FAAMATALAGA: O lenei suʻesuʻega e masani ona taʻua o le lagolago mo le finauga e faapea, o le matamata i porn e faʻaleleia le faamalieina o feusuaiga. Mai le suʻesuʻega:
O i latou na vaʻaia SEM ma a latou paaga na lipotia mai le tele o le tuʻuina atu ma le sili atu le faamalieina o feusuaiga nai lo i latou na vaʻaia SEM lava.
Peitai, o le pasene o ulugalii, i se faataitaiga faataitai, lea o paaga uma e LELEA na te matamata faatasi i porn e matua laitiiti lava. Matou te iloa le tele o nei suʻesuʻega e maualuga le maualuga o le faʻaaogaina o tama tane, aʻo no faʻamatalaga faʻamatalaga mai le suʻesuʻega tele a le US (General Social Survey) na maua ai na o le 2.6% o fafine sa asia se "'upega tafaʻilagi' i le masina talu ai (2002-2004). Vaai Ponokarafi ma le Faaipoipoga, 2014. O le pasene o ulugalii o loʻo matamata ONA matamata faatasi i porn e manino lava e itiiti ifo nai lo le 2.6%. O suʻesuʻega nei e leʻi aofia ai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. E le o vavalalata
O loʻo ia i matou lenei faʻamoemoega faʻatatau:
O tagata taʻitoʻatasi e leʻi vaʻaia le SEM na lipotia mai le maualuga o le mafutaga o fesootaiga i luga o faʻamatalaga uma nai lo i latou na vaʻaia SEM lava.
Ma o lenei sailiiliga:
Pau le eseesega i le va oi latou e leʻi vaʻaia SEM ma i latou sa na ona latou vaʻaia ma a latou paaga, oi latou e leʻi vaʻavaʻai i ai maualalo le maualalo o le le talitonu.
Vaʻavaʻai mo i latou e viliina nei sailiga e taua.
Arch Sex Behav. 2011 Apr; 40 (2): 441-448.
Lomia i luga o le initaneti 2009 Dec 29. Tui: 10.1007/s10508-009-9585-4
PMCID: PMC2891580
NIHMSID: NIHMS172235
lē faʻatino
O lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai fegalegaleaiga i le va o le matamata i mea tau feusuaiga-manino (SEM) ma le mafutaga o loʻo galue i se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le 1291 tagata e le faaipoipoina i ni fegalegaleaiga alofa. O le toʻatele o tagata (76.8%) nai lo fafine (31.6%) na lipotia mai na latou vaʻaia le SEM lava ia, ae toetoe o le afa o alii ma tamaitai na lipotia i nisi o taimi e matamata ai SEM ma a latou paaga (44.8%). O fua o fesoʻotaʻiga, fetuʻutuʻutuʻuga o sootaga, tautinoga, faʻafeusuaiga, ma le le talitonu na suʻesuʻeina. O tagata taʻitoʻatasi e leʻi vaʻavaʻai i le SEM na lipotia mai le maualuga o le mafutaga i luga o faʻamatalaga uma nai lo i latou na vaʻaia SEM lava. O i latou na vaʻaia SEM ma a latou paaga na lipotia mai le sili atu o le tuʻuina atu ma le sili atu le faamalieina o feusuaiga nai lo i latou na vaʻaia SEM lava. Na pau le eseesega i le va oi latou e leʻi vaʻaia le SEM ma i latou sa latou vaʻaia ma a latou paaga o ē na le vaʻavaʻai i ai o loʻo i ai le maualalo o le le talitonu. O aʻafiaga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi i lenei nofoaga faʻapea foʻi ma togafitiga faʻafeusuaiga ma ulugalii faʻamalositino e talanoaina.
faʻatomuaga
O vaega eseese o ponokalafi ma ona aafiaga i lo tatou sosaiete ua suʻesuʻeina mo le tele o tausaga. E tusa ai ma le faʻafefea ona fesootaʻi ma fegalegaleaiga alofa, o loʻo i ai se taulaiga i alii e vaʻavaʻai i ai ma pe faʻapefea ona aʻafia a latou feusuaʻiga poʻo a latou manatu i paaga (eg, Alalaupapa, Bergner, & Hesson-McInnis, 2003; Kenrick, Gutierres, & Goldberg, 2003). E tusa ai ma fafine, o le tele o suʻesuʻega na suʻesuʻeina le faʻaaogaina e fafine o ma uiga e uiga i ponokalafi (eg, Lawrence & Herold, 1988; O'Reilly, Knox, & Zusman, 2007). O suʻesuʻega mai isi atunuʻu ua faʻailoa mai ai, e matamata fafine i le matamata i feusuaʻiga-maʻi (SEMs) ma a latou paʻaga ae leʻo latou lava, ae o tama e masani ona vaʻaia e tagata (Haavio-Mannila & Kontula, 2003; Træen, Nilsen, & Stigum, 2006). O le taimi nei suʻesuʻega suʻesuʻeina nei malosiʻaga i le Iunaite Setete ma foi suʻesuʻe pe faʻafefea ona vaʻaia SEM ma se tasi paʻaga alofa e fesoʻotaʻi i le va fealoaʻi lelei ma gaioiga.
Ua faauigaina ponokalafi o le "ala o faasalalauga ua faaaogaina pe faamoemoe e faateleina le faaosofia o feusuaiga" (Carroll et al., 2008). Ae ui i lea, o le tele o tagata suesue e vaevaeina ponokalafi i totonu o ni atumotu, e pei o ponokalafi faatupu vevesi, ponokalafi le talafeagai, ma elemene. Erotica e sili atu le lelei o feusuaiga ma feusuaiga ma le paleni o le malosi nai lo vaega muamua e lua (Stock, 1997). Ona o le maofa o le taulaiga o suʻesuʻega o loʻo i ai nei, matou te leʻi faʻaaogaina ia ituaiga o tala. Nai lo lena, na matou faʻaaogaina le faaupuga lautele, "mea e faʻafeusuai i le faʻafeusuaiga" (SEM), lea e mafai ona aofia ai soʻo se tasi o nei atigipusa i le faiga o vitio, itulau i luga o le initaneti, tusi, mekasini, poʻo isi faʻasalalauga.
Vaʻavaʻai Faʻaipoipoga-Faʻamatalaga Faʻamatala Faʻatasi
Vaʻai SEM ia oe lava (aunoa ma se paʻaga alofa) foliga mai e sili ona taatele i le 18 i le 25 tausaga le matutua o loʻo faia feusuaʻiga, e maualalo le maualuga o feusuaʻiga popole, ma lipotia le maualuga numera o feusuaiga paʻaga (Carroll et al., 2008). E le gata i lea, Stack, Wasserman, ma Kern (2004) na iloa ai o le itiiti o le lotu o se tagata vavalo malosi o le matamata i le SEM i le initaneti. E tusa ai ma eseesega o alii ma tamaitai i le vaaiga a le SEM, e masani ona manatu tagata i le SEM e sili atu nai lo tamaitai (Traeen et al., 2006), e ui lava o loʻo i ai le fesuiaiga i feeseeseaiga a alii ma tamaitai i le matua ma le kulupu. Boies (2002) ua maua le fuainumera o le tane ma le fafine o le SEM e matamata i le 3: 1 i tagata laiti ma 6: 1 i tagata matutua. E sili atu le fiafia o tamaloloa i le SEM nai lo tamaitai, e tusa lava pe o mamanu na fuafuaina mo alii ma tamaitai faʻalogologo (Mosher & MacIan, 1994).
O suʻesuʻega i le iʻuga o le maimoaina o le SEM naʻo ia lava uiga e uiga i paʻaga ma le va fealoaʻi o loʻo fefiloi. O nisi suʻesuʻega faʻaalia ai le leaga aafiaga mo manatu o aliʻi a latou paʻaga ma faiā. Faataitaiga, Kenrick et al. (2003) na maua ai e tamaloloa a latou paaga e le sili atu le manaia pe a uma ona matamata i ata feusuaʻiga-ata manino o isi fafine. Latou te taʻutinoina atonu e ono mafua ona o le faʻaalia i le SEM e taʻitaʻia ai tagata ina ia latou le malamalama pe o le a se tino e le masani ai. O a latou galuega muamua na lagolagoina lenei manatu; alii na maua ni pusa ogatotonu faʻailoga na latou faʻataʻitaʻiina le itiiti ifo o le alofa ma a latou paaga (Kenrick et al., 2003). O le mea e malie ai, o le tutusa faʻaaliga e leʻi aʻafia ai faʻailoga a fafine mo le latou paʻaga (Kenrick et al., 2003). I se isi suʻesuʻega, i le maeʻa ai o 6 vaiaso o le 1 itula i le vaiaso, o ponokalafi e le saua, na lipotia uma mai e alii ma fafine le lotomalie i le alofa o le latou paaga, foliga vaaia o le tino, ma le fiailoa ma feusuaiga.Zillmann & Bryant, 1988). Latou te tuʻuina atu foi le taua tele i le feusuaiga e aunoa ma se lagona. O isi suesuega ua faailoa mai ai o le faaumiumi o le aafia i ponokalafi atonu e fesootai ma masalosaloga e uiga i le taua o le faaipoipoga ma le maualuga o le faamaoniga o mafutaga e le o se tasi (Zillmann, 1989). O lenei suʻega o suʻesuʻega e faʻaalia ai o le aafia i le SEM e mafai ona fesoʻotai ma aʻafiaga le lelei, aemaise lava mo alii.
I le isi itu, o isi galuega ua le mafai ona maua sootaga i le vaʻavaʻai i manatu SEM ma le le lelei e uiga i tamaitai poʻo fegalegaleaiga. Linz, Donnerstein, ma Penrod (1988) na iloa ai o le aafia i ponokalafi e le faʻaalia lē faʻateleina le faʻamasinoga a aliʻi i fafine e pei o tamaʻitaʻi. E faʻapena foi, e iai faʻamaoniga e oʻo lava i le matamata ma le manino i le mataga o ponokalafi e le suia ai le faʻatatauga o tamaʻitaʻi i agavaʻa faʻalemafaufau, faʻanaunautaʻiga, faʻatosina, poʻo le faʻatagaga (Jansma, Linz, Mulac, & Imrich, 1997). I le faʻatasi ai, e foliga mai e ui lava atonu e ono iai ni tamaloloa i le faateleina o manatu le lelei e uiga i tamaitai pe a uma ona aafia i le SEM, ae le o tagata uma e aafia i auala le lelei. I le taimi lava e tasi, e tatau ona tatou maitauina tatou te le iloa ni suʻesuʻega ua faʻaalia ai lelei aafiaga o le vaʻaia o SEM naʻo ia mo le faʻagaioiga o gaioiga i se tulaga lautele pe mo manatu o aliʻi ia latou paʻaga.
E ui lava o nisi suʻesuʻega na suʻesuʻeina uiga lautele o fafine e uiga i ponokalafi i le va ma aliʻi uiga e uiga i SEM (eg, O'Reilly et al., 2007), o le tele o suʻesuʻega a le SEM o loʻo taulaʻi lava i tamaʻitaʻi nofoaga tutotonu i luga o latou manatu o a latou paʻaga 'SEM vaʻai nai lo latou lava matamata. O lesi foi mea, Bergner ma Bridges (2002) Na latou iloa a faʻamasinoina e fafine le vaʻai a latou paʻaga ua ova, ua latou talitonu e iai se leaga o le faiga o le mafutaga. Na latou suʻesuʻeina ni pou e 100 i laupapa initaneti mai fafine na manatu o a latou paʻaga e maimoa i ponokalafi na ova. O nei fafine sa latou faaaogaina upu e pei o le "kopi," "fealofani," ma le "faalata," ma faasino i a latou paaga o "feusuaiga," "feusuaiga leaga," ma "tagata faapiopio." Tamaʻitaʻi paʻaga o faʻamaʻi faʻafeusuaiga fai ma vaisu taumafai e taofi tutusa manatu ia i latou i Bergner ma Bridges '(2002) suʻesuʻe (Schneider, 2000). Ae ui i lea, o nei faʻataʻitaʻiga e lua na filifilia e faavae i le faʻaaogaina o le SEM e alii ma tamaitai, o lona uiga e sili atu le faigata o latou manatu nai lo tamaitai i le lautele.
Suʻesuʻega na suʻesuʻeina manatu o le tele o sui fafine e uiga i a latou paʻaga 'SEM vaʻaia o loʻo faʻailoa mai latou te le mananaʻo e faia ni manatu le lelei e pei o tamaʻitaʻi talu ai e lua suʻesuʻega (Bridges et al., 2003). O le mea moni, sa taumafai fafine e malilie ma nisi o faʻamatalaga lelei e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi a latou paʻaga, pei o le "O laʻu paʻaga o le faʻaaogaina o ponokalafi e mafua ai le eseese i a matou feusuaʻiga" ma "O laʻu paga o le faʻaaogaina o ponokalafi e le afaina ai le vavalalata o le matou sootaga, ”Ma naʻo le tasi vaetolu na vaʻai ile latou paʻaga faʻaaoga o se ituaiga le faʻamaoni o le le faʻamaoni. Tamaʻitaʻi na lipotia a latou paʻaga vaʻaia vaʻaia e pei o le maualuga i tuutuuga o taimi ma le umi lipotia sili ona faʻanoanoa (Bridges et al., 2003). O nei taunuʻuga faʻapea e le mafai e fafine ona vaʻai ia latou paʻaga 'SEM vaʻaia e le maloloina pe a latou le iloa le vaʻaia e sili atu. O le mea moni, nisi fafine e ono vaʻai i a latou paʻaga ponokalafi faʻaaogaina e faʻalauteleina ai a latou feusuaʻiga.
O se tasi o faʻatapulaʻaina o tusitusiga i luga o le SEM ma fegalegaleaiga faʻamasani o le tele o suʻesuʻega iloiloina uiga o tagata taʻitoʻatasi agaʻi atu i le isi itupa poʻo agaʻi i fegalegaleaiga pe a maeʻa ona faʻaalia i le SEM i se faʻataʻitaʻiga mataupu, e le o atagia ai moni-olaga mea na tutupu. O le suʻesuʻega o loʻo faia nei sa talanoaina ai se va i lenei matata e ala i le suʻesuʻeina o auala e vaʻai ai SEM naʻo ia poʻo faʻatasi i se olaga o se tagata (i fafo atu o se faʻataʻitaʻiga ma se filifiliga a se tagata) e fesoʻotaʻi ma le tele o faʻatonuga o sootaga lelei ma faʻagaioiga. O le iloiloina o amioga e pei ona masani ai e feteʻenaʻi ma amioga e faʻaosofia i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻatagaina ai ni iʻuga e sili atu ona faʻataʻitaʻia amioga lautele ma tali a tagata lautele.
Vaʻavaʻai Faʻaipoipoga-Faʻamatalaga Faʻamatalaga ma se Faʻatasi Faatasi ma le Faʻaipoipoga
O nisi o suʻesuʻega talu ai na latou tusia e faʻapea, e vaʻavaʻai tagata i le SEM na o ia, ae o tamaitai e masani ona vaʻai i le SEM ma a latou paaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, a fesiligia e uiga i la latou vaaiga talu ai nei i se ata feusuaʻiga, e foliga mai o fafine na latou vaʻaia ma latou paaga nai lo le naʻo le mea e ono lipoti atu e tagata na latou vaʻaia naʻo latou lava (Traeen et al., 2006). I le suʻesuʻega lava e tasi, o fafine e faaluaina nai lo o tamaloloa na fai mai na iai seisi na faatauina mekasini mataga na latou matamata ai. Ae ui i lea, i lo matou iloa, e laʻititi lava suʻesuʻega muamua pe faʻafefea ona vaʻai le SEM ma se paʻaga (i fafo atu o se faʻataʻitaʻiga) i le va fealoaʻi. O nisi suʻesuʻega na suʻesuʻeina tali a tamaloloa ma fafine ina ua fesiligia latou e maimoa i le SEM a o iai isi tagata. E ui e leʻo faʻatatauina a tatou fesili tutotonu, o lenei suʻesuʻega e ono aoga e malamalama ai pe faʻafefea ona vaʻai le SEM ma se paaga alofa i le lelei o le va feagai. I se tasi suʻesuʻega suʻesuʻe suʻesuʻe, o alii na matele ina maua le faʻaititia o feusuaiga ma le fiafia o le SEM pe a latou matamata i ata ponokalafi ma fafine ese nai lo latou faia a o matamata ma tamaloloa tagata ese (Lopez & George, 1995). O lenei mea ua taʻua o le "locker room effect" e mafai ona tupu ona e manatu tagata e le talia e tamaitai ponokalafi, o lea latou te taofia lo latou fiafia i luma o tamaitai (Lopez & George, 1995). I se isi suʻesuʻega, na lipotia mai e tamaitai le tele o lagona lelei ma le faitaaga i feusuaiga pe a matamata i ata vitio ma a latou paaga nai lo le matamataina o vitio faapea ma a latou uo teine po o se vaega e fefiloi (gender-group)Lawrence & Herold, 1988). Fai mai tusitala o lenei galuega o lenei sailiiliga e mafai ona fesootai ma le mea moni e faapea o 30% oa latou tamaitai tamaitai na auai na latou fai mai na latou faʻaaogaina ata vitio X e fai ma faʻamuamua i feusuaiga ma a latou paaga. I le tuufaatasiga, o nei sailiga e ono faailoa mai e le pei o tamaloloa, oe foliga mai e sili atu le matamata ile SEM pe na o isi foi alii (Lopez & George, 1995), atonu o le a sili atu le faʻaleleia e tamaitai o le SEM ma a latou paaga nai lo le na o le matamata na o ia ma a latou uo.
O faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega e talafeagai foi i le talanoaina o le maimoaina o SEM ma se paaga alofa. E tele fomaʻi talitonu i le aoga o le faʻatulagaina poʻo le lagolagoina o le matamataina o le SEM mo ulugalii o loo feagai ma faigata ma feusuaiga (Manning, 2006; Striar & Bartlik, 1999). E le gata i lea, o se suʻesuʻega e tasi na faailoa mai ai o le au togafitiga e tele taimi o le 2.6 e fai mai ai o le maimoaina o le SEM e tagata na latou faʻatau atu e sili atu le fesoasoani nai lo le faʻaleagaina (Robinson, Manthei, Scheltema, Rich, & Koznar, 1999). O le mea lea, o nisi o polofesa ua latou lagolagoina le manatu o le vaʻavaʻai faʻatasi o le SEM e mafai ona soifua maloloina ma fesoasoani i se mafutaga vavalalata, e ui o loʻo i ai ni suʻesuʻega itiiti e lagolago pe faʻafitia lenei manatu.
O le Suʻesuʻega o Aso Nei
O le taimi nei suʻesuʻega saili e faʻalautele ia tusitusiga pe faʻafefea ona matamata i le SEM, a le o ia pe toʻatasi ma se tasi paʻaga alofa, e fesoʻotaʻi ma isi vaʻaiga uiga. Faʻavae i luga o suʻesuʻega o loʻo avanoa e uiga i le vaʻaia o le SEM naʻo aʻafia manatu o paʻaga alofa, faʻapitoa lava mo tamaloloa, matou faʻamoemoe o tagata e leʻi vaʻai ia SEM, latou te lipotia le maualuga o le vaʻaiga lelei i luga o le numera o faʻatonuga, e aofia ai fesuiaiga lautele fesuiaiga, tautinoga , fesoʻotaʻiga lelei, ma faʻamalieina feusuaiga, faʻapea foʻi ma le paʻu maualalo o le le faʻamaoni nai lo i latou na vaʻaia SEM naʻo latou. I leisi itu, matou manatu o le maimoaina faʻatasi SEM, ae le naʻo, e fesoʻotaʻi ma le va fealoaʻi lelei i se itu lelei. Na matou faʻatalia lenei fesoʻotaʻiga lelei aua o le maimoaina faʻatasi SEM e mafai ona avea o se fefaʻasoaaʻiga gaioiga poʻo se fiafia i le va o paʻaga, ma e iai faʻamaoniga o le tele o fefaʻasoaaʻi fiafia ma gaioiga e fesoʻotaʻi ma le maualuga faʻamalieina sootaga (Kurdek & Schmitt, 1986). E mafai foi ona avea mafutaga ma paaga o loʻo faʻaaogaina ai le SEM e faʻamaonia e le maualuga o le mafutaga mafana ona o le maualuga o le faʻatuatuaina ma le vavalalata e manaʻomia ina ia mafai ona talanoa ma filifili faatasi e matamata i le SEM. O nei faʻamaoniga na suesueina i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga lapoa o le 18-35 tamaʻitaʻi ma tamaitai i tausaga taʻitasi i sootaga lē faaipoipo. E le gata i lea, ona o le tele o suʻesuʻega ua suʻesuʻeina ai uiga o tagata o loʻo vaʻaia SEM na o latou faʻatasi ma a latou paaga, matou te tuʻuina atu nisi faʻamatalaga faʻamatalaga i luga oa matou faʻataʻitaʻiga ao leʻi suʻeina a matou fesili suʻesuʻe e uiga i le lelei o le mafutaga ma le galulue.
faiga
Tagata e Auai
Tagata auai (N= 1291) o tagata taʻitoʻatasi o loʻo auai i se galuega tetele e taulai atu i sootaga lē faaipoipo i le Iunaite Setete. O le faʻataʻitaʻiga mo le suʻesuʻega nei e aofia ai 475 tane (36.79%) ma 816 fafine. O sui sa amata mai le 18 i le 34 tausaga (M= 25.51 SD= 4.0), ei ai le vaitau o 14 tausaga o aʻoga, ma faia $ 15,000 i le $ 19,999 i tausaga taitasi, i le averesi. O tagata uma e auai e leʻi faaipoipo, ae i fegalegaleaiga alofa, faatasi ai ma 31.99% nonofo faʻatasi ma a latou paaga. I tulaga o ituaiga tagata, o lenei faataitaiga o le 8.4% Hispanic poo le Latino ma le 91.6% e le o le Hispanic poo le Latino. I tulaga o le tuuga, o le faataitaiga o le 75.9% White, 14.3% Black po o le Aferika Amerika, 3.3% Asia, 1.1% American Indian / Alaska Native, ma le .3% Native Hawaiian poʻo isi Pacific Islander; 3.8% na lipotia mai e silia ma le tasi le taʻaloga ma 1.3% e leʻi lipotia se tuuga.
taualumaga
Le faʻafaigaluegaina o tagata auai mo le tele o galuega faatino, o se nofoaga autu o le telefoni na faʻaogaina ai se lisi o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga telefoni e faʻapitoa ai aiga i totonu o le Iunaite Setete. Ina ua maeʻa se folasaga puupuu i le suʻesuʻega, sa siakiina tagata taitoatasi mo le auai. Ina ia agavaʻa, e manaʻomia le auai i le va o le 18 ma le 34 ma ia i ai i se mafutaga e le i faaipoipo ma se tasi o le isi itupa na tumau 2 masina pe umi. O le faitioga mo le uumi o le mafutaga na faʻamautuina ina ia matou mauaina faʻamatalaga i luga o mafutaga vavalalata tumau, lea na tatau ai mo sini o le galuega tele. O i latou ua agavaʻa, malilie e auai, ma tuʻuina atu lauga maeʻa atoa (N= 2,213) o meli lafoina i totonu o 2 vaiaso o le suʻeina o telefoni. O i latou sa lafoina i le meli, na toe faafoi mai e le 1,447 tagata ia i latou (65.4% tali tali); ae ui i lea, o le 153 o nei tagata sailiili na faailoa mai i luga o latou pepa latou te le ausia tulaga manaomia mo le auai, pe ona o le matua poʻo le tulaga o le mafutaga, ma tuʻu ai se faʻataʻitaʻiga o le 1294. O nei mea, e toʻatolu tagata e leʻi taliina ni mea e uiga i le SEM, o lea la o le faʻataʻitaʻiga mulimuli mo le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le 1291. Mo le poloketi tetele, o nei tagata e mulimulitai i taimi umi, ae o le suʻesuʻega nei o loʻo faʻaaogaina faʻamatalaga mai le uluai galu o le aoina o faʻamaumauga.
Fua
Faamatalaga Faʻaagaga
Faʻamatalaga i faʻamatalaga autu (faʻataʻitaʻiga, tausaga, tupe maua), faʻapea foʻi ma faʻamatalaga e uiga i le tulaga o le mafutaga ma le umi, na aoina i se suʻega faʻasino. Sa fuaina foi le talitonuga i lenei vaega o pepa ma le aitema: "O mea uma lava e mafaufau i ai, o le a le lotu e te fai mai ai o oe?" O lenei mea na taua i luga o le 1 (E leo mea uma) i le 7 (Tupua tele) fua. Na faʻaaogaina i suʻesuʻega talu ai lea na faʻaalia ai le faʻamaonia o tagata liliu mai (Rhoades, Stanley, & Markman, 2009).
Vaʻavaʻai i Faʻafeusuaiga-Mea Faʻapitoa
Matou te faʻaaogaina ni mea se lua e iloilo ai pe na vaʻaia e le au auai SEM na o latou pe na latou vaʻaia SEM ma la latou paaga: "E te tilotilo i luga o upega tafaʻilagi, mekasini, po o ata tifaga na o oe lava?" Ma "O oe ma lau paaga e tilotilo i luga o upega tafaʻilagi, "E leai," "Ioe, o nisi taimi," ma le "Ioe, e masani lava." Mo iloiloga na tuʻuina atu iinei, oi latou na taliina le "Leai" na faʻamaonia e pei o 0, ma i latou na tali mai " Ioe, o nisi taimi "poʻo le" Ioe, masani "na faʻamaonia e pei o 1. Na matou filifili e tuʻufaʻatasia nei vaega e lua "Ioe" ona sa sili ona matou fiafia e faʻatusatusa i latou e leʻi auai i le maimoaina o le SEM ia i latou oe na matamata i ai, nai lo le taumafai e iloilo taimi o le matamata. E le gata i lea, o lenei fua e foliga mai e le lelei le tele o taimi aua e leai ni uiga o "nisi taimi" ae "masani," ma o le a faigata ona faamautuina o le siakiina o le vaeluaga o le natura.
Fesootaiga le lelei
Ina ia fuaina fesoʻotaʻiga le lelei, matou te faʻaaoga le Fesoʻotaiga o le Sini Faʻailoga (Danger Sign Signs)Stanley & Markman, 1997). I lenei 7-item scale, o tagata auai e faʻavasega mea e uiga i fesoʻotaʻiga i totonu oa latou mafutaga e pei o "nai finauga laiti e oʻo atu i ni tauiviga mataga ma tuuaiga, faitioga, faʻailoga igoa, poʻo le faʻaleagaina o mea tiga i luga o le 1 (leai lava pe toeitiiti lava leai) i le 3 (soʻo) fua. O lenei fuafaatatau ua faʻamaonia le talafeagai ma le faʻamaonia i galuega talu ai (Kline et al., 2004). I le taimi nei suʻesuʻega, Cronbach's alpha (α) =. 81.
Fetuunaiga o Fegalegaleaiga
Na matou faaaogaina le lomiga o le 4-le Dyadic Adjustment Scale (Sabourin, Valois, & Lussier, 2005; Spanier, 1976) e fuafua ai fetuunaiga o fegalegaleaiga. O lenei fuataga na aofia ai mea e uiga i le fiafia, mafaufauga e uiga i le faataape, fefaʻasoaaʻi, ma se mea lautele e uiga i le lelei o le mafutaga. I lenei faʻataʻitaʻiga, (α) =. 81.
Faʻasagaga
O le tuʻuina atu, faʻapitoa foi o le tautinoga a le tagata lava ia, na fuaina e faʻaaoga ai le 14-Scale Dedication Scale mai le Revised Commitment Inventory (Stanley & Markman, 1992). Faataitaiga o mea nei "Ou te manao i lenei mafutaga ina ia tumau malosi e tusa lava po o a taimi faigata tatou te fetaiai" ma "Ou te fiafia e mafaufau i laʻu soa ma au i le uiga o 'matou' ma 'matou' nai lo 'aʻu' ma 'ia . "" Na togi mea taitasi ile 1 (malosi le malilie) i le 7 (malosi malilie) fua. Tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faʻatuatuaina ma le aoga o lenei fuataga (eg, Kline et al., 2004; Stanley & Markman, 1992). I lenei faʻataʻitaʻiga, (α) =. 88.
Faʻasalaga Feusuaiga
Mo le faamalieina o feusuaiga, na taʻua e tagata o le vasega "Matou te maua se lagona faamalieloto poo feusuaiga" i luga o le 1 (malosi le malilie) i le 7 (malosi malilie) fua. O lenei mea na faʻaalia le faʻamaonia i suʻesuʻega talu ai (Rhoades et al., 2009; Stanley, Amato, Johnson, & Markman, 2006).
Faʻalēmataʻu
Mo le le talitonu, na fesiligia tagata auai, "Pe na e faia feusuaʻiga ma se tasi e ese mai i lau paʻaga talu ona e amata tafaoga faamasaniga lelei?" O lenei mea na atiaʻe mo lenei suʻesuʻega e faavae i suʻesuʻega talu ai. Mo iloiloga na tuʻuina atu iinei, oi latou na taliina le "Leai" na faʻamaonia e pei o le 0 ma i latou na tali mai "Ioe, faatasi ma le tagata e toatasi" poʻo le "Ioe, faatasi ma le sili atu ma le tasi le tagata" na faʻamaonia e pei o 1. Na matou faʻaputu nei tali e lua o le "Ioe" aua matou te leʻi faia se vavalo e uiga i le numera o le faʻamaoni.
Fuafuaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga
Na matou faʻaaogaina le faʻavave ma le auʻiliʻiliga o le feteenaiga (ANOVA) e faʻataʻitaʻi ai pe i ai ni eseesega taua i le va oi latou e leʻi vaʻaia le SEM ("leai-SEM"; 35.9%), na o latou lava SEM ("toatasi-anake"; 19.3% ), silasila i le SEM faatasi ma a latou paaga, ae le o le toʻatasi ("tasi-naʻo"; 15.9%), ma vaʻaia SEM faatasi ma na o ia ("tasi / tasi"; 29.0%). A o suʻesuʻega omnibus na taua, ona matou faʻaaogaina lea t-e taumafai e iloilo ni eseesega taua tele i totonu o vaega. Ona o le tele o le faʻataʻitaʻiga tele, na matou faʻaaoga ai se pusa o le faʻamaufaʻaloga p= .01 mo suʻega aloaʻia (ANOVA ma le mau-sikuea) ma faʻaogaina le correction ale Bonferroni mo le t-tesega. E leai se feʻau taua a le SEM i le X X i luga o soʻo se fesuiaiga, o lea la e le o lipotia nei taunuuga. O mea uma ma SDs o loʻo lipotia mai Laulau 1. Aʻafiaga tele (Cohen's d) mo eseesega eseʻese o loʻo tuʻuina atu i le tusitusiga.
i'uga
Sailiiliga Faʻamatala
itupa
E sili atu le taua o alii (76.8%) nai lo fafine (31.6%) na lipotia mai SEM lava, χ2(1, N= 1291) = 245.92, p<.001, ae leai se eseesega taua i le va o aliʻi ma fafine e tusa ai pe na latou lipotia le vaʻaia o SEM ma a latou paga, p> .30. I lenei faʻataʻitaʻiga, 44.8% lipotia matamata SEM ma a latou paga.
tausaga
E leai ni aafiaga taua o le vaega a le SEM mo le matua, p> .01.
Faʻalotu
O le 4 (vaega SEM) × 2 (itupa) ANOVA na faʻaalia se aafiaga autu mo le maualuga o le faʻatuatua, F(1, 1277) = 12.47, p<.001. Faʻatusatusaga (t-tests) na faaalia ai o tagata taitoatasi i le vaega leai-SEM e sili atu le maualuga o le talitonuga faʻalelotu nai lo i latou naʻo le toʻatasi naʻo le vaega (d= .38) ma le tuufaatasiga / tasi vaega (d= .41).
Tausaga o sootaga
O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se aafiaga autu mo le itupa, F(1, 1283) = 10.28, p<.01, ma fafine lipotia sa i ai i a latou sootaga mo se taimi umi atu nai lo alii. O le ANOVA e leʻi faʻaalia se taua tele aoga mo SEM vaega, p> .01.
Tulaga Faʻafaitaʻaga
O le lua-lua-lua-sikuea sikuea na faailoa mai ai o tagata taitoatasi e nonofo faʻatasi o le a sili atu ona lipoti mai na latou vaʻaia le SEM (52.5%) nai lo tagata taʻitoʻatasi na tafafao faamasani (41.2%), χ2(1, N= 1291) = 14.53, p<.001. E leai se eseʻesega tele i le va o le nonofo faʻatasi ma le tafafao faamasani ma tagata taʻitasi e tusa ai ma le matamata ia SEM naʻo ia.
Fegalegaleaiga o Fegalegaleaiga ma Matafaioi
Fesootaiga le lelei
Ina ia iloilo le eseesega i vaega e fa a le SEM i luga o fesoʻotaʻiga, o le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) na faia le ANOVA (vaʻai Laulau 1). Sa i ai le taua tele mo le vaega a le SEM, F(1, 1280) = 9.25, p<.001. Tagata taʻitoʻatasi i le leai-SEM kulupu lipotia maualalo maualalo fesootaiga le lelei nai lo i latou i le naʻo-naʻo le kulupu (d= .26) ma i latou i totonu / tasi vaega (d= .26).
Fetuunaiga o Fegalegaleaiga
O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se taua tele taua mo le vaega SEM, F(1, 1147) = 3.95, p<.01. Tagata taʻitoʻatasi i le leai-SEM kulupu na sili atu le maualuga o fesuiaiga o sootaga nai lo tagata taʻitoʻatasi i le na o le tasi le kulupu (d= .22).
Faʻasagaga
O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se taua tele taua mo le vaega SEM, F(1, 1280) = 6.55, p<.001. Tagata taʻitoʻatasi i le leai-SEM kulupu lipotia sili atu maualuga maualuga o le tuʻufaʻatasia faʻatusatusa ia i latou i le naʻo-naʻo le kulupu (d= .30) ma le tuufaatasiga / tasi vaega (d= .22). O tagata taʻitoʻatasi i totonu o le vaega-toʻatasi na lipotia mai foi le maualuga o tulaga maualuga o le tuuto nai lo na oi latou na o le vaega na o ia (d= .31) ma le tuufaatasiga / tasi vaega (d= .23).
Faʻasalaga Feusuaiga
O le 4 (vaega SEM) × 2 (kenera) ANOVA na faʻaalia se taua tele taua mo le vaega SEM, F(1, 1275) = 8.39, p<.001. Tagata taʻitoʻatasi i le naʻo le tasi vaega lipotia maualalo maualalo feusuaʻiga faamalieina nai lo i latou i le leai-SEM (d=. 21), faʻatasi-naʻo (d= .43), ma le tuufaatasiga / toʻatasi (d= .33).
Faʻalēmataʻu
Na matou faʻaaogaina se fa-faalua-sikuea sikuea e iloilo ai fegalegaleaiga i le va o le SEM ma le faʻamaumauga ua lipotia mai e le tagata lava ia (ioe pe leai). O le atua-square na taua, χ2(3, N= 1286) = 40.41, p<.001. I isi vaega, 9.7% (n= 45) oi latou o loʻo i totonu o le vaega leai-SEM na lipotia le faia o feusuaiga ma se tasi e ese mai i la latou paaga ona o le amata amataina o tafaoga, aʻo 19.4%n= 48) o i latou i totonu o le vaega na o oe lava, 18.2% (n= 37) oi latou i totonu o le vaega-tasi, ma 26.5% (n= 99) o i latou i totonu na o le tasi / tasi na lipotia le le faamaoni. Suʻega faʻasolosolo na faʻamaonia ai o tagata taitoatasi i le vaega leai-SEM na lipotia le itiiti o le le talitonu ia latou mafutaga nai lo isi vaega e tolu.
Talanoaga
O le tele o suʻesuʻega talu ai i le matamataina o le SEM ma mafutaga sa faia i totonu o fale suesue e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga ma galuega faʻafuaseʻi (eg, Glascock, 2005;Jansma et al., 1997; Kenrick et al., 2003). I se faʻatusatusaga, o le suʻesuʻega o loʻo faia nei, na fesiligia ai tagata taʻitasi e uiga i latou lava poto masani ma SEM ma iloiloina pe faʻafefea ona vaʻai le SEM ma se paaga alofa a se tasi pe na o ia lava, e fesoʻotaʻi ma itu taua o le lelei o le va fealoaʻi. Ae tatou te leʻi talanoaina le faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o le SEM i faʻamatalaga eseese i le va fealoaʻi, matou te talanoaina mea na maua mai a matou faʻamatalaga auiliili.
O a matou faʻamatalaga faʻamatalaga na lagolagoina ai le taliaina lautele o le toʻatele e sili atu nai lo tamaitai ile SEM na oi latou (eg, Boies, 2002; Carroll et al., 2008). Ae ui i lea, matou te le maua se eseʻese eseesega o alii ma tamaitai e uiga i le matamata i le SEM ma paaga. Toeitiiti o le afa o alii ma tamaitai na lipotia mai ua latou vaʻaia SEM ma a latou paaga alofa. O le umi o le mafutaga e le fesootai pe na vaʻaia e tagata taitoatasi le SEM ma a latou paaga poʻo le toʻatasi, ae o i latou sa nonofo faʻatasi e foliga mai na latou vaʻaia SEM ma a latou paaga nai lo i latou sa tafafao faamasani, ae le o nonofo faatasi. E ui o lenei amioga e seasea lava ona taulaʻi i suʻesuʻega i ulugalii ma mafutaga o loʻo galulue, o nei faʻamatalaga faʻamatalaina e fautuaina ai o le matamataina o le SEM faatasi o se mea taatele i ulugalii le faaipoipo.
O mamanu o le matamataina o le SEM na fesoʻotaʻi foi ma le faʻalelotu. Galuega muamua na faaalia ai o le matamata i le initaneti SEM na fesoʻotaʻi ma sootaga vaivai vaivai faʻalelotu (Stack et al., 2004), ma o matou taunuuga o loʻo lagolagoina le sailia i totonu o tagata e le o vaʻavaʻai i le SEM na sili atu le faʻalelotu nai lo i latou na vaʻaia SEM na oi latou lava pe na oi latou lava ma a latou paaga.
E tusa ai ma le vaʻaia o le SEM ma le mafutaga o loʻo galulue, matou manatu e faʻapea o tagata taitoatasi e leʻi vaʻavaʻai i le SEM o le a latou faʻatautaia le sili atu le galulue faʻatasi nai lo i latou e na o le SEM lava na lagolagoina. E pei ona faʻamoemoeina, o tagata taʻitoʻatasi e leʻi vaʻavaʻai i le SEM na lipotia mai le maualalo o fesoʻotaʻiga leaga ma le maualuga o le faʻamaoni nai lo tagata taitoatasi o loʻo vaʻaia SEM na o ia pe na o ia ma a latou paaga. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi e le o vaʻavaʻai i le SEM, na lipotia mai le maualuga o le faʻafeusuaiga o feusuaiga ma le fetuunaiga o sootaga pe a faʻatusatusa atu ia i latou na na o SEM na latou vaʻaia. Ma le mea mulimuli, oi latou e leʻi vaʻavaʻai i le SEM na i ai uma le fua o le le talitonu lea e sili atu ma le afa o isi vaega e tolu. O le tele o aʻafiaga mo nei eseesega e masani lava laʻititi.
O le matou manatu e faʻapea, o tagata uma na vaʻaia le SEM ma a latou paga o le a iai se maualuga o fegalegaleaiga nai lo i latou na vaʻaia le SEM na latou lagolagoina. O i latou na na vaʻaia SEM faʻatasi na lipotia le sili atu o tuuto nai lo i latou na vaʻaia SEM na o latou pe na o latou toʻatasi ma faʻatasi, ma le vaʻaia o SEM na o latou faʻatasi na fesoʻotaʻi ma maualuga feusuaʻiga faʻamalieina nai lo le vaʻaia o SEM naʻo latou. E pei o le tulaga mo le faʻatusatusaga i le va oi latou na vaʻaia SEM naʻo ia ma le leai, uma o le tele o nei eseesega e masani ona laʻititi. I le taimi lava e tasi, na o le tasi le faʻataʻitaʻiga lea o le vaʻaia o SEM faʻatasi ma le paʻaga a se tasi na fesoʻotaʻi ma le paʻu maualalo o loʻo galue nai lo le matamata ia SEM i soʻo se mataupu. O i latou na vaʻaia SEM faʻatasi na lipotia le sili atu o le le faʻamaoni i la latou mafutaga nai lo i latou e leʻi vaʻaia SEM uma. I isi tulaga uma, e leai ni eseesega taua i le va o nei vaega e lua. O nei taunuʻuga e manino le le fautuaina o se penefiti o le vaʻai faʻatasi i le SEM, ae le faʻapea foi e taʻu mai e fesoʻotaʻi ma le maualalo o le va fealoaʻi poʻo le leaga i nisi auala.
Manning (2006) taua o le maimoaina faʻatasi SEM atonu o se auala e latalata atili ai ae o le vaʻaia na o ia e ono tuʻu ai i luga le pa i le va o paʻaga. O a matou sailiga e le mafai ona talanoa tuʻusaʻo pe o ulugaliʻi na vaʻaia le SEM e latalata pe o le vavalalata o se mea faʻaosofia mo le vaʻaia o SEM, ae o le mauaina o tagata na vaʻaia SEM naʻo ia lava le maualalo o feusuaʻiga faʻamalieina e ono lagolagoina le manatu o Manning o le vaʻaia o SEM naʻo latou aveʻesea mai le feusuaʻiga ulugaliʻi. Peitai, e mafai foi ona avea tagata taʻitoʻatasi e le fiafia ia latou fegalegaleaiga sailia SEM na o latou lava o se auala mo feusuaiga malosi. O le faigata i le faʻauigaina o nei auʻiliʻiliga ona o loʻo galulue faʻatasi. E le mafai ona matou iloa mai nei faʻamaumauga pe o le vaʻaia o le SEM naʻo ia poʻo le tuʻufaʻatasia o se mafuaʻaga poʻo se aʻafiaga o sootaga vavalalata.
E leai se eseesega tele o itupa na aliali mai i a matou auiliiliga, lea e taʻu mai ai o le matamata i SEM i eseesega uiga na fesoʻotaʻi ma alii ma tamaitai sootaga i tutusa auala. O le tele o suʻesuʻega na muamua atu na faʻatauaina i le faʻaaogaina e tamaloloa o ponokalafi ma a latou faʻafesoʻotaʻiga ma manatu o fafine (eg, Bridges et al., 2003; Philaretou, Mahfouz, & Allen, 2005). O lenei suʻesuʻega na faʻalauteleina ai tusitusiga ona o loʻo faʻaalia ai o fafine na vaʻaia SEM na oi latou lava na latou maua foi le maualalo o sootaga lelei. O suʻesuʻega i le lumanaʻi atonu o le a sili atu ona loloto le suʻesuʻeina o nei faʻataʻitaʻiga i se faʻataʻitaʻiga o ulugalii e aoina ai faʻamaumauga mai paga uma. Mo se faʻataʻitaʻiga, atonu e taua le iloa pe o fafine e matamata i le SEM na o le i ai foi o paaga e na o le SEM lava pe afai o eseesega i fuainumera po o le fiafia i le matamataina o SEM pe toatasi i totonu o ulugalii e fesootai ma uiga eseese o sootaga.
E i ai nisi o aʻafiaga o le suʻesuʻega na matou tuʻuina atu. E pei ona taʻua muamua, o nisi o fomaʻi ua faamaonia le faatonuina o le maimoaina o le SEM faatasi o se auala e faaleleia ai le faamalieina o feusuaiga ma / poo le vavalalata (Striar & Bartlik, 1999). E le gata i tagata e le o vaʻavaʻai i le SEM, o la matou faaiʻuga na taʻu mai ai o le maualuga o le faʻamanuiaga na pau lea o le mafutaga lelei lelei e fesoʻotaʻi ma le matamataina o le SEM faʻatasi ae o lenei faʻamaumauga o le faʻamaopoopo. O le suʻega sili ona lelei pe tatau ona tuʻuina atu ia faʻamaumauga o le a faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiina faʻaleaʻoogaina lea e tofia ai nisi o ulugalii i togafitiga e matamata i le SEM ma isi e le o. E le gata i lea, e tele suʻesuʻega e manaʻomia e iloa ai poʻo fea uiga atonu e manaʻomia ona i ai i totonu o se mafutaga mo ia faʻalavelave ina ia aoga.
O lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai o le matamataina o SEM na o ia lava e mafai ona avea ma se tulaga lamatia mo uiga le lelei o sootaga. E ui lava e le mafai ona tatou iloa mai a tatou faaiuga pe o le maimoaina o SEM na o ia lava e taʻitaʻi atu ai i le lelei o le vavalalata o le sootaga poʻo le isi itu, o nei faʻamatalaga e mafai ona aoga i fomaʻi o loʻo talanoa ma a latou tagata e uiga i le matamataina o SEM ma pe faapefea ona fesootaʻi ma a latou fegalegaleaiga alofa.
Tapulaa ma Suesuega i le Lumanaʻi
O le taimi nei suʻesuʻega sa i ai le tele o malosiaga, ae e tatau ona mafaufauina i le tulaga o faʻatapulaʻaina o suʻesuʻega. E pei ona taʻua muamua, sa le mafai ona ma iloiloina le tele o taimi e maimoa ai i le SEM naʻo ia. Suʻesuʻega lumanaʻi e mafai ona faʻalauteleina mea na fuaina i lenei suʻesuʻega e ala i le fuaina e le gata i le matamataina o le SEM (naʻo le faʻatasi), ae faʻapea foi ma le tele o taimi o amioga vaʻai eseese, le ituaiga o ala faʻasalalau vaʻai (eg, initaneti, vitio, poʻo le lolomi mea) , faʻapea foʻi ma le ituaiga SEM (faʻataʻitaʻiga, o le mea e taʻua o ponokalafi vaivai pe faigata).
E le gata i lea, e ui lava o le tele o metotia na aofia ai i lenei suʻesuʻega e faʻalagolago ma aloaia, o la tatou mea e tasi o mea tau fefaʻatauaʻiga e mafai ona faʻatapulaʻaina lona lagona. O le aoina atili o faʻamatalaga e uiga i le faʻamaonia o feusuaiga, gaioiga tau feusuaiga, ma feusuaiga vavalalata o le a maua ai se faʻamatalaga sili atu ona manino ma maeʻaeʻa e uiga ile auala e fesoʻotai ai nei vaega o le sootaga vavalalata i aafiaga i le SEM. E le gata i lea, ona oa tatou taunuuga e le o faavae i suʻesuʻega umi, e faatoa mafai ona faauigaina o ni fesoʻotaʻiga vavalalata e le o le mafuaʻaga o mafutaga.
E tusa ai ma lumanaʻi suʻesuʻega, lenei fanua ono aoga mai le suʻesuʻeina uma paʻaga i se ulugaliʻi. E manaia le iloa, faʻataʻitaʻiga, pe a fai e taua mo faiā fai paʻaga pe faʻafetaui paʻaga i tuutuuga latou te fiafia iai ma amioga e fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o SEM toʻatasi ma faʻatasi. O faʻamatalaga e aoina mai paʻaga uma e lua e mafai foʻi ona fesoasoani i lenei fanua ia iloa pe faʻafefea e le tasi paʻaga le vaʻaia tumaoti o le SEM e aʻafia ai lagona o le isi paʻaga i le va fealoaʻi. E le gata i lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona mafaufauina pe faʻafefea ona fefaʻasoaaʻi le tagata lava ia tala faʻasolopito talaʻaga e pei o le faʻaipoipoga ae leʻi faʻaipoipo ma le numera o paʻaga muamua i le matamataina o SEM ma le lelei o le va fealoaʻi. O le suʻesuʻeina o talaʻaga faʻafeusuaiga faʻatasi ma le SEM-matamata amioga e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina le faʻafitauli o le maitauina o le SEM na o ia na le lelei le faʻafesoʻotaʻiga ma le tulaga lelei o le va fealoaʻi. Lenei ituaiga o suʻesuʻega mafai ona fesoasoani i le fanua e faʻavasega pe o le vaʻai SEM o se sui mo sili atu taua tagata taʻitoʻatasi uiga, pei o feusuaʻiga tulia.
I le faaiuga, o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai le toatele o talavou matutua e leʻi faaipoipo e filifili e silasila i le SEM io latou olaga patino, pe na oi latou lava ma / poo a latou paaga. O lenei amio e manino lava o se vaega o le tele o mafutaga vavalalata, ae e le masani ona fuaina pe talanoaina. O a matou sailiga e fautua mai ai o le tele o vaega eseese o le vavalalata sootaga e fesoʻotaʻi ma le silasila i SEM pe toʻatasi pe faʻatasi i ni auala anoa ma o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻaauau pea ona suʻesuʻe pe faapefea ona aafia le atinaʻeina o le mafutaga ma le lelei ile maimoa i le SEM.
tautinoga
O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e se fesoasoani a le National Institute of Child Health and Human Development (R01 HD0 47564) na tuʻuina atu ia Scott Stanley ma lona lua ma le tolu tusitala.
mau faasino
- Bergner RM, Bridges AJ. Le taua o le aafia ai o ponokalafi mamafa mo paaga alofa: Suesuega ma mea e aafia ai le falemaʻi. Tusi talaaga o le Feusuaiga ma Faaipoipoga. 2002; 28: 193-206. [PubMed]
- Boies SC. Iunivesite tamaiti aʻoga 'faʻaaogaina o ma tali atu i luga o le initaneti faʻamatalaga feusuaiga ma faʻafiafiaga: Fesoʻotaʻiga i luga o le initaneti ma offline tuʻaiga amioga. Kanata Tusi o Feusuaiga a Tagata. 2002; 11: 77–89.
- Bridges AJ, Bergner RM, Hesson-McInnis M. Faʻafiafiaga paʻaga faʻaaoga i ponokalafi: O lona taua mo fafine. Tusi o talaaga o feusuaiga ma le faʻaipoipoga togafitiga. 2003; 29: 1–14. [PubMed]
- Carroll JS, Padilla-Walker LM, Nelson LJ, Olson CD, Barry CM, Madsen SD. Tupulaga XXX: Faʻafeiloaʻi ma faʻaaogaina ponokalafi i tagata matutua. Lautusi o le Autalavou Suesuega. 2008; 23: 6-30.
- Glascock J. Faʻalumaina mea ma feusuaʻiga tagata: Faʻamaumauga mo tamaloloa ma fafine faʻaali eseesega i ponokalafi. Lipoti o Fesoʻotaʻiga. 2005; 18: 43-53.
- Haavio-Mannila E, Kontula O. Tausiga feusuaiga i le Baltic Sea area. Initaneti Suesuega Tau Tagata; Helinski: 2003.
- Jansma LL, Linz DG, Mulac A, Imrich DJ. Fegalegaleaiga a tamaloloa ma fafine pe a maeʻa ona matamata ata mataga faʻafeusuaiga: E faʻaleagaina faia se eseʻesega? Fesootaiga Faʻaaliga. 1997; 64: 1–24.
- Kenrick DT, Gutierres SE, Goldberg LL. Aafiaga o le taʻamilosaga taʻutaʻua ma faʻasalaga a tagata ese ma tagata. I: Plous S, faatonu. Malamalama i le faʻaituau ma le faʻaituau. McGraw-Hill; New York: 2003. pp. 243-248.
- Kline GH, Stanley SM, Markman HJ, Olmos-Gallo PA, Peters M, Whitton SW, et al. O taimi uma o mea uma: Faʻaipoipo faʻatasi ma le tele o aʻafiaga mo taunuʻuga matitiva matitiva. Journal of Family Psychology. 2004; 18: 311-318. [PubMed]
- Kurdek LA, Schmitt JP. O le amataga o le atinaʻeina o le lelei o le mafutaga i le tane ma le tamaʻitaʻi, o le tamaʻitaʻi e nonofo faʻatasi ma le tamaʻitaʻi, tamaʻitaʻi, ma ulugalii faaipoipo. Atinaʻe o Atinaʻe. 1986; 22: 305-309.
- Lawrence KA, Herold ES. O uiga faʻaalia o fafine e uiga i mea tau feusuaiga. Tusi o talaaga o feusuaiga. 1988; 24: 161–169. [PubMed]
- Linz DG, Donnerstein E, Penrod S. Aafiaga o se taimi umi e faʻaalia ai faʻamatalaga faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o fafine. Journal of Personality and Social Psychology. 1988; 55: 758-768. [PubMed]
- Lopez PA, George WH. O le fiafia o tamaloloa i le manino erotica: Aʻoga o le tagata-faʻapitoa amioga ma itupa-faʻapitoa uiga ma itupa-faʻapitoa faiga masani. Tusi o talaaga o feusuaiga. 1995; 32: 275–288.
- Manning JC. O le aʻafiaga o ponokalafi i luga o le faʻaipoipoga ma le aiga: O se toe iloiloga o suʻesuʻega. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia. 2006; 13: 131–165.
- Mosher DL, MacIan P. Kolisi male alii ma tamaitai e tali atu i ata vitio X ua faʻamoemoeina mo le tamaʻitaʻi poʻo le tamaitai faʻalogologo: Tusiga alii ma tamaitai. Journal of Sex Research. 1994; 31: 99-113.
- O'Reilly S, Knox D, Zusman ME. Kolisi tamaiti aʻoga uiga agaʻi i ponokalafi faʻaaogaina. Kolisi Tamaiti Aoga Kolisi. 2007; 41: 402–406.
- Philaretou AG, Mahfouz AY, Allen KR. Faʻaaogaina o initaneti ponokalafi ma tama lelei. Tusi Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina o Tama. 2005; 4: 149–169.
- Rhoades GK, Stanley SM, Markman HJ. Le faʻatagaina o le nonofo faʻatasi ma le nonofo faʻatasi: O se faʻataʻitaʻiga ma faʻaopoopoga o sailiiliga na muamua. Journal of Family Psychology. 2009; 23: 107-111. [PubMed]
- Robinson BE, Manthei R, Scheltema K, Rich R, Koznar J. Therapeutic e faʻaaogaina faʻamatalaga manino i feusuaiga i le Iunaite Setete ma Czech ma Slovak Republics: O se suʻesuʻega agavaa. Tusi talaaga o le Feusuaiga ma Faaipoipoga. 1999; 25: 103-119. [PubMed]
- Sabourin SP, Valois P, Lussier Y. Faʻatupulaia ma le faʻamaoniaina o se faʻamatalaga puupuu o le Dyadic Adjustment Scale ma se faʻataʻitaʻiga o auiliiliga o mea e leai ni mea. Suesuega Faʻapitoa. 2005; 17: 15-17. [PubMed]
- Schneider JP. O se suʻesuʻega lelei a tagata o loʻo auai i le Initaneti: Eseesega o kenera, o mea e toe faʻaleleia ai mea, ma aʻafiaga o fomaʻi. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia. 2000; 7: 249–278.
- Spanier GB. Fuaina o le fetuutuunaʻiga: Fua Fou mo le iloiloga o le lelei o le faaipoipoga ma isi mea tutusa. Tusi o le Faaipoipoga ma le Aiga. 1976; 38: 15-28.
- Stack S, Wasserman I, Kern R. Faʻasalalauga lautele matutua ma le faʻaaogaina o ponokalafi initaneti. Saogafesootai i le Tausaga Faalekuata. 2004; 85: 75-88.
- Stanley SM, Amato PR, Johnson CA, Markman HJ. Aoga amata, tulaga faaipoipo, ma le mautu o le faaipoipoga: Sailiiliga mai se suʻesuʻega, tele, aiga. Journal of Family Psychology. 2006; 20: 117-126. [PubMed]
- Stanley SM, Markman HJ. Iloiloina o tautinoga i fegalegaleaiga patino. Tusi o le Faaipoipoga ma le Aiga. 1992; 54: 595-608.
- Stanley SM, Markman HJ. Faaipoipoga i le 90s: O se sailiiliga telefoni feaveaʻi i le lalolagi atoa. SAUNIUNIGA; Denver, CO: 1997.
- Stock WE. Feusuaʻiga e pei o meafaitino: Alii ma le itupa o tamaʻitaʻi. I: Levant RF, Brooks GR, faatonu. Alii ma feusuaiga: New mafaufau psycho perspectives. Ioane Wiley; Faʻafeiloaʻiga, NJ: 1997. pp. 100-132.
- Striar S, Bartlik B. Fuafaatatau o le libido: O le faaaogaina o le erotica i le togafitiga o feusuaiga. Tausaga Faʻapitoa. 1999; 29: 60-62.
- Træen B, Nilsen TS, Stigum H. Faaaogaina o ponokalafi i luga o faasalalauga faaleaganuu ma luga ole Initaneti i Nouei. Journal of Sex Research. 2006; 43: 245-254. [PubMed]
- Zillmann D. O aafiaga o le faaumiumi o le faʻaaogaina o ponokalafi. I: Zillmann D, Bryant J, faatonu. Ponokalafi: Fautuaga mo suesuega ma iloiloga faʻavae. Lawrence Erlbaum; Hillsdale, NJ: 1989. pp. 127-157.
- Zillmann D, Bryant J. Ponokalafi aafiaga i feusuaiga faamalieina. Tusi o talaaga o agafesootai Psychology faatatau. 1988; 18: 438–453.