ai "o se ituaiga tusitusiga e sili atu ona mautinoa" (Vanmali et al., 2020, i. 1). O mea na maua i lenei suʻesuʻega e taʻu mai ai o atugaluga ma atugaluga o tagata taʻitasi i luga o le "rebooting" forums e tutasi lava e fuafua i le faafitauli a le tagata lava ia e faatatau i ponokalafi, ma e manaʻomia nisi suʻesuʻega ina ia malamalama atili ai i eseesega o faʻaosofia a tagata o loʻo faʻaaogaina nei nofoaga. . Lona lua, Teila ma Siakisone (2018) faʻatautaia se suʻesuʻega agavaʻa o pou e sui o le r / NoFap subreddit. Peitaʻi, o le latou suʻesuʻega o le faʻamoemoe e le taulaʻi i sui o le phenomenological poto masani o le faʻamamāina, ae ia faʻaaoga se tioata mataʻutia faʻaaoga ai le auiliiliga o talanoaga, e faʻamatala ai le auala na faʻaaoga ai e nisi o le au paia ni "talanoaga lelei o le natura faʻatamatane ma le manaʻoga mo" feusuaiga moni "e faʻamaonia ai a latou tetee atu i ponokalafi faaaoga ma masturbation ”(Taylor & Jackson, 2018, i. 621). E ui o ia iloiloga taua o loʻo maua ai ni faʻamatalaga aoga i uiga autu o nisi o sui o le fonotaga, o suʻesuʻega faʻalemafaufau lelei o mea na tutupu i sui usufono e "aumaia ai le leo" i a latou lava manatu ma uiga e manaʻomia foi (Braun & Clarke, 2013, i. 20).

O le Suʻesuʻega o Aso Nei

E tusa ai, matou saili e faʻatumu lenei avanoa i tusitusiga e ala i le faʻatautaia o se agavaʻa auʻiliʻiliga o phenomenological poto masani o le le faʻamalosia i totonu o sui o le initaneti "rebooting" fonotaga. Na matou suʻesuʻeina se aofaʻiga o tusi faʻamamaina 104 e aliʻi sui o le fonotaga a le "rebooting" i le faʻaaogaina o iloiloga faʻavae, faʻaaoga ai ni fesili lautele se tolu e faʻatonutonu ai a matou suʻesuʻega: (1) o a mea na unaʻia ai sui o le faʻamamaina mai ponokalafi? ma le (2) e faʻapefea le faʻavasega mea masani mo sui? ma le (3) faʻafefea ona latou malamalama i o latou poto masani? O faʻamatalaga o lenei suʻesuʻega o le a aoga mo tagata suʻesuʻe ma falemaʻi e maua ai se malamalama loloto o le (1) faʻapitoa faʻafitauli o loʻo unaʻia ai le faʻateleina o le aofaʻi o sui i luga o le "rebooting" fonotaga e faʻamamao mai ponokalafi, lea e mafai ona faʻamatalaina togafitiga faʻapitoa o le PPU; ma le (2) o le a le "rebooting" poto masani mo sui, lea e mafai ona taʻitaʻia ai le atinaʻeina o togafitiga lelei mo le PPU ma faʻamalamalamaina le malamalama i le faʻamamaina o se fesoasoani mo le PPU.

faiga

Mataupu

Na matou aoina faʻamaumauga mai luga o le upega tafailagi "rebooting" forum, Reboot Nation (Toe Atunuʻu le Atunuʻu, 2020). Reboot Nation na faavaeina i le 2014, ma i le taimi o faʻamaumauga aoina (Iulai 2019), o le fonotaga sili atu ma le 15,000 sui auai ua lesitalaina. I luga o le Reboot Nation homepage, o loʻo i ai fesoʻotaʻiga i faʻamatalaga vitio ma tala o loʻo faʻamatalaina leaga ai aʻafiaga o ponokalafi ma le toe faʻaleleia mai nei aʻafiaga e ala i le "rebooting." Avea ma sui resitaraina o le Reboot Nation Fonotaga, e manaʻomia e se tagata ona fausia se username ma le password ma saunia se lelei imeli tuatusi. O tagata resitaraina e mafai ona amata loa ona lafoina luga o le fonotaga. O le fonotaga e saunia ai se tulaga mo sui e fesoʻotaʻi ai ma le tasi ma le isi ma talanoaina le toe faʻaleleia mai faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma ponokalafi (faʻataʻitaʻi, faʻasoaina o faʻamatalaga aoga ma auala mo le "rebooting," pe ole atu mo le lagolago). E i ai vaega e lima i luga o le fonotaga faʻavasegaina i le autu: "porn fai ma vaisu," "porn faʻaosoina erectile le aoga / tuai tolopoina," "paʻaga o rebooters ma vaisu" (lea paʻaga o tagata ma PPU mafai fesili pe tufa a latou poto masani), " manuia tala "(peʻa tagata taʻitoʻatasi na alualu i luma alualu mamao umi mafai ona fefaʻasoaaʻi la latou faigamalaga i tua), ma" api talaaga "(lea e faʻatagaina ai tagata e faʻamaonia a latou" rebooting "poto masani faʻaaoga mekasini i le moni taimi).

Fuataga ma Taualumaga

Ae le i amataina faʻamatalaga aoina, o le muamua tusitala na auai i se uluaʻi suʻesuʻega o le "api talaaga" vaega e ala i le faitauina o pou mai le afa muamua o le tausaga 2019 e faamasani ai i le fausaga ma mea i totonu o api talaaga i luga o le fonotaga. Tagata amata amata tusi talaaga e ala i le fausiaina o se fou filo ma masani ona faʻaaoga a latou uluaʻi pou e talanoa ai e uiga i latou talaʻaga ma faʻatapulaʻaina sini. Lenei filo avea ma a latou lava api talaaga, ia o isi tagata o le saolotoga e vaʻai ma fai i ai a latou tala e avatu faʻamalosiʻau ma lagolago. O nei api o talaaga o se punavai o mauoa ma auiliili tala o sui auai 'o le faʻamama aafiaga, ma pe faʻafefea ona latou vaʻaia ma malamalama i o latou poto masani. O se lelei o le aoina o faʻamatalaga i lenei unobtrusive auala (ie, faʻaaogaina o tusi o loʻo i ai nei e avea ma faʻamatalaga e ese mai i le toʻaga e faʻalatalata atu i tagata o le fonotaga e auai i se suʻesuʻega) faʻatagaina mo le maitauina o sui auai o latou poto masani, aunoa ma le aʻoaʻiga a le au suʻesuʻe (Holtz, Kronberger, & Wagner, 2012). Ina ia aloese mai soʻotaga tele i le matou faʻataʻitaʻiga (Braun & Clarke, 2013), na matou filifili e faʻatapulaʻa la matou suʻesuʻega i aliʻi fonotaga sui usufono tausaga 18 tausaga ma luga atu.Faʻamatalaga 2 Faʻavae luga o la matou uluaʻi suʻesuʻega o tusi o talaʻaga, na matou fuafuaina ai ni tuʻufaʻatasiga se lua mo api talaʻaga e filifilia mo le auiliiliga. Muamua, o mea i totonu o le tusi faʻamaumau e manaʻomia le lava mauʻoa ma faʻamatalaina e mafai ai ona suʻesuʻeina le agavaʻa faʻapitoa. Tusi faʻasalalau na faʻalauteleina i luga o unaʻiga mo le amataina o le faʻamamaina ma faʻamatalaina auiliili le tele o latou poto masani (ie, mafaufauga, manatu, lagona, ma amioga) i le taimi o le faʻamalie taumafaiga faʻataunuuina lenei faʻaiuga. Lona lua, o le umi o le taumafaiga faʻamama o loʻo faʻamatalaina i le tusi o talaaga o le a manaʻomia le tumau a itiiti mai fitu aso, ae le sili atu nai lo 12 masina. Na matou filifili i lenei vaitaimi e fai ma faʻamatalaga mo mea uma na tutupu i le amataga (<3 masina; Fernandez et al., 2020) ma poto masani mulimuli ane vaitaimi o tumau umi-vaitaimi le faʻamamaina (> 3 masina).Faʻamatalaga 3

Ile taimi ole faʻaputuputuina o faʻamaumauga, e tusa ma le 6939 filo i le vaega faʻamaumauga a aliʻi. O le fono e faʻavasegaina tusi faʻamaumauga i tausaga eseese (ie, talavou, 20s, 30s, 40s, ma luga atu). Talu ai o la matou autu autu o le faʻailoa o masani masani o le faʻamamaina poto masani, tusa lava poʻo le a le matua tausaga tausaga, na matou sauni ai e aoina se tutusa numera o api talaʻaga i le tolu tausaga tausaga (18-29 tausaga, 30-39 tausaga, ma ≥ 40 tausaga). O le tusitala muamua na filifilia ni api talaaga mai le tausaga 2016–2018 i soʻo se taimi ma vaʻaia le aano o le tusi talaaga. Afai na faʻamalieina aiaiga e lua o le faʻaaofia, na filifilia. I le taimi atoa o lenei filifiliga, sa mautinoa ai e masani lava ona paleni numera o api talaʻaga mai vaitausaga taʻitasi. Soo se taimi lava na filifilia ai se tusi o talaaga, na faitauina atoa e le tusitala muamua o se vaega o le faʻagasologa o faʻamaumauga o faʻamatalaga (faʻamatalaina mulimuli ane i le vaega o le "data analysis"). O lenei gaioiga sa faʻaauau pea faʻatulagaina seʻia oʻo ina mautinoa ua taunuʻu faʻamaumauga. Na matou faʻaiʻuina le faʻaputugaina o faʻamatalaga ile vaega ole faʻatumuina lea. E 326 filo na suʻesuʻeina ma 104 tusi faʻamaonia na filifilia e faʻafetauiina aiaiga (18–29 tausaga [N = 34], 30–39 tausaga [N = 35], ma ≥ 40 tausaga [N = 35]. O le aofai o mea na tusia mo le api talaaga e 16.67 (SD = 12.67), ma o le numera numera o tali ile tusi talaʻaga o le 9.50 (SD = 8.41). O faʻamatalaga faʻafomaʻi ma faʻamatalaga talafeagai e uiga i tagata o le ekalesia (ie, o le manatu o le tagata lava ia o mea ua fai ma vaisu i ponokalafi poʻo isi vailaʻau / amioga, faʻafitauli tau feusuaʻiga, ma faʻafitauli tau le mafaufau) na aumaia mai ia latou tusi talaʻaga poʻo fea lava na lipotia ai. O faʻataʻitaʻiga uiga o loʻo aoteleina ile Laulau 1. I le maitau, e 80 sui ua lipotia le fai ma vaisu i ponokalafi, ae 49 sui na lipotia le i ai o ni faigata tau feusuaiga. O le aofai o le 32 sui na lipotia uma le fai ma vaisu i ponokalafi ma i ai ni faigata feusuaiga.

Lisi 1 Faʻataʻitaʻiga uiga

Faʻamaumauga o Fuainumera

Na matou suʻesuʻeina faʻamatalaga i le faʻaaogaina o se suʻesuʻega o faʻasologa o mataupu taua (TA; Braun & Clarke, 2006, 2013). Thematic analysis o se auala faʻatulagaina auala e faʻatagaina ai tagata suʻesuʻe ona faʻatautaia se mauʻoa, auiliili auiliiliga o uiga faʻataʻitaʻi i luga ole seti. Ona o la matou metotia faʻapitoa i le suʻesuʻeina o faʻamatalaga, o la matou sini ia "maua faʻamatalaga auiliili o se poto masani e pei ona malamalama iai latou o loʻo mauaina lena poto masani ina ia mafai ona iloa lona aano" (Coyle, 2015, i. 15) -i lenei tulaga, o le poto masani o le "rebooting" pei ona malamalama i ai sui o le "rebooting" fonotaga. Sa matou faʻatulagaina a matou suʻesuʻega i totonu o se faʻamatalaga taua o le epistemological, lea e faʻamaonia ai le i ai o le mea moni… ae i le taimi lava e tasi o loʻo faʻailoa mai e faʻatauaina e aganuu, gagana, ma aia faʻaupufai mea taua e pei o tuʻuga, itupa, poʻo vasega lautele ”(Ussher, 1999, i. 45). O lona uiga na matou ave tala a sui usufono i foliga taua ma manatu ia latou e masani ona saʻo tala o le moni o latou poto masani, aʻo faʻailoaina ono aʻafiaga o le sosaiete faʻaleaganuʻu mea na tutupu ai. O le mea lea, i le taimi nei suʻesuʻega, matou faailoaina autu i le semantic tulaga (Braun & Clarke, 2006), faʻamuamua tagata o latou lava uiga ma manatu.

Na matou faʻaaogaina le polokalame NVivo 12 i le taimi atoa o le suʻesuʻeina o faʻamatalaga ma mulimulitaʻi i le faʻagasologa o faʻamatalaga o loʻo faʻamatalaina i Braun ma Clarke (2006). Muamua, tusi talaʻaga na faitauina e le tusitala muamua i luga o filifiliga ona toe faitau lea mo faʻamasaniga faʻamaumauga. Le isi, o le seti atoa na faʻamamafaina faʻamaufaʻailogaina e le tusitala muamua, i feutanaʻiga ma le lona lua ma le lona tolu tusitala. O tulafono laiti na maua mai i le faʻaaogaina o le auala pito i lalo, o lona uiga e leʻi faʻaeeina atu i luga o faʻamaumauga ia ituaiga o vaega o faʻavasegaga muamua. O faʻamaumauga na faʻailogaina i se tulaga masani seminare (Braun & Clarke, 2013), faʻaiʻu ai i le 890 tuʻufaʻatasiga o faʻamatalaga na maua mai. O nei tulafono laiti na tuʻufaʻatasia i le taimi na amata ai ona tulaʻi mai ni faʻavae maualuga atu vasega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tulafono faʻavae “o le faʻamaoni e faʻasaolotoina ai" ma le "tali atu e mafai ai ona le taliaina" na faʻavasegaina i se vaega fou, "tali atu ma le faʻamaoni," lea na liliu faʻavasega i lalo o le "lelei auala faʻatautaia ma alagaʻoa." I se faʻaopopoga, faʻamatalaga faʻamatala mai tusi talaʻaga taʻitasi e faʻatatau i le faʻatautaiga o le taumafaiga i le tulaga lautele (ie, sini o le faʻamamaina ma le faʻaalia o le umi o le faʻataʻitaʻiga taumafaiga) na faʻasolosolo foi ona aumaia. O le taimi lava na faʻamaumau ai le seti atoa o faʻamaumauga, na toe iloiloina tulafono laiti ona faʻaopopo lea pe toe faʻaleleia pe a manaʻomia e mautinoa ai le faʻaauau pea ona faʻailoga i luga ole seti o faʻamatalaga. O autu tauva na amata mai i tulafono laiti e le tusitala muamua, taialaina e suʻesuʻega fesili o le suʻesuʻega. O autu na faʻamamaina ina ua maeʻa ona iloiloina e le tusitala lona lua ma le lona tolu ma faʻamautuina ai le taimi e tasi na maua ai se maliega autasi e le toatolu o le vaega suʻesuʻe.

Mafaufauga Tino

Na faʻamaonia e le komiti o amioga lelei a le iunivesite a le vaega suʻesuʻe le suʻesuʻega. Mai se talitonuga faʻaaloalo, e taua le mafaufau pe o faʻamatalaga na aoina mai se nofoaga i luga o le upega tafaʻilagi ua manatu o se "lautele" avanoa (British Psychological Society, 2017; Eysenbach & Till, 2001; Whitehead, 2007). Le Reboot Nation fono e faigofie ona maua e faʻaaoga ai masini suʻesuʻe, ma o pou i luga o le fonotaga e faigofie ona maua mo le maimoaina o soʻo se tasi e aunoa ma le manaʻomia o le lesitala poʻo le avea ma sui auai. O le mea lea, na faʻaiʻuina o le fonotaga na "lautele" i le natura (Whitehead, 2007), ma le faʻatagaina le faʻatagaina mai sui taʻitasi e le manaʻomia (e pei foi o le tusitala 'iunivesite amio lelei komiti). Ae ui i lea, ina ia puipuia atili le le faalauaiteleina ma le agatapuia o sui o le fonotaga, uma igoa igoa na lipotia mai i iʻuga ua faalauiloaina.

i'uga

Ina ia maua se talaʻaga mo la matou suʻesuʻega, o se aotelega o uiga o le faʻamamaina o loʻo faia i le Laulau 2. E tusa ai ma sini faʻatamaia, 43 sui na faʻamoemoe e aloese mai ponokalafi, taaloalo i totogasā, ma le faʻamasaniga, 47 sui na faʻamoemoe e taumamao mai ponokalafi ma taulaʻi, ma sui e toʻa 14 na faʻamamaina mai ponokalafi. O lona uiga o se vaega tele o le faʻataʻitaʻiga (a itiiti mai 86.5%) na faʻamoemoe e aloese mai le taaloalo i totino faʻatasi ai ma le faʻamamaina mai ponokalafi. Ae ui i lea, i le amataga o le latou taumafaiga faʻamama, toetoe lava o tagata uma e leʻi faʻamaoti mai se taimi tonu mo a latou sini faʻamamaina pe faʻailoa mai pe o latou faʻamoemoe e tuʻu se tasi o nei amioga e faʻavavau. O le mea lea, matou le mafai ona faʻamautinoa pe o tagata o le ekalesia e masani ona fiafia i le faʻamama le tumau pe taofia le amio tumau. Na matou maitauina le aofaʻi o le vaitaimi o le taumafai e faʻamama le mafaufau mo tusi talaʻaga taʻitasi e faʻavae i luga o faʻamatalaga manino a sui usufono (faʻataʻitaʻiga, "i le aso 49 o le toefaʻaiga"), poʻo le leai foi o ni faʻamatalaga manino, e ala i le toʻeseʻega faʻavae i aso o tofiga a sui usufono. O le toʻatele o le aofaʻi o taimi na taofia ai le taumamao i le va o le fitu ma le 30 aso (52.0%), ma le mediane na faʻaalia le umi o le vaitaimi o taumafaiga faʻamama e 36.5 aso. Ae ui i lea, e taua le maitauina o sui usufono e leʻo taofia le taumafai e faʻamamago i tua atu o nei vaitaimi-o nei taimi umi na o le atagia mai ai le faʻaataina o le umi o le taumafai faʻamamaina tusia i le api talaaga. Semanu e mafai e tagata o le ekalesia ona faʻaauau pea i le taumafaiga faʻamuta, ae taofi le lafoina ia latou api talaaga.

Lisi 2 Uiga o taumafaiga faʻamama

O le aofaʻi o le fa autu ma le iva subthemes na faailoaina mai le faʻamaumauga o faʻamaumauga (silasila i le Lisi 3). I le suʻesuʻega, o le faitauga o taimi ma numera e faʻaalia ai le masani ona lipotia mai i nisi taimi. O le upu "nisi" e faʻasino i lalo ifo o le 50% o sui, "tele" e faʻasino i le va o le 50% ma le 75% o sui, ma le "tele" e faʻasino i le sili atu i le 75% o sui.Faʻamatalaga 4 I le avea ai o se faʻaopoopoga laʻasaga, na matou faʻaaogaina le "crosstab" function i NVivo12 e suʻesuʻe ai pe a iai ni eseesega iloga i le tele o taimi e faʻamuta ai poto masani i totonu o le tolu tausaga kulupu. O nei mea na faia i suʻesuʻega chi-square e faʻamautinoa ai pe o nei eseesega e taua tele (vaʻai i le faʻaopoopoga A). Eseesega e faʻatatau i tausaga e faʻailoa mai i lalo ole latou autu i lalo ifo.

Laulau 3 Autu na mafua mai i faʻamatalaga auiliili o le seti

Ina ia faʻamalamalamaina autu taʻitasi, o loʻo i ai le filifiliga o upusii ata faʻatasi ai ma le faʻailoga o le au paia (001-104) ma le matua. Ua faʻasaʻoina le sesē o sipelaga o sipelaga e fesoasoani ai i le faitauga o faʻamatalaga. Ina ia mafai ona malamalama i nisi o le gagana faʻaaoga e sui, o se puʻupuʻu faʻamalamalamaina o masani ona faʻaaogaga faʻaupuga e talafeagai. O le faʻaupuga "PMO" (ponokalafi / masturbation / orgasm) e masani ona faʻaaogaina e tagata e faʻasino i le gaioiga o le matamata i ponokalafi aʻo mimilo i le orgasm (Deem, 2014a). E masani ona faʻatasia e tagata o le ekalesia amioga nei e tolu ona o le faʻafia ona fai o a latou ponokalafi ma le mimigi i le orgasme. Pe a talanoaina eseese nei amioga, e masani ona faʻamamafa e tagata le matamata i ponokalafi o le "P," masturbating o le "M" ma le mauaina o le orgasm o le "O. O le faʻailoaina o tuʻufaʻatasiga o nei amioga e masani ai foʻi (eg, "PM" e faʻasino i le matamata i ata ma ponokalafi ae le oʻo atu i le tulaga o le orgasm, ma le "MO" e faʻasino i le totogia i le tulaga o le orgasm e aunoa ma le matamata i ponokalafi). O nei faʻapuupuuga e faʻaaoga foʻi i nisi taimi o se veape (eg, "PMO-ing" poʻo le "MO-ing").

Ole faʻamalologa ole tali lea ile faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma Ponokalafi

O le faʻaiuga muamua a sui usufono e faʻataʻitaʻi le "toefaʻafouina" na faʻavae i luga o le talitonuga o le faʻamamaina o le tali talafeagai lea mo le foʻia o faʻafitauli tau feusuaiga. O le le faʻamalositino na amataina ona sa i ai le talitonuga o a latou ponokalafi faʻaaogaina na mafua ai le ogaoga ogaoga leaga i o latou olaga-o le mea lea, o le aveʻesea o ponokalafi faʻaaogaina o le a faʻaitiitia ai nei aʻafiaga e ala i le "toe faʻafouina" o le faiʻai. Ona o le masani ai vaʻaiga masani o ponokalafi faʻaaogaina, o le faʻaititia / faʻatonutonu faʻaaogaina auala i le amio na le vaʻaia o se ono aoga metotia mo le toe faʻaleleia.

Le faʻamalosi e faʻaosofia e le leaga Aafiaga faʻatatau i Ponokalafi Faʻaoga

Tolu mafuaʻaga taua mafua mai i le tele o ponokalafi faʻaaogaina na taua e sui usufono o ni mafuaʻaga mo le amataina o le faʻamamaina. Muamua, mo le tele o tagata o le ekalesia (n = 73), O le faʻamalosi na faʻaosofia e se manaʻo e faʻatoʻilaloina se masalosalo faʻafitauli o ponokalafi faʻaaogaina (eg, "Ua 43 nei oʻu tausaga ma ua fai aʻu ma vaisu i le porn. Ou te manatu ua oʻo mai le taimi e sola ese ai mai lenei mausa leaga" [098, 43 tausaga]). Faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu na faʻaalia e le poto masani i le faʻamalosi ma le leiloa o faʻatonuga (faʻataʻitaʻiga, "O loʻo ou taumafai e taofi ae e faigata tele oute lagona o loʻo i ai se mea o loʻo unaʻia aʻu e porn" [005, 18 tausaga]), faʻaleagaina ma faʻapalepale i aʻafiaga o ponokalafi i le taimi (eg, "Ou te le toe lagonaina se mea pe a matamata i le porn. E faʻanoanoa ona e oʻo lava i le porn ua matuaʻi faʻagaeʻetia ma le faʻagaeʻetia" [045, 34 tausaga]), ma lagona faʻanoanoa o le le fiafia ma le le lava o le malosi ("Ou te ita ona e leai soʻu malosi e JUST STOP… Ou te ita ona ua leai soʻu malosi i le porn ma ua ou manaʻo e toe maua ma faʻamalosia loʻu malosi." [087, 42 tausaga].

Lona lua, mo nisi sui usufono (n = 44), O le faʻamalosi na faʻaosofia e le manaʻo e faʻamama o latou faigata tau feusuaiga, faʻavae i luga o le talitonuga o nei faigata (erectile faigata [n = 39]; faaitiitia le manao mo feusuaʻiga [n = 8]) na (atonu) faʻatosinaina ponokalafi. Nisi sui talitonu talitonu o latou faʻafitauli ma feusuaʻiga gaioiga o se faʻaiuga o le faʻatulagaina o latou feusuaʻiga tali tele lava i ponokalafi-fesoʻotaʻi mataupu ma gaioiga (eg, "Ua ou matauina loʻu le fiafia tele i le tino o le isi… Ua ou faʻatauaina aʻu lava e fiafia i feusuaiga ma le komepiuta feaveaʻi" [083, 45 tausaga]). Mai le toʻa 39 sui na lipotia ni faʻalavelave faigata o se mafuaʻaga mo le amataina o le faʻamamaina, e 31 sa mautinoa lava o loʻo latou pagatia i le "ponokalafi-faʻatosina erectile faʻaletonu" (PIED). Isi (n = 8) sa tau le mautinoa i le faʻailogaina o latou erectile faigata e pei o le "ponokalafi-faʻaosofia" ona o le manaʻo e faʻamuta isi faʻamatalaga talafeagai (eg, faʻataʻitaʻiga popolega, tausaga-fesoʻotaʻi mea, ma isi), ae na filifili e amataina le faʻamama i le tulaga o ni mea moni lava e fesoʻotaʻi ma ponokalafi.

Lona tolu, mo nisi sui usufono (n = 31), O le faʻamalosi na faʻaosofia e se manaʻo e faʻaitiitia lagona le lelei mafaufau faʻaiʻuga mafua mai ia latou ponokalafi faʻaaogaina. O nei iloa taunuuga aofia ai faateleina faʻanoanoaga, popole ma lagona lemu, ma faʻaititia le malosi, faaosofia, mafaufau, manino mafaufau, galueaina, ma le mafai ona lagonaina le fiafia (eg, "Ou te iloa e matua tele ona aʻafiaga le lelei i loʻu mafaufau loloto, faʻaosofia, lagona o loʻu tagata, tulaga malosi" [050, 33 tausaga]. ” O nisi sui na latou iloaina le leaga o aʻafiaga o latou ponokalafi faʻaaogaina i luga o latou agafesootai. O nisi na faʻamatalaina se lagona o le faʻaititia o fesoʻotaʻiga ma isi (faʻataʻitaʻiga, “(PMO)… ua atili ai ona ou fiafia ma faʻauo i tagata, sili atu loʻu fiafia ia te aʻu lava, e aumaia ai ia te aʻu le popolevale lautele ma mafua ai ona ou le popole i se mea moni, nai lo le nofo na o aʻu i le fale and jerking off to porn ”[050, 33 tausaga]), aʻo isi na lipotia le faʻaletonuina o faʻapitoa fesoʻotaʻiga ma isi taua ma tagata o le aiga, ae maise lava paʻaga alofa.

E maitauina, o se vaega laititi o sui usufono (n = 11) lipotia na latou le fiafia i amioga mataga i nisi o auala, ae na o ni nai o nei (n = 4) na taʻua manino mai le le taliaina o le amio mama o se mafuaaga mo le amataina o le "rebooting" (eg, "O le a ou tuua le porn aua o lenei mea leaga e inosia. O teineiti ua tosoina ma sauaina ma avea o ni mea taua i lenei mea leaga" [008, 18 tausaga] ). Peitaʻi, mo nei sui, o amioga le talafeagai sa leʻi lisiina na o le pau lava le mafuaʻaga mo le amataina o le le fiafia ae na o faʻatasi mai ma se tasi o isi tolu mafuaʻaga autu mo le faʻamamaina (ie, vaʻaia o vaʻaiga, faʻafitauli faigata, poʻo le leaga o le mafaufau).

Faʻaletonu e uiga i le "Totogiina" o le Brain

O le le faʻamalieina na faʻalatalataina e nisi o tagata o le ekalesia faʻavae i luga o le malamalamaaga pe faʻafefea ona avea a latou ponokalafi faʻaaoga ono afaina ai latou faiʻai. O le le faʻatonuina na vaʻaia o se tali talafeagai i le suia o aʻafiaga le lelei o ponokalafi, o se faiga e "toe faʻafoʻi" ai le faiʻai (faʻataʻitaʻiga, "Ou te iloa e tatau ona ou taofiofia ina ia mafai ai ona faʻamaloloina oʻu ala ma faʻamautu ai loʻu faiʻai" [095, 40s]). O le aano o le neuroplasticity aemaise o se mafuaʻaga o le faʻamoemoe ma faʻamalosiʻau mo nisi tagata o le ekalesia, na mafua ai ona latou talitonu o le leaga aʻafiaga o ponokalafi ono mafai ona toe suia e ala i le faʻamamaina (eg, "Brain plasticity o le moni sefe faʻagasologa o le a toe faʻafouina o tatou faiʻai" [036, 36 tausaga]). O nisi sui na faʻamatalaina le aʻoaʻoina e uiga i aʻafiaga leaga o ponokalafi ma le "toefaʻaola" e ala i faʻamatalaga fesoasoani e ala i tagata taʻutaʻua faʻaaloalogia e le "rebooting" alalafaga, aemaise lava Gary Wilson, talimalo i le 'upega tafaʻilagi yourbrainonporn.com. Wilson's (2014) tusi (eg, "O le tusi Lau Brain i luga o le Porn e ala ia Gary Wilson… na faailoa mai ai ia te aʻu le auga o le toefausia, o lenei nofoaga ma faamatala moni nisi o mea ou te leʻi iloa" [061, 31 tausaga]) ma le 2012 TEDx talanoaga (TEDx Lauga, 2012; faʻataʻitaʻiga, "Sa ou matamata i le GALUEGA LELEI FUAFUAGA ananafi, sili ona manaia ma faʻamatalaina" [104, 52 tausaga]) o ni punaʻoa na tele na taʻua e tagata o le ekalesia e pei ona faʻatosinaina faapitoa i le fausiaina o latou talitonuga e uiga i ponokalafi aʻafiaga leaga i luga o le faiʻai ma "rebooting "O le tali talafeagai i le toe fesuiaʻi o nei aʻafiaga.

O le le faʻamalositino e naʻo le pau lea o le auala e mafai ona toe maua mai ai

Mo nisi sui na lipotia le fai ma vaisu i ponokalafi, o le le amanaʻia na vaʻaia na o le pau lea o le auala e mafai ai ona toe faʻaleleia, mafuaʻaga tele ona o se talitonuga o le faʻaaogaina o ponokalafi i le taimi o le faʻamalosi e ono faʻaosofia ai vaisu-fesoʻotaʻi fesoʻotaʻiga i le faiʻai ma taitai atu ai i le manaʻo ma toe. O lona iʻuga, o le taumafai e faia le faʻafaigofie nai lo le le faʻamamaina atoatoa na vaʻaia o se le mafai ona faʻaleleia se taʻiala:

Ou te manaʻo e taofi atoa le matamata i porn ma soʻo se mea manino mo lena mataupu aua soʻo se taimi ou te matamata ai i se nsfw [le saogalemu mo galuega] mea o loʻo faia ai se auala i loʻu faiʻai ma a oʻo ina ou unaʻiina loʻu faiai e otometi lava ona faʻamalosia aʻu e matamata i le porn. O le mea lea, o le tuʻu p ma le pipiʻi malulu na o le pau lea o le auala e toe maua mai ai i lenei vai. " (008, 18 tausaga)

O isi taimi o le faʻavaivai e foliga mai e le mafai

O le autu lona lua o loʻo atagia mai ai le mea e sili ona mataʻina i aafiaga o tagata o le ekalesia i le “toefaafouina” o mea na tutupu - e faigata tele ona ausia ma tausisi pea i le tulaga o le fale. I nisi taimi, o le faʻamamaina na vaʻaia e faigata tele na foliga mai e faigata ona ausia, pei ona faʻamatalaina e se tasi sui:

Ua ou toe foʻi mai i le Struggle St., ina ua maeʻa le tele o toe faʻafitauli. Ou te le mautinoa pe faʻafefea ona manuia le faʻamavae, o nisi taimi e foliga mai e le mafai. (040, 30s)

E tolu mea taua na aliali mai na mafua ai le faigata i le mauaina o le taumamaina: faʻataʻitaʻiga feusuaiga i le taimi o le "reboot," le foliga mai le le mafai ona iloa atu o faʻaupuga mo ponokalafi faʻaaogaina, ma le toe faʻagasologa o le toefaʻagasologa na maua e pei o le togafiti ma taufaasese.

Faʻataʻitaʻiga Faʻafeusuaiga I le taimi o le "Toe Reboot"

O se faʻaiuga faigata na tatau ona faia e sui usufono i le amataga o le faʻamamaina gaioiga na faʻatatau i le taliaina o gaioiga faʻafeusuaiga i le taimi o le "reboot": tatau i le masturbation e aunoa ma ponokalafi ma / poʻo le i ai o se orgasm e ala i paʻaga faia feusuaʻiga faʻatagaina i le taimi puʻupuʻu? Mo le toʻatele o tagata o le ekalesia, o le faʻamoemoe mo se taimi umi e le o le faʻaumatia atoa o gaioiga faʻafeusuaiga, ae ia toe faʻauiga ma aʻoaʻo se fou "feusuaiga maloloina" (033, 25 tausaga) e aunoa ma ponokalafi. Atonu o lona uiga o le faʻaaofia o paʻaga feusuaʻi (faʻataʻitaʻiga, "O le mea matou te mananaʻo ai o le maloloina feusuaʻi ma a tatou paga, a ea? ” [062, 37 tausaga]) ma / poʻo le faʻaipoipo e aunoa ma ponokalafi (faʻapea, "O lea ou te lelei i le mea masani MO. Ou te manatu e mafai ona faʻataʻitaʻia lena i se auala maloloina e aunoa ma le faʻaletonu o aʻafiaga o le fai ma vaisu." [061, 31 tausaga]). Ae ui i lea, o le a le manaʻoga sili atu iloiloga o le faʻatagaina o nei amioga i se taimi puʻupuʻu o le a fesoasoani pe faʻalavelaveina le alualu i luma ma lo latou faʻamamaina mai ponokalafi. I le tasi itu, o le faʻatagaina o nei gaioiga i uluaʻi vaega o le faʻamamāina na iloa e nisi o le au paia e ono avea ma faʻamataʻu i le faʻamamaina, mafua mai ona o le mea na latou faʻaigoaina o le "chaser effect." O le "chaser effect" e faʻasino i manaʻoga malosi i le PMO e tulaʻi mai pe a maeʻa feusuaiga (Deem, 2014a). O nisi na lipotia le aafia i lenei aafiaga ina ua maeʻa uma gaʻo (eg, "Ua ou mauaina le sili atu ou MO o le sili atu ou te manao i ai ma le porn" [050, 33 tausaga]) ma paaga feusuaiga (eg, "Ua ou matauina a uma feusuaiga ma le ava le uunai e malosi mulimuli ane ”[043, 36 tausaga]). Mo nei sui, o lenei mea na mafua ai le filifiliga e faʻamama le tumau mai le taaloalo i totogasā ma / poʻo feusuaʻiga feusuaiga mo se vaitaimi. I leisi itu, mo isi tagata o le ekalesia, o le taumamao ese atoatoa mai faiga faʻafeusuaiga na lipotia mai e taitai atu ai i le fausiaina o feusuaiga manaʻoga ma manaʻoga mo ponokalafi. Mo le mea lea, mo nei sui, o le faia o feusuaʻiga i le taimi o le "reboot" e leʻi faʻalavelaveina ai le alualu i luma, ae o le mea moni na fesoasoani i lo latou gafatia e aloese mai ponokalafi (eg, "O loʻo ou mauaina afai ou te tuʻituʻi tasi i fafo pe a ou lagona faʻapitoa Horny, ona O le a tau amata ona ou faia 'alofaga e fai ai le porn ”[061, 36 tausaga]).

E manaia le maitauina o le feteʻenaʻiga, latalata i le tasi vaetolu o sui na lipotia mai nai lo le mauaina o le tele o tuʻinanau o feusuaiga, na latou mauaina le faʻaititia o tuʻinanauga feusuaiga i le taimi o le faʻamamaina, lea na latou taʻua o le "laina faʻafoliga." O le "faʻasologa" o se faaupuga na faʻaaoga e sui e faʻamatalaina ai le faʻaititia o le lafoga taua i le taimi o le faʻamamaina (e ui lava o nisi na foliga mai e tele atu lona faʻauigaina mo lenei mea e aofia ai foʻi ma le ootia o lagona ma le lagona o le faʻavaivai i se tulaga lautele: (faʻataʻitaʻiga, " Ou te lagona e pei ua ou i ai i se laina faʻafoliga i le taimi nei ona o le manaʻo e faia i soʻo se ituaiga o feusuaʻiga e toetoe lava a leai "(056, 30s). O le le mautinoa e uiga i taimi e toe foʻi ai manaʻoga feusuaʻiga na le mautonu mo nisi (eg, "Ia, afai e le mafai ona ou maua se masani peʻa pe a ou lagona e pei o, o le a le aoga i le ola?" [089, 42 tausaga]). O le faʻaosoosoga mo nei sui o le liliu atu i le PMO e "tofotofoina" pe mafai ona latou faia feusuaiga. i le taimi o le "flatline" (faʻataʻitaʻiga, "O le leaga mea o le amata ona ou mafaufau pe o mea uma o loʻo galue pea i le auala e tatau ona i ai i loʻu ofuvae" [068, 35 tausaga]).

Le le mafaamatalaina o Faʻailo mo Ponokalafi Faʻaoga

O le mea na mafua ai le aloese mai ponokalafi faʻapitoa luitauina mo le tele o tagata o le foliga mai le le mafaagaloina o faʻaaliga na faʻaosofia mafaufauga o ponokalafi ma / poʻo manaʻoga e faʻaaoga ponokalafi. Muamua, e foliga mai e i ai soʻo se mea i fafo faʻailo mo le faʻaaogaina o ponokalafi. O le mafuaʻaga masani a le aufaʻasalalau i fafo o mea faʻaeletise (eg, "Faʻamasaniga nofoaga, Instagram, Facebook, tifaga / TV, YouTube, faʻasalalauga i luga o le upega tafailagi e mafai ona faʻaosofia ai le toe foʻi mai mo aʻu" [050, 33 tausaga]). O le le maalofia o feusuaiga faʻaosofia mea o loʻo aliali mai i luga o le televise poʻo se tasi faʻaagafesoʻotaʻi fafaga o lona uiga o le masani ai suʻesuʻega o le initaneti e ono lamatia. O le vaʻaia o tagata aulelei i mea moni na avea ma faʻatosina mo nisi sui auai (eg, "Na ou tuua foi le faletaalo o le a ou alu i ai nei ona e tele naua le tilotilo ai iina e ala i fafine i totonu o latou ofuvae yoga" [072, 57 tausaga ]), o lona uiga o le matamata i soʻo se mea tau feusuaʻiga, pe i luga o le initaneti poʻo le initaneti, ono ono faʻaosofia. E le gata i lea, o le mea moni e masani ona matamata tagata o le ekalesia i ponokalafi aʻo naʻo latou i totonu o le latou potumoe o lona uiga o le le masani ai o latou siʻosiʻomaga ua maeʻa avea ma faʻailoga mo ponokalafi faʻaaogaina (eg, "naʻo le taʻoto i le moega pe a ou ala ma leai se mea e fai o se ogaoga faʻaosofia" 021, 24 tausaga]).

Lona lua, sa tele foʻi faʻailoilo i totonu mo le faʻaaogaina o ponokalafi (faʻapea o tulaga leaga e aʻafia ai). Talu ai o tagata o le ekalesia sa masani ona faʻamoemoe i ponokalafi faʻaaogaina e faʻatonutonu le lelei le aʻafia, o lagona le toʻafilemu foliga mai ua avea ma faʻamaonia faʻaaliga mo ponokalafi faʻaaogaina. O nisi sui na lipotia mai na latou maua le faʻateteleina le lelei aʻafia a o faʻaletonu. O nisi na faʻauigaina nei tulaga le lelei i le taimi o le faʻamamaina o se vaega o le toʻesea. Le lelei aʻafiaga poʻo tulaga faʻale-tino na faʻauigaina o le (mafai) "faʻateʻa faʻailoga" aofia ai le faʻanoanoa, fesuiaʻi o lagona, popole, "puao faiʻai," lelava, tiga le ulu, le mautonu, le toʻafilemu, tuua toʻatasi, le fiafia, itaitagofie, atuatuvale, ma faaitiitia faaosofia. O isi sui e leʻi otometi ona faʻapea e le lelei le faʻatosina i tua ae o isi mafuaʻaga mafuaʻaga mo lagona le lelei, e pei o le leaga o mea na tutupu i le olaga (faʻapea, "Ua faigofie tele ona ou vevesi i aso e tolu ua tuanaʻi ma ou te le iloa pe o se galuega le fiafia poʻo le toʻesea ”[046, 30s]). O nisi sui na taumateina talu ai ona sa latou masani ona faʻaaogaina ponokalafi e faʻavaivaia ai lagona le lelei o lagona, o nei lagona na lagona atili malosi i le taimi o le faʻamamaina (eg, "Vaega o aʻu mafaufau pe o nei lagona e matua malosi ona o le toefaʻa" [032, 28 tausaga]). E maitauina, o i latou i le 18-29 tausaga le matutua na tele na lipotia le le lelei aʻafia i le taimi o le faʻatapulaʻa pe a faʻatusatusa i isi vaega o tausaga e lua, ma na 40 tausaga ma luga atu na foliga mai e le lipotia "faʻateʻaina-pei" faʻailoga i le taimi o le faʻatapulaʻa faʻatusatusa i le isi lua tausaga kulupu. Tusa lava poʻo le a le mafuaʻaga o nei le lelei lagona (ie, toʻesea, leaga le olaga mea na tutupu, poʻo le faʻateleina muamua lagona faalelagona tulaga), na foliga mai o se mea faigata tele mo tagata o le ekalesia e faʻafetauia ma le lelei aʻafiaga i le taimi o le faʻamamaina e aunoa ma le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻamalieina nei lagona le lelei .

Le Le mautonu o le Toe Faʻagasologa

Sili atu i le afa o le faʻataʻitaʻiga (n = 55) lipotia le itiiti ifo ma le tasi le faʻamamaina i le taimi o latou le faʻamamaina. Tele sui i le 18-29 tausaga tausaga faʻalapotopotoga lipotia le itiiti ifo ma le tasi le toe faʻaletonu (n = 27) faʻatusatusa i isi vasega lua tausaga: 30-39 tausaga (n = 16) ma le 40 tausaga ma luga atu (n = 12). O le toe paʻu e masani lava ona pei o se faiga le taupulea na masani ona puʻeina tagata o le ekalesia ma tuua ai i latou ma le lagona faʻanoanoa i le taimi lava lena. E foliga mai e lua lava auala e masani ai ona faʻataʻamiloina. Muamua o le taimi na oso ai le manaʻo e faʻaoga ponokalafi mo mafuaʻaga eseese. E ui lava o le manaʻo i nisi taimi e mafai ona faʻatonutonuina, ae o isi taimi o le manaʻo na matua ogaoga lava na tupu mai ai e pei o le lofituina ma le le taofiofia. A ogaoga le manaʻoga, na lipotia mai e nisi o sui o nisi taimi e o mai faatasi ma togafiti faitogafiti mo le toe paʻu, e peiseai ua olegia e le "faiʻai fai ma vaisu" i tua:

Sa i ai ni oʻu naunautaiga malosi e matamata i le porn, ma na ou finau ma loʻu faiʻai i le fusi o le: "atonu o le taimi mulimuli lea…," "sau, e te manatu o sina tamaʻi silasila o le a matua leaga lava," "Naʻo nei lava, ma mai taeao ou te toe tu ai," "E tatau ona ou taofia lenei tiga, ma e na o le tasi lava le auala e faia ai lena" ... o le mea masani lava, i le aoauli sa mafai ona ou galue laitiiti, ae nai lo lena sa ou tauina le uunai pea. (089, 42 tausaga)

O le auala lona lua na aliali mai ai le le mafaufau lelei o le toe solia o gaioiga sa faia, e tusa lava pe leai ni manaʻoga malosi, o taimi e foliga mai ai e "tupu" lava "i luga o le" autopilot, "i se taimi na lagona ai i nisi taimi e pei o le toe tupu. ia i latou (faʻataʻitaʻiga, "e pei lava o aʻu i le autopilot poʻo seisi mea '. Na ona ou tu lava ma matamata aʻu ia mai fafo, pei ua ou oti, pei ua leai se pule a se mea" [034, 22 tausaga]). O lenei otometi na maitauina foʻi i nisi taimi pe a suʻea e tagata o le ekalesia latou lava suʻesuʻega mo mea faʻaosofia feusuaʻiga i luga ole laiga (eg, feusuaiga faʻaosofia i luga o YouTube) e le i agavaa faʻatekinolosi pei o "ponokalafi" (e masani ona taʻua e sui usufono o "porn sui"). O le suʻesuʻeina o nei "porn substitutes" e masani lava o se faitotoʻaga lemu i se paʻu.

O le le faʻamalieina e mafai ona ausia i mea saʻo

E ui lava i le faigata, ae o le tele o sui, na maua e le o mafai ona maua le mea e tatau ona fai. O se tuʻufaʻatasiga o punaʻoa i fafo ma totonu na aliali mai o le ki i le mafai ai e sui usufono ona ausia lelei ma tausisi i le faʻamamaina.

Punaoa i fafo: Lagolago lautele ma papupuni i ponokalafi Avanoa

Fesoasoani lautele o se autu autu punaoa mo le tele o sui usufono na taua mo i latou i le tausisia o le vavao. Na faamatala e le au paia le mauaina o le fesoasoani aoga mai le tele o mea eseese, e aofia ai le aiga, paaga, uo, vaega lagolago (eg, 12-sitepu vaega), ma tagata togafitiga. Peitaʻi, o le upega tafailagi i luga o le upega tafailagi o le sili lea ona taua faʻavae o le lagolago mo sui. O le faitauina o tusi a isi tagata (aemaise tala faʻamanuiaina) ma le mauaina o ni feau taua i luga o lau oe lava tusi o talaʻaga, o se mea autu na maua ai musumusuga ma faʻamalosiʻau mo tagata (eg. "O le vaʻai atu i isi tusi faʻamaumau ma isi tulaga na faʻaosofia ai aʻu ma ou lagona ai e pei e leʻo tuʻua na o aʻu" [032, 28 tausaga]). O nisi sui na latou talosagaina nisi lagolago e ala i le talosagaina o le isi sui auai o le fonotaga e avea ma a latou paaga tali atu, e ui lava mo isi sui, na o le tausia o se api talaaga i luga o le fonotaga na lava e lagona ai le faateleina lagona o le tali atu. Faʻamaoni faʻasoa ma le tali atu na faʻamatalaina e nisi o tagata o le ekalesia e taua i lo latou agavaʻa e faʻatumauina le faʻaosofia e nofo poloaʻi (eg, "O le lautele tautoga ma le lautele tautinoga o le mea ua ese nei. Tali atu O le elemeni lena na misi i le 30 tausaga talu ai" [089, 42 tausaga]).

O le isi mea masani i fafo o loʻo faʻafaigaluega e tagata o le ekalesia i le taimi o le faʻamamaina o papupuni na avea ma faʻalavelave i le faigofie ona maua o ponokalafi faʻaaogaina. O nisi sui na lipotia le faapipiiina o talosaga i luga oa latou masini na poloka poloka mataupu. O nei tusi apalai na masani ona faʻatapulaʻaina aua e masani ona i ai auala e faʻaseʻe ai latou, ae e aoga mo le fausiaina o se isi pa pupuni e mafai ona faʻalavelave i se taimi o le vaivai (eg, "Ou te manaʻo e toe faʻapipiʻi le K9 web-blocker. E mafai ona ou aloese mai ai, ae o loʻo avea pea ma faʻamanatu" [100, 40 tausaga]). O isi metotia aofia ai le faʻaaogaina o se tasi masini eletise i na o le faʻaosofia o siʻosiʻomaga (eg, aua le faʻaaogaina la latou komepiuta feaveaʻi i le potumoe, naʻo le faʻaaogaina o le latou komepiuta feaveaʻi i le galuega), poʻo le faʻatapulaʻaina o latou faʻaaogaina o masini eletise atoa (eg, tuʻu le tumau latou telefoni poto ma se uo, lafoa a latou telefoni poto mo le le feaveaʻi telefoni feaveaʻi). I se tulaga lautele, o papupuni i fafo na vaʻaia e sui usufono e aoga ae le lava mo le tausisia o le le tausisi ona e le talafeagai le matua aloese mai soʻo se faʻaaogaina o masini eletise, ma talu ai ona o loʻo manaʻomia foʻi mea totino.

Punaoa i Totonu: O le Arsenal o Faʻalauiloa-Amio Fuafuaga

Tele sui na lipotia le faʻaaogaina o le tele o mea totino i totonu (ie, mafaufau ma / pe faʻataʻitaʻi taʻiala) e fesoasoani ai i lo latou faʻamamaina. O lea taʻiala i lea aso ma lea aso (pei o le faʻamalositino, mafaufau loloto, faʻafesoʻotaʻiga, pisi, alu i fafo e masani ona masani ai, ma ia sili atu le maloloina o le moe) na tuʻufaʻatasia o se vaega o le suiga o le olaga e faʻaititia ai le tele o taimi e faʻaosofia ai lagona ma manaʻoga. Faʻalauiloaina ma / poʻo amioga faʻataʻitaʻiga na faʻaputuputuina e tagata o le ekalesia i luga o le le faʻamalosia le taumafai, e masani ona ala i le faʻataʻitaʻiga ma le mea sese faʻataʻitaʻiga, e faʻatonutonu ai lagona faʻalemafaufau e ono ono faʻatupuina se vaevaega (ie, taimi le manaʻoga ma le lelei aʻafia). O se amioga faʻatino i lagona faʻatonutonu aofia ai le auai i se isi gaioiga le faʻaleagaina nai lo le tuʻuina atu i le faʻaosoosoga e faʻaaoga ponokalafi. Na lipotia mai e nisi o le au paia, o le taele, sa sili ona aoga i le teteeina o manaʻoga (eg, "O le po nei sa ou matua lagona le fiafia. O lea na ou ave ai se malulu malulu i le 10 pm i le malulu o le tau ma le paʻu!" [008, 18 tausaga]). Taumafai e taofi mafaufauga o ponokalafi o se masani masani mafaufau faʻataʻitaʻiga faʻaaogaina, ae o nisi sui na iloa i le taimi o le taimi o le taofiofia e le aoga (faʻataʻitaʻiga, "Ou te manatu e tatau ona ou sailia se isi auala nai lo le, 'aua le mafaufau e uiga i le PMO, aua le mafaufau e uiga i le PMO, aua le mafaufau e uiga i le PMO.' Ole mea lena ua ou valea ai ma ou mafaufau ai ile PMO" [099, 46 tausaga]). O isi taʻiala masani masani na faʻaaoga e sui usufono aofia ai metotia e faʻatatau i le mafaufau (eg, taliaina ma le "tiʻetiʻe" i le manaʻo poʻo le leaga lagona) ma toe faʻafouina o latou mafaufauga. Tusitusi ia latou api o talaaga ao latou feagai ma manaʻoga poʻo le taimi lava na maeʻa ai le vaʻaia foliga mai e maua ai se sili ona aoga auala mo tagata o le ekalesia e auai i le faʻaosofia o latou lava tautalaga ma toefaʻatupu mafaufauga le fesoasoani.

O le Faʻaletonu E Tauia pe a Tumau Ma

O tagata o le ekalesia na tutumau pea ma le le ano i ai, e masani ona latou iloaina o se mea lelei tele, e ui i ona faigata. O le tiga o le le faʻamalieina foliga mai e aoga ona o ona iloa taui, pei ona faʻamatalaina e se tasi sui: "E leʻo se tietiega faigofie, ae sa matua aoga lava" (061, 31 tausaga). O penefiti faʻapitoa na faʻamatalaina e aofia ai le faʻateleina o le lagona faʻatonutonu, faʻapea foi ma le faʻaleleia atili o le mafaufau, agafesoʻotaʻi, ma feusuaiga.

Toe maua le Pulea

O se aoga tele iloa o le le faʻamalamalamaina faʻamatalaina e nisi o le au paia faataamilo i le toe mauaina o se lagona o le faʻatonutonuina o latou ponokalafi faʻaaogaina ma / poʻo latou olaga lautele. Ina ua tuanaʻi le vaitaimi o le le taumafaina, na lipotia mai e nei sui le faʻaititia o le malamalama, manaʻoga, ma / pe faʻamalosia e tusa ai ma a latou ata mataga.

O aʻu manaʻoga porn o loʻo faʻasolosolo i lalo ma e faigofie lava ona teteʻe i aʻu unaʻiga. Ua ou tau faigata nei ona mafaufau i ai. Ua ou fiafia ona o lenei toefaʻafuase ua i ai se aʻafiaga ia te aʻu sa ou manaʻo tele i ai. (061, 31 tausaga)

Ma le manuia o le taumamao mai ponokalafi mo se vaitaimi na lipotia foi e mafua ai le faateleina o le lagona o le pulea e oe lava o ponokalafi faaaoga ma ponokalafi le taofia oe lava ia (eg, "E foliga mai ua ou atiina aʻe le amio pulea lelei e aloese ai mai ata mataga ”[004, 18 tausaga]). O nisi sui ua manatu o se faʻaiuga o le faʻatautaia o oe lava i a latou ponokalafi faʻaaogaina, o lenei fou maua ai le lagona o le faʻatonutonu faʻalauteleina i isi vaega o latou olaga faʻapea foi.

O se Faʻataʻitaʻiga o le Mafaufau, Lautele, ma Feusuaiga Faʻamanuiaga

Tele sui na lipotia le mauaina o eseese lelei lelei mafaufau-afaina ma / po o le tino aafiaga na latou mafua mai i le le fiafia. O aʻafiaga sili ona taatele e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o le faʻagaioiga o lea galuega i lea aso ma lea aso, e aofia ai le faʻaleleia atili o le lagona, faʻateleina o le malosi, faʻamalamalamaina o le mafaufau, taulaiga, talitonuina, faʻaosofia, ma le galueaina (eg "Leai se porn, leai se masturbation ma sa sili atu loʻu malosi, sili atu le manino o le mafaufau, sili atu le fiafia, faʻaititia le lelava" [024, 21 tausaga]). Na iloa e nisi o le au lotu o le taumamao mai ponokalafi na mafua ai le le lava o le lagona o le tino ma le gafatia e lagona atili o latou lagona (eg, "Naʻo loʻu 'lagona' i se tulaga loloto. ma galuega, uo, taimi ua tuanaʻi, sa i ai galu o lagona, lelei & leaga, ae o se mea sili ona lelei" [019, 26 tausaga]). Mo nisi, o lenei mea na mafua ai le faʻalauteleina o poto masani ma le faʻateleina gafatia e lagona le fiafia mai masani o lea aso ma lea aso (faʻataʻitaʻiga, "O loʻu faiʻai mafai ona sili atu ona fiafia e uiga i mea laiti ma mea e le mama le fiafia ... pei o fegalegaleaʻi poʻo tusia o se pepa pe taʻalo taʻaloga" [024, 21 tausaga]). O le maitau, sili atu tagata o le 18-29 tausaga kulupu lipotia lipoti lelei afaina aʻo faʻaletonu (n = 16) faʻatusatusa i isi vasega lua tausaga, 30-39 (n = 7) ma le ≥ 40 (n = 2).

Na lipotia foi aafiaga lelei o le le fiafia i fegalegaleaiga lautele. O le faʻateleina o le fealofani na lipotia mai e nisi sui, aʻo isi na faʻamatalaina le faʻaleleia atili o le lelei o le va fealoaʻi ma le faʻateleina o lagona o fesoʻotaʻiga ma isi (eg, "Ua ou lagona le latalata atili i loʻu toalua nai lo le mea ua ou i ai mo se taimi umi" [069, 30s]). O le isi penefiti masani faʻatatau i le faʻamama e faʻatatau i le faʻaleleia atili o feusuaiga. O nisi sui ua lipotia le faʻateleina o le manaʻoga mo feusuaʻiga feusuaʻiga, lea e fai ma sui o le faʻafeiloaʻiga sifi ese mai naʻo le fiafia i le mimilo i ponokalafi (eg, "Sa ou matua fiafia ae o le mea lelei na ou alu i luga o le feusuaiga ma se isi tagata soifua. Le fiafia i le porn induced orgasm" [083, 45 tausaga]). O le faʻateleina o lagona feusuaʻi ma le tali gofie na lipotia mai e nisi o le au paia. Mai le toʻa 42 sui na lipotia faʻafitauli faigata i le amataga o le taumafaiga faʻamuta, afa (n = 21) lipotia a itiiti mai nisi faʻaleleia atili i erectile galuega pe a uma le faʻamamaina mo se vaitaimi o taimi. O nisi sui na lipotia mai le toe foi mai o le erectile function (eg, "Na o le 60% fausaga, ae o le mea taua na i ai iina" [076, 52 tausaga]), ae o isi na lipotia le toe foi atoatoa o le erectile function (eg , "Sa ou faiaiga ma loʻu toʻalua i le po o le Aso Faraile ma le po anapo, ma o taimi uma e lua o ni fausaga na umi na fai." [10, 10 tausaga]). Na lipotia mai foi e nisi o sui o le faiaiga o feusuaiga na sili atu le fiafia ma faamalieina nai lo le taimi muamua (eg, "E lua taimi (Aso Toonaʻi ma Aso Lulu) o le sili feusuaiga i le fa tausaga" [069, 30 tausaga]).

Talanoaga

O le taimi nei suʻesuʻe agavaʻa suʻesuʻe suʻesuʻeina phenomenological poto masani o le le faʻamalosia i totonu o tagata o le initaneti ponokalafi "rebooting" fonotaga. O le auiliiliga autu o tusi faʻamama i luga o le fonotaga na maua ai autu autu e fa (ma le iva mataʻupu): (1) O le faʻamuta o le tali lea i faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma ponokalafi, (2) o nisi taimi e le mafai ai ona faʻatamala, (3) o le faʻamamaina e mafai ona maua i mea saʻo, ma le (4) faʻafitauli e aoga pe a fai e tausisi pea. O le sao taua o lenei suʻesuʻega o le na te faʻamalamalamaina pe aisea sui auai o le "rebooting" fonotaga auai i le "rebooting" i le mea muamua, ma pe o le a le "rebooting" poto masani mo sui mai a latou lava manatu.

Faʻaosiga mo le "Toe Faʻaleleia"

Muamua, o la matou suʻesuʻega faʻamalamalamaina malamalamaaga luga o le a le mea e faʻaosofia ai tagata taʻitoʻatasi e amata "toefaʻafouina" i le muamua. O le aloese mai ponokalafi na vaʻaia o se fofo talafeagai io latou faʻafitauli (Autu 1) aua na iloa o a latou ponokalafi faʻaaogaina na mafua ai le ogaoga o latou leaga i o latou olaga. Tolu ituaiga o le mautinoa le lelei aʻafiaga o ponokalafi faʻaaogaina o mafuaʻaga sili ona taua mo mafuaʻaga mo le "rebooting": (1) vaʻaia vaisu (n = 73), (2) faigata tau feusuaʻiga talitonuina o (atonu) ponokalafi-faaosofia (n = 44), ma le (3) leaga faʻalemafaufau ma agafesoʻotaʻi mafuaʻaga mafua mai i ponokalafi faʻaaogaina (n = 31). E taua le maitauina o nei faʻaosofiaga sa le i soʻo se tuʻufaʻatasi tuʻufaʻatasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, 32 sui usufono lipotia le maua uma o se vaisu i ponokalafi ma se feusuaʻiga faigata. I le taimi lava e tasi, o lona uiga o loʻo i ai se vaega o tagata o le ekalesia (n = 17) lipotia talafeagai ponokalafi-faʻaosofia feusuaʻiga faigata e aunoa ma le lipotia o se vaisu i ponokalafi.

Tagata talitonu talitonu o le le faia o ponokalafi faʻaaogaina na mafai ona suia ai le le lelei aʻafiaga o ponokalafi faʻaaogaina i luga o le faiʻai, ma o lenei talitonuga na fausia i luga o le faʻatulagaina o neuros Scientific manatu, pei o le neuroplasticity. E ui lava o le faʻaaogaina o le neuroscientific gagana ina ia malamalama ai i ponokalafi-fesoʻotaʻi tauivi e le tulaga ese, e pei ona faʻaalia i taimi ua teʻa suʻesuʻeina auiliiliga ma faʻalelotu faʻataʻitaʻiga (Burke & Haltom, 2020; Perry, 2019), atonu e faʻapitoa lava i le "rebooting" nuʻu, ona o le "rebooting" aganuʻu na ono atiaʻe mai (ma na fausiaina e) le faʻateleina o luga o le upega tafailagi faʻasalalau faʻamatalaga e uiga i manatu le lelei o ponokalafi i luga o le faiʻai (Teila , 2019, 2020) aemaise lava i faʻataʻitaʻiga taua faʻaaloalo iai latou i le "rebooting" nuu (Hartmann, 2020). O le mea lea, o manatu o tagata o le ekalesia e faʻataʻitaʻi se "toe reboot" o se fofo mo le PPU e ono aʻafia foi e le "toefaʻafouina" aganuu ma aga masani na atiaʻe o se iʻuga o le tuʻufaʻatasia o le malamalama loloto i (faʻapitoa lava i le matua) uso a uso sui auai ma manatu, ma le aʻafiaga o taʻutaʻua taʻutaʻua na afaina ai le "rebooting" gaioiga.

O le maitau, amio le talafeagai (Grubbs & Perry, 2019) o se mafuaʻaga le taua tele mafuaʻaga mo "rebooting" i lenei faʻataʻitaʻiga (n = 4), o loʻo fautua mai ai (i se tulaga lautele) sui i luga o le "rebooting" fonotaga e ono i ai ni eseesega faʻaosofia mo le 'aloʻalo mai ponokalafi faʻatusatusa i tagata lotu o loʻo faia muamua lava mo amio lelei (eg, Diefendorf, 2015). E ui lava i lea, o le avanoa e ono aʻafia ai ni faʻaiʻuga e taumamao mai le faʻaaogaina o ponokalafi e le mafai ona faʻateʻaina e aunoa ma le toe suʻesuʻeina o suʻesuʻega e fesiligia ai tagata pe latou te le fiafia i ponokalafi. E le gata i lea, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o loʻo fautua mai ai, o nisi o le aufono i luga o le "rebooting" forums, e ono filifili e aua le toe faʻamalosi i le taaloalo i totoga (faʻapea Imhoff & Zimmer, 2020) mafuaʻaga mo le aoga mafuaʻaga o le fesoasoani ia i latou lava aloʻese mai ponokalafi faʻaaogaina (aua latou te iloa o le mimigi i le taimi o le "reboot" e faʻaosofia ai ponokalaʻiga manaʻomia), ae le ona o se talitonuga i le loloto aoga penefiti semen taofia (eg, "superpowers" pei o le talitonuina e le tagata o ia lava ma feusuaʻiga faʻamalosi), lea na matauina e nisi tagata suʻesuʻe e totonugalemu i le NoFap talitonuga (Hartmann, 2020; Taylor & Jackson, 2018).

Le "Toe Faʻaleleia" Aafiaga

Lona lua, o le matou suʻesuʻega e faʻailoa mai ai le mea o le "toefaʻafouina" poto mai le au lava a latou lava vaʻaiga - manuia mauaina ma tausisia le faʻamamaina mai ponokalafi e faigata tele (Autu 2), ae e mafai ona maua pe a fai e mafai e se tagata ona faʻaaoga le sao saʻo. o alagaʻoa (Autu 3). Afai e faʻaauau pea le le faʻatagaina, e mafai ona tauia ma aoga ai taumafaiga (Autu 4).

Aloese mai ponokalafi na foliga mai e faigata tele ona o le fegalegaleai o tulaga ma tulaga o le siosiomaga, ma le faʻaalia o vaisu-pei o gaioiga (ie, toʻesea-pei o faʻailoga, manaʻoga, ma leiloa o le taofiofia / toe solomuli) i le taimi o le vavao (Brand et al ., 2019; Fernandez et al., 2020). Sili atu ma le afa o sui na faʻamaumauina le sili atu ma le tasi le faʻamamaina i le taimi o latou le faʻamamaina. O lapisi na mafua mai i le malosi o amio masani (eg, faʻaaogaina o ponokalafi i luga o le "autopilot"), pe na faʻatupuina e le manaʻo tele na lagona le lofituina ma faigata ona teteʻe. Tolu mea taua na mafua ai le tele ma tele le manaʻoga o loʻo manaʻomia e tagata: (1) le faʻateleina o faʻamatalaga i fafo atu mo ponokalafi faʻaaogaina (aemaise o feusuaʻiga vaʻaiga poʻo faʻaaliga e pei o le nofo toatasi i totonu o le potu e tasi), (2) faʻailo i totonu mo ponokalafi. faʻaaoga (aemaise le leaga aʻafia, o ponokalafi na muamua faʻaaogaina e fofo ai ia lava aʻo leʻi oʻo i le "reboot"), ma le (3) o le "chaser effect" -mamaʻa na o se faʻaiuga o soʻo se gaioiga faia i taimi o le faʻamamaina. Tele sui o le au laiti tausaga (18–29 tausaga) lipotia maua faʻafitauli le lelei ma le itiiti ifo i le tasi le faʻamamaina i le taimi o le faʻamamaina faʻatusatusa i isi lua tausaga kulupu. O se tasi faʻamatalaga talafeagai mo lenei sailiga talu ai o le libido e ono maualuga atu mo lenei vaitausaga pe a faʻatusatusa i isi tausaga e lua (Beutel, Stöbel ‐ Richter, & Brähler, 2008), atonu e sili atu le faigata ona aloese mai le faʻaaogaina o ponokalafi o se feusuaʻiga. O le isi faʻamatalaga mafai o le aloese mai ponokalafi faʻaaogaina avea atili faigata i le amataga o se tagata auai i mausa ponokalafi matamata ona o le sili faʻalagolago i le amio atiina ae. O lenei faʻamatalaga e faʻatusatusa i mea na maua talu ai nei o tausaga o le faʻaaliga muamua i ponokalafi na matua fesoʻotaʻi lava ma le manatu o le tagata ia te ia lava o vaisu (Dwulit & Rzymski, 2019b), e ui lava o le tele o suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamatala ai le fesoʻotaʻiga ono i le va o tausaga o le muamua faʻaalia o ponokalafi ma le PPU.

O le mea taua, o mea na tutupu i sui usufono na faʻaalia ai o le le faʻamalieina, e ui ina faigata, e mafai ona ausia i le tuʻufaʻatasiga saʻo o mea i totonu ma fafo. Sa masani ona lava le aoga o tagata o le ekalesia i le faataʻitaʻi i auala eseese ma auala e foia ai le puipuia o le toe solomuli. Mo le tele o vaega, sui na fausia lautele repertoires o lelei faʻatino punaoa (ie, mafaufau-amio faʻataʻitaʻiga) i luga o le vaitaimi faʻamamaina. O se aoga o lenei faʻataʻitaʻiga-ma-mea sese auala na mafai ai e tagata o le ekalesia ona faʻapitoa, e ala i le faʻataʻitaʻiga-ma-mea sese, o se polokalama o le toe faʻaleleia na aoga mo latou. Ae ui i lea, o le tasi itu leaga o le faʻataʻitaʻiga-ma-mea sese faʻataʻitaʻiga o nisi taimi na mafua ai le faʻaaogaina o le le aoga lelei toe puipuia auala. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le taumafai e taofiofi mafaufauga o ponokalafi o se taʻiala masani i totonu na faʻaaoga e fefaʻasoaʻi ai ma mafaufauga leaga o ponokalafi ma manaʻoga mo ponokalafi. O le taofiofia o mafaufauga na faʻaalia mai o se le aoga o le puleaina o mafaufauga mafaufauga aua e mafua ai le toe faʻatauaina, ie, o le faʻateleina o na taofiofia mafaufauga (vaʻai Efrati, 2019; Wegner, Schneider, Carter, & Paʻepaʻe, 1987). O le mea moni o lenei o se taatele taʻiala taatele fautua mai o le tele o tagata o loʻo taumafai e taumamao mai ponokalafi, aemaise lava i fafo atu o le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa togafitiga, ono le iloa le auai i le aoga metotia pei o le taofiofia mafaufauga, ma o le a faʻamanuiaina mai psychoeducation e uiga i le faʻatautaia lelei manaʻoga i taimi taumamafa Lenei faʻapitoa faʻataʻitaʻiga (ma luitau eseʻese na feagai ma sui usufono a o "toefaʻafouina") faʻamamafaina le taua o faʻamalosiʻau lagolagoina faʻalautelega atinaʻeina, faʻamamaina, ma faʻasalalauina e le fanua e fesoasoani ai i tagata taʻitasi ma le PPU i le faʻatonutonuina lelei o latou ponokalafi faʻaaogaina. Faʻataʻitaʻiga e aʻoaʻoina ai mafaufauga-faʻavae tomai, mo se faʻataʻitaʻiga, foliga mai e fetaui lelei i le talanoaina o le tele o luitau na feagai ma sui usufono (Van Gordon, Shonin, & Griffiths, 2016). Aʻo le le faʻamasino talia le poto masani o le manaʻo ma le fia iloa nai lo le taofiofia e ono avea ma se auala lelei o le feagai ai ma manaʻoga (Twohig & Crosby, 2010; Witkiewitz, Bowen, Douglas, & Hsu, 2013). O le faʻaosofia o le mafaufau lelei i mea e mafai ona fesoasoani e faʻaititia ai amioga pailate otometi e taʻitaʻi atu ai i le faʻasolosolo (Witkiewitz et al., 2014). Auai i mafaufauga feusuaʻiga gaioiga (Blycker & Potenza, 2018; Hall, 2019; Van Gordon et al., 2016) mafai faʻatagaina mo le faʻamamaina o feusuaʻiga tali i tua atu o ponokalafi-fesoʻotaʻiga faʻapitoa ina ia faia feusuaʻiga mafai ona fiafia i ai e aunoa ma le faʻalagolago i ponokalafi ma ponokalafi-fesoʻotaʻiga vaʻai (eg, masturbating e aunoa ma le manaʻomia le mafaufau loloto i manatuaga o ponokalafi).

I tulaga o mea mai fafo, faʻatinoina papupuni i ponokalafi ulufale, pei o le polokaina o polokalama, na faʻamatalaina e fai si aoga. Peitaʻi, o fesoʻotaʻiga lautele ma tali atu na foliga mai o ni punaʻoa i fafo atu na sili ona taua i le mafai e tagata o le ekalesia ona tumau i le faʻamamaina. O lenei sailiga e o gatasi ma faʻataʻitaʻiga agavaʻa muamua suʻesuʻeina aofia ai 'eseʻese faataʻitaʻiga (Cavaglion, 2008, Perry, 2019; Ševčíková et al., 2018) ua faʻailoa mai le taua o le fesoasoani a tagata i le fesoasoani i le faʻafitauli. O le "rebooting" fonotaga lava ia na masalomia o le sili ona taua punaʻoa faʻaaogaina e sui na mafai ai ona latou tausia lelei le faʻamamāina. O le tuʻuina atu ma le faʻamaoni o latou poto masani i a latou api talaaga, o le faitauina o tusi a isi tagata o le ekalesia, ma le mauaina o ni feau faʻamalosiau mai isi tagata, na foliga mai na maua ai se lagona malosi o le lagolagosua lautele ma tali atu e ui lava i le leai o se fesoʻotaʻiga faʻafesagaʻi. Lenei taʻu mai ai o fesoʻotaʻiga moni i luga o le initoneti fonotaga e mafai ona maua ai se ono tutusa tutusa aoga i isi tagata lagolago kulupu (eg, 12-sitepu kulupu). O le le faʻailoaina o igoa e maua e nei 'upega tafaʻilagi fonotaga atonu e avea ma se lelei aua e ono faigofie mo tagata taʻitoʻatasi ma stigmatizing pe faʻamaasiasi faʻafitauli e faʻailoa a latou faʻafitauli ma maua le lagolago lugalaina e ese mai i le tagata lava ia (Putnam & Maheu, 2000). Faʻaavanoaina avanoa o le fonotaga faʻamautinoaina e mafai e tagata ona lafoina ia latou api talaʻaga soʻo se taimi e manaʻomia ai le manaʻoga. O le mea e malie ai, o uiga (avanoa, leai igoa, ma le gafatia; Galulue faʻatasi, 1998) na saofaga i tagata o le faʻafitauli o ponokalafi faʻafitauli i le mea muamua na tutusa uiga na faʻaopopoina i le togafitiga togafitiga o le fonotaga ma ua faʻafaigofieina nei latou toe faʻaleleia mai nei lava faʻafitauli (Griffiths, 2005).

Sui Usufono na finafinau ma le faʻamaloloina e masani ona maua le faʻamamaina o se aoga tauia ma lipotia le tele o faʻamanuiaga mauaina na latou mafua mai i le faʻamamaina mai ponokalafi. Manatu aafiaga e pei o ponokalafi faʻamamaina oe lava-aoga (Kraus, Rosenberg, Martino, Nich, & Potenza, 2017) poʻo se faʻateleina lagona o le loto pulea i le lautele (Muraven, 2010) na faʻamatalaina e nisi o sui pe a maeʻa vaitaimi o le faʻamalologa. Na faʻamatalaina foi le faʻaleleia atili o le mafaufau ma agafesoʻotaʻi (pei o le faʻaleleia atili o le lagona, faʻateleina o le faʻaosofia o lagona, faʻaleleia atili o sootaga) ma feusuaʻiga (pei o le faʻateleina o lagona feusuaʻi ma le faʻaleleia atili o le erectile function).

Faʻaletino o se Faʻalavelave mo Faʻafitauli Faʻataʻitaʻiga Faʻaaogaina

O le lautele o lipoti lipotia lelei o le le amanaʻiaina e sui auai o loʻo fautua mai ai o le le faia o ponokalafi e ono avea ma se fesoasoani aoga mo le PPU. Ae ui i lea, pe o nei aoga e tasi o penefiti e mafua mai i le aveʻesea o ponokalafi faʻaaogaina ia lava e le mafai ona faʻamautuina e aunoa ma le tulitatao o suʻesuʻega e faʻaaoga ai vaʻaiga umi ma faʻataʻitaʻiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o isi mea faʻalavelave i le taimi o le faʻamama e pei o le faia o ni suiga lelei o le olaga, mauaina o le lagolago i luga o le fonotaga, poʻo le faʻataʻitaʻiina atili o le loto-pulea i se tulaga lautele e ono fesoasoani i le lelei o le mafaufau aafiaga. Poʻo, suiga i fesuiaʻiga o mafaufau (eg, faʻaititia o le faʻanoanoaga poʻo le popole) ma / po o suiga i feusuaiga (faʻataʻitaʻiga, faʻaititia o le faʻaititia o le taimi masani) i le taimi o le faʻamama e ono fesoasoani i le faʻaleleia o feusuaiga. Lumanaʻi faʻasolosolo faʻatonutonuina suʻesuʻega vaʻavaʻaia le aʻafiaga o le faʻamamaina mai ponokalafi (Fernandez et al., 2020; Wilson, 2016) aemaise lava e manaʻomia e faʻamaonia pe o nei faʻapitoa lava ia penefiti aoga penefiti mafai ona faʻatatauina faʻapitoa i le aveʻesea o ponokalafi faʻaaogaina faʻapitoa, ma ia faʻateʻaina ono fesuiaʻiga faʻamatalaga mo nei vaʻaia penefiti. Faʻapea foi, le taimi nei suʻesuʻega mamanu faʻatagaina tele lava mo le maitauina o le mautinoa lelei aʻafiaga o le faʻamamaina, ma laʻititi ifo mo lagona le lelei aʻafiaga. Talu ai ona e foliga mai o le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai sui o tagata na maua le faʻatagaina ma le fesoʻotaʻiga i luga ole laiga e aoga tele, ma talu ai e ono ono atili ai ona tumau i le le faʻamalosia ma faʻaauau ai le lafoina ia latou api talaaga. Sui Usufono na mauaina le le faʻamalieina ma / pe i luga ole laiga fono fesoʻotaʻiga e le fesoasoani atonu ua na ona taofi le lafoina ia latou api talaaga ae le o le faʻamatalaina o latou le lelei o latou poto masani ma manatu, ma o lea e ono le taua i la matou suʻesuʻega. Mo le faʻamamaina (ma le "rebooting") ia lelei iloiloina o se fesoasoani mo le PPU, e taua le muamua iloiloina pe i ai ni ono ono leaga pe faʻatupuina faʻaiuga o le faʻamamāina o se faʻatosina sini ma / pe faʻalatalata atu i le faʻamama sini i se auala faʻapitoa. . Mo se faʻataʻitaʻiga, o le soʻona pisi i le sini o le aloese mai ponokalafi (poʻo se mea e ono faʻaosofia ai mafaufauga ma / poʻo le manaʻo tele i ponokalafi) e ono faʻateleina le pupula tele i ponokalafi (Borgogna & McDermott, 2018; Moss, Erskine, Albery, Allen, & Georgiou, 2015; Perry, 2019; Wegner, 1994), poʻo le taumafai e faʻamamāina e aunoa ma le aʻoaʻoina lelei o tomai faʻafetaui mo le feagai ma le tuʻieseina, manaʻoga poʻo le faʻamutaina, ono ono sili atu afaina nai lo le lelei (Fernandez et al., 2020). Suʻesuʻega lumanaʻi suʻesuʻega o le faʻamamaina o se auala i le PPU tatau ona faʻamatalaina mo ono ono leaga aʻafiaga faʻatasi ai ma ono ono lelei aʻafiaga.

I le iuga, o le mea moni o le faʻamamaina na vaʻaia e sili ona faigata na tulaʻi mai ai se fesili taua mo tagata suʻesuʻe ma fomaʻi e mafaufau i ai-o le atoatoa le faʻamamaina mai ponokalafi i taimi uma e tatau ai e talanoa i le PPU? E maitauina na aliali mai e laitiiti le amanaʻiaina e tagata o le au paia mo se faʻaititia / faʻatonutonu faʻaaogaina auala e toe maua ai mai faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma ponokalafi (e sui a i le le faʻatagaina) ona o le talitonuga o le faʻatonutonuina o le faʻaaogaina e le mafai ona talitonuina ona o le mausa o vaisu o ponokalafi. —O le mea e toe manatua ai le auala e 12-sitepu i le faʻaaogaina / faʻamalosia o ponokalafi faʻaaogaina (Efrati & Gola, 2018). E taua le maitauina o totonu o togafitiga faʻafomaʻi mo PPU, faʻaitiitiga / faʻaaogaina faʻatutuina sini ua vaʻaia o se aoga talafeagai i le faʻatapulaʻaina sini (eg, Twohig & Crosby, 2010). O nisi tagata suʻesuʻe na latou lagaina ni atugaluga o le le faʻamalieina atonu e le o se mea sili ona talafeagai gaioiga faʻatosina mo nisi tagata ma le PPU, i se vaega ona o le faigata tele o se galuega atonu e ono avea ma, ma fautuaina faʻamuamua sini e pei o le taliaina o oe lava ma taliaina o ponokalafi faʻaaoga tele i le le faʻatagaina (vaʻai Sniewski & Farvid, 2019). O a matou sailiga e taʻu mai ai, mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaosofia le naunau e tumau i le le toe taumamaina mai ponokalafi, faʻamama, e ui ina faigata, e ono tauia pe a fai e tumau pea. E le gata i lea, o le taliaina ma le le faʻatagaina e le manaʻomia e tuʻufaʻatasia uma sini-o se tagata faʻaaoga ponokalafi mafai ona aʻoaʻo ia taliaina o latou lava ma o latou tulaga a o manaʻo e tumau i le le faʻamalosi pe a fai o se olaga e aunoa ma ponokalafi e taua (Twohig & Crosby, 2010). Peitai, afai o le faʻaititia / faʻatonutonuina faʻaaogaina o ponokalafi e mafai ona maua ma mafai ona maua tutusa faʻamanuiaga taunuʻuga i le faʻamamaina, lona uiga o le faʻamamaina e ono le manaʻomia i mataupu uma. Suʻesuʻega o le lumanaʻi i le faʻatusatusaina o le faʻamamaina ma le faʻaititia / faʻatonutonuina o faʻatinoga faʻatatau ni sini e manaʻomia e faʻamalamalama manino ai mea lelei ma / poʻo mea le lelei o se tasi auala i le toe faʻaleleia mai le PPU, ma i lalo o a tulaga e ono sili ai leisi i lo leisi (faʻataʻitaʻiga, o le faʻamama e ono iʻu ai i le sili taunuʻuga mo sili atu matuia mataupu o PPU).

Sailia Malosiaga ma Tapulaʻa

Malosiaga o le taimi nei suʻesuʻega aofia ai: (1) unobtrusive faʻamatalaga aoina na faʻaumatia reactivity; (2) auʻiliʻiliga o tusi faʻamaumau nai lo le naʻo le tepa i tua o tala o le faʻamamāina na faʻaititia ai le faʻaituau; ma le (3) lautele lautele aofia ai faʻavae aofia ai le tele o vaitausaga, faʻaletonu taumafaiga vaitaimi, ma faʻatapulaʻa sini na faʻatagaina mo le faʻataʻamiloina o masani o le faʻamamaina poto masani i luga o nei suiga. Ae ui i lea, o le suʻesuʻega foi e i ai tapulaʻa faʻamaonia aloaʻia. Muamua, le faʻaleagaina faʻamatalaga aoina o lona uiga e le mafai ona matou fesiligia tagata o le ekalesia fesili e uiga io latou poto masani; o le mea lea, o la matou suʻesuʻega sa faʻatapulaʻaina i mataupu na filifilia e tagata e tusi e uiga ia latou api talaaga. Lua, iloiloga faʻapitoa o auga e aunoa ma le faʻaaogaina o tulaga faʻataʻatitia, faʻatapulaʻa le faʻatuatuaina o sui a latou lava lipoti. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tali i le fesili "E te manatu o loʻo e faaletonu erectile?" aua le fesoʻotaʻi ma International Index of Erectile Function (IIEF-5; Rosen, Cappelleri, Smith, Lipsky, & Pena, 1999) togi (Wu et al., 2007).

iʻuga

O le taimi nei suʻesuʻega maua ai malamalamaʻaga i le phenomenological aafiaga o ponokalafi tagata faʻaoga vaega o le "rebooting" gaioiga o loʻo taumafai e aloese mai ponokalafi ona o latou lava ia matamata i ponokalafi faʻafitauli. O sailiiliga o le taimi nei suʻesuʻega e aoga mo tagata suʻesuʻe ma falemaʻi ia maua ai se malamalama loloto o le (1) faʻapitoa faʻafitauli o lo o unaʻia ai le faʻateleina o numera o tagata faʻaaoga ponokalafi e faʻamamaina mai ponokalafi, lea e mafai ona faʻamatalaina togafitiga faʻapitoa o le PPU, ma le (2) o a o le "rebooting" poto masani e pei, lea e mafai ona faʻataʻitaʻia le atinaʻeina o aoga lelei faʻapitoa mo le PPU ma faʻamalamalamaina le malamalama i le faʻamamaina o se fesoasoani mo PPU. Ae ui i lea, soʻo se faʻaiuga mai la matou suʻesuʻega e tatau ona faia ma le faʻaeteete ona o le tele o faʻatapulaʻaina i le metotia suʻesuʻe (ie, suʻesuʻega agavaʻa o tulaga lua). O suʻesuʻega suʻesuʻe e faʻamalosia tagata o le "rebooting" alalafaga ma faʻaaoga ni suʻesuʻega / faʻatalanoaga fesili e manaʻomia e faʻamaonia ai mea na maua o lenei auiliiliga ma taliina sili faʻapitoa suʻesuʻe fesili e uiga i le poto masani o le faʻamamaina mai ponokalafi o se auala o le toe faʻaleleia mai PPU

Faamatalaga

  1. 1.

    O fonotaga e iai le "r /" nauna e faʻaigoaina o "subreddits," i luga o le upega tafailagi luga o le upega tafailagi o upega tafailagi Reddit o loʻo faʻapitoa mo se autu faapitoa.

  2. 2.

    E ui lava o loʻo i ai se vaega tuʻufaʻatasia luga o le fonotaga mo tamaʻitaʻi fonotaga sui, o le tele o tusi faʻamaumau na faia e aliʻi sui auai. O lenei le paleni i le fua faatatau o tama ma fafine api talaaga faʻata muamua suʻesuʻega faʻaalia ai o tamaloloa lipoti sili maualuga maualuga o ponokalafi faʻaaogaina (eg, Hald, 2006; Kvalem et al., 2014; Regnerus et al., 2016), PPU (eg, Grubbs et al., 2019a; Kor et al., 2014), ma togafitiga-saili mo PPU (Lewczuk, Szmyd, Skorko, & Gola, 2017) faʻatusatusa i fafine. I le taimi ua tuanaʻi suʻesuʻega lipoti lipotia iloga itupa eseesega i valoʻaga o togafitiga-saili mo PPU (eg, aofaʻi o ponokalafi faʻaaogaina ma le faʻalelotu o taua taua o le sailia-togafitiga mo fafine, ae le mo tamaloloa-Gola, Lewczuk, & Skorko, 2016; Lewczuk et al., 2017), e ono faʻapea foʻi ona iai ni eseʻesega taua i le faʻatosinaina o tagata i le faʻamamaina ma poto masani i le va o aliʻi ma fafine i luga o fonotaga "rebooting".

  3. 3.

    Na matou filifilia se vaega e 12 masina e tipi ai le tupe, ona e mafai ona faʻamoemoeina o le tele o aʻafiaga o le "rebooting" e mafai ona vaʻaia i totonu ole tausaga muamua ole taumafaiga faʻamuta. Tusi o talaʻaga e faʻamatalaina ai ni taumafaiga mo se taimi umi (> 12 masina), ona o le umi ma le auiliili, e manaʻomia ai se suʻesuʻega eseʻese e suʻesuʻeina ai se aofaʻi laititi o api talaʻaga, e fetaui lelei ma se faʻataʻitaʻiga e faʻamatala ai faʻamatalaga.

  4. 4.

    E taua le manatua pea talu ai e leʻi tali atu le au paia i se lisi faʻatulagaina o fesili, e le mafai ona iloa pe o totoe o le faʻataʻitaʻiga na tuʻufaʻatasia (pe na le faʻasoaina) le tutusa poto masani pe a na latou le lipotia. O le mea lea, pe a lipotia le numera o taimi poʻo faʻaupuga e faʻailoa mai ai le alualu i luma, latou te malamalama lelei o le aofaʻi aupito maualalo o sui i le faʻataʻitaʻiga na lipotia se poto masani, ae o le numera numera o tagata na i ai le poto masani e ono sili atu.

mau faasino

  1. Beutel, ME, Stöbel-Richter, Y., & Brähler, E. (2008). Feusuaiga manaʻoga ma feusuaʻiga gaioiga o alii ma tamaitai i le salafa o latou lifespans: Iʻuga mai se sui Siamani siʻosiʻomaga suʻesuʻega. BJU Faʻavaomalo, 101(1), 76-82.

    PubMed  Scholar Google

  2. Blycker, GR, & Potenza, MN (2018). O se mafaufau lelei faʻataʻitaʻiga o feusuaiga soifua maloloina: O se toe iloiloga ma aʻafiaga o le faʻataʻitaʻiga mo le togafitiga o tagata taʻitoʻatasi ma faʻamalosia amioga faʻafeusuaiga faʻaletonu. Lautusi o Faʻasalalau Faʻasalalau, 7(4), 917-929.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  3. Borgogna, NC, & McDermott, RC (2018). O le matafaioi a itupa, aloese mai faʻataʻitaʻiga, ma le faʻamalieina i faʻafitauli mataga ponokalafi vaʻai: O se feololo-faʻatulagaina faʻataʻitaʻiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 25(4), 319-344.

    mea  Scholar Google

  4. Bőthe, B., Tóth-Király, I., Potenza, MN, Orosz, G., & Demetrovics, Z. (2020). O le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻaalu e le masani ona avea ma faʻafitauli. Journal of Sexual Medicine, 17(4), 793-811.

    mea  Scholar Google

  5. Bőthe, B., Tóth-Király, I., Zsila, Á., Griffiths, MD, Demetrovics, Z., & Orosz, G. (2018). Le atinaʻeina ole Faʻafitauli Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻiga o Ponokalafi (PPCS). Journal of Sex Research, 55(3), 395-406.

    PubMed  mea  Scholar Google

  6. Brand, M., Wegmann, E., Stark, R., Müller, A., Wölfling, K., Robbins, TW, & Potenza, MN (2019). Le faʻafesoʻotaʻiga o le Tagata-Aʻafiaga-Faʻalauiloa-Faʻatinoina (I-PACE) faʻataʻitaʻiga mo vaisu amioga: Faʻalauteleina, faʻateleina i amioga faʻatupu i tua atu o Initaneti-faʻaogaina le atoatoa, ma faʻamatalaga o le faʻagasologa uiga o amioga ua fai ma vaisu. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews, 104, 1-10.

    PubMed  mea  Scholar Google

  7. Braun, V., & Clarke, V. (2006). Faʻaaogaina o faʻavasegaina o mataupu i mafaufauga. Suesuega agavaa i mataupu tau le mafaufau, 3(2), 77-101.

    mea  Scholar Google

  8. Braun, V., & Clarke, V. (2013). Manuia suʻesuʻega agavaʻa: O se taʻiala aoga mo le au amata. Lonetona: Sage.

    Scholar Google

  9. British Psychological Society. (2017). Taʻiala faʻataʻitaʻi mo le faʻatonutonuina o Initaneti. Leicester, UK: British Psychological Society.

    Scholar Google

  10. Bronner, G., & Ben-Siona, IZ (2014). Le masani ai masturbatory faʻataʻitaʻiga o se etiological Factor i le faʻamaoniga ma togafitiga o feusuaʻiga le lelei i aliʻi talavou. Journal of Sexual Medicine, 11(7), 1798-1806.

    mea  Scholar Google

  11. Burke, K., & Haltom, TM (2020). Fausia e le atua ma faʻaipoipo i le porn: Faʻaolaina tamatane ma itupa talitonu i tala o faʻalelotu tamaʻi ponokalafi vaisu toe faʻaleleia. Ituaiga & Sosaiete, 34(2), 233-258.

    mea  Scholar Google

  12. Cavaglion, G. (2008). Faʻamatalaga o oe lava fesoasoani o cyberporn faʻalagolago. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 15(3), 195-216.

    mea  Scholar Google

  13. Cavaglion, G. (2009). Cyber-porn faʻalagolago: Leo o le faʻanoanoa i se Italia initaneti lava fesoasoani. Tusi Tausi Tusitusia Faavaomalo o le Soifua Maloloina o le Mafaufau ma Mea Tatau, 7(2), 295-310.

    mea  Scholar Google

  14. Cooper, A. (1998). Feusuaiga ma le Initaneti: Mataʻituina i le meleniuma fou. CyberPsychology & Amioga, 1(2), 187-193.

    mea  Scholar Google

  15. Coyle, A. (2015). Folasaga i le agavaʻa mafaufau suʻesuʻega. I E. Lyons & A. Coyle (Eds.), Iloiloina o faʻamatalaga taua i le mafaufau (2nd ed., I. 9-30). Afe o Oaks, CA: Sage.

    Scholar Google

  16. Deem, G. (2014a). Toe fai upu a le Nation. Toe aumai Aperila 27, 2020, mai le: http://www.rebootnation.org/forum/index.php?topic=21.0

  17. Deem, G. (2014b). Le faʻavae o le toefausia. Toe aumai Aperila 27, 2020, mai le: http://www.rebootnation.org/forum/index.php?topic=67.0

  18. Diefendorf, S. (2015). Ina ua maeʻa le po o le faʻaipoipoga: Faʻafeusuaʻiga ma tama tane i le olaga atoa. Ituaiga & Sosaiete, 29(5), 647-669.

    mea  Scholar Google

  19. Dwulit, AD, & Rzymski, P. (2019a). Masani, faʻataʻitaʻiga ma oe lava-iloa aʻafiaga o ponokalafi taumafaina i Polani tamaiti aʻoga iunivesite: O se koluse-sectional suesuega. Tusi Faʻavaomalo o Suʻesuʻega o le Siosiomaga ma le Soifua Maloloina. 16(10), 1861.

    PubMed Central  mea  PubMed  Scholar Google

  20. Dwulit, AD, & Rzymski, P. (2019b). O le ono fesoʻotaʻiga o ponokalafi faʻaaogaina ma feusuaʻiga le lelei: O se tuʻufaʻatasia o tusitusiga iloiloina o mataʻitu suʻesuʻega. Tusi o Faʻafomaʻi Faʻafomaʻi 8(7), 914. https://doi.org/10.3390/jcm8070914

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  21. Efrati, Y. (2019). Le Atua e, e le mafai ona ou taofi le mafaufau e uiga i feusuaiga! Le aʻafiaga ogaoga i le le faʻamanuiaina o le taofiofia o mafaufauga feusuaiga i totonu o talavou lotu. Journal of Sex Research, 56(2), 146-155.

    PubMed  mea  Scholar Google

  22. Efrati, Y., & Gola, M. (2018). Faʻamalosi amioga feusuaʻi: ​​O le sefululua-laʻasaga togafitiga togafitiga. Lautusi o Faʻasalalau Faʻasalalau, 7(2), 445-453.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  23. Eysenbach, G., & Till, JE (2001). Faʻataʻitaʻiga mataupu i suʻesuʻega agavaʻa i luga o initaneti nofoaga. British Medical Medical, 323(7321), 1103-1105.

    PubMed  mea  Scholar Google

  24. Fernandez, DP, & Griffiths, MD (2019). Psychometric mea faigaluega mo faʻafitauli tau ponokalafi faʻaaogaina: O se faʻavasega iloiloga. Iloiloga ma le Soifua Maloloina Galuega. https://doi.org/10.1177/0163278719861688.

  25. Fernandez, DP, Kuss, DJ, & Griffiths, MD (2020). Taofiofia puʻupuʻu aafiaga i soʻo se amioga mafai ona fai ma vaisu: O se faʻavasega iloiloga. Togafitiga o le Mafaufau Fomai, 76, 101828.

    PubMed  mea  Scholar Google

  26. Fernandez, DP, Tee, EY, & Fernandez, EF (2017). Faʻaaogaina e ponokalafi ponokalafi faʻamaumauga-9 togi atagia moni compulsivity i initaneti ponokalafi faʻaaogaina? Suʻesuʻeina o le matafaioi a le taofia o le taumafaiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 24(3), 156-179.

    mea  Scholar Google

  27. Gola, M., Lewczuk, K., & Skorko, M. (2016). O le a le mea e taua: Aofaʻiga poʻo le lelei o ponokalafi faʻaaogaina? Mafaufauga ma amioga amioga o le sailia togafitiga mo faʻafitauli ponokalafi faʻaaogaina. Journal of Sexual Medicine, 13(5), 815-824.

    mea  Scholar Google

  28. Griffiths, MD (2005). Togafitiga lugalaina mo amioga fai ma vaisu. CyberPsychology ma Amioga, 8(6), 555-561.

    PubMed  mea  Scholar Google

  29. Grubbs, JB, Kraus, SW, & Perry, SL (2019a). Lipoti oe lava fai ma vaisu i ponokalafi i totonu o le atunuʻu sui faʻataʻitaʻiga: O matafaioi o le faʻaaogaina masaniga, faʻalelotu, ma amio le talafeagai. Lautusi o Faʻasalalau Faʻasalalau, 8(1), 88-93.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  30. Grubbs, JB, & Perry, SL (2019). Le talafeagai amio ma ponokalafi faʻaaogaina: O se faitioga faigata ma tuʻufaʻatasia. Journal of Sex Research, 56(1), 29-37.

    PubMed  mea  Scholar Google

  31. Grubbs, JB, Perry, SL, Wilt, JA, & Reid, RC (2019b). O ponokalafi faʻafitauli e mafua mai i amioga le talafeagai: O se integrative faʻataʻitaʻiga ma se faʻavasega iloiloga ma meta-auiliiliga. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 48(2), 397-415.

    PubMed  mea  Scholar Google

  32. Grubbs, JB, Volk, F., Exline, JJ, & Pargament, KI (2015). Initaneti ponokalafi faʻaaogaina: vaʻaia vaisu, mafaufau faʻanoanoa, ma le faʻamaonia o se puʻupuʻu. Tusi talaaga o Feusuaiga ma Faaipoipoga, 41(1), 83-106.

    PubMed  mea  Scholar Google

  33. Hald, GM (2006). Eseesega o alii ma tamaitai i ponokalafi o taumafa i le va o tagata talavou matutua Danish. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 35(5), 577-585.

    PubMed  mea  Scholar Google

  34. Hall, P. (2019). Malamalama ma togafitia togafitiga o feusuaiga: O se taiala auiliili mo tagata o loo tauivi ma vaisu o feusuaiga ma i latou oe mananao e fesoasoani ia i latou (2nd ed.). Niu Ioka: Routifi.

    Scholar Google

  35. Hartmann, M. (2020). Le aofaʻi atoa aoga o le heterosex: Faʻalauiloaina i le NoFap. Feusuaiga. https://doi.org/10.1177/1363460720932387.

    mea  Scholar Google

  36. Holtz, P., Kronberger, N., & Wagner, W. (2012). Iloiloina o initaneti fonotaga: O se taʻiala aoga. Lautusi o le Psychology Media, 24(2), 55-66.

    mea  Scholar Google

  37. Imhoff, R., & Zimmer, F. (2020). O mafuaʻaga a aliʻi e 'alo ai mai le taaloalo i totogasā atonu e le atagia mai ai le talitonuga maumaututu o le "toefaia" upega tafaʻilagi [Tusi i le Faʻatonu]. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 49, 1429-1430. https://doi.org/10.1007/s10508-020-01722-x.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  38. Kohut, T., Fisher, WA, & Campbell, L. (2017). Manatu aafiaga o ponokalafi i luga o le ulugaliʻi vaʻaiga: Uluaʻa mauaina o matala, faʻamasani-auai, "lalo-luga" suesuega. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 46(2), 585-602.

    mea  Scholar Google

  39. Kor, A., Zilcha-Mano, S., Fogel, YA, Mikulincer, M., Reid, RC, & Potenza, MN (2014). Psychometric atinae o Faʻafitauli Ponokalafi Faʻaaoga Fua. Faʻafiafiaga Faʻatele, 39(5), 861-868.

    PubMed  mea  Scholar Google

  40. Kraus, SW, Rosenberg, H., Martino, S., Nich, C., & Potenza, MN (2017). O le atinaʻe ma le uluaʻi iloiloga o ponokalafi-faʻaaogaina aloese oe lava-aoga fua. Lautusi o Faʻasalalau Faʻasalalau, 6(3), 354-363.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  41. Kraus, SW, & Sweeney, PJ (2019). Taia le faʻamoemoe: Mafaufauga mo eseesega faʻailoga pe a togafitia tagata taʻitoʻatasi mo faʻafitauli faʻaaogaina o ponokalafi. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 48(2), 431-435.

    PubMed  mea  Scholar Google

  42. Kvalem, IL, Træen, B., Lewin, B., & Štulhofer, A. (2014). Oe lava-iloa aʻafiaga o Initaneti ponokalafi faʻaaogaina, genital foliga faamalieina, ma feusuaʻi faʻalagolago ia te oe lava i talavou Scandinavian matutua. Cyberpsychology: Faʻamaumauga o Suesuega Faʻatekonolosi i Cyberspace, 8(4). https://doi.org/10.5817/CP2014-4-4.

  43. Lambert, NM, Negash, S., Stillman, TF, Olmstead, SB, & Fincham, FD (2012). O se alofa e le tumau: Ponokalafi taumafaina ma faʻavaivaia tautinoga i se tasi paʻaga alofa. Journal of Social and Clinical Psychology, 31(4), 410-438.

    mea  Scholar Google

  44. Lewczuk, K., Szmyd, J., Skorko, M., & Gola, M. (2017). Togafitiga saili mo faafitauli faʻafitauli ponokalafi faʻaaoga i totonu o fafine. Lautusi o Faʻasalalau Faʻasalalau, 6(4), 445-456.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  45. Moss, AC, Erskine, JA, Albery, IP, Allen, JR, & Georgiou, GJ (2015). E taofi, pe leai e taofi? O le taofiofia lena: puleaina mafaufauga faʻaosooso i amioga ua fai ma vaisu. Faʻafiafiaga Faʻatele, 44, 65-70.

    PubMed  mea  Scholar Google

  46. Muraven, M. (2010). Fausiaina oe lava le malosi: O le faataʻitaʻi ia oe lava e taitai atu ai i le faaleleia atili o le amio pulea. Tusi o talaaga o le va fealoai i le mafaufau, 46(2), 465-468.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  47. Negash, S., Sheppard, NVN, Lambert, NM, & Fincham, FD (2016). Fefaʻatauaiga mulimuli ane taui mo fiafia i ai nei: Ponokalafi taumafaina ma tuai tolopo. Journal of Sex Research, 53(6), 689-700.

    PubMed  mea  Scholar Google

  48. NoFap.com. (nd). Toe aumai Aperila 27, 2020 mai: https://www.nofap.com/rebooting/

  49. Osadchiy, V., Vanmali, B., Shahinyan, R., Mills, JN, & Eleswarapu, SV (2020). Aveina o mataupu i o latou lava lima: Faʻaletonu mai ponokalafi, masturbation, ma orgasm luga o le initaneti [Tusi i le Faʻatonu]. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 49, 1427-1428. https://doi.org/10.1007/s10508-020-01728-5.

    mea  PubMed  Scholar Google

  50. Park, BY, Wilson, G., Berger, J., Christman, M., Reina, B., Epikopo, F., & Doan, AP (2016). O le initaneti ponokalafi mafua ai feusuaʻiga le lelei? O se iloiloga ma lipoti falemaʻi. Saienisi amioga, 6(3), 17. https://doi.org/10.3390/bs6030017.

    mea  PubMed  PubMed Central  Scholar Google

  51. Perry, SL (2019). Ua fai ma vaisu le tuinanau: Ponokalafi i olaga o le aufailotu Porotesano faasausili. Oxford: Oxford University Press.

    Scholar Google

  52. Pornhub.com. (2019). O le 2019 tausaga i le iloiloga. Toe aumai Aperila 27, 2020, mai le: https://www.pornhub.com/insights/2019-year-in-review

  53. Porto, R. (2016). Habitudes masturbatoires et dysfonctions sexuelles tamaʻi tane. Feusuaiga, 25(4), 160-165.

    mea  Scholar Google

  54. Putnam, DE, & Maheu, MM (2000). I luga ole laiga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga ma le faʻamalosia: Tuʻufaʻatasia 'upega tafaʻilagi ma amioga telehealth i togafitiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 7(1-2), 91-112.

    mea  Scholar Google

  55. r / NoFap. (2020). Toe aumai Aperila 27, 2020, mai le: https://www.reddit.com/r/NoFap/

  56. Toe Atunuʻu le Atunuʻu. (2020). Toe aumai Aperila 27, 2020, mai le: https://rebootnation.org/

  57. Regnerus, M., Gordon, D., & Tau, J. (2016). Faʻamaumauga o ponokalafi faʻaaogaina i Amerika: O se faʻatusatusaga auiliiliina o metotia auala. Journal of Sex Research, 53(7), 873-881.

    PubMed  mea  Scholar Google

  58. Rissel, C., Richters, J., De Visser, RO, McKee, A., Yeung, A., & Caruana, T. (2017). O se talaaga o tagata faʻaaoga ponokalafi i Ausetalia: Sailiiliga mai le lona lua Ausetalia Suesuega o le Soifua Maloloina ma Fegalegaleaiga. Journal of Sex Research, 54(2), 227-240.

    PubMed  mea  Scholar Google

  59. Rosen, RC, Cappelleri, JC, Smith, MD, Lipsky, J., & Pena, BM (1999). Atinaʻe ma iloiloina o se otoʻotoina, 5-aitema lomiga o le Faʻavasegaina Faava o Malo o Erectile Function (IIEF-5) o se diagnostic mea faigaluega mo erectile faaleagaina. Tusi Faʻavaomalo o Impotence Suesuega, 11(6), 319-326.

    PubMed  mea  Scholar Google

  60. Schneider, JP (2000). O se suʻesuʻega lelei a tagata o loʻo auai i le Initaneti: Eseesega o kenera, o mea e toe faʻaleleia ai mea, ma aʻafiaga o fomaʻi. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 7(4), 249-278.

    mea  Scholar Google

  61. Ševčíková, A., Blinka, L., & Soukalová, V. (2018). Faʻaaogaina tele initaneti mo feusuaiga mafuaʻaga i totonu o sui o le Sexaholics Anonymous ma Feusuaiga Faʻafeusuaiga e le mailoa. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 25(1), 65-79.

    mea  Scholar Google

  62. Sniewski, L., & Farvid, P. (2019). Faʻaletonu poʻo le taliaina? O se mataupu faʻasologa o tamaloloa poto masani ma se faʻatalanoaga talanoa i le tagata lava ia manatu faʻafitauli faʻafitauli faʻaaogaina ponokalafi. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 26(3-4), 191-210.

    mea  Scholar Google

  63. Sniewski, L., & Farvid, P. (2020). Natia i le maasiasi: Heterosexual alii poto masani o le manatu ia te ia lava faʻafitauli faʻafitauli ponokalafi. Psychology of Men & Masculinities, 21(2), 201-212.

    mea  Scholar Google

  64. Taylor, K. (2019). Ponokalafi vaisu: O le fausiaina o se le tumau feusuaiga faamaʻi. Talafaʻasolopito o le Saienisi a Tagata, 32(5), 56-83.

    mea  Scholar Google

  65. Taylor, K. (2020). Nosology ma faʻataʻitaʻiga: Faʻafefea e lagona matamata ponokalafi lagona o ponokalafi vaisu. Feusuaiga, 23(4), 609-629.

    mea  Scholar Google

  66. Taylor, K., & Jackson, S. (2018). 'Ou te manaʻo i lena mana': O aʻoaʻoga o aliʻi i totonu o le upega tafailagi o le faʻamamaina o ponokalafi. Feusuaiga, 21(4), 621-639.

    mea  Scholar Google

  67. TEDx Lauga. (2012, Me 16). Le sili porn faʻataʻitaʻiga | Gary Wilson | TEDxGlasgow [Vitio] YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=wSF82AwSDiU

  68. Twohig, MP, & Crosby, JM (2010). Taliaina ma tautinoga togafitiga o se togafitiga mo faʻafitauli initaneti matamata matamata matamata. Faʻaleleia o le Amio, 41(3), 285-295.

    PubMed  mea  Scholar Google

  69. Twohig, MP, Crosby, JM, & Cox, JM (2009). Matamata i Initaneti ponokalafi: Mo ai e faʻafitauli, faʻafefea, ma aisea? Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 16(4), 253-266.

    mea  Scholar Google

  70. Ussher, JM (1999). Eclecticism ma metodology pluralism: O le ala i luma mo fafine faʻataʻitaʻi. Psychology of Women Quarterly, 23(1), 41-46.

    mea  Scholar Google

  71. Vaillancourt-Morel, MP, Blais-Lecours, S., Labadie, C., Bergeron, S., Sabourin, S., & Godbout, N. (2017). Talaʻaga o le cyberpornography faʻaaogaina ma feusuaiga manuia i tagata matutua. Journal of Sexual Medicine, 14(1), 78-85.

    mea  Scholar Google

  72. Van Gordon, W., Shonin, E., & Griffiths, MD (2016). Mafaufauga Faʻalauiloa Mafaufau Loloto mo le togafitiga o faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga: O se mataupu suʻesuʻega. Lautusi o Faʻasalalau Faʻasalalau, 5(2), 363-372.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

  73. Vanmali, B., Osadchiy, V., Shahinyan, R., Mills, J., & Eleswarapu, S. (2020). Aveina o mataupu i o latou lava lima: Tamaloloa o loʻo sailia ponokalafi faʻatonutonu fautuaga mai le le masani ai togafitiga i luga ole laiga punaoa. Journal of Sexual Medicine, 17(1), S1.

    mea  Scholar Google

  74. Wegner, DM (1994). Faagaioiga uʻamea o le mafaufau pulea. Iloiloga Faʻapitoa, 101(1), 34-52.

    PubMed  mea  Scholar Google

  75. Wegner, DM, Schneider, DJ, Carter, SR, & White, TL (1987). Aafiaga feteenai o mafaufauga taofiofi. Journal of Personality and Social Psychology, 53(1), 5-13.

    PubMed  mea  Scholar Google

  76. Whitehead, LC (2007). Metotia ma amio lelei mataupu i Initaneti-faʻatulagaina suʻesuʻega i le matata o le soifua maloloina: O se tuʻufaʻatasia iloiloina o tusitusiga. Saienisi lautele ma Faafomai, 65(4), 782-791.

    PubMed  mea  Scholar Google

  77. Wilson, G. (2014). O lou faiʻai i luga o le porn: Atakalafi i luga o Initaneti ma le faʻalauiloa o le saienisi. Richmond, VA: Masani o le Faʻasalalau oa.

    Scholar Google

  78. Wilson, G. (2016). Aveʻese faʻamaumauga i luga ole initaneti faʻaaogaina e faʻaalia ai ona aʻafiaga. Addicta: Le Tusi Faamaonia a Turki i Mausa, 3(2), 209-221.

    mea  Scholar Google

  79. Witkiewitz, K., Bowen, S., Douglas, H., & Hsu, SH (2013). Mafaufauga-faʻavae i tua toe puipuiga mo vailaʻau manaʻo. Faʻafiafiaga Faʻatele, 38(2), 1563-1571.

    PubMed  mea  Scholar Google

  80. Witkiewitz, K., Bowen, S., Harrop, EN, Douglas, H., Enkema, M., & Sedgwick, C. (2014). Mafaufauga-faʻavae togafitiga e puipuia ai vaisu amioga toe faʻafitauli: Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga auala o suiga. Faʻaaoga ma le faʻaaoga sese, 49(5), 513-524.

    PubMed  mea  Scholar Google

  81. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. (2019). ICD-11: Faʻavasega faʻavaomalo o faʻamaʻi (11th ed.). Toe aumai Aperila 24, 2020, mai le: https://icd.who.int/browse11/l-m/en

  82. Wu, CJ, Hsieh, JT, Lin, JSN, Thomas, I., Hwang, S., Jinan, BP,… Chen, KK (2007). Faʻatusatusaga o le faʻateleina i le va o le lipotia e le tagata lava ia le erectile afaina ma le erectile faʻaleagaina e pei ona faʻamatalaina e le lima mea a le International Index of Erectile Function i aliʻi Taiwanese matutua nai lo 40 tausaga. Urology, 69(4), 743-747.

  83. Zimmer, F., & Imhoff, R. (2020). Faʻaletino mai le taaloalo i totogasā ma feusuaʻiga. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 49(4), 1333-1343.

    PubMed  PubMed Central  mea  Scholar Google

Tusi tusitala

Fegalegaleaiga

Fesoʻotaʻiga i David P.Fernandez.

Faʻaaliga manino

Feeseeseaiga o tului

Fai mai tusitala e leai ni a latou feeseeseaiga.

Faʻamatalaga Faʻamatalaga

Aʻo faʻaaoga e lenei suʻesuʻega ni faʻamatalaga e leʻo faalauaiteleina, avanoa lautele, na avea ai ma tuusaunoaina mai le faʻatagaga faʻatagaina e le komiti suʻesuʻe o amio lelei a le Nottingham Trent University.

Talosaga Tino

O taualumaga uma na faia i suʻesuʻega e aʻafia ai tagata auai, sa o gatasi ma le amio lelei o le faʻalapotopotoga ma / poʻo le atunuʻu suʻesuʻe komiti ma le 1964 Faʻalauiloaina o Helsinki ma ona mulimuli ane teuteuga poʻo faʻatusatusa amioga lelei.

faamatalaga faaopoopo

Tusitala a le tusitala

Springer Nature e tumau pea le le mautonu e tusa ai ma talosaga faʻaletulafono i luga o faʻafanua ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga.

faʻaopoopoga

Tagaʻi i le Ata 4.

Siata 4 Faʻailoaina eseesega i le tele o taimi o lipoti lipotia soʻo se vaega o tausaga

Aia tatau ma faʻatagaga

Tatala avanoa Lenei tusitusiga ua laiseneina i lalo o le Creative Commons Attribution 4.0 Faʻavaomalo Laisene, lea faʻatagaina faʻaoga, fefaʻasoaaʻi, fetuʻunaʻi, tufatufaina ma toe gaosia i soʻo se auala poʻo se faʻavae, pe afai e te avatua talafeagai aitalafu i le uluaʻi tusitala (s) ma le mafuaʻaga, saunia se fesoʻotaʻi i le laisene Creative Commons, ma faʻailoa pe na faia ni suiga. O ata poʻo isi mea a le pati lona tolu i lenei tusitusiga o loʻo aofia i totonu o le tusitusiga Creative Commons laisene, seʻi vagana ua faʻailoa mai se isi tulaga i se laina aitalafu i le mea. Afai e le aofia ai mea i le tusitusiga Creative Commons laisene ma o lau faʻamoemoe e le faʻatagaina e tulafono faʻatonutonu pe sili atu i le faʻatagaina faʻaoga, oe o le a manaʻomia e maua faʻataga tuusao mai le puletaofia taofia. Ina ia maimoaina se kopi o lenei laisene, asiasi http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/.