Atinaʻe Atinaʻe i le Faʻalauteleina o Agafesootai ma Feusuaiga (2010)

Fepuari 2010, Volume 25, Mataupu 2, pp 141-148

lē faʻatino

Na faʻaaogaina le suʻesuʻeina o auala e faʻavae ai le saofaʻiga o fesuiaiga eseese o le tuputupu aʻe (faʻaleagaina o feusuaiga, faʻaleagaina o le tino, faʻaleagaina o sauāga, faʻaalia i ponokalafi-e tupu taʻitasi ae leʻi oʻo i le 13) ma faʻailoga uiga ("psychopathic and behaviors attitudes," "deficits psychosocial , "" Pedophilia, "" tagata le fiafia ") i le taumateina o le le faia o feusuaiga ma le numera o tamaititi na aafia i se faataitaiga o alii talavou o le 256 ma le talafaasolopito o" lima-on "feusuaiga. "O le le atoatoa o tupe faʻaagaga" na maua ina ia faʻasalalauina ai i se isi itu aafiaga o le tele o fesuiaiga i luga o taunuuga uma e lua. O le faʻaalia o le faʻamalosi faʻamalosi saʻo, ma le tuusaʻo e ala i "mafaufau psychopathic ma le tetee," na saofagā i le faʻamatalaga o le le faʻafeusuaiga. Faʻaleagaina faʻafeusuaiga e se tama tuusao, ma le tuusao e ala i le "ita a le tane" ma le "pedophila", na fesoasoani i le taumateina o numera o tamaititi na afaina. O faʻafitauli o le suʻesuʻeina o suʻesuʻega o loʻo talanoaina.


Mai - Le Aafiaga o le Initaneti Ponokalafi i Taulaga: O se Iloiloga o Suesuega (2012)

  • Hunter et al. (2010) suʻesuʻeina le sootaga i le va o faʻamatalaga i ponokalafi ao lei oʻo i le 13 tausaga ma fa faʻaleagaina uiga tauleleia. O lenei suʻesuʻega suʻesuʻeina 256 tauleʻaleʻa talavou ma se talaʻaga o amioga tau solitulafono tau feusuaiga; na maua ai e tusitala se mafutaga i le va o le vave ona aafia i ponokalafi ma amioga feusuaʻi, atonu o le taunuuga o se vaaiga le mautonu o feusuaiga ma le viia o le ola le mama (Hunter et al., 2010). 
  • Faʻaaogāina o suʻesuʻega i luga o faʻamatalaga na aoina mai tama talavou ma se talafaasolopito o solitulafono faʻafeusuaiga faaletino (N = 256), Hunter et al. (2010) na maua i le tamaitiiti i faʻamatalaga manino i mea tau feusuaʻiga e mafai ona fesoasoani i "uiga faʻafefete ma mafaufau, atonu o le faʻaalia o manatu le mautonu o feusuaiga a tagata ma le faʻamalosia o le ola faʻatasi" (itulau 146). E le gata i lea, o nei tusitala na finau mai talu ai e le maua e le autalavou i taimi uma le avanoa e fefaasoaaʻi ai "aafiaga moni-olaga ma paaga feusuaiga. . .. e sili atu ona faigofie ona latou faaogaina o ata mataga tau feusuaʻiga o feusuaiga a tagata ma e mafai ona faia e tusa ai "(itulau 147).

 


uputatala - Auala Feeseeseaiga lautele Feusuaiga Tupulaga Talavou
 
O le suʻesuʻega o loʻo i ai i luga o suʻesuʻega muamua a le tagata sailiili i suʻesuʻega faʻasolosolo ma mea faʻapitoa e fesoasoani ai e faʻamalamalama faʻasesega lautele ma feusuaiga i tama talavou. I suʻesuʻega muamua (Hunter et al. 2004), na sailiili e tagata sailiili le i ai o ni tulaga taua se tolu i tama talavou oe na faia ni feusuaiga ma le le faia o feusuaiga: "tagata le fiafia," "le taualuga-taufaasese," ma "faaletonu o le mafaufau." O le "confluence" a le Malamuth o le faʻasauāina feusuaiga ma faʻaalia mai ai le malosi o le faʻaaogaina o lagona e fesoʻotai ma manatu le lelei o fafine ma faʻafesoʻotaʻiga faʻafesoʻotaʻi (Malamuth 1996; Malamuth et al. 1993). I le faʻataʻitaʻiga, faʻafeiloaʻiga o le faʻaaogaina o le tamaʻitaʻi ma le "gaioiga e le faʻafeusuai" (o lona uiga, o se manaʻoga mo feusuaiga masani ma feusuaiga e aunoa ma se lagona faʻalatalata poʻo se tautinoga) e vaʻai ai amioga mataga faʻafeusuaiga i fafine (Malamuth et al. 1995). O le faʻamaoniga faʻapitoa na maua ai le lagolago malosi i ituaiga eseese o ituaiga i le Iunaite Setete (eg, Abbey et al. 2006; Hall et al. 2005; Jacques-Tiura et al. 2007), faʻapea foʻi ma isi atunuu eseese (faʻataʻitaʻiga, Lim ma Howard 1998; Matini ma al. 2005).
 
O le faʻafeusuaiga faʻa-Peretania-faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiina o le faʻafeusuaʻiga o alii ma le tuʻinanau e saili malosi le puleʻaga i feusuaiga ma isi tane. O se faailo iloga o lenei fausaga ua maua e vaʻaia ai le faʻaletonu i talavou (Rowe et al. 1997). O le faʻafitauli o le mafaufau e faʻaalia ai le mafatiaga faʻaleagaina (ie, atuatuvalega ma popolega) ma le faigata o fesoʻotaʻiga vavalalata. I a latou suʻesuʻega muamua, na iloa ai e tusitala o le faʻaleagaina o le tamaʻitaʻi na aʻafia lelei lava i le faʻataualuga o tamaʻitaʻi ma le faaletonu o le mafaufau, ma o nei mea taua e lua e fesoʻotai lelei lava i le le faʻafeusuaiga ma le faʻasalaga (Hunter et al. 2004). "Taunuuga o le mafaufauga" na maua e vaʻai ai i le faʻafeusuaiga faʻasalaga e faasaga i se tamaʻitaʻi faʻasalalauga, e ese mai i se talavou poʻo se tagata matua.
 
O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na suʻesuʻeina ai auala o feusuaiga ma feusuaiga i se faʻataʻitaʻiga fou ma sili atu o tamaʻitaʻi talavou oe na faia amioga faʻatauā tau feusuaʻiga, ma faʻalauteleina le numera o suʻesuʻega o leioio ma uiga tauleleia. O le faʻataʻitaʻiga i ponokalafi ao faʻataʻititi le tamaititi na faʻaopoopoina ona o le faʻamautinoaina o lona faʻateleina o le faʻaaogaina o talafaasolopito o atinaʻe o tupulaga talavou faʻasalaga faʻafeusuaiga, ma talu ai ona o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai e mafai ona faʻaosofia i latou agai atu i le maualuga o le osofaʻiga (Alexy et al. 2009). O le suʻesuʻeina o le "masalosalo ma le faʻamalosi" o le tamaʻitaʻi sa faʻalauteleina e aofia ai uiga faʻafesoʻotaʻi vavalalata vavalalata. Ua maua le loto o le mafaufau e avea o se tagata vavalalata malosi i solitulafono tau feusuaiga ma le le faia o feusuaiga i alii matutua (Kingston et al. 2008; Beggs ma le Alofatunoa 2008), ma le siakiina o le tino e matauina o loʻo i ai i tulaga eseese i tamaʻitaʻi tauleʻaleʻa. Na faaopoopoina se mea tau feusuaʻiga (e pei o le pedophilia) ina ia maua ai se tala mo se isi tagata vavalalata i le faia o le feusuaiga i tagata matutua tagata solitulafono (Hanson ma Morton-Bourgon 2005), ma e tusa ai ma lona aofia i totonu o tagata taʻutaʻua faʻafeusuaiga tagata solitulafono-faʻapitoa faʻataʻitaʻiga o le lamatiaga (faʻataʻitaʻiga, J-SOAP-II).
 
E pei o le suʻesuʻega talu ai, o le faʻataʻitaʻiga a le tagata sailiili ua faʻatulagaina i le tele o galu o le faʻapogai o le mafuaʻaga, lea na faʻamautu mai. O le galu muamua e aofia ai vailaau faʻavaomalo o mea tau le siosiomaga, e pei o le laʻitiiti i faʻaleagaga ma ponokalafi. O le galu lona lua e aofia ai faʻaletonu o le mafaufau. O le lona tolu o le galu e sili atu le faigata o le eseesega o mea eseese, e pei o le "psychopathic and attitudes attitudes" (o le faalauteleina o le taualuga) -o le faitaʻaga lona fa ma le galu mulimuli e aofia ai suiga o mea e fai ma sui o feusuaiga ma le le faʻafeusuaiga. O le taulaiga o le faʻafeusuaiga feusuaʻiga o le numera o tane na afaina. O lenei taunuʻuga faapitoa na filifilia ona o le faʻaaloalo pea i tama talavou (e pei o le itupa e tasi o le itupa) e fesoʻotaʻi ma le maualuga o tau feusuaʻiga i tagata matutua ma tagata solitulafono (Hanson ma Morton-Bourgon 2005), ma faʻasalaga faʻatasi ma tamaʻitaʻi ua afaina, ua maua i le maualuga o le maualuga o le fuaina o fualaau faʻafeusuaiga (Hunter et al. 1994). O le mea lea, o le i ai o tane ua afaina ua manatu i ai o se tulaga lamatia mo le faʻaauauina o solitulafono tau feusuaiga i le matua.

Metotia

Tagata e Auai

Na maua mai le autalavou mai faʻataʻitaʻiga a le faamasinoga ma faʻasalaga faʻasalaga ma faʻasalaga mo faʻasalaga i le tupulaga talavou i setete e lima: Virginia, Ohio, North Carolina, Misuri, ma Colorado. O alii talavou uma i le va o le matutua o le 13 ma le 18 ma se talafaasolopito o le "lima-oi" solitulafono feusuaiga sa valaaulia e auai i le suesuega. O le auai na manaʻomia uma le autalavou ma matua na latou maua le maliega. Pe a ma le tolu-kuata o le talavou ma matua na malilie e auai. Na totogi le autalavou $ 25.00 mo le auai pe a fai e le faʻatagaina e le faiga faʻavae tulafono ia totogi. Na faʻataʻitaʻiina le autalavou mo le itiiti ifo o le lima o le vasega faitau vasega e faʻaaoga ai le Tusitusia o Tusitusia a Ohio. O talavou sa i tulaga eseese i le togafitiga i le taimi na latou auai ai.
 
O faʻamatalaga o suʻesuʻega na aoina i le 285 autalavou, ina ua maeʻa ona aveʻesea pe tusa ma le 7% o talavou fiafia mo le le ausia o le aiaiga o le faitauga. Faʻaogaina o le tausaga taua ma fesoʻotaʻiga solitulafono faʻaiʻuga na mafua ai le faʻaiʻuga mulimuli o 256 talavou. O le autalavou na auai na amata mai i le 13 i le 18 tausaga, ma le aofaʻi atoa o tausaga e 16.2 tausaga. E tusa ma le 70% o le aofaʻi atoa o le faʻaaogaina o le Caucasian, 21% Aferika-Amerika, 7% Hispanic, ma le 2% "Isi".

Taualumaga

Saienitisi suʻesuʻeina faʻataʻitaʻiga faʻasalaga tau feusuaʻiga ma faʻamatalaga faʻasolopito talafaasolopito mai faamaumauga faʻalapotopotoga. Fuaina o faamaumauga na aoina i lalo o le vaavaaiga a se fesoasoani sinia fesoasoani-o se fomaʻi maloloina o le mafaufau ma se tausiniga togafitia o le tagata solitulafono e Virginia. Na faatalanoaina taitoatasi le autalavou i le fua faatatau o le Lipoti o le Self Report (SRD) (Elliott ma Huizinga 1983) faʻamautuina le latou tulaga o le aʻafia i amioga faʻamalosi ma le faʻamaoni i le taimi ua tuanaʻi 12 masina (i le tulaga o tagata nofoia faʻatulagaina, le 12 masina ae le i faʻatulagaina). Sa faʻatautaia foi le autalavou o se maa o mea fai suʻesuʻega na fuafuaina e fua ai le tagata lava ia i mea e fiafia iai.
 
Ina ia fesoasoani i le faʻamautinoa o le aoga o faʻamaumauga a le tagata lava ia, ma ia faʻaauauina i le tele e ono mafai ai ona faʻasalalau le lipoti i le va fealoai, na faʻamautinoa le autalavou e ala i le faʻatagaina o le maliega faʻatagaina o tagata uma na maua, amio faʻapitoa, feusuaiga, ia fefaʻasoaaʻi ma fomaʻi, pule o polokalama, poʻo matua. I le lagolagoina o le tausisia o le le faalauaiteleina o faamatalaga, e leai ni igoa poo isi faʻamatalaga faʻamatalaga na tuʻuina i luga o pepa suʻesuʻe. Nai lo o tagata taitoatasi sa tofiaina se numera na tuʻuina i le fomu suʻesuʻega. O se lisi sili ona lisi o le igoa o le autalavou ma lana numera suʻesuʻe na teuina i lalo o le loka ma le ki i le saienisi suʻesuʻega, e na o le Sinia Fesoasoani Suesuega e mafai ona maua.

Fua

O fua nei na faʻatino e faʻatatau i vaega taʻitasi suʻesuʻeina.

Faʻaaliga Vaaia

A Faʻamatalaga Fesili Faʻale-agafesootai na faʻaaogaina e faʻamatala ai le tele o fesuiaiga eseese: 1) lautele o le faʻaalia i ponokalafi aʻo leʻi oʻo i le 13, 2) le maualuga o le faʻaalia o le faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi aʻo leʻi oʻo i le 13, 3) le faʻaleagaina faaletino e se tamā poʻo le tama matua ao le i oʻo i le matua 13 , ma le 4) le tele o faʻamauaʻiga tau feusuaʻiga e se tane faʻamalosi ao le i oʻo ile 13 tausaga.

Faʻafeiloaʻi Tagata

Faʻalumalo i Fafine o se mea e faʻaaoga i le 21-mea e faʻaalia ai se manatu le lelei o le fafine e pei o le teenaina ma le le talitonuina (eg, "E sili atu le saogalemu le faʻalagolago i teine") (Siaki 1985).
 
Talitonuga Feusuai o le 9-mea fua faʻatatau o le iloiloga o le maualuga o le tane ma le fafine e vaʻaia e teteʻe (faʻataʻitaʻiga, "I se mafutaga o tafaoga faamasani o se tamaitai e tele lava ina faʻaaogaina se tamaloa") (Burt 1980).
 
Lafoaʻiga o le Amio Lelei o se meafaigaluega a le 32-mea o loʻo tuʻuina atu ai le 7 faʻamaoniga o le taliaina o le sauā ma le faʻasauā feusuaiga na faʻatonuina i tamaitai. Na faʻaaogaina e le Malamuth i suʻesuʻega o osofaiga tau feusuaiga (e pei o le, "E lelei mo le tagata ona faʻamalosia o ia i luga o nisi fafine ona o nisi e le popole lava."). O lenei fuataga na faʻavae i le galuega a Albert Bandura ma paʻaga oe na taulaʻi atu i le amio lelei lautele (eg, Bandura et al. 1996). Na suia e le Malamuth ina ia taulaʻi faapitoa i le feusuaiga.
 
Fefaʻatauaʻiga Feusuaʻiga Faasino Igoa (Faʻasalaga Faʻaalia) e aofia ai mea a le 8 e fuaina ai le faʻatonuina o mafuaaga (Nelson 1979).
Toe Faʻafouina Faʻasalalauga (Faʻasalaga Feusuaiga) e aofia ai mea e luasefulu o loʻo faʻataʻitaʻiina ai feusuaʻiga i feusuaiga ma feusuaiga. O nei mea o loʻo faʻapipiʻiina i se faasologa o mea e faʻaaogaina ai le fiafia i le tele o ituaiga feusuaʻiga (Malamuth 1989).

Uiga o le Psychopathic and Antagonistic

Taumafaiga o Taumafaiga Matutua o se laʻasaga o le 10-mea e faʻatautaia ai tauvaga i le va o tamaʻitaʻi i le sailiga o tamaʻitaʻi, ma se manaʻoga mo le tele o paaga feusuaʻiga (Rowe et al. 1997).
Tulaga Leaga / Amio Lelei / Faʻaipoipo- e iva aitema na faʻaaogaina e fua ai le le lelei aliʻi (faʻataʻitaʻiga "O aʻu o se tagata pule") (Spence et al. 1979).
Faiga Faʻapitoa o Suesuega-Pepa E ("Fua o le le 'eleʻele") e aofia ai mea 15 na faʻaaoga e le Malamuth et al. (1995) e iloilo ai le le mautonu (eg, "E masani ona ou fai atu le mea muamua e oo mai i loʻu ulu.") (Jackson 1987).
Levenson Self Lipoti Lipoti a le Mafaufau o se meafaigaluega a le 26-mea e fuaina ai uiga patino o le psychopathic (Levenson et al. 1995).
Autalavou Lipoti a le Tagata Lava Ia (Faʻaaogaina le Faʻavaeina o Tulafono) e aofia ai mea a le 15 e iloilo ai le faʻamalosi mo le auai i amioga le lelei ma le faʻafeusuaiga (eg, "ou te pepelo pe taufaasese.").

Totogi Faʻaletupe Tumaoti

Youth Self Report (Faʻanoanoa / Faʻanoanoa, Faiga Faʻafitauli i le Vafealoai, ma Aveesea / Faʻavaivaia) - o nei fua e tusa ai ma le le lelei o le manatu o le tagata lava ia ma le nofo toʻatasi, o le le mautonu ma le teenaina o tupulaga, ma le vavalalata lautele (Achenbach ma Dumenci 2001).

Pedophilia

Toe Fuataʻi Faʻasalalau Fua (Faʻamasino Pedophilic) e aofia ai mea e fa e faʻataʻitaʻi ai le feusuaʻiga i tamaiti (Malamuth 1989).

Vaiaso o Tupe Maua

Numera o tamaʻitaʻi ua afaina na siakiina mai se mea na iloiloina e le faila o le faila lea na faʻaaogaina e tagata sailiili i sailiiliga o solitulafono solitulafono a le tupulaga muamua (Hunter et al. 2004).
Faʻasalaga e le Faʻafeusuaiga na faʻavae i luga o tali a tagata auai i le Lipoti a le tagata lava ia o le lipoti a le tagata lava ia (SRD) (Suesuega a le Autalavou a le Atunuu) (Elliott ma Huizinga 1983).

Iloiloga Faʻamaumauga

O suʻega le faʻaogaina ma le televave na faia e faʻaaoga ai le SAS 9.1. Talu ai ona e le mafai ona suʻeina uma mea taitasi i totonu o se faʻataʻitaʻiga eseese i le taimi lava e tasi ona o tapulaʻa o la tatou faʻataʻitaʻiga sili, na faʻaaogaina ai se fuafuaga faʻapitoa fuafuaina. Muamua, o mea na tuʻuina atu ma le faʻamaonia e tuʻufaʻatasia ai fua faʻatatau maualalo maualalo. Ona sosoo ai lea, o vaega taʻitasi e tutusa le numera (Gorsuch 1983) na faʻatulagaina mo laʻasaga taʻitasi maualalo maualalo ma nisi tulaga maualuga i le SAS PROC STANDARD ma DATA, faʻaaogaina le auala o le faʻasologa o numera o meataitasi mo mea uma e le o misi i luga o laina taʻitasi (Figueredo et al. 2000). E ui lava o lenei taualumaga na faʻaalia ai le tele o mea na matou misia, ae na o 256 mataupu na faʻaaogaina mo le SEM ona o isi mea o loʻo misi.
 
Na faʻatulagaina foi o le alalaupapa o le Cronbach ma le faʻaaogaina o matāʻupu i lalo o le SAS PROC CORR. O mea e aofia i totonu o nei laʻasaga laʻititi laʻitiiti o loʻo tuʻuina atu i le Laulau 1. O nisi o nei fua maualalo laʻititi na maualalo ni laupepa ona o le maualalo o numera, ae na taliaina faʻamaonia faʻamaonia. O avega (fua faʻamaufaʻailoga o fuainumera) ole vaega eletise-maualuga elemene elemene i luga o sikulite o mea maualalo maualalo o loʻo tuʻuina atu i le Laulau 2.   

Laulau 1  

Lotogatonu i totonu o fua
fua o le Faafanua
Alefa a Cronbach
Talitonuga Feusuai
.81
Faʻalumalo i Fafine
.86
Lafoaʻiga o le Amio Lelei
.92
Fefaʻatauaʻiga Matafaioi Mataʻaga (Puleʻaga)
.79
Toe Faʻafouina Faʻasalalauga (Faʻasalaga Feusuaiga)
.90
Toe Faʻaleleia Fua Faʻasaʻo (Faʻamasinoga Pedophilic)
.83
Taumafaiga o Taumafaiga Matutua
.82
Lafoaʻi o le Taumafai
.69
Youth Self Report
.93
Levenson Self Lipoti Lipoti a le Mafaufau
.84
Faʻasinomaga-Faʻaipoipoga
.82
Laulau 2   

Vaevaega o mea taua
Factor
Lambda
Faʻafeiloaʻi Tagata
.73
Talitonuga Feusuai
.71
Faʻalumalo i Fafine
.62
Lafoaʻiga o le Amio Lelei
.65
SFI Puleʻaga
.58
Tosina i le Faʻasalaga Feusuaiga
.65
Faʻataʻitaʻitio ma le Psychopathic Attitudes
.73
Taumafaiga o Taumafaiga Matutua
.66
Tagata le taua
.83
Faʻafitauli
.75
Levenson Self Lipoti Lipoti a le Mafaufau
.87
Faʻavaeina o le Tulafono (Autalavou Lipoti a Tagata Lava ia)
.88
Totogi Faʻaletupe Tumaoti
.81
Tigā / Faanoanoa (Ripoti a le Autalavou Taʻitasi)
NA
Social (Youth Self Report)
.73
Aveesea / Faʻavaivai (Ripoti a le Autalavou Lipoti)
.71
Pedophilia
.62
Toe faʻafouina o le Faʻaaliga (Faʻamasinoga Pedophilic)
.65
 
O fuainumera taʻitasi taʻitasi o le mamafa na tusia e pei o ni fesuiaiga mo suʻesuʻega faʻapitoa faʻapena i totonu o se faʻataʻitaʻiga tutusa o le faʻatulagaga. Faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaga o le faʻatulagaga na faia e SAS PROC CALIS. O faʻamaumauga faʻapitoa na tuʻuina atu i luga o faʻatulagaga maualuluga ma faʻataʻitaʻiina mo le faʻamaonia o fesoʻotaʻiga. Faʻataʻitaʻiga o le faʻatusatusaga o le faʻatulagaga i le va o nei fausaga na tuʻuina atu ai se suʻesuʻega mafuaʻaga faʻapitoa o fesoʻotaʻiga vavalalata i le va oi latou.

i'uga

Faʻataʻitaʻiga o Equation

Na faʻatulagaina a matou faʻatulagaga o faʻatulagaga o faʻatulagaga e ala i le tele o faʻamatalaga talafeagai. O le faʻataʻitaʻiga e fetaui ma fuainumera faʻapitoa (χ 2 (23) = 29.018, p = .1797) ma faʻatinoga (CFI = .984, NNFI = .969, NFI = .932, RMSEA = .033) faʻamatalaga talafeagai. Ata 1 faʻaalia le faʻataʻitaʻiga atoa o le auala faʻatasi ai ma faʻamaonia tulaga faʻamautuina. O auala taʻitasi uma e faʻaalia e taua tele (p <.05).
 
/static-content/0.5898/images/27/art%253A10.1007%252Fs10896-009-9277-9/MediaObjects/10896_2009_9277_Fig1_HTML.gif
Ata 1    

Faataʻitaʻiga o le faʻatulagaina o fale mo tagata solitulafono i tupulaga talavou
Sa i ai ni fesuiaiga eseese e fa, ia na faʻataunuʻu fuaina ai faʻasalalauga: Faʻaalia o le Faʻasalaga, Faʻaalia i Ponokalafi, Faʻaleagaina o Feusuaiga e Males, ma Faʻaleagaina Faaletino. O nei faʻasalalauga e le o faʻaalia i le ata faʻataʻitaʻi e aloese ai mai le vaaia o ata, ae o loʻo tuʻuina atu i le Laulau 3.   

Laulau 3  

Faʻasalalauga i mea eseese
 
1.
2.
3.
4.
1. Faʻaalia o le Faʻasalaga
1.000 *
   
2. Faʻasalaga Feusuaʻiga e Males
.336 *
1.000 *
  
3. Faʻaleagaina Faaletino
.200 *
.161 *
1.000 *
 
4. Faʻaaliga i Ponokalafi
.309 *
.280 *
.208 *
1.000 *
*p <.05
O faʻamatalaga vavalalata o le a faʻamatalaina mo suiga taʻitasi e fesuiaʻi:  

1.Totogi Faʻaletupe Tumaoti na matua faateleina lava Faʻaaliga i Ponokalafi (β = .16), Faʻaleagaina Faaletino (β = .13), ma Faʻasalaga Feusuaʻiga e Males (β = .17).  

 
2.Uiga o le Psychopathic and Antagonistic na matua faateleina lava Faʻaalia o le Faʻasalaga (β = .31), Faʻaaliga i Ponokalafi (β = .16), ma Totogi Faʻaletupe Tumaoti (β = .26).  

 
3.Aofaʻi o le leai o se feusuaʻiga na matua faateleina lava Faʻaalia o le Faʻasalaga (β = .28) ma uiga o le Psychopathic and Antagonistic (β = .31); na matuā faʻaititia e Totogi Faʻaletupe Tumaoti (β = -.18).  

 
4.Faʻafeiloaʻi Tagata na matua faateleina lava Uiga o le Psychopathic and Antagonistic (β = .50), Faletupe a le Psychosocial (β = .18), ma Faʻasalaga Feusuaʻiga e Males (β = .12).  

 
5.Pedophilia na matua faateleina lava Faʻafeiloaʻi Tagata (β = .19) ma Faʻasalaga Feusuaʻiga e Males (β = .22).  

 
6. Aofaʻi Aofai o Male Malie na matua faateleina lava Pedophilia (β = .13) ma Faʻasalaga Feusuaʻiga e Males (β = .20).  

 

Aotelega o Aafiaga

E foliga mai e lua ni auala autu o atinae i lenei faataitaiga, e mafua mai i tulaga eseese e fa ma e le itiiti ifo i le vavalalata e Totogi Faʻaletupe Tumaoti. O se tasi o nei auala e taitaia Totogi Faʻaletupe Tumaoti ma e ala i Uiga o le Psychopathic and Antagonistic i Aofaʻi o le leai o se feusuaʻiga. O le isi ala taua e taʻitaʻia Totogi Faʻaletupe Tumaoti ma e ala i Faʻafeiloaʻi Tagata i Pedophilia ma i Aofaʻi Aofai o Male Malie. O le tele o faʻamaufaʻailoga sikuea mo nei suiga e lua o iuga R 2  = .22 mo Aofaʻi o le leai o se feusuaʻiga ma R 2  = .07 mo Aofaʻi Aofai o Male Malie. O lenei laasaga o le auala na manino ai se galuega e sili atu ona lelei mo le tausitusi mo le eseesega i Aofaʻi o le leai o se feusuaʻiga nai lo le feeseeseaiga i Aofaʻi Aofai o Male Malie. Ae ui i lea, o le faʻataʻitaʻiga na sili atu ona lelei le faigaluega i le vavalalataina o tulaga sili ona lua o aʻafiaga tau fesoʻotaʻiga, Uiga o le Psychopathic and Antagonistic (R 2  = .25), ma Faʻafeiloaʻi Tagata (R 2  = .39), e ui lava e leʻi lelei le faʻataʻitaʻiga i le taumateina Pedophilia (R 2  = .11). E ese mai i taatele ma faʻatosina faʻatosina faʻatosinaina a Totogi Faʻaletupe Tumaoti, naʻo le tasi le isi auala autu o le crossover i le va o nei auala e lua o atinaʻe o le aafiaga tele lava (β = .50) o Uiga o le Psychopathic and Antagonistic on Faʻafeiloaʻi Tagata. E ui lava sa matou faʻamuamuaina lena mea Totogi Faʻaletupe Tumaoti o le a avea ma faufautua sili i totonu o le ata faataitai, na o sina vaega itiiti o le eseesega (R 2  = .10) i totonu Totogi Faʻaletupe Tumaoti na valoia e fesuiaiga eseese, faatasi ai ma le tele o fesuiaiga eseese e tele atu aafiaga tuusao i luga atu o le eleele. Totogi Faʻaletupe Tumaoti na o ia lava na i ai aafiaga lelei i luga o mea e ono aafia ai le aufaasālalau Psychopathic ma Antagonistic Uiga (β = .26) ma Faʻafeiloaʻi Tagata (β = .18).

Talanoaga

E ui lava e tatau ona faʻamaonia o lenei o se suʻesuʻega faʻasolosolo, ma o le faʻatonuga ua faʻamaonia i totonu o le fesuiaiga e manino lava ma e le faʻavae i luga o soʻo se gaioiga faʻapitoa na matauina, ua tatou faailoaina auala e lua e ono tulaʻi mai e taʻitaʻia ai amioga faʻaletonu i tagata solitulafono. O le uluai auala tele atinae e mafai ona faamatalaina o se Faiga Faʻalagolago ala, e faʻasalalau faʻaletonu e le faʻaletonu o le mafaufau, e taʻitaʻia e ala i le psychopathic ma le tetee i uiga ma iʻu ai i le le faia o feusuaiga. O le auala sili lona lua e mafai ona faʻaalia o se Feusuaiga Faalefeusuaiga auala, e faʻasalalau foʻi i nisi o faʻafitauli faʻaletonu o le mafaufau, e mafua ai i le ita ma le fiafia o tagata, ma iu ai ina feusuai i tama tane. O le mea moni, o nei ala e lua e le o tutoatasi mai le tasi i le isi, aua o le tele o le autalavou e aofia uma i ituaiga uma o amio. Ae ui i lea, Feusuaiga Faalefeusuaiga ei ai ni aʻafiaga tulaga ese e fai ai se tulaga e le taua tele i le Faiga Faʻalagolago ala, mulimuli ane e tau atu i nisi o tulaga lelei tulaga ese i le malo o feusuaiga. O nei faʻamatalaga e fetaui ma Maluth's (2003) faʻamatalaga lata mai o le "faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻatautaia o fesoʻotaʻiga," lea o le aʻafiaga o uiga lautele "faʻapitoa" ma faʻafitauli faʻafitauli (e pei o le psychopathic tendencies ma le faaletonu o le mafaufau) i luga o taunuuga e pei o osofaiga tau feusuaʻiga ua faʻatalanoaina e uiga e sili atu "patino" (ie , Resistance Maleculity) i le taunuuga faapitoa.
 
I a tatou faʻatulagaga faʻavae, o le tele o mafuaʻaga mataga o nei faʻafitauli o mafaufauga ma amioga e ese le leaga ma foliga mai o uiga o le atinaʻe atinae, e aofia ai le faʻaleagaina faʻaletino faaletino ma le faʻafeusuaiga o le atinaʻeina o le tama, ma le vave faʻaalia i le le talafeagai o faʻamalosi ma feusuaiga. O nei mea e mafai ona faʻamalosia o latou aafiaga i ni isi auala ae le o ni auala e le tutusa. O le tasi o tuusaʻo tuusaʻo i le mafaufau, lagona, ma le agafesootai o le tamaititi, e pei ona faʻataʻatia i totonu o le fausiaina lea na matou faʻailogaina ai le faaletonu o le mafaufau. O le mafatia i le autalavou o molimau e maualalo le taua o le tagata lava ia ma le atuatuvale, i le tulaga o le atuatuvale ma le atuatuvale. O nei faʻalavelave atonu e faʻafefe ai lo latou ausia o galuega faʻaletausaga, e aofia ai le faʻavaeina o le soifua maloloina lelei o tupulaga.
 
O le isi auala e mafai ai e nei faatosinaga atinae ona faʻaaoga o latou aʻafiaga e ala i le faʻataʻitaʻiga tonu o amio faʻafeusuaiga, e pei o le vave ma le le talafeagai o faʻaaliga i mea faatupu vevesi ma ponokalafi ma e ono mafai ona avea ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, lea e ono aʻafia i le atinaʻeina o le le lelei, ma faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga, ma le faʻalavelave i le atinaʻeina o masani, soifua maloloina, fegalegaleaiga, ma le faʻalagolago i fuafuaga faʻapitoa. O lenei aufaasālalau e ogatasi ma manatu o aʻoaʻoga faʻapitoa mo aʻoaʻoga lautele (Bandura 1973).
 
O se isi auala e fesoʻotaʻi ai fesoʻotaʻiga e ogatusa ma mataʻupu o aʻoaʻoga o le mafaufau o le evolusione (Malamuth 1996, 1998). Figueredo ma Jacobs (2009) faʻatulaga e faʻaitiitia le faʻatupulaia o le aufaʻasolopito o le olaga (o loʻo faʻapipiʻi tupe sili atu i le ola nai lo le toe gaosia) e sili atu ona faigofie le faʻaaogaina o soʻotaga faʻatasi ma le saoasaoa o le aufaʻasolopito o le olaga (o loʻo teu faʻafaigaluegaina isi punaoa i le toe gaosia nai lo le ola) faiga faʻaagafesootai. O le mea lea, o se isi auala e mafai ai e nei uiga leaga o le olaga o le tamaitiiti ona faafaileleina le atinaʻeina o feusuaiga ma agafesootai e ala i le faaituau o le amio i le agai atu i auala vave o talafaasolopito o le olaga (tagai i le Brumbach et al. 2009; Ellis et al. 2009). O amioga uma e lua o le faʻalauiloaina ma le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga o talafaasolosolo o le olaga e faʻaleleia e siosiomaga e le maluelue, e le mautonu, ma e le mafai ona faʻalogoina. O le vave oʻo atu i le faʻaleagaina o le tino ma le faʻafeusuaiga, e aofia ai le faʻamalosia ma le faʻamalosia o mea tau feusuaiga, e mafai ona tuʻuina atu faʻasalalauga i se tulaga faʻasalalau, matautia, ma hyper-sexualized. O ia siosiomaga ua afaina i le matautia o faʻamatalaina poʻo le le mafai ona le mafai ona puipuia le faʻaleagaina ma le ola faaletino, ma le tuʻuina atu o faʻamatalaga e le mafaamatalaina i le atinaʻeina o le tama, o se fuafuaga faʻasolosolo vave o le olaga, e aofia ai elemene o feusuaiga ma feusuaiga, atonu o le auala e sili ona fetuʻunaʻi mo le ola umi ma le vave gaosia. O le mea moni, i tua atu o le laʻititi o le laʻititi o le laʻitiiti o loʻo tupu ai lenei atinaʻe, o nei fuafuaga e ono le mafai ona fetaui lelei ma e mafai ona faʻafefeina ai le tamaititi ma feteʻenaʻi ma le lautele lautele o agavaʻa a tagata lautele (silasila Bronfenbrenner 1979).
 
O le tasi o mea e ono mafai ona maua i le suʻesuʻega nei, o le faʻaogaina o le tele o suiga o le "siosiomaga" e ono maua ai le faʻamalosia, e tatau ona "sili atu" poʻo "faʻaaloalo" i le atinaʻeina o le tama i se tikeri taua. O le atinaʻeina o le tama e ono tuʻuina i totonu o nei tulaga leaga ma tali atu e tusa ai. Ae ui i lea, e ono mafai ona le atoatoa lelei nei suiga tau le siosiomaga. O lona uiga, o le atinaʻeina o amioga a le tama lava ia, e aʻafia ai ma le aʻafiaina o uiga tauleleia, atonu na aafia ai le tulaga na latou aafia ai i nei tulaga leaga (eg, o nisi talavou atonu e sili atu ona fiafia e saili mea matamatakalafi).

Faʻafitauli Tau Falemaʻi

O taunuʻuga e maua ai le taʻiala lautele i le faʻaitiitia o tulaga lamatia mo le atinaʻeina o le vavalalata i agafesootai ma feusuaiga, ma le tuatusi o le tupulaga talavou ua i ai faafitauli. O loʻo i ai le lagolago mo le finauga e faʻapea, o faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻalavelave tuputupu aʻe ma faʻalavelave faʻaleagaina e leaga ma faʻamuamua ai le autalavou i uiga mataga ma amio. O le faʻaalia o le faʻamalosi e foliga mai e lagolago ai le atinaʻeina o uiga faʻafeusuaiga ma atonu e ala i le faʻataʻitaʻiga saofaga saofaga i le ono mafai ona auai i ia amioga. O le gaioiga o le tamaitiiti i ponokalafi e foliga mai foi e saofagā ai i uiga tetee ma le psychopathic, atonu e ala i le faaalia o vaaiga le mautonu o feusuaiga a tagata ma le viia o le ola le mama. O le faʻaogaina o le tamaititi ma le faʻafeusuaiga e faʻaleagaina ai le atinaʻeina o le soifuaga o le autalavou ma le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le lagona, ma faʻalauteleina ai ona aʻafiaga i lalo ifo o le vaitafe ma le faʻaleagaina o feusuaiga ma feusuaiga. E pei ona faʻaalia i suʻesuʻega talu ai, o le faʻafeusuaiga o le faʻafeusuaiga e se tama e tuusao ma le tuusao na te faʻamaonia le faʻafeusuaiga i tama tane. O le faʻatonuga saʻo e foliga mai o le faʻataʻitaʻiga. O le aʻafiaga tuusaʻo e mafai ona faʻaalia ai le faʻaleagaina i aʻafiaga faʻapitoa.
 
O le mea lea, e foliga mai e faʻapitoa le atinaʻeina vave o polokalame faʻatautaia mo le autalavou o loʻo i luga atu le lamatiaga mo feusuaiga ma feusuaiga e ala i nei gaioiga tuputupu aʻe. O le faʻafaigaluegaina o tupe a le malo i le atinaʻeina o ia polokalame e mafai ona fesoasoani i le totogiina o le tele o le tau o le mulimuli ane togafitia ma faʻafalepuipuiina ia ituaiga talavou. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai e mafai ona faʻasalalau taʻitoʻatasi ma faʻasalalau, e faʻavae i luga o faʻafitauli faapitoa o loʻo aʻafia ai o ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o talavou o loʻo faʻamalosia tamaiti laiti i ponokalafi e mafai ona aoga mai aʻoaʻoga lelei o le tamaʻitaʻi. O ia aʻoaʻoga e mafai ona aofia ai le faʻasaʻoina o faʻataʻopiʻo ata o le tane ma le faʻaipoipo fafine, ma le aʻoaʻoina o se faʻataʻitaʻiga o amio lelei faʻafeusuaiga tagata e pei ona faʻatonuina i le tutusa o alii ma tamaitai, fegalegaleaiga, ma le saunia lelei atinae. I le isi itu, o tamaiti feusuaiga ma faaletino ua foliga mai o le a manuia mai le fausiaina o le taua o le tagata ia te ia lava ma le tomai lautele. E mafai ona aofia ai i le vaega mulimuli le faasaʻoina o faʻatagaga o le faʻasalaga ma le tiute tauave, ma le aʻoaʻoina o tomai faʻalefealoai ma le ita.
E pei ona taʻu mai e lenei ma isi suʻesuʻega o tupulaga talavou faʻaleagaina e sili atu ona lamatia mo aʻafiaga afaina (Brown et al. 2008), o le faʻaeteete ma le faʻaeteete e tatau ona tuʻuina atu i le lagona ma le tuatusi o mafaufauga faʻalauiloa e mafai ona saofagā i le atuatuvale ma le popole. I nisi faʻamatalaga, o le tele o talavou faʻaleagaina e faʻaalia foi le PTSD. O le mea muamua na matauina e le tusitala e faapea "o le toe iloa" o faʻamaoniga i le faʻasalaga talavou i nisi o taimi e aofia ai feusuaiga masani ma feusuaiga. E mafai ona faʻamaonia e le o faʻamaoniaina nei mea e mafai ona fesoasoani i le faia mulimuli ane o feusuaiga e faia i se numera o nei talavou (faʻataʻitaʻiga, faʻamalosia ma le faʻatagaina o feusuaiga). O le mea lea, o le taulaiga o le puipuia ma le vave faʻatautaia o polokalame e tatau ona faia ma le faʻaeteete o le faʻaaogaina o talavou mo PTSD. O togafitiga muamua atonu e le gata ina faʻamalolo ai mafatiaga faʻaleagaina ma le faʻafitauli o le mafaufau ae e fesoasoani foi e toesea le lamatiaga o faafitauli mulimuli ane.
O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ei ai foi aʻafiaga mo le togafitiga o le autalavou oe ua uma ona faia ni amioga faʻalafealoai ma uiga feusuai. Aʻo faʻaalia le faʻaalia o tamaʻitaʻi matagā mataga ua sili atu ona taatele i solitulafono a tagata talavou i tausaga talu ai nei, o togafitiga e tatau ona taumafai e faasaʻo ni savali le lelei i ia mea. E le pei o le toʻatele o tagata matutua, o le toʻatele o tamaʻitaʻi e leʻi maua le avanoa e faʻafefe ai faʻamatalaga moni i le olaga faʻatasi ma paaga feusuaʻi. O se taunuuga, e sili atu ona faigofie ona faʻaosoosoina faʻamaloilo ata mataga o feusuaiga a tagata ma e mafai ona gaoioi e tusa ai. O le tusitala muamua na vaai i lenei mataupu i le tele o tupulaga talavou oe na faʻaalia o latou itutino e tutusa o latou tausaga pe matutua. O lo latou faʻamoemoe, i se vaega e faʻavae i ata tifaga, o le a faʻaosoosoina tamaitai i le faʻafeusuaiga ma naunau e fai feusuaʻiga ma i latou. I nisi tulaga pe a le talileleia le tamaitai, na faʻamatalaina e le autalavou lenei mea e fai ma faʻamaoniga e masani ona faʻaaogaina fafine ma iu ai ina teena tane. E pei ona i ai i le mataupu na taʻua e le autalavou i togafitiga, o ia manatu e mafai ona amataina ai se tali malosi i le ituaiga o fausua.
 
O suʻesuʻega o loʻo iai i le taimi nei o loʻo fautua mai ai o le faʻaleagaina o feusuaʻiga e i ai taʻiala tuusaʻo ma le tuusao i le faʻamalosia i amioga tau feusuaʻiga. E pei ona faʻamatalaina, e foliga mai e saofagā i le faʻalavelave faʻaletonu ma e mafai ona saofagā i le faʻaosoosoina o feusuaiga ma le popole. O le mea lea, o polokalame faʻafeiloaʻiga mo tupulaga talavou taufaitaʻaga e tatau foi ona vaʻaia ma le totoa le PTSD ma ofoina atu ni faʻamautuga faʻapitoa na faʻamalosi e faʻaalia e aumai ai se faʻamalologa faʻapitoa (eg, "Prolonged Exposure"). O le uluaʻi suʻesuʻega a le tusitala o le togafitia o le PTSD masani i nei talavou e maua ai le maualuga o le faʻamalosia o togafitiga ma le faʻaleleia o le mafaufau / amio. Ae ui i lea, atonu e maua le aoga lona lua o le faʻaitiitia o le feusuaʻiga ma feusuaʻiga mataga. I lenei itu, o le autalavou o loʻo foliga mai o loʻo atinaʻeina feusuaʻiga tau feusuaʻiga atonu e le o toe i ai i lena auala pe a uma le togafitiga manuia o latou PTSD masani.
 
O suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia manino ai e mafai e tagata talavou ona faia ni solitulafono tau feusuaʻiga e faʻafeusuai pe a uma ona faʻatagaina mai togafitiga (Waite et al. 2005). O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo taʻu mai ai o se auala sili mo na amioga e mafua mai i le faʻaalia o uiga faʻafefete ma mafaufau o le psychopathic. O le faʻaalia o le faʻasauā e foliga mai e saofagā i le atinaʻeina o ia uiga ma saofaga sao i le faʻatasi i le le faia o feusuaiga. E le mafai e faʻaletonu o le tino ona maua se faʻafitauli i le taliaina o ia uiga. E fautuaina le faia o polokalame mo togafitiga mo solitulafono a le tupulaga e avea ma tagata e sili atu ona atoatoa ma e le o avea ma a latou mea e tasi o le faaitiitia o le lamatiaga o le toe faʻaleagaina o feusuaiga. Nai lo lena, o le toe faʻafoʻiina o puipuiga ma le faʻaaogaina o tomai faʻapitoa e tatau ona i ai se taulaiga lua-faʻaitiʻitia feusuaiga ma feusuaiga. O le faʻaleleia o tomai faʻavafealoai e tatau ona aofia ai le taulaʻi i le faʻatūina o uiga faʻasesootai ma le faʻavaeina o vaʻaiga lelei a tupulaga. O togafitiga ma le faʻaaogaina o taumafaiga e tatau ona taʻitaʻia i le aʻoaʻoina o feeseeseaiga feteenai ma le ausia o sini ma taui e ala i le faʻamalosi ma le le faʻamalosi amioga. Ina ia sili ona aoga, o taumafaiga tau togafitiga e tatau foi ona faʻaalia ai mea faʻapitoa e lagolagoina ai le vavalalata i agafesootai ma feusuaiga, e aʻafia ai ma aiga ma mea e lamatia ai le siosiomaga (eg, latalata ile maualuga o solitulafono, osofaiga a le au, ma isi).

Aotelega ma Taiala mo Suʻesuʻega i Lumanai

O suʻesuʻega o loʻo i ai nei ua faʻateleina ai suʻesuʻega a le au tusitala i faʻasalalauga faʻamaloilo ma sili atu ona lata mai o feusuaiga faʻaagafesootai ma feusuaiga i tama talavou. O lenei suʻesuʻega na faʻalauteleina ai le maualuga o le faʻataʻitaʻiina o le tamaʻitaʻi e aofia ai mafaufauga psychopathic, faʻaopoopoina se mea e faʻaaogaina ai feusuaiga i le faʻataʻitaʻiga faataitai, ma faʻaopopo le suʻesuʻeina o ponokalafi e avea o se mea e sili atu ona mataʻutia / faʻafitauli. O le faʻalauteleina o le faʻataʻitaʻiga na maua ai se fetaui talafeagai ma auala faʻapitoa o fuainumera suʻesuʻe ma e atagia atili ai le vavalalata i le va o tulaga faʻalavelave alualu i luma, faʻavae o uiga, ma taunuʻuga tau amio. O le faʻalauteleina o le uiga o uiga faʻapitoa o loʻo faʻavaeina ai le faavae mo suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga fou lea o le a lipotia i se mataupu o loʻo sosoʻo mai. O lenei tusiga o le a aofia ai le faʻamatalaga e lima o le vaega o faʻataʻitaʻiga o le vafealoaloai ma tamaʻitaʻi taufaasese tamaloloa ma o latou uiga uiga ese, uiga, ma uiga faʻaletonu.
mau faasino
Abbey, A., Parkhill, MR, BeShears, R., Zawacki, T., & Clinton-Sherrod, AM (2006). Koluse-vaʻai vavalo o feusuaʻiga faia faʻamalosi i totonu o le nuʻu faʻataʻitaʻiga o nofofua Aferika Amerika ma Caucasian tamaloloa. Faʻaaloalo Faʻaleaga, 32(1), 54-67.CrossRef
Achenbach, TM, & Dumenci, L. (2001). Alualu i luma i le faʻavasegaina faʻavasega iloiloga: Toe iloiloina cross-informant syndromes ma fou DSM-faʻatulagaina fua mo le CBCL, YSR, ma TRF: Faʻamatalaga i Lengua, Sadowski, Friedrich, and Fisher (2001). Tusi o tala o le faufautua & Psychology Psychology, 69(4), 699-702.CrossRef
Alexy, EM, Burgess, AW, & Prentky, RA (2009). Ponokalafi faʻaaogaina e avea o se tulaga lamatia faʻailoga mo se agavaʻa faʻataʻitaʻiga o amioga i totonu o feusuaʻiga tamaiti ma talavou. Journal of American Psychiatric Nurses Association, 14(6), 442-453.CrossRef
Bandura, A. (1973). Faʻasalaga: O se suʻesuʻega faʻasalalauga. Englewood Cliffs: Prentice-Hall.
Bandura, A., Barbaranelli, C., Caprara, GV, & Pastorelli, C. (1996). Faʻavae o le amio mama faʻateʻaina i le faʻatinoina o le filifiliga saʻo. Journal of Personality and Social Psychology, 71, 364-374.CrossRef
Beggs, SM, & Grace, RC (2008). Psychopathy, atamai, ma toe malamalama i tamaiti faʻasauā: Faʻamaoniga o se fegalegaleaiga aʻafiaga. Solitulafono ma le Amioga, 35(6), 683-695.CrossRef
Bronfenbrenner, U. (1979). Faʻavae o le atinaʻeina o tagata: suʻega i le natura ma le mamanu. Cambridge: Harvard University.
Brown, GW, Craig, TK, & Harris, TO (2008). Faʻaleagaina matua ma latalata tulaga lamatia faʻaaogaina le Childhood Experience o le Tausiga & Faʻasaua (CECA) mea faigaluega: O se-olaga suʻesuʻega suʻesuʻega o le faaumiumi faʻaletonu - 5. Lisi o Faalavelave Afaina, 110(3), 222-233.CrossRefPubMed
Brumbach, BH, Figueredo, AJ, & Ellis, BJ (2009). Aʻafiaga o siʻosiʻomaga faigata ma le mafaamatalaina i le talavou i le atinaʻeina o le olaga talaʻaga taʻiala: O se umi faʻataʻitaʻiga o se evolusione faʻatusa. Human Nature, 20, 25-51.CrossRef
Burt, MR (1980). Vaʻaia faaleaganuu ma lagolago mo le faʻatagaina. Tusi o talafaʻasolopito o tagata ma agafesoʻotaʻi, 38(2), 217-230.CrossRef
Siaki, JV (1985). O le Faʻafefe i Agalelei o Tamaʻitaʻi. Dissertation Abstracts International, 45 (12-B, Pt 1), 3993.
Elliott, DS, & Huizinga, D. (1983). Vasega lautele ma amioga le lelei i totonu o le atunuʻu talavou laulau. Solitulafono: O se Journal Journal, 21(2), 149-177.
Ellis, BJ, Figueredo, AJ, Brumbach, BH, & Schlomer, GL (2009). Tulaga taua o le siosiomaga lamatiaga: O le aʻafiaga o le saua ma le le mafaamatalaina siosiomaga i luga o le evolusione ma atinae o le olaga talaaga fuafuaga. Human Nature, 20, 204-268.CrossRef
Figueredo, AJ, & Jacobs, WJ (2009). Faʻatupuina, faʻafitauli-lamatiaina, ma isi auala o le olaga tala faʻasolopito: O le amio amio o meaola o le va fealoai. I le M. Frias-Armenta & V. Corral-Verdugo (Eds.), Manatu o le Biopsychosocial on Aggression, i le lomitusi.
Figueredo, AJ, McKnight, PE, McKnight, KM, & Sidani, S. (2000). Multivariate faʻataʻitaʻiga o le misia faʻamaumauga i totonu ma luga o galu iloiloina. Togafitiga, 95(Faʻaopoopo 3), S361-S380.PubMed
Gorsuch, RL (1983). Faʻamatalaga Faʻamatalaga. Hillsdale: Lawrence Erlbaum.
Hall, GN, et al. (2005). Tupulaga, aganuu, ma osofaiga tau feusuaiga: lamatia ma puipuia. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 73, 830-840.CrossRef
Hanson, RK, & Morton-Bourgon, KE (2005). O le uiga o le faifai pea feusuaʻiga tagata solitulafono: o se meta-auiliiliga o le toe malamalamaina suesuega. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 73(6), 1154-1163.CrossRefPubMed
Hunter, JA, Goodwin, DW, & Becker, JV (1994). Le sootaga ile va ole phallometrically fua eseʻese feusuaiga faʻaosofia ma falemaʻi uiga i tamaiti talavou feusuaiga. Suesuega o le Amio ma le Tomai, 32(5), 533-538.CrossRefPubMed
Hunter, JA, Figueredo, AJ, Malamuth, NM, & Becker, JV (2004). Alualu i luma auala i talavou osofaʻiga feusuaiga ma solitulafono: leaga tulaga ma puluvaga. Lisi o le Faʻaleagaina o Aiga, 19(4), 233-242.CrossRef
Jackson, DN (1987). Fomu suʻesuʻega-foliga E. Port Huron: Suesuega Faʻafomaʻi.
Jacques-Tiura, A., Abbey, A., Pakhill, M., & Zawacki, T. (2007). Aisea e masani ai ona faʻaseseina e tamaʻitaʻi tuinanauga o feusuaiga a fafine nai lo isi? O se talosaga o le confluence faataitaiga. Tino ma le Social Psychology Bulletin, 33, 1467-1480.CrossRefPubMed
Kingston, DA, Firestone, P., Wexler, A., & Bradford, JM (2008). Faʻamatalaga fesoʻotaʻi ma recidivism i totonu intrafamilial tamaiti faʻasauā. Journal of Sexual Aggression, 14(1), 3-18.CrossRef
Levenson, MR, Kiehl, KA, & Fitzpatrick, CM (1995). Iloiloina uiga faʻapitoa ole mafaufau i se faitau aofai e le faʻatulafonoina. Tusi o talafaʻasolopito o tagata ma agafesoʻotaʻi, 68(1), 151-158.CrossRef
Lim, S., & Howard, R. (1998). Antecedents o feusuaiga ma le le feusuaiga osofaʻiga i talavou Singaporean alii. Taʻitoʻatasi ma Tagata Taʻitoʻatasi, 25, 1163-1182.CrossRef
Malamuth, NM (1989). Le tosina atu i le osofaiga o feusuaiga: I. Journal of Sex Research, 26(1), 26-49.CrossRef
Malamuth, NM (1996). O le confluence faʻataʻitaʻiga o feusuaiga osofaʻiga: Fafine ma evolusione vaʻaiga. I le DM Buss & NM Malamuth (Eds.), Feusuaiga, malosi, feeseeseaiga: Manatu ma le mafaufau fafine (pp. 269-295). New York: Oxford University.
Malamuth, NM (1998). O le confluence faʻataʻitaʻiga o se faʻavasegaina faʻavae mo suesuega i feusuaʻiga feusuaʻi tagata: lamatiaga moderator, mafaufauina osofaʻiga, ma ponokalafi taumafaina. I RG Geen & E. Donnerstein (Eds.), Faʻasalaga tagata: Theories, suʻesuʻega, ma aʻafiaga mo faiga faʻavae lautele (pp. 229-245). San Diego: Aʻoga.
Malamuth, N. (2003). Solitulafono ma e le o ni soligatulafono feusuaʻiga faatupu vevesi: Tuʻufaʻatasia psychopathy i se faʻafuaseʻi-faʻafesoʻotaʻiga feiloaʻiga faʻataʻitaʻiga. I le RA Prentky, E. Janus & M. Seto (Eds.), Malamalamaga ma le Puleaina o amioga feusuaʻi. Annals of the New York Academy of Sciences, Vol. 989 (pp. 33-58). New York: Niu Ioka Academy of Sciences.
Malamuth, NM, Heavey, CL, & Linz, D. (1993). Valoia o amioga le faʻaaloalo a aliʻi i fafine: O le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga feusuaiga. I le GCN Hall, R. Hirschman et. al. (Eds.), Faʻasalaga feusuaiga: Faʻafitauli i le tala, suʻesuʻega, ma togafitiga (Vol. Xix, itulau 238). Filatelefia, PA: Teila ma Francis.
Malamuth, NM, Linz, D., Heavey, CL, Barnes, G., et al. (1995). Faʻaaogaina le faʻamaoniga o le faʻasauāina feusuaiga e vaʻai ai feeseeseaiga a tama ma fafine: A 10-tausaga faʻasologa suʻesuʻe. Tusi o talafaʻasolopito o tagata ma agafesoʻotaʻi, 69(2), 353-369.CrossRef
Matini, SR, et al. (2005). O le aʻafiaga i amio feusuai a tagata Kolisi Sipaniolo. Journal of Interpersonal Violence, 20(7), 872-891.CrossRefPubMed
Nelson, PA (1979). Tino, uiga tau feusuaiga, ma amioga feusuai: o se suʻega i metotia. Dissertation Abstracts International, 39(12B), 6134.
Rowe, DC, Vazsonyi, AT, & Figueredo, AJ (1997). Faʻataʻitaʻiga-taumafaiga i le talavou: o se aiaiga poʻo se isi togafiti. Taʻitoʻatasi ma Tagata Taʻitoʻatasi, 23(1), 105-115.CrossRef
Spence, JT, Helmreich, RL, & Holahan, CK (1979). Le lelei ma lelei vaega o le mafaufau tama tane ma tamaʻitaʻi ma a latou fegalegaleaiga i le tagata lava ia lipoti o le neurotic ma faʻatino amioga. Tusi o talafaʻasolopito o tagata ma agafesoʻotaʻi, 37(10), 1673-1682.CrossRef
Waite, D., Keller, A., McGarvey, E., Wieckowski, E., Pinkerton, R., & Brown, GL (2005). Ua toe puʻeina faʻasalaga o tagata solitulafono i solitulafono tau feusuaiga, le faʻamalosi ma le le gaoi i meatotino: Se 10 tausaga tulitatao. Faʻasalaga Feusuaʻiga: Tusi talaaga o Suesuega ma Togafitiga, 17(3), 313-331.CrossRef