Vaʻavaʻai Faʻaipoipoga-Faʻamatalaga Faʻatino Mea Tasi pe Faʻatasi: Faʻatasi ma le Tulaga Faʻaleigaina (2009)

FAAMATALAGA: O lenei suʻesuʻega e masani ona taʻua o le lagolago mo le finauga e faapea, o le matamata i porn e faʻaleleia le faamalieina o feusuaiga. Mai le suʻesuʻega:

O i latou na vaʻaia SEM ma a latou paaga na lipotia mai le tele o le tuʻuina atu ma le sili atu le faamalieina o feusuaiga nai lo i latou na vaʻaia SEM lava.

Peitai, o le pasene o ulugalii, i se faataitaiga faataitai, lea o paaga uma e LELEA na te matamata faatasi i porn e matua laitiiti lava. Matou te iloa le tele o nei suʻesuʻega e maualuga le maualuga o le faʻaaogaina o tama tane, aʻo no faʻamatalaga faʻamatalaga mai le suʻesuʻega tele a le US (General Social Survey) na maua ai na o le 2.6% o fafine sa asia se "'upega tafaʻilagi' i le masina talu ai (2002-2004). Vaai Ponokarafi ma le Faaipoipoga, 2014. O le pasene o ulugalii o loʻo matamata ONA matamata faatasi i porn e manino lava e itiiti ifo nai lo le 2.6%. O suʻesuʻega nei e leʻi aofia ai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. E le o vavalalata

O loʻo ia i matou lenei faʻamoemoega faʻatatau:

O tagata taʻitoʻatasi e leʻi vaʻaia le SEM na lipotia mai le maualuga o le mafutaga o fesootaiga i luga o faʻamatalaga uma nai lo i latou na vaʻaia SEM lava.

Ma o lenei sailiiliga:

Pau le eseesega i le va oi latou e leʻi vaʻaia SEM ma i latou sa na ona latou vaʻaia ma a latou paaga, oi latou e leʻi vaʻavaʻai i ai maualalo le maualalo o le le talitonu.

Vaʻavaʻai mo i latou e viliina nei sailiga e taua.


Arch Sex Behav. 2011 Apr; 40 (2): 441-448.

Lomia i luga o le initaneti 2009 Dec 29. Tui:  10.1007/s10508-009-9585-4

PMCID: PMC2891580

NIHMSID: NIHMS172235

lē faʻatino

O lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai fegalegaleaiga i le va o le matamata i mea tau feusuaiga-manino (SEM) ma le mafutaga o loʻo galue i se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le 1291 tagata e le faaipoipoina i ni fegalegaleaiga alofa. O le toʻatele o tagata (76.8%) nai lo fafine (31.6%) na lipotia mai na latou vaʻaia le SEM lava ia, ae toetoe o le afa o alii ma tamaitai na lipotia i nisi o taimi e matamata ai SEM ma a latou paaga (44.8%). O fua o fesoʻotaʻiga, fetuʻutuʻutuʻuga o sootaga, tautinoga, faʻafeusuaiga, ma le le talitonu na suʻesuʻeina. O tagata taʻitoʻatasi e leʻi vaʻavaʻai i le SEM na lipotia mai le maualuga o le mafutaga i luga o faʻamatalaga uma nai lo i latou na vaʻaia SEM lava. O i latou na vaʻaia SEM ma a latou paaga na lipotia mai le sili atu o le tuʻuina atu ma le sili atu le faamalieina o feusuaiga nai lo i latou na vaʻaia SEM lava. Na pau le eseesega i le va oi latou e leʻi vaʻaia le SEM ma i latou sa latou vaʻaia ma a latou paaga o ē na le vaʻavaʻai i ai o loʻo i ai le maualalo o le le talitonu. O aʻafiaga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi i lenei nofoaga faʻapea foʻi ma togafitiga faʻafeusuaiga ma ulugalii faʻamalositino e talanoaina.

uputatala: Ponokalafi, Uiga o sootaga, Ulugalii, Mea tau feusuaiga-manino, Le faamaoni

faʻatomuaga

O vaega eseese o ponokalafi ma ona aafiaga i lo tatou sosaiete ua suʻesuʻeina mo le tele o tausaga. E tusa ai ma le faʻafefea ona fesootaʻi ma fegalegaleaiga alofa, o loʻo i ai se taulaiga i alii e vaʻavaʻai i ai ma pe faʻapefea ona aʻafia a latou feusuaʻiga poʻo a latou manatu i paaga (eg, Alalaupapa, Bergner, & Hesson-McInnis, 2003; Kenrick, Gutierres, & Goldberg, 2003). E tusa ai ma fafine, o le tele o suʻesuʻega na suʻesuʻeina le faʻaaogaina e fafine o ma uiga e uiga i ponokalafi (eg, Lawrence & Herold, 1988; O'Reilly, Knox, & Zusman, 2007). O suʻesuʻega mai isi atunuʻu ua faʻailoa mai ai, e matamata fafine i le matamata i feusuaʻiga-maʻi (SEMs) ma a latou paʻaga ae leʻo latou lava, ae o tama e masani ona vaʻaia e tagata (Haavio-Mannila & Kontula, 2003; Træen, Nilsen, & Stigum, 2006). O le taimi nei suʻesuʻega suʻesuʻeina nei malosiʻaga i le Iunaite Setete ma foi suʻesuʻe pe faʻafefea ona vaʻaia SEM ma se tasi paʻaga alofa e fesoʻotaʻi i le va fealoaʻi lelei ma gaioiga.

Ua faauigaina ponokalafi o le "ala o faasalalauga ua faaaogaina pe faamoemoe e faateleina le faaosofia o feusuaiga" (Carroll et al., 2008). Ae ui i lea, o le tele o tagata suesue e vaevaeina ponokalafi i totonu o ni atumotu, e pei o ponokalafi faatupu vevesi, ponokalafi le talafeagai, ma elemene. Erotica e sili atu le lelei o feusuaiga ma feusuaiga ma le paleni o le malosi nai lo vaega muamua e lua (Stock, 1997). Ona o le maofa o le taulaiga o suʻesuʻega o loʻo i ai nei, matou te leʻi faʻaaogaina ia ituaiga o tala. Nai lo lena, na matou faʻaaogaina le faaupuga lautele, "mea e faʻafeusuai i le faʻafeusuaiga" (SEM), lea e mafai ona aofia ai soʻo se tasi o nei atigipusa i le faiga o vitio, itulau i luga o le initaneti, tusi, mekasini, poʻo isi faʻasalalauga.

Vaʻavaʻai Faʻaipoipoga-Faʻamatalaga Faʻamatala Faʻatasi

Vaʻai SEM ia oe lava (aunoa ma se paʻaga alofa) foliga mai e sili ona taatele i le 18 i le 25 tausaga le matutua o loʻo faia feusuaʻiga, e maualalo le maualuga o feusuaʻiga popole, ma lipotia le maualuga numera o feusuaiga paʻaga (Carroll et al., 2008). E le gata i lea, Stack, Wasserman, ma Kern (2004) na iloa ai o le itiiti o le lotu o se tagata vavalo malosi o le matamata i le SEM i le initaneti. E tusa ai ma eseesega o alii ma tamaitai i le vaaiga a le SEM, e masani ona manatu tagata i le SEM e sili atu nai lo tamaitai (Traeen et al., 2006), e ui lava o loʻo i ai le fesuiaiga i feeseeseaiga a alii ma tamaitai i le matua ma le kulupu. Boies (2002) ua maua le fuainumera o le tane ma le fafine o le SEM e matamata i le 3: 1 i tagata laiti ma 6: 1 i tagata matutua. E sili atu le fiafia o tamaloloa i le SEM nai lo tamaitai, e tusa lava pe o mamanu na fuafuaina mo alii ma tamaitai faʻalogologo (Mosher & MacIan, 1994).

O suʻesuʻega i le iʻuga o le maimoaina o le SEM naʻo ia lava uiga e uiga i paʻaga ma le va fealoaʻi o loʻo fefiloi. O nisi suʻesuʻega faʻaalia ai le leaga aafiaga mo manatu o aliʻi a latou paʻaga ma faiā. Faataitaiga, Kenrick et al. (2003) na maua ai e tamaloloa a latou paaga e le sili atu le manaia pe a uma ona matamata i ata feusuaʻiga-ata manino o isi fafine. Latou te taʻutinoina atonu e ono mafua ona o le faʻaalia i le SEM e taʻitaʻia ai tagata ina ia latou le malamalama pe o le a se tino e le masani ai. O a latou galuega muamua na lagolagoina lenei manatu; alii na maua ni pusa ogatotonu faʻailoga na latou faʻataʻitaʻiina le itiiti ifo o le alofa ma a latou paaga (Kenrick et al., 2003). O le mea e malie ai, o le tutusa faʻaaliga e leʻi aʻafia ai faʻailoga a fafine mo le latou paʻaga (Kenrick et al., 2003). I se isi suʻesuʻega, i le maeʻa ai o 6 vaiaso o le 1 itula i le vaiaso, o ponokalafi e le saua, na lipotia uma mai e alii ma fafine le lotomalie i le alofa o le latou paaga, foliga vaaia o le tino, ma le fiailoa ma feusuaiga.Zillmann & Bryant, 1988). Latou te tuʻuina atu foi le taua tele i le feusuaiga e aunoa ma se lagona. O isi suesuega ua faailoa mai ai o le faaumiumi o le aafia i ponokalafi atonu e fesootai ma masalosaloga e uiga i le taua o le faaipoipoga ma le maualuga o le faamaoniga o mafutaga e le o se tasi (Zillmann, 1989). O lenei suʻega o suʻesuʻega e faʻaalia ai o le aafia i le SEM e mafai ona fesoʻotai ma aʻafiaga le lelei, aemaise lava mo alii.

I le isi itu, o isi galuega ua le mafai ona maua sootaga i le vaʻavaʻai i manatu SEM ma le le lelei e uiga i tamaitai poʻo fegalegaleaiga. Linz, Donnerstein, ma Penrod (1988) na iloa ai o le aafia i ponokalafi e le faʻaalia faʻateleina le faʻamasinoga a aliʻi i fafine e pei o tamaʻitaʻi. E faʻapena foi, e iai faʻamaoniga e oʻo lava i le matamata ma le manino i le mataga o ponokalafi e le suia ai le faʻatatauga o tamaʻitaʻi i agavaʻa faʻalemafaufau, faʻanaunautaʻiga, faʻatosina, poʻo le faʻatagaga (Jansma, Linz, Mulac, & Imrich, 1997). I le faʻatasi ai, e foliga mai e ui lava atonu e ono iai ni tamaloloa i le faateleina o manatu le lelei e uiga i tamaitai pe a uma ona aafia i le SEM, ae le o tagata uma e aafia i auala le lelei. I le taimi lava e tasi, e tatau ona tatou maitauina tatou te le iloa ni suʻesuʻega ua faʻaalia ai lelei aafiaga o le vaʻaia o SEM naʻo ia mo le faʻagaioiga o gaioiga i se tulaga lautele pe mo manatu o aliʻi ia latou paʻaga.

E ui lava o nisi suʻesuʻega na suʻesuʻeina uiga lautele o fafine e uiga i ponokalafi i le va ma aliʻi uiga e uiga i SEM (eg, O'Reilly et al., 2007), o le tele o suʻesuʻega a le SEM o loʻo taulaʻi lava i tamaʻitaʻi nofoaga tutotonu i luga o latou manatu o a latou paʻaga 'SEM vaʻai nai lo latou lava matamata. O lesi foi mea, Bergner ma Bridges (2002) Na latou iloa a faʻamasinoina e fafine le vaʻai a latou paʻaga ua ova, ua latou talitonu e iai se leaga o le faiga o le mafutaga. Na latou suʻesuʻeina ni pou e 100 i laupapa initaneti mai fafine na manatu o a latou paʻaga e maimoa i ponokalafi na ova. O nei fafine sa latou faaaogaina upu e pei o le "kopi," "fealofani," ma le "faalata," ma faasino i a latou paaga o "feusuaiga," "feusuaiga leaga," ma "tagata faapiopio." Tamaʻitaʻi paʻaga o faʻamaʻi faʻafeusuaiga fai ma vaisu taumafai e taofi tutusa manatu ia i latou i Bergner ma Bridges '(2002) suʻesuʻe (Schneider, 2000). Ae ui i lea, o nei faʻataʻitaʻiga e lua na filifilia e faavae i le faʻaaogaina o le SEM e alii ma tamaitai, o lona uiga e sili atu le faigata o latou manatu nai lo tamaitai i le lautele.

Suʻesuʻega na suʻesuʻeina manatu o le tele o sui fafine e uiga i a latou paʻaga 'SEM vaʻaia o loʻo faʻailoa mai latou te le mananaʻo e faia ni manatu le lelei e pei o tamaʻitaʻi talu ai e lua suʻesuʻega (Bridges et al., 2003). O le mea moni, sa taumafai fafine e malilie ma nisi o faʻamatalaga lelei e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi a latou paʻaga, pei o le "O laʻu paʻaga o le faʻaaogaina o ponokalafi e mafua ai le eseese i a matou feusuaʻiga" ma "O laʻu paga o le faʻaaogaina o ponokalafi e le afaina ai le vavalalata o le matou sootaga, ”Ma naʻo le tasi vaetolu na vaʻai ile latou paʻaga faʻaaoga o se ituaiga le faʻamaoni o le le faʻamaoni. Tamaʻitaʻi na lipotia a latou paʻaga vaʻaia vaʻaia e pei o le maualuga i tuutuuga o taimi ma le umi lipotia sili ona faʻanoanoa (Bridges et al., 2003). O nei taunuʻuga faʻapea e le mafai e fafine ona vaʻai ia latou paʻaga 'SEM vaʻaia e le maloloina pe a latou le iloa le vaʻaia e sili atu. O le mea moni, nisi fafine e ono vaʻai i a latou paʻaga ponokalafi faʻaaogaina e faʻalauteleina ai a latou feusuaʻiga.

O se tasi o faʻatapulaʻaina o tusitusiga i luga o le SEM ma fegalegaleaiga faʻamasani o le tele o suʻesuʻega iloiloina uiga o tagata taʻitoʻatasi agaʻi atu i le isi itupa poʻo agaʻi i fegalegaleaiga pe a maeʻa ona faʻaalia i le SEM i se faʻataʻitaʻiga mataupu, e le o atagia ai moni-olaga mea na tutupu. O le suʻesuʻega o loʻo faia nei sa talanoaina ai se va i lenei matata e ala i le suʻesuʻeina o auala e vaʻai ai SEM naʻo ia poʻo faʻatasi i se olaga o se tagata (i fafo atu o se faʻataʻitaʻiga ma se filifiliga a se tagata) e fesoʻotaʻi ma le tele o faʻatonuga o sootaga lelei ma faʻagaioiga. O le iloiloina o amioga e pei ona masani ai e feteʻenaʻi ma amioga e faʻaosofia i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻatagaina ai ni iʻuga e sili atu ona faʻataʻitaʻia amioga lautele ma tali a tagata lautele.

Vaʻavaʻai Faʻaipoipoga-Faʻamatalaga Faʻamatalaga ma se Faʻatasi Faatasi ma le Faʻaipoipoga

O nisi o suʻesuʻega talu ai na latou tusia e faʻapea, e vaʻavaʻai tagata i le SEM na o ia, ae o tamaitai e masani ona vaʻai i le SEM ma a latou paaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, a fesiligia e uiga i la latou vaaiga talu ai nei i se ata feusuaʻiga, e foliga mai o fafine na latou vaʻaia ma latou paaga nai lo le naʻo le mea e ono lipoti atu e tagata na latou vaʻaia naʻo latou lava (Traeen et al., 2006). I le suʻesuʻega lava e tasi, o fafine e faaluaina nai lo o tamaloloa na fai mai na iai seisi na faatauina mekasini mataga na latou matamata ai. Ae ui i lea, i lo matou iloa, e laʻititi lava suʻesuʻega muamua pe faʻafefea ona vaʻai le SEM ma se paʻaga (i fafo atu o se faʻataʻitaʻiga) i le va fealoaʻi. O nisi suʻesuʻega na suʻesuʻeina tali a tamaloloa ma fafine ina ua fesiligia latou e maimoa i le SEM a o iai isi tagata. E ui e leʻo faʻatatauina a tatou fesili tutotonu, o lenei suʻesuʻega e ono aoga e malamalama ai pe faʻafefea ona vaʻai le SEM ma se paaga alofa i le lelei o le va feagai. I se tasi suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe, o alii na matele ina maua le faʻaititia o feusuaiga ma le fiafia o le SEM pe a latou matamata i ata ponokalafi ma fafine ese nai lo latou faia a o matamata ma tamaloloa tagata ese (Lopez & George, 1995). O lenei mea ua taʻua o le "locker room effect" e mafai ona tupu ona e manatu tagata e le talia e tamaitai ponokalafi, o lea latou te taofia lo latou fiafia i luma o tamaitai (Lopez & George, 1995). I se isi suʻesuʻega, na lipotia mai e tamaitai le tele o lagona lelei ma le faitaaga i feusuaiga pe a matamata i ata vitio ma a latou paaga nai lo le matamataina o vitio faapea ma a latou uo teine ​​po o se vaega e fefiloi (gender-group)Lawrence & Herold, 1988). Fai mai tusitala o lenei galuega o lenei sailiiliga e mafai ona fesootai ma le mea moni e faapea o 30% oa latou tamaitai tamaitai na auai na latou fai mai na latou faʻaaogaina ata vitio X e fai ma faʻamuamua i feusuaiga ma a latou paaga. I le tuufaatasiga, o nei sailiga e ono faailoa mai e le pei o tamaloloa, oe foliga mai e sili atu le matamata ile SEM pe na o isi foi alii (Lopez & George, 1995), atonu o le a sili atu le faʻaleleia e tamaitai o le SEM ma a latou paaga nai lo le na o le matamata na o ia ma a latou uo.

O faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega e talafeagai foi i le talanoaina o le maimoaina o SEM ma se paaga alofa. E tele fomaʻi talitonu i le aoga o le faʻatulagaina poʻo le lagolagoina o le matamataina o le SEM mo ulugalii o loo feagai ma faigata ma feusuaiga (Manning, 2006; Striar & Bartlik, 1999). E le gata i lea, o se suʻesuʻega e tasi na faailoa mai ai o le au togafitiga e tele taimi o le 2.6 e fai mai ai o le maimoaina o le SEM e tagata na latou faʻatau atu e sili atu le fesoasoani nai lo le faʻaleagaina (Robinson, Manthei, Scheltema, Rich, & Koznar, 1999). O le mea lea, o nisi o polofesa ua latou lagolagoina le manatu o le vaʻavaʻai faʻatasi o le SEM e mafai ona soifua maloloina ma fesoasoani i se mafutaga vavalalata, e ui o loʻo i ai ni suʻesuʻega itiiti e lagolago pe faʻafitia lenei manatu.

O le Suʻesuʻega o Aso Nei

O le taimi nei suʻesuʻega saili e faʻalautele ia tusitusiga pe faʻafefea ona matamata i le SEM, a le o ia pe toʻatasi ma se tasi paʻaga alofa, e fesoʻotaʻi ma isi vaʻaiga uiga. Faʻavae i luga o suʻesuʻega o loʻo avanoa e uiga i le vaʻaia o le SEM naʻo aʻafia manatu o paʻaga alofa, faʻapitoa lava mo tamaloloa, matou faʻamoemoe o tagata e leʻi vaʻai ia SEM, latou te lipotia le maualuga o le vaʻaiga lelei i luga o le numera o faʻatonuga, e aofia ai fesuiaiga lautele fesuiaiga, tautinoga , fesoʻotaʻiga lelei, ma faʻamalieina feusuaiga, faʻapea foʻi ma le paʻu maualalo o le le faʻamaoni nai lo i latou na vaʻaia SEM naʻo latou. I leisi itu, matou manatu o le maimoaina faʻatasi SEM, ae le naʻo, e fesoʻotaʻi ma le va fealoaʻi lelei i se itu lelei. Na matou faʻatalia lenei fesoʻotaʻiga lelei aua o le maimoaina faʻatasi SEM e mafai ona avea o se fefaʻasoaaʻiga gaioiga poʻo se fiafia i le va o paʻaga, ma e iai faʻamaoniga o le tele o fefaʻasoaaʻi fiafia ma gaioiga e fesoʻotaʻi ma le maualuga faʻamalieina sootaga (Kurdek & Schmitt, 1986). E mafai foi ona avea mafutaga ma paaga o loʻo faʻaaogaina ai le SEM e faʻamaonia e le maualuga o le mafutaga mafana ona o le maualuga o le faʻatuatuaina ma le vavalalata e manaʻomia ina ia mafai ona talanoa ma filifili faatasi e matamata i le SEM. O nei faʻamaoniga na suesueina i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga lapoa o le 18-35 tamaʻitaʻi ma tamaitai i tausaga taʻitasi i sootaga lē faaipoipo. E le gata i lea, ona o le tele o suʻesuʻega ua suʻesuʻeina ai uiga o tagata o loʻo vaʻaia SEM na o latou faʻatasi ma a latou paaga, matou te tuʻuina atu nisi faʻamatalaga faʻamatalaga i luga oa matou faʻataʻitaʻiga ao leʻi suʻeina a matou fesili suʻesuʻe e uiga i le lelei o le mafutaga ma le galulue.

faiga

Tagata e Auai

Tagata auai (N= 1291) o tagata taʻitoʻatasi o loʻo auai i se galuega tetele e taulai atu i sootaga lē faaipoipo i le Iunaite Setete. O le faʻataʻitaʻiga mo le suʻesuʻega nei e aofia ai 475 tane (36.79%) ma 816 fafine. O sui sa amata mai le 18 i le 34 tausaga (M= 25.51 SD= 4.0), ei ai le vaitau o 14 tausaga o aʻoga, ma faia $ 15,000 i le $ 19,999 i tausaga taitasi, i le averesi. O tagata uma e auai e leʻi faaipoipo, ae i fegalegaleaiga alofa, faatasi ai ma 31.99% nonofo faʻatasi ma a latou paaga. I tulaga o ituaiga tagata, o lenei faataitaiga o le 8.4% Hispanic poo le Latino ma le 91.6% e le o le Hispanic poo le Latino. I tulaga o le tuuga, o le faataitaiga o le 75.9% White, 14.3% Black po o le Aferika Amerika, 3.3% Asia, 1.1% American Indian / Alaska Native, ma le .3% Native Hawaiian poʻo isi Pacific Islander; 3.8% na lipotia mai e silia ma le tasi le taʻaloga ma 1.3% e leʻi lipotia se tuuga.

taualumaga

Le faʻafaigaluegaina o tagata auai mo le tele o galuega faatino, o se nofoaga autu o le telefoni na faʻaogaina ai se lisi o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga telefoni e faʻapitoa ai aiga i totonu o le Iunaite Setete. Ina ua maeʻa se folasaga puupuu i le suʻesuʻega, sa siakiina tagata taitoatasi mo le auai. Ina ia agavaʻa, e manaʻomia le auai i le va o le 18 ma le 34 ma ia i ai i se mafutaga e le i faaipoipo ma se tasi o le isi itupa na tumau 2 masina pe umi. O le faitioga mo le uumi o le mafutaga na faʻamautuina ina ia matou mauaina faʻamatalaga i luga o mafutaga vavalalata tumau, lea na tatau ai mo sini o le galuega tele. O i latou ua agavaʻa, malilie e auai, ma tuʻuina atu lauga maeʻa atoa (N= 2,213) o meli lafoina i totonu o 2 vaiaso o le suʻeina o telefoni. O i latou sa lafoina i le meli, na toe faafoi mai e le 1,447 tagata ia i latou (65.4% tali tali); ae ui i lea, o le 153 o nei tagata sailiili na faailoa mai i luga o latou pepa latou te le ausia tulaga manaomia mo le auai, pe ona o le matua poʻo le tulaga o le mafutaga, ma tuʻu ai se faʻataʻitaʻiga o le 1294. O nei mea, e toʻatolu tagata e leʻi taliina ni mea e uiga i le SEM, o lea la o le faʻataʻitaʻiga mulimuli mo le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le 1291. Mo le poloketi tetele, o nei tagata e mulimulitai i taimi umi, ae o le suʻesuʻega nei o loʻo faʻaaogaina faʻamatalaga mai le uluai galu o le aoina o faʻamaumauga.

Fua

Faamatalaga Faʻaagaga

Faʻamatalaga i faʻamatalaga autu (faʻataʻitaʻiga, tausaga, tupe maua), faʻapea foʻi ma faʻamatalaga e uiga i le tulaga o le mafutaga ma le umi, na aoina i se suʻega faʻasino. Sa fuaina foi le talitonuga i lenei vaega o pepa ma le aitema: "O mea uma lava e mafaufau i ai, o le a le lotu e te fai mai ai o oe?" O lenei mea na taua i luga o le 1 (E leo mea uma) i le 7 (Tupua tele) fua. Na faʻaaogaina i suʻesuʻega talu ai lea na faʻaalia ai le faʻamaonia o tagata liliu mai (Rhoades, Stanley, & Markman, 2009).

Vaʻavaʻai i Faʻafeusuaiga-Mea Faʻapitoa

Matou te faʻaaogaina ni mea se lua e iloilo ai pe na vaʻaia e le au auai SEM na o latou pe na latou vaʻaia SEM ma la latou paaga: "E te tilotilo i luga o upega tafaʻilagi, mekasini, po o ata tifaga na o oe lava?" Ma "O oe ma lau paaga e tilotilo i luga o upega tafaʻilagi, "E leai," "Ioe, o nisi taimi," ma le "Ioe, e masani lava." Mo iloiloga na tuʻuina atu iinei, oi latou na taliina le "Leai" na faʻamaonia e pei o 0, ma i latou na tali mai " Ioe, o nisi taimi "poʻo le" Ioe, masani "na faʻamaonia e pei o 1. Na matou filifili e tuʻufaʻatasia nei vaega e lua "Ioe" ona sa sili ona matou fiafia e faʻatusatusa i latou e leʻi auai i le maimoaina o le SEM ia i latou oe na matamata i ai, nai lo le taumafai e iloilo taimi o le matamata. E le gata i lea, o lenei fua e foliga mai e le lelei le tele o taimi aua e leai ni uiga o "nisi taimi" ae "masani," ma o le a faigata ona faamautuina o le siakiina o le vaeluaga o le natura.

Fesootaiga le lelei

Ina ia fuaina fesoʻotaʻiga le lelei, matou te faʻaaoga le Fesoʻotaiga o le Sini Faʻailoga (Danger Sign Signs)Stanley & Markman, 1997). I lenei 7-item scale, o tagata auai e faʻavasega mea e uiga i fesoʻotaʻiga i totonu oa latou mafutaga e pei o "nai finauga laiti e oʻo atu i ni tauiviga mataga ma tuuaiga, faitioga, faʻailoga igoa, poʻo le faʻaleagaina o mea tiga i luga o le 1 (leai lava pe toeitiiti lava leai) i le 3 (soʻo) fua. O lenei fuafaatatau ua faʻamaonia le talafeagai ma le faʻamaonia i galuega talu ai (Kline et al., 2004). I le taimi nei suʻesuʻega, Cronbach's alpha (α) =. 81.

Fetuunaiga o Fegalegaleaiga

Na matou faaaogaina le lomiga o le 4-le Dyadic Adjustment Scale (Sabourin, Valois, & Lussier, 2005; Spanier, 1976) e fuafua ai fetuunaiga o fegalegaleaiga. O lenei fuataga na aofia ai mea e uiga i le fiafia, mafaufauga e uiga i le faataape, fefaʻasoaaʻi, ma se mea lautele e uiga i le lelei o le mafutaga. I lenei faʻataʻitaʻiga, (α) =. 81.

Faʻasagaga

O le tuʻuina atu, faʻapitoa foi o le tautinoga a le tagata lava ia, na fuaina e faʻaaoga ai le 14-Scale Dedication Scale mai le Revised Commitment Inventory (Stanley & Markman, 1992). Faataitaiga o mea nei "Ou te manao i lenei mafutaga ina ia tumau malosi e tusa lava po o a taimi faigata tatou te fetaiai" ma "Ou te fiafia e mafaufau i laʻu soa ma au i le uiga o 'matou' ma 'matou' nai lo 'aʻu' ma 'ia . "" Na togi mea taitasi ile 1 (malosi le malilie) i le 7 (malosi malilie) fua. Tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faʻatuatuaina ma le aoga o lenei fuataga (eg, Kline et al., 2004; Stanley & Markman, 1992). I lenei faʻataʻitaʻiga, (α) =. 88.

Faʻasalaga Feusuaiga

Mo le faamalieina o feusuaiga, na taʻua e tagata o le vasega "Matou te maua se lagona faamalieloto poo feusuaiga" i luga o le 1 (malosi le malilie) i le 7 (malosi malilie) fua. O lenei mea na faʻaalia le faʻamaonia i suʻesuʻega talu ai (Rhoades et al., 2009; Stanley, Amato, Johnson, & Markman, 2006).

Faʻalēmataʻu

Mo le le talitonu, na fesiligia tagata auai, "Pe na e faia feusuaʻiga ma se tasi e ese mai i lau paʻaga talu ona e amata tafaoga faamasaniga lelei?" O lenei mea na atiaʻe mo lenei suʻesuʻega e faavae i suʻesuʻega talu ai. Mo iloiloga na tuʻuina atu iinei, oi latou na taliina le "Leai" na faʻamaonia e pei o le 0 ma i latou na tali mai "Ioe, faatasi ma le tagata e toatasi" poʻo le "Ioe, faatasi ma le sili atu ma le tasi le tagata" na faʻamaonia e pei o 1. Na matou faʻaputu nei tali e lua o le "Ioe" aua matou te leʻi faia se vavalo e uiga i le numera o le faʻamaoni.

Fuafuaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga

Na matou faʻaaogaina le faʻavave ma le auʻiliʻiliga o le feteenaiga (ANOVA) e faʻataʻitaʻi ai pe i ai ni eseesega taua i le va oi latou e leʻi vaʻaia le SEM ("leai-SEM"; 35.9%), na o latou lava SEM ("toatasi-anake"; 19.3% ), silasila i le SEM faatasi ma a latou paaga, ae le o le toʻatasi ("tasi-naʻo"; 15.9%), ma vaʻaia SEM faatasi ma na o ia ("tasi / tasi"; 29.0%). A o suʻesuʻega omnibus na taua, ona matou faʻaaogaina lea t-e taumafai e iloilo ni eseesega taua tele i totonu o vaega. Ona o le tele o le faʻataʻitaʻiga tele, na matou faʻaaoga ai se pusa o le faʻamaufaʻaloga p= .01 mo suʻega aloaʻia (ANOVA ma le mau-sikuea) ma faʻaogaina le correction ale Bonferroni mo le t-tesega. E leai se feʻau taua a le SEM i le X X i luga o soʻo se fesuiaiga, o lea la e le o lipotia nei taunuuga. O mea uma ma SDs o loʻo lipotia mai Laulau 1. Aʻafiaga tele (Cohen's d) mo eseesega eseʻese o loʻo tuʻuina atu i le tusitusiga.

Laulau 1

Auala, SDs, ma eseesega eseʻese o se faʻatinoga o kulupu faʻafeusuaiga-faʻapitoa faʻalogo

i'uga

Sailiiliga Faʻamatala

itupa

E sili atu le taua o alii (76.8%) nai lo fafine (31.6%) na lipotia mai SEM lava, χ2(1, N= 1291) = 245.92, p<.001, ae leai se eseesega taua i le va o aliʻi ma fafine e tusa ai pe na latou lipotia le vaʻaia o SEM ma a latou paga, p> .30. I lenei faʻataʻitaʻiga, 44.8% lipotia matamata SEM ma a latou paga.

tausaga

E leai ni aafiaga taua o le vaega a le SEM mo le matua, p> .01.

Faʻalotu

O le 4 (vaega SEM) × 2 (itupa) ANOVA na faʻaalia se aafiaga autu mo le maualuga o le faʻatuatua, F(1, 1277) = 12.47, p<.001. Faʻatusatusaga (t-tests) na faaalia ai o tagata taitoatasi i le vaega leai-SEM e sili atu le maualuga o le talitonuga faʻalelotu nai lo i latou naʻo le toʻatasi naʻo le vaega (d= .38) ma le tuufaatasiga / tasi vaega (d= .41).

Tausaga o sootaga

O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se aafiaga autu mo le itupa, F(1, 1283) = 10.28, p<.01, ma fafine lipotia sa i ai i a latou sootaga mo se taimi umi atu nai lo alii. O le ANOVA e leʻi faʻaalia se taua tele aoga mo SEM vaega, p> .01.

Tulaga Faʻafaitaʻaga

O le lua-lua-lua-sikuea sikuea na faailoa mai ai o tagata taitoatasi e nonofo faʻatasi o le a sili atu ona lipoti mai na latou vaʻaia le SEM (52.5%) nai lo tagata taʻitoʻatasi na tafafao faamasani (41.2%), χ2(1, N= 1291) = 14.53, p<.001. E leai se eseʻesega tele i le va o le nonofo faʻatasi ma le tafafao faamasani ma tagata taʻitasi e tusa ai ma le matamata ia SEM naʻo ia.

Fegalegaleaiga o Fegalegaleaiga ma Matafaioi

Fesootaiga le lelei

Ina ia iloilo le eseesega i vaega e fa a le SEM i luga o fesoʻotaʻiga, o le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) na faia le ANOVA (vaʻai Laulau 1). Sa i ai le taua tele mo le vaega a le SEM, F(1, 1280) = 9.25, p<.001. Tagata taʻitoʻatasi i le leai-SEM kulupu lipotia maualalo maualalo fesootaiga le lelei nai lo i latou i le naʻo-naʻo le kulupu (d= .26) ma i latou i totonu / tasi vaega (d= .26).

Fetuunaiga o Fegalegaleaiga

O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se taua tele taua mo le vaega SEM, F(1, 1147) = 3.95, p<.01. Tagata taʻitoʻatasi i le leai-SEM kulupu na sili atu le maualuga o fesuiaiga o sootaga nai lo tagata taʻitoʻatasi i le na o le tasi le kulupu (d= .22).

Faʻasagaga

O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se taua tele taua mo le vaega SEM, F(1, 1280) = 6.55, p<.001. Tagata taʻitoʻatasi i le leai-SEM kulupu lipotia sili atu maualuga maualuga o le tuʻufaʻatasia faʻatusatusa ia i latou i le naʻo-naʻo le kulupu (d= .30) ma le tuufaatasiga / tasi vaega (d= .22). O tagata taʻitoʻatasi i totonu o le vaega-toʻatasi na lipotia mai foi le maualuga o tulaga maualuga o le tuuto nai lo na oi latou na o le vaega na o ia (d= .31) ma le tuufaatasiga / tasi vaega (d= .23).

Faʻasalaga Feusuaiga

O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se taua tele taua mo le vaega SEM, F(1, 1275) = 8.39, p<.001. Tagata taʻitoʻatasi i le naʻo le tasi vaega lipotia maualalo maualalo feusuaʻiga faamalieina nai lo i latou i le leai-SEM (d=. 21), faʻatasi-naʻo (d= .43), ma le tuufaatasiga / toʻatasi (d= .33).

Faʻalēmataʻu

Na matou faʻaaogaina se fa-faalua-sikuea sikuea e iloilo ai fegalegaleaiga i le va o le SEM ma le faʻamaumauga ua lipotia mai e le tagata lava ia (ioe pe leai). O le atua-square na taua, χ2(3, N= 1286) = 40.41, p<.001. I isi vaega, 9.7% (n= 45) oi latou o loʻo i totonu o le vaega leai-SEM na lipotia le faia o feusuaiga ma se tasi e ese mai i la latou paaga ona o le amata amataina o tafaoga, aʻo 19.4%n= 48) o i latou i totonu o le vaega na o oe lava, 18.2% (n= 37) oi latou i totonu o le vaega-tasi, ma 26.5% (n= 99) o i latou i totonu na o le tasi / tasi na lipotia le le faamaoni. Suʻega faʻasolosolo na faʻamaonia ai o tagata taitoatasi i le vaega leai-SEM na lipotia le itiiti o le le talitonu ia latou mafutaga nai lo isi vaega e tolu.

Talanoaga

O le tele o suʻesuʻega talu ai i le matamataina o le SEM ma mafutaga sa faia i totonu o fale suesue e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga ma galuega faʻafuaseʻi (eg, Glascock, 2005;Jansma et al., 1997; Kenrick et al., 2003). I se faʻatusatusaga, o le suʻesuʻega o loʻo faia nei, na fesiligia ai tagata taʻitasi e uiga i latou lava poto masani ma SEM ma iloiloina pe faʻafefea ona vaʻai le SEM ma se paaga alofa a se tasi pe na o ia lava, e fesoʻotaʻi ma itu taua o le lelei o le va fealoaʻi. Ae tatou te leʻi talanoaina le faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o le SEM i faʻamatalaga eseese i le va fealoaʻi, matou te talanoaina mea na maua mai a matou faʻamatalaga auiliili.

O a matou faʻamatalaga faʻamatalaga na lagolagoina ai le taliaina lautele o le toʻatele e sili atu nai lo tamaitai ile SEM na oi latou (eg, Boies, 2002; Carroll et al., 2008). Ae ui i lea, matou te le maua se eseʻese eseesega o alii ma tamaitai e uiga i le matamata i le SEM ma paaga. Toeitiiti o le afa o alii ma tamaitai na lipotia mai ua latou vaʻaia SEM ma a latou paaga alofa. O le umi o le mafutaga e le fesootai pe na vaʻaia e tagata taitoatasi le SEM ma a latou paaga poʻo le toʻatasi, ae o i latou sa nonofo faʻatasi e foliga mai na latou vaʻaia SEM ma a latou paaga nai lo i latou sa tafafao faamasani, ae le o nonofo faatasi. E ui o lenei amioga e seasea lava ona taulaʻi i suʻesuʻega i ulugalii ma mafutaga o loʻo galulue, o nei faʻamatalaga faʻamatalaina e fautuaina ai o le matamataina o le SEM faatasi o se mea taatele i ulugalii le faaipoipo.

O mamanu o le matamataina o le SEM na fesoʻotaʻi foi ma le faʻalelotu. Galuega muamua na faaalia ai o le matamata i le initaneti SEM na fesoʻotaʻi ma sootaga vaivai vaivai faʻalelotu (Stack et al., 2004), ma o matou taunuuga o loʻo lagolagoina le sailia i totonu o tagata e le o vaʻavaʻai i le SEM na sili atu le faʻalelotu nai lo i latou na vaʻaia SEM na oi latou lava pe na oi latou lava ma a latou paaga.

E tusa ai ma le vaʻaia o le SEM ma le mafutaga o loʻo galulue, matou manatu e faʻapea o tagata taitoatasi e leʻi vaʻavaʻai i le SEM o le a latou faʻatautaia le sili atu le galulue faʻatasi nai lo i latou e na o le SEM lava na lagolagoina. E pei ona faʻamoemoeina, o tagata taʻitoʻatasi e leʻi vaʻavaʻai i le SEM na lipotia mai le maualalo o fesoʻotaʻiga leaga ma le maualuga o le faʻamaoni nai lo tagata taitoatasi o loʻo vaʻaia SEM na o ia pe na o ia ma a latou paaga. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi e le o vaʻavaʻai i le SEM, na lipotia mai le maualuga o le faʻafeusuaiga o feusuaiga ma le fetuunaiga o sootaga pe a faʻatusatusa atu ia i latou na na o SEM na latou vaʻaia. Ma le mea mulimuli, oi latou e leʻi vaʻavaʻai i le SEM na i ai uma le fua o le le talitonu lea e sili atu ma le afa o isi vaega e tolu. O le tele o aʻafiaga mo nei eseesega e masani lava laʻititi.

O le matou manatu e faʻapea, o tagata uma na vaʻaia le SEM ma a latou paga o le a iai se maualuga o fegalegaleaiga nai lo i latou na vaʻaia le SEM na latou lagolagoina. O i latou na na vaʻaia SEM faʻatasi na lipotia le sili atu o tuuto nai lo i latou na vaʻaia SEM na o latou pe na o latou toʻatasi ma faʻatasi, ma le vaʻaia o SEM na o latou faʻatasi na fesoʻotaʻi ma maualuga feusuaʻiga faʻamalieina nai lo le vaʻaia o SEM naʻo latou. E pei o le tulaga mo le faʻatusatusaga i le va oi latou na vaʻaia SEM naʻo ia ma le leai, uma o le tele o nei eseesega e masani ona laʻititi. I le taimi lava e tasi, na o le tasi le faʻataʻitaʻiga lea o le vaʻaia o SEM faʻatasi ma le paʻaga a se tasi na fesoʻotaʻi ma le paʻu maualalo o loʻo galue nai lo le matamata ia SEM i soʻo se mataupu. O i latou na vaʻaia SEM faʻatasi na lipotia le sili atu o le le faʻamaoni i la latou mafutaga nai lo i latou e leʻi vaʻaia SEM uma. I isi tulaga uma, e leai ni eseesega taua i le va o nei vaega e lua. O nei taunuʻuga e manino le le fautuaina o se penefiti o le vaʻai faʻatasi i le SEM, ae le faʻapea foi e taʻu mai e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le va fealoaʻi poʻo le leaga i nisi auala.

Manning (2006) taua o le maimoaina faʻatasi SEM atonu o se auala e latalata atili ai ae o le vaʻaia na o ia e ono tuʻu ai i luga le pa i le va o paʻaga. O a matou sailiga e le mafai ona talanoa tuʻusaʻo pe o ulugaliʻi na vaʻaia le SEM e latalata pe o le vavalalata o se mea faʻaosofia mo le vaʻaia o SEM, ae o le mauaina o tagata na vaʻaia SEM naʻo ia lava le maualalo o feusuaʻiga faʻamalieina e ono lagolagoina le manatu o Manning o le vaʻaia o SEM naʻo latou aveʻesea mai le feusuaʻiga ulugaliʻi. Peitai, e mafai foi ona avea tagata taʻitoʻatasi e le fiafia ia latou fegalegaleaiga sailia SEM na o latou lava o se auala mo feusuaiga malosi. O le faigata i le faʻauigaina o nei auʻiliʻiliga ona o loʻo galulue faʻatasi. E le mafai ona matou iloa mai nei faʻamaumauga pe o le vaʻaia o le SEM naʻo ia poʻo le tuʻufaʻatasia o se mafuaʻaga poʻo se aʻafiaga o sootaga vavalalata.

E leai se eseesega tele o itupa na aliali mai i a matou auiliiliga, lea e taʻu mai ai o le matamata i SEM i eseesega uiga na fesoʻotaʻi ma alii ma tamaitai sootaga i tutusa auala. O le tele o suʻesuʻega na muamua atu na faʻatauaina i le faʻaaogaina e tamaloloa o ponokalafi ma a latou faʻafesoʻotaʻiga ma manatu o fafine (eg, Bridges et al., 2003; Philaretou, Mahfouz, & Allen, 2005). O lenei suʻesuʻega na faʻalauteleina ai tusitusiga ona o loʻo faʻaalia ai o fafine na vaʻaia SEM na oi latou lava na latou maua foi le maualalo o sootaga lelei. O suʻesuʻega i le lumanaʻi atonu o le a sili atu ona loloto le suʻesuʻeina o nei faʻataʻitaʻiga i se faʻataʻitaʻiga o ulugalii e aoina ai faʻamaumauga mai paga uma. Mo se faʻataʻitaʻiga, atonu e taua le iloa pe o fafine e matamata i le SEM na o le i ai foi o paaga e na o le SEM lava pe afai o eseesega i fuainumera po o le fiafia i le matamataina o SEM pe toatasi i totonu o ulugalii e fesootai ma uiga eseese o sootaga.

E i ai nisi o aʻafiaga o le suʻesuʻega na matou tuʻuina atu. E pei ona taʻua muamua, o nisi o fomaʻi ua faamaonia le faatonuina o le maimoaina o le SEM faatasi o se auala e faaleleia ai le faamalieina o feusuaiga ma / poo le vavalalata (Striar & Bartlik, 1999). E le gata i tagata e le o vaʻavaʻai i le SEM, o la matou faaiʻuga na taʻu mai ai o le maualuga o le faʻamanuiaga na pau lea o le mafutaga lelei lelei e fesoʻotaʻi ma le matamataina o le SEM faʻatasi ae o lenei faʻamaumauga o le faʻamaopoopo. O le suʻega sili ona lelei pe tatau ona tuʻuina atu ia faʻamaumauga o le a faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiina faʻaleaʻoogaina lea e tofia ai nisi o ulugalii i togafitiga e matamata i le SEM ma isi e le o. E le gata i lea, e tele suʻesuʻega e manaʻomia e iloa ai poʻo fea uiga atonu e manaʻomia ona i ai i totonu o se mafutaga mo ia faʻalavelave ina ia aoga.

O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o le matamataina o SEM na o ia lava e mafai ona avea ma se tulaga lamatia mo uiga le lelei o sootaga. E ui lava e le mafai ona tatou iloa mai a tatou faaiuga pe o le maimoaina o SEM na o ia lava e taʻitaʻi atu ai i le lelei o le vavalalata o le sootaga poʻo le isi itu, o nei faʻamatalaga e mafai ona aoga i fomaʻi o loʻo talanoa ma a latou tagata e uiga i le matamataina o SEM ma pe faapefea ona fesootaʻi ma a latou fegalegaleaiga alofa.

Tapulaa ma Suesuega i le Lumanaʻi

O le taimi nei suʻesuʻega sa i ai le tele o malosiaga, ae e tatau ona mafaufauina i le tulaga o faʻatapulaʻaina o suʻesuʻega. E pei ona taʻua muamua, sa le mafai ona ma iloiloina le tele o taimi e maimoa ai i le SEM naʻo ia. Suʻesuʻega lumanaʻi e mafai ona faʻalauteleina mea na fuaina i lenei suʻesuʻega e ala i le fuaina e le gata i le matamataina o le SEM (naʻo le faʻatasi), ae faʻapea foi ma le tele o taimi o amioga vaʻai eseese, le ituaiga o ala faʻasalalau vaʻai (eg, initaneti, vitio, poʻo le lolomi mea) , faʻapea foʻi ma le ituaiga SEM (faʻataʻitaʻiga, o le mea e taʻua o ponokalafi vaivai pe faigata).

E le gata i lea, e ui lava o le tele o metotia na aofia ai i lenei suʻesuʻega e faʻalagolago ma aloaia, o la tatou mea e tasi o mea tau fefaʻatauaʻiga e mafai ona faʻatapulaʻaina lona lagona. O le aoina atili o faʻamatalaga e uiga i le faʻamaonia o feusuaiga, gaioiga tau feusuaiga, ma feusuaiga vavalalata o le a maua ai se faʻamatalaga sili atu ona manino ma maeʻaeʻa e uiga ile auala e fesoʻotai ai nei vaega o le sootaga vavalalata i aafiaga i le SEM. E le gata i lea, ona oa tatou taunuuga e le o faavae i suʻesuʻega umi, e faatoa mafai ona faauigaina o ni fesoʻotaʻiga vavalalata e le o le mafuaʻaga o mafutaga.

E tusa ai ma lumanaʻi suʻesuʻega, lenei fanua ono aoga mai le suʻesuʻeina uma paʻaga i se ulugaliʻi. E manaia le iloa, faʻataʻitaʻiga, pe a fai e taua mo faiā fai paʻaga pe faʻafetaui paʻaga i tuutuuga latou te fiafia iai ma amioga e fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o SEM toʻatasi ma faʻatasi. O faʻamatalaga e aoina mai paʻaga uma e lua e mafai foʻi ona fesoasoani i lenei fanua ia iloa pe faʻafefea e le tasi paʻaga le vaʻaia tumaoti o le SEM e aʻafia ai lagona o le isi paʻaga i le va fealoaʻi. E le gata i lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona mafaufauina pe faʻafefea ona fefaʻasoaaʻi le tagata lava ia tala faʻasolopito talaʻaga e pei o le faʻaipoipoga ae leʻi faʻaipoipo ma le numera o paʻaga muamua i le matamataina o SEM ma le lelei o le va fealoaʻi. O le suʻesuʻeina o talaʻaga faʻafeusuaiga faʻatasi ma le SEM-matamata amioga e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina le faʻafitauli o le maitauina o le SEM na o ia na le lelei le faʻafesoʻotaʻiga ma le tulaga lelei o le va fealoaʻi. Lenei ituaiga o suʻesuʻega mafai ona fesoasoani i le fanua e faʻavasega pe o le vaʻai SEM o se sui mo sili atu taua tagata taʻitoʻatasi uiga, pei o feusuaʻiga tulia.

I le faaiuga, o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai le toatele o talavou matutua e leʻi faaipoipo e filifili e silasila i le SEM io latou olaga patino, pe na oi latou lava ma / poo a latou paaga. O lenei amio e manino lava o se vaega o le tele o mafutaga vavalalata, ae e le masani ona fuaina pe talanoaina. O a matou sailiga e fautua mai ai o le tele o vaega eseese o le vavalalata sootaga e fesoʻotaʻi ma le silasila i SEM pe toʻatasi pe faʻatasi i ni auala anoa ma o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻaauau pea ona suʻesuʻe pe faapefea ona aafia le atinaʻeina o le mafutaga ma le lelei ile maimoa i le SEM.

tautinoga

O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e se fesoasoani a le National Institute of Child Health and Human Development (R01 HD0 47564) na tuʻuina atu ia Scott Stanley ma lona lua ma le tolu tusitala.

mau faasino

  1. Bergner RM, Bridges AJ. Le taua o le aafia ai o ponokalafi mamafa mo paaga alofa: Suesuega ma mea e aafia ai le falemaʻi. Tusi talaaga o le Feusuaiga ma Faaipoipoga. 2002; 28: 193-206. [PubMed]
  2. Boies SC. Iunivesite tamaiti aʻoga 'faʻaaogaina o ma tali atu i luga o le initaneti faʻamatalaga feusuaiga ma faʻafiafiaga: Fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti ma offline tuʻaiga amioga. Kanata Tusi o Feusuaiga a Tagata. 2002; 11: 77–89.
  3. Bridges AJ, Bergner RM, Hesson-McInnis M. Faʻafiafiaga paʻaga faʻaaoga i ponokalafi: O lona taua mo fafine. Tusi o talaaga o feusuaiga ma le faʻaipoipoga togafitiga. 2003; 29: 1–14. [PubMed]
  4. Carroll JS, Padilla-Walker LM, Nelson LJ, Olson CD, Barry CM, Madsen SD. Tupulaga XXX: Faʻafeiloaʻi ma faʻaaogaina ponokalafi i tagata matutua. Lautusi o le Autalavou Suesuega. 2008; 23: 6-30.
  5. Glascock J. Faʻalumaina mea ma feusuaʻiga tagata: Faʻamaumauga mo tamaloloa ma fafine faʻaali eseesega i ponokalafi. Lipoti o Fesoʻotaʻiga. 2005; 18: 43-53.
  6. Haavio-Mannila E, Kontula O. Tausiga feusuaiga i le Baltic Sea area. Initaneti Suesuega Tau Tagata; Helinski: 2003.
  7. Jansma LL, Linz DG, Mulac A, Imrich DJ. Fegalegaleaiga a tamaloloa ma fafine pe a maeʻa ona matamata ata mataga faʻafeusuaiga: E faʻaleagaina faia se eseʻesega? Fesootaiga Faʻaaliga. 1997; 64: 1–24.
  8. Kenrick DT, Gutierres SE, Goldberg LL. Aafiaga o le taʻamilosaga taʻutaʻua ma faʻasalaga a tagata ese ma tagata. I: Plous S, faatonu. Malamalama i le faʻaituau ma le faʻaituau. McGraw-Hill; New York: 2003. pp. 243-248.
  9. Kline GH, Stanley SM, Markman HJ, Olmos-Gallo PA, Peters M, Whitton SW, et al. O taimi uma o mea uma: Faʻaipoipo faʻatasi ma le tele o aʻafiaga mo taunuʻuga matitiva matitiva. Journal of Family Psychology. 2004; 18: 311-318. [PubMed]
  10. Kurdek LA, Schmitt JP. O le amataga o le atinaʻeina o le lelei o le mafutaga i le tane ma le tamaʻitaʻi, o le tamaʻitaʻi e nonofo faʻatasi ma le tamaʻitaʻi, tamaʻitaʻi, ma ulugalii faaipoipo. Atinaʻe o Atinaʻe. 1986; 22: 305-309.
  11. Lawrence KA, Herold ES. O uiga faʻaalia o fafine e uiga i mea tau feusuaiga. Tusi o talaaga o feusuaiga. 1988; 24: 161–169. [PubMed]
  12. Linz DG, Donnerstein E, Penrod S. Aafiaga o se taimi umi e faʻaalia ai faʻamatalaga faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o fafine. Journal of Personality and Social Psychology. 1988; 55: 758-768. [PubMed]
  13. Lopez PA, George WH. O le fiafia o tamaloloa i le manino erotica: Aʻoga o le tagata-faʻapitoa amioga ma itupa-faʻapitoa uiga ma itupa-faʻapitoa faiga masani. Tusi o talaaga o feusuaiga. 1995; 32: 275–288.
  14. Manning JC. O le aʻafiaga o ponokalafi i luga o le faʻaipoipoga ma le aiga: O se toe iloiloga o suʻesuʻega. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia. 2006; 13: 131–165.
  15. Mosher DL, MacIan P. Kolisi male alii ma tamaitai e tali atu i ata vitio X ua faʻamoemoeina mo le tamaʻitaʻi poʻo le tamaitai faʻalogologo: Tusiga alii ma tamaitai. Journal of Sex Research. 1994; 31: 99-113.
  16. O'Reilly S, Knox D, Zusman ME. Kolisi tamaiti aʻoga uiga agaʻi i ponokalafi faʻaaogaina. Kolisi Tamaiti Aoga Kolisi. 2007; 41: 402–406.
  17. Philaretou AG, Mahfouz AY, Allen KR. Faʻaaogaina o initaneti ponokalafi ma tama lelei. Tusi Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina o Tama. 2005; 4: 149–169.
  18. Rhoades GK, Stanley SM, Markman HJ. Le faʻatagaina o le nonofo faʻatasi ma le nonofo faʻatasi: O se faʻataʻitaʻiga ma faʻaopoopoga o sailiiliga na muamua. Journal of Family Psychology. 2009; 23: 107-111. [PubMed]
  19. Robinson BE, Manthei R, Scheltema K, Rich R, Koznar J. Therapeutic e faʻaaogaina faʻamatalaga manino i feusuaiga i le Iunaite Setete ma Czech ma Slovak Republics: O se suʻesuʻega agavaa. Tusi talaaga o le Feusuaiga ma Faaipoipoga. 1999; 25: 103-119. [PubMed]
  20. Sabourin SP, Valois P, Lussier Y. Faʻatupulaia ma le faʻamaoniaina o se faʻamatalaga puupuu o le Dyadic Adjustment Scale ma se faʻataʻitaʻiga o auiliiliga o mea e leai ni mea. Suesuega Faʻapitoa. 2005; 17: 15-17. [PubMed]
  21. Schneider JP. O se suʻesuʻega lelei a tagata o loʻo auai i le Initaneti: Eseesega o kenera, o mea e toe faʻaleleia ai mea, ma aʻafiaga o fomaʻi. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia. 2000; 7: 249–278.
  22. Spanier GB. Fuaina o le fetuutuunaʻiga: Fua Fou mo le iloiloga o le lelei o le faaipoipoga ma isi mea tutusa. Tusi o le Faaipoipoga ma le Aiga. 1976; 38: 15-28.
  23. Stack S, Wasserman I, Kern R. Faʻasalalauga lautele matutua ma le faʻaaogaina o ponokalafi initaneti. Saogafesootai i le Tausaga Faalekuata. 2004; 85: 75-88.
  24. Stanley SM, Amato PR, Johnson CA, Markman HJ. Aoga amata, tulaga faaipoipo, ma le mautu o le faaipoipoga: Sailiiliga mai se suʻesuʻega, tele, aiga. Journal of Family Psychology. 2006; 20: 117-126. [PubMed]
  25. Stanley SM, Markman HJ. Iloiloina o tautinoga i fegalegaleaiga patino. Tusi o le Faaipoipoga ma le Aiga. 1992; 54: 595-608.
  26. Stanley SM, Markman HJ. Faaipoipoga i le 90s: O se sailiiliga telefoni feaveaʻi i le lalolagi atoa. SAUNIUNIGA; Denver, CO: 1997.
  27. Stock WE. Feusuaʻiga e pei o meafaitino: Alii ma le itupa o tamaʻitaʻi. I: Levant RF, Brooks GR, faatonu. Alii ma feusuaiga: New mafaufau psycho perspectives. Ioane Wiley; Faʻafeiloaʻiga, NJ: 1997. pp. 100-132.
  28. Striar S, Bartlik B. Fuafaatatau o le libido: O le faaaogaina o le erotica i le togafitiga o feusuaiga. Tausaga Faʻapitoa. 1999; 29: 60-62.
  29. Træen B, Nilsen TS, Stigum H. Faaaogaina o ponokalafi i luga o faasalalauga faaleaganuu ma luga ole Initaneti i Nouei. Journal of Sex Research. 2006; 43: 245-254. [PubMed]
  30. Zillmann D. O aafiaga o le faaumiumi o le faʻaaogaina o ponokalafi. I: Zillmann D, Bryant J, faatonu. Ponokalafi: Fautuaga mo suesuega ma iloiloga faʻavae. Lawrence Erlbaum; Hillsdale, NJ: 1989. pp. 127-157.
  31. Zillmann D, Bryant J. Ponokalafi aafiaga i feusuaiga faamalieina. Tusi o talaaga o agafesootai Psychology faatatau. 1988; 18: 438–453.