O le suʻesuʻega o loʻo i ai i luga o suʻesuʻega muamua a le tagata sailiili i suʻesuʻega faʻasolosolo ma mea faʻapitoa e fesoasoani ai e faʻamalamalama faʻasesega lautele ma feusuaiga i tama talavou. I suʻesuʻega muamua (Hunter et al.
2004), na sailiili e tagata sailiili le i ai o ni tulaga taua se tolu i tama talavou oe na faia ni feusuaiga ma le le faia o feusuaiga: "tagata le fiafia," "le taualuga-taufaasese," ma "faaletonu o le mafaufau." O le "confluence" a le Malamuth o le faʻasauāina feusuaiga ma faʻaalia mai ai le malosi o le faʻaaogaina o lagona e fesoʻotai ma manatu le lelei o fafine ma faʻafesoʻotaʻiga faʻafesoʻotaʻi (Malamuth
1996; Malamuth et al.
1993). I le faʻataʻitaʻiga, faʻafeiloaʻiga o le faʻaaogaina o le tamaʻitaʻi ma le "gaioiga e le faʻafeusuai" (o lona uiga, o se manaʻoga mo feusuaiga masani ma feusuaiga e aunoa ma se lagona faʻalatalata poʻo se tautinoga) e vaʻai ai amioga mataga faʻafeusuaiga i fafine (Malamuth et al.
1995). O le faʻamaoniga faʻapitoa na maua ai le lagolago malosi i ituaiga eseese o ituaiga i le Iunaite Setete (eg, Abbey et al.
2006; Hall et al.
2005; Jacques-Tiura et al.
2007), faʻapea foʻi ma isi atunuu eseese (faʻataʻitaʻiga, Lim ma Howard
1998; Matini ma al.
2005).
O le faʻafeusuaiga faʻa-Peretania-faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiina o le faʻafeusuaʻiga o alii ma le tuʻinanau e saili malosi le puleʻaga i feusuaiga ma isi tane. O se faailo iloga o lenei fausaga ua maua e vaʻaia ai le faʻaletonu i talavou (Rowe et al.
1997). O le faʻafitauli o le mafaufau e faʻaalia ai le mafatiaga faʻaleagaina (ie, atuatuvalega ma popolega) ma le faigata o fesoʻotaʻiga vavalalata. I a latou suʻesuʻega muamua, na iloa ai e tusitala o le faʻaleagaina o le tamaʻitaʻi na aʻafia lelei lava i le faʻataualuga o tamaʻitaʻi ma le faaletonu o le mafaufau, ma o nei mea taua e lua e fesoʻotai lelei lava i le le faʻafeusuaiga ma le faʻasalaga (Hunter et al.
2004). "Taunuuga o le mafaufauga" na maua e vaʻai ai i le faʻafeusuaiga faʻasalaga e faasaga i se tamaʻitaʻi faʻasalalauga, e ese mai i se talavou poʻo se tagata matua.
O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na suʻesuʻeina ai auala o feusuaiga ma feusuaiga i se faʻataʻitaʻiga fou ma sili atu o tamaʻitaʻi talavou oe na faia amioga faʻatauā tau feusuaʻiga, ma faʻalauteleina le numera o suʻesuʻega o leioio ma uiga tauleleia. O le faʻataʻitaʻiga i ponokalafi ao faʻataʻititi le tamaititi na faʻaopoopoina ona o le faʻamautinoaina o lona faʻateleina o le faʻaaogaina o talafaasolopito o atinaʻe o tupulaga talavou faʻasalaga faʻafeusuaiga, ma talu ai ona o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai e mafai ona faʻaosofia i latou agai atu i le maualuga o le osofaʻiga (Alexy et al.
2009). O le suʻesuʻeina o le "masalosalo ma le faʻamalosi" o le tamaʻitaʻi sa faʻalauteleina e aofia ai uiga faʻafesoʻotaʻi vavalalata vavalalata. Ua maua le loto o le mafaufau e avea o se tagata vavalalata malosi i solitulafono tau feusuaiga ma le le faia o feusuaiga i alii matutua (Kingston et al.
2008; Beggs ma le Alofatunoa
2008), ma le siakiina o le tino e matauina o loʻo i ai i tulaga eseese i tamaʻitaʻi tauleʻaleʻa. Na faaopoopoina se mea tau feusuaʻiga (e pei o le pedophilia) ina ia maua ai se tala mo se isi tagata vavalalata i le faia o le feusuaiga i tagata matutua tagata solitulafono (Hanson ma Morton-Bourgon
2005), ma e tusa ai ma lona aofia i totonu o tagata taʻutaʻua faʻafeusuaiga tagata solitulafono-faʻapitoa faʻataʻitaʻiga o le lamatiaga (faʻataʻitaʻiga, J-SOAP-II).
E pei o le suʻesuʻega talu ai, o le faʻataʻitaʻiga a le tagata sailiili ua faʻatulagaina i le tele o galu o le faʻapogai o le mafuaʻaga, lea na faʻamautu mai. O le galu muamua e aofia ai vailaau faʻavaomalo o mea tau le siosiomaga, e pei o le laʻitiiti i faʻaleagaga ma ponokalafi. O le galu lona lua e aofia ai faʻaletonu o le mafaufau. O le lona tolu o le galu e sili atu le faigata o le eseesega o mea eseese, e pei o le "psychopathic and attitudes attitudes" (o le faalauteleina o le taualuga) -o le faitaʻaga lona fa ma le galu mulimuli e aofia ai suiga o mea e fai ma sui o feusuaiga ma le le faʻafeusuaiga. O le taulaiga o le faʻafeusuaiga feusuaʻiga o le numera o tane na afaina. O lenei taunuʻuga faapitoa na filifilia ona o le faʻaaloalo pea i tama talavou (e pei o le itupa e tasi o le itupa) e fesoʻotaʻi ma le maualuga o tau feusuaʻiga i tagata matutua ma tagata solitulafono (Hanson ma Morton-Bourgon
2005), ma faʻasalaga faʻatasi ma tamaʻitaʻi ua afaina, ua maua i le maualuga o le maualuga o le fuaina o fualaau faʻafeusuaiga (Hunter et al.
1994). O le mea lea, o le i ai o tane ua afaina ua manatu i ai o se tulaga lamatia mo le faʻaauauina o solitulafono tau feusuaiga i le matua.
Metotia
Tagata e Auai
Na maua mai le autalavou mai faʻataʻitaʻiga a le faamasinoga ma faʻasalaga faʻasalaga ma faʻasalaga mo faʻasalaga i le tupulaga talavou i setete e lima: Virginia, Ohio, North Carolina, Misuri, ma Colorado. O alii talavou uma i le va o le matutua o le 13 ma le 18 ma se talafaasolopito o le "lima-oi" solitulafono feusuaiga sa valaaulia e auai i le suesuega. O le auai na manaʻomia uma le autalavou ma matua na latou maua le maliega. Pe a ma le tolu-kuata o le talavou ma matua na malilie e auai. Na totogi le autalavou $ 25.00 mo le auai pe a fai e le faʻatagaina e le faiga faʻavae tulafono ia totogi. Na faʻataʻitaʻiina le autalavou mo le itiiti ifo o le lima o le vasega faitau vasega e faʻaaoga ai le Tusitusia o Tusitusia a Ohio. O talavou sa i tulaga eseese i le togafitiga i le taimi na latou auai ai.
O faʻamatalaga o suʻesuʻega na aoina i le 285 autalavou, ina ua maeʻa ona aveʻesea pe tusa ma le 7% o talavou fiafia mo le le ausia o le aiaiga o le faitauga. Faʻaogaina o le tausaga taua ma fesoʻotaʻiga solitulafono faʻaiʻuga na mafua ai le faʻaiʻuga mulimuli o 256 talavou. O le autalavou na auai na amata mai i le 13 i le 18 tausaga, ma le aofaʻi atoa o tausaga e 16.2 tausaga. E tusa ma le 70% o le aofaʻi atoa o le faʻaaogaina o le Caucasian, 21% Aferika-Amerika, 7% Hispanic, ma le 2% "Isi".
Taualumaga
Saienitisi suʻesuʻeina faʻataʻitaʻiga faʻasalaga tau feusuaʻiga ma faʻamatalaga faʻasolopito talafaasolopito mai faamaumauga faʻalapotopotoga. Fuaina o faamaumauga na aoina i lalo o le vaavaaiga a se fesoasoani sinia fesoasoani-o se fomaʻi maloloina o le mafaufau ma se tausiniga togafitia o le tagata solitulafono e Virginia. Na faatalanoaina taitoatasi le autalavou i le fua faatatau o le Lipoti o le Self Report (SRD) (Elliott ma Huizinga
1983) faʻamautuina le latou tulaga o le aʻafia i amioga faʻamalosi ma le faʻamaoni i le taimi ua tuanaʻi 12 masina (i le tulaga o tagata nofoia faʻatulagaina, le 12 masina ae le i faʻatulagaina). Sa faʻatautaia foi le autalavou o se maa o mea fai suʻesuʻega na fuafuaina e fua ai le tagata lava ia i mea e fiafia iai.
Ina ia fesoasoani i le faʻamautinoa o le aoga o faʻamaumauga a le tagata lava ia, ma ia faʻaauauina i le tele e ono mafai ai ona faʻasalalau le lipoti i le va fealoai, na faʻamautinoa le autalavou e ala i le faʻatagaina o le maliega faʻatagaina o tagata uma na maua, amio faʻapitoa, feusuaiga, ia fefaʻasoaaʻi ma fomaʻi, pule o polokalama, poʻo matua. I le lagolagoina o le tausisia o le le faalauaiteleina o faamatalaga, e leai ni igoa poo isi faʻamatalaga faʻamatalaga na tuʻuina i luga o pepa suʻesuʻe. Nai lo o tagata taitoatasi sa tofiaina se numera na tuʻuina i le fomu suʻesuʻega. O se lisi sili ona lisi o le igoa o le autalavou ma lana numera suʻesuʻe na teuina i lalo o le loka ma le ki i le saienisi suʻesuʻega, e na o le Sinia Fesoasoani Suesuega e mafai ona maua.
Fua
O fua nei na faʻatino e faʻatatau i vaega taʻitasi suʻesuʻeina.
Faʻaaliga Vaaia
A Faʻamatalaga Fesili Faʻale-agafesootai na faʻaaogaina e faʻamatala ai le tele o fesuiaiga eseese: 1) lautele o le faʻaalia i ponokalafi aʻo leʻi oʻo i le 13, 2) le maualuga o le faʻaalia o le faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi aʻo leʻi oʻo i le 13, 3) le faʻaleagaina faaletino e se tamā poʻo le tama matua ao le i oʻo i le matua 13 , ma le 4) le tele o faʻamauaʻiga tau feusuaʻiga e se tane faʻamalosi ao le i oʻo ile 13 tausaga.
Faʻafeiloaʻi Tagata
Faʻalumalo i Fafine o se mea e faʻaaoga i le 21-mea e faʻaalia ai se manatu le lelei o le fafine e pei o le teenaina ma le le talitonuina (eg, "E sili atu le saogalemu le faʻalagolago i teine") (Siaki
1985).
Talitonuga Feusuai o le 9-mea fua faʻatatau o le iloiloga o le maualuga o le tane ma le fafine e vaʻaia e teteʻe (faʻataʻitaʻiga, "I se mafutaga o tafaoga faamasani o se tamaitai e tele lava ina faʻaaogaina se tamaloa") (Burt
1980).
Lafoaʻiga o le Amio Lelei o se meafaigaluega a le 32-mea o loʻo tuʻuina atu ai le 7 faʻamaoniga o le taliaina o le sauā ma le faʻasauā feusuaiga na faʻatonuina i tamaitai. Na faʻaaogaina e le Malamuth i suʻesuʻega o osofaiga tau feusuaiga (e pei o le, "E lelei mo le tagata ona faʻamalosia o ia i luga o nisi fafine ona o nisi e le popole lava."). O lenei fuataga na faʻavae i le galuega a Albert Bandura ma paʻaga oe na taulaʻi atu i le amio lelei lautele (eg, Bandura et al.
1996). Na suia e le Malamuth ina ia taulaʻi faapitoa i le feusuaiga.
Fefaʻatauaʻiga Feusuaʻiga Faasino Igoa (Faʻasalaga Faʻaalia) e aofia ai mea a le 8 e fuaina ai le faʻatonuina o mafuaaga (Nelson
1979).
Toe Faʻafouina Faʻasalalauga (Faʻasalaga Feusuaiga) e aofia ai mea e luasefulu o loʻo faʻataʻitaʻiina ai feusuaʻiga i feusuaiga ma feusuaiga. O nei mea o loʻo faʻapipiʻiina i se faasologa o mea e faʻaaogaina ai le fiafia i le tele o ituaiga feusuaʻiga (Malamuth
1989).
Uiga o le Psychopathic and Antagonistic
Taumafaiga o Taumafaiga Matutua o se laʻasaga o le 10-mea e faʻatautaia ai tauvaga i le va o tamaʻitaʻi i le sailiga o tamaʻitaʻi, ma se manaʻoga mo le tele o paaga feusuaʻiga (Rowe et al.
1997).
Tulaga Leaga / Amio Lelei / Faʻaipoipo- e iva aitema na faʻaaogaina e fua ai le le lelei aliʻi (faʻataʻitaʻiga "O aʻu o se tagata pule") (Spence et al.
1979).
Faiga Faʻapitoa o Suesuega-Pepa E ("Fua o le le 'eleʻele") e aofia ai mea 15 na faʻaaoga e le Malamuth et al. (
1995) e iloilo ai le le mautonu (eg, "E masani ona ou fai atu le mea muamua e oo mai i loʻu ulu.") (Jackson
1987).
Levenson Self Lipoti Lipoti a le Mafaufau o se meafaigaluega a le 26-mea e fuaina ai uiga patino o le psychopathic (Levenson et al.
1995).
Autalavou Lipoti a le Tagata Lava Ia (Faʻaaogaina le Faʻavaeina o Tulafono) e aofia ai mea a le 15 e iloilo ai le faʻamalosi mo le auai i amioga le lelei ma le faʻafeusuaiga (eg, "ou te pepelo pe taufaasese.").
Totogi Faʻaletupe Tumaoti
Youth Self Report (Faʻanoanoa / Faʻanoanoa, Faiga Faʻafitauli i le Vafealoai, ma Aveesea / Faʻavaivaia) - o nei fua e tusa ai ma le le lelei o le manatu o le tagata lava ia ma le nofo toʻatasi, o le le mautonu ma le teenaina o tupulaga, ma le vavalalata lautele (Achenbach ma Dumenci
2001).
Pedophilia
Toe Fuataʻi Faʻasalalau Fua (Faʻamasino Pedophilic) e aofia ai mea e fa e faʻataʻitaʻi ai le feusuaʻiga i tamaiti (Malamuth
1989).
Vaiaso o Tupe Maua
Numera o tamaʻitaʻi ua afaina na siakiina mai se mea na iloiloina e le faila o le faila lea na faʻaaogaina e tagata sailiili i sailiiliga o solitulafono solitulafono a le tupulaga muamua (Hunter et al.
2004).
Faʻasalaga e le Faʻafeusuaiga na faʻavae i luga o tali a tagata auai i le
Lipoti a le tagata lava ia o le lipoti a le tagata lava ia (SRD) (Suesuega a le Autalavou a le Atunuu) (Elliott ma Huizinga
1983).
Iloiloga Faʻamaumauga
O suʻega le faʻaogaina ma le televave na faia e faʻaaoga ai le SAS 9.1. Talu ai ona e le mafai ona suʻeina uma mea taitasi i totonu o se faʻataʻitaʻiga eseese i le taimi lava e tasi ona o tapulaʻa o la tatou faʻataʻitaʻiga sili, na faʻaaogaina ai se fuafuaga faʻapitoa fuafuaina. Muamua, o mea na tuʻuina atu ma le faʻamaonia e tuʻufaʻatasia ai fua faʻatatau maualalo maualalo. Ona sosoo ai lea, o vaega taʻitasi e tutusa le numera (Gorsuch
1983) na faʻatulagaina mo laʻasaga taʻitasi maualalo maualalo ma nisi tulaga maualuga i le SAS PROC STANDARD ma DATA, faʻaaogaina le auala o le faʻasologa o numera o meataitasi mo mea uma e le o misi i luga o laina taʻitasi (Figueredo et al.
2000). E ui lava o lenei taualumaga na faʻaalia ai le tele o mea na matou misia, ae na o 256 mataupu na faʻaaogaina mo le SEM ona o isi mea o loʻo misi.
Na faʻatulagaina foi o le alalaupapa o le Cronbach ma le faʻaaogaina o matāʻupu i lalo o le SAS PROC CORR. O mea e aofia i totonu o nei laʻasaga laʻititi laʻitiiti o loʻo tuʻuina atu i le Laulau
1. O nisi o nei fua maualalo laʻititi na maualalo ni laupepa ona o le maualalo o numera, ae na taliaina faʻamaonia faʻamaonia. O avega (fua faʻamaufaʻailoga o fuainumera) ole vaega eletise-maualuga elemene elemene i luga o sikulite o mea maualalo maualalo o loʻo tuʻuina atu i le Laulau
2.
Laulau 1 Lotogatonu i totonu o fua
Talitonuga Feusuai | .81 |
Faʻalumalo i Fafine | .86 |
Lafoaʻiga o le Amio Lelei | .92 |
Fefaʻatauaʻiga Matafaioi Mataʻaga (Puleʻaga) | .79 |
Toe Faʻafouina Faʻasalalauga (Faʻasalaga Feusuaiga) | .90 |
Toe Faʻaleleia Fua Faʻasaʻo (Faʻamasinoga Pedophilic) | .83 |
Taumafaiga o Taumafaiga Matutua | .82 |
Lafoaʻi o le Taumafai | .69 |
Youth Self Report | .93 |
Levenson Self Lipoti Lipoti a le Mafaufau | .84 |
Faʻasinomaga-Faʻaipoipoga | .82 |
Laulau 2 Vaevaega o mea taua
Faʻafeiloaʻi Tagata | .73 |
Talitonuga Feusuai | .71 |
Faʻalumalo i Fafine | .62 |
Lafoaʻiga o le Amio Lelei | .65 |
SFI Puleʻaga | .58 |
Tosina i le Faʻasalaga Feusuaiga | .65 |
Faʻataʻitaʻitio ma le Psychopathic Attitudes | .73 |
Taumafaiga o Taumafaiga Matutua | .66 |
Tagata le taua | .83 |
Faʻafitauli | .75 |
Levenson Self Lipoti Lipoti a le Mafaufau | .87 |
Faʻavaeina o le Tulafono (Autalavou Lipoti a Tagata Lava ia) | .88 |
Totogi Faʻaletupe Tumaoti | .81 |
Tigā / Faanoanoa (Ripoti a le Autalavou Taʻitasi) | NA |
Social (Youth Self Report) | .73 |
Aveesea / Faʻavaivai (Ripoti a le Autalavou Lipoti) | .71 |
Pedophilia | .62 |
Toe faʻafouina o le Faʻaaliga (Faʻamasinoga Pedophilic) | .65 |
O fuainumera taʻitasi taʻitasi o le mamafa na tusia e pei o ni fesuiaiga mo suʻesuʻega faʻapitoa faʻapena i totonu o se faʻataʻitaʻiga tutusa o le faʻatulagaga. Faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaga o le faʻatulagaga na faia e SAS PROC CALIS. O faʻamaumauga faʻapitoa na tuʻuina atu i luga o faʻatulagaga maualuluga ma faʻataʻitaʻiina mo le faʻamaonia o fesoʻotaʻiga. Faʻataʻitaʻiga o le faʻatusatusaga o le faʻatulagaga i le va o nei fausaga na tuʻuina atu ai se suʻesuʻega mafuaʻaga faʻapitoa o fesoʻotaʻiga vavalalata i le va oi latou.
Talanoaga
E ui lava e tatau ona faʻamaonia o lenei o se suʻesuʻega faʻasolosolo, ma o le faʻatonuga ua faʻamaonia i totonu o le fesuiaiga e manino lava ma e le faʻavae i luga o soʻo se gaioiga faʻapitoa na matauina, ua tatou faailoaina auala e lua e ono tulaʻi mai e taʻitaʻia ai amioga faʻaletonu i tagata solitulafono. O le uluai auala tele atinae e mafai ona faamatalaina o se
Faiga Faʻalagolago ala, e faʻasalalau faʻaletonu e le faʻaletonu o le mafaufau, e taʻitaʻia e ala i le psychopathic ma le tetee i uiga ma iʻu ai i le le faia o feusuaiga. O le auala sili lona lua e mafai ona faʻaalia o se
Feusuaiga Faalefeusuaiga auala, e faʻasalalau foʻi i nisi o faʻafitauli faʻaletonu o le mafaufau, e mafua ai i le ita ma le fiafia o tagata, ma iu ai ina feusuai i tama tane. O le mea moni, o nei ala e lua e le o tutoatasi mai le tasi i le isi, aua o le tele o le autalavou e aofia uma i ituaiga uma o amio. Ae ui i lea,
Feusuaiga Faalefeusuaiga ei ai ni aʻafiaga tulaga ese e fai ai se tulaga e le taua tele i le
Faiga Faʻalagolago ala, mulimuli ane e tau atu i nisi o tulaga lelei tulaga ese i le malo o feusuaiga. O nei faʻamatalaga e fetaui ma Maluth's (
2003) faʻamatalaga lata mai o le "faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻatautaia o fesoʻotaʻiga," lea o le aʻafiaga o uiga lautele "faʻapitoa" ma faʻafitauli faʻafitauli (e pei o le psychopathic tendencies ma le faaletonu o le mafaufau) i luga o taunuuga e pei o osofaiga tau feusuaʻiga ua faʻatalanoaina e uiga e sili atu "patino" (ie , Resistance Maleculity) i le taunuuga faapitoa.
I a tatou faʻatulagaga faʻavae, o le tele o mafuaʻaga mataga o nei faʻafitauli o mafaufauga ma amioga e ese le leaga ma foliga mai o uiga o le atinaʻe atinae, e aofia ai le faʻaleagaina faʻaletino faaletino ma le faʻafeusuaiga o le atinaʻeina o le tama, ma le vave faʻaalia i le le talafeagai o faʻamalosi ma feusuaiga. O nei mea e mafai ona faʻamalosia o latou aafiaga i ni isi auala ae le o ni auala e le tutusa. O le tasi o tuusaʻo tuusaʻo i le mafaufau, lagona, ma le agafesootai o le tamaititi, e pei ona faʻataʻatia i totonu o le fausiaina lea na matou faʻailogaina ai le faaletonu o le mafaufau. O le mafatia i le autalavou o molimau e maualalo le taua o le tagata lava ia ma le atuatuvale, i le tulaga o le atuatuvale ma le atuatuvale. O nei faʻalavelave atonu e faʻafefe ai lo latou ausia o galuega faʻaletausaga, e aofia ai le faʻavaeina o le soifua maloloina lelei o tupulaga.
O le isi auala e mafai ai e nei faatosinaga atinae ona faʻaaoga o latou aʻafiaga e ala i le faʻataʻitaʻiga tonu o amio faʻafeusuaiga, e pei o le vave ma le le talafeagai o faʻaaliga i mea faatupu vevesi ma ponokalafi ma e ono mafai ona avea ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, lea e ono aʻafia i le atinaʻeina o le le lelei, ma faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga, ma le faʻalavelave i le atinaʻeina o masani, soifua maloloina, fegalegaleaiga, ma le faʻalagolago i fuafuaga faʻapitoa. O lenei aufaasālalau e ogatasi ma manatu o aʻoaʻoga faʻapitoa mo aʻoaʻoga lautele (Bandura
1973).
O se isi auala e fesoʻotaʻi ai fesoʻotaʻiga e ogatusa ma mataʻupu o aʻoaʻoga o le mafaufau o le evolusione (Malamuth
1996,
1998). Figueredo ma Jacobs (
2009) faʻatulaga e faʻaitiitia le faʻatupulaia o le aufaʻasolopito o le olaga (o loʻo faʻapipiʻi tupe sili atu i le ola nai lo le toe gaosia) e sili atu ona faigofie le faʻaaogaina o soʻotaga faʻatasi ma le saoasaoa o le aufaʻasolopito o le olaga (o loʻo teu faʻafaigaluegaina isi punaoa i le toe gaosia nai lo le ola) faiga faʻaagafesootai. O le mea lea, o se isi auala e mafai ai e nei uiga leaga o le olaga o le tamaitiiti ona faafaileleina le atinaʻeina o feusuaiga ma agafesootai e ala i le faaituau o le amio i le agai atu i auala vave o talafaasolopito o le olaga (tagai i le Brumbach et al.
2009; Ellis et al.
2009). O amioga uma e lua o le faʻalauiloaina ma le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga o talafaasolosolo o le olaga e faʻaleleia e siosiomaga e le maluelue, e le mautonu, ma e le mafai ona faʻalogoina. O le vave oʻo atu i le faʻaleagaina o le tino ma le faʻafeusuaiga, e aofia ai le faʻamalosia ma le faʻamalosia o mea tau feusuaiga, e mafai ona tuʻuina atu faʻasalalauga i se tulaga faʻasalalau, matautia, ma hyper-sexualized. O ia siosiomaga ua afaina i le matautia o
faʻamatalaina poʻo le le mafai ona le mafai ona puipuia le faʻaleagaina ma le ola faaletino, ma le tuʻuina atu o faʻamatalaga e le mafaamatalaina i le atinaʻeina o le tama, o se fuafuaga faʻasolosolo vave o le olaga, e aofia ai elemene o feusuaiga ma feusuaiga, atonu o le auala e sili ona fetuʻunaʻi mo le ola umi ma le vave gaosia. O le mea moni, i tua atu o le laʻititi o le laʻititi o le laʻitiiti o loʻo tupu ai lenei atinaʻe, o nei fuafuaga e ono le mafai ona fetaui lelei ma e mafai ona faʻafefeina ai le tamaititi ma feteʻenaʻi ma le lautele lautele o agavaʻa a tagata lautele (silasila Bronfenbrenner
1979).
O le tasi o mea e ono mafai ona maua i le suʻesuʻega nei, o le faʻaogaina o le tele o suiga o le "siosiomaga" e ono maua ai le faʻamalosia, e tatau ona "sili atu" poʻo "faʻaaloalo" i le atinaʻeina o le tama i se tikeri taua. O le atinaʻeina o le tama e ono tuʻuina i totonu o nei tulaga leaga ma tali atu e tusa ai. Ae ui i lea, e ono mafai ona le atoatoa lelei nei suiga tau le siosiomaga. O lona uiga, o le atinaʻeina o amioga a le tama lava ia, e aʻafia ai ma le aʻafiaina o uiga tauleleia, atonu na aafia ai le tulaga na latou aafia ai i nei tulaga leaga (eg, o nisi talavou atonu e sili atu ona fiafia e saili mea matamatakalafi).
Faʻafitauli Tau Falemaʻi
O taunuʻuga e maua ai le taʻiala lautele i le faʻaitiitia o tulaga lamatia mo le atinaʻeina o le vavalalata i agafesootai ma feusuaiga, ma le tuatusi o le tupulaga talavou ua i ai faafitauli. O loʻo i ai le lagolago mo le finauga e faʻapea, o faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻalavelave tuputupu aʻe ma faʻalavelave faʻaleagaina e leaga ma faʻamuamua ai le autalavou i uiga mataga ma amio. O le faʻaalia o le faʻamalosi e foliga mai e lagolago ai le atinaʻeina o uiga faʻafeusuaiga ma atonu e ala i le faʻataʻitaʻiga saofaga saofaga i le ono mafai ona auai i ia amioga. O le gaioiga o le tamaitiiti i ponokalafi e foliga mai foi e saofagā ai i uiga tetee ma le psychopathic, atonu e ala i le faaalia o vaaiga le mautonu o feusuaiga a tagata ma le viia o le ola le mama. O le faʻaogaina o le tamaititi ma le faʻafeusuaiga e faʻaleagaina ai le atinaʻeina o le soifuaga o le autalavou ma le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le lagona, ma faʻalauteleina ai ona aʻafiaga i lalo ifo o le vaitafe ma le faʻaleagaina o feusuaiga ma feusuaiga. E pei ona faʻaalia i suʻesuʻega talu ai, o le faʻafeusuaiga o le faʻafeusuaiga e se tama e tuusao ma le tuusao na te faʻamaonia le faʻafeusuaiga i tama tane. O le faʻatonuga saʻo e foliga mai o le faʻataʻitaʻiga. O le aʻafiaga tuusaʻo e mafai ona faʻaalia ai le faʻaleagaina i aʻafiaga faʻapitoa.
O le mea lea, e foliga mai e faʻapitoa le atinaʻeina vave o polokalame faʻatautaia mo le autalavou o loʻo i luga atu le lamatiaga mo feusuaiga ma feusuaiga e ala i nei gaioiga tuputupu aʻe. O le faʻafaigaluegaina o tupe a le malo i le atinaʻeina o ia polokalame e mafai ona fesoasoani i le totogiina o le tele o le tau o le mulimuli ane togafitia ma faʻafalepuipuiina ia ituaiga talavou. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai e mafai ona faʻasalalau taʻitoʻatasi ma faʻasalalau, e faʻavae i luga o faʻafitauli faapitoa o loʻo aʻafia ai o ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o talavou o loʻo faʻamalosia tamaiti laiti i ponokalafi e mafai ona aoga mai aʻoaʻoga lelei o le tamaʻitaʻi. O ia aʻoaʻoga e mafai ona aofia ai le faʻasaʻoina o faʻataʻopiʻo ata o le tane ma le faʻaipoipo fafine, ma le aʻoaʻoina o se faʻataʻitaʻiga o amio lelei faʻafeusuaiga tagata e pei ona faʻatonuina i le tutusa o alii ma tamaitai, fegalegaleaiga, ma le saunia lelei atinae. I le isi itu, o tamaiti feusuaiga ma faaletino ua foliga mai o le a manuia mai le fausiaina o le taua o le tagata ia te ia lava ma le tomai lautele. E mafai ona aofia ai i le vaega mulimuli le faasaʻoina o faʻatagaga o le faʻasalaga ma le tiute tauave, ma le aʻoaʻoina o tomai faʻalefealoai ma le ita.
E pei ona taʻu mai e lenei ma isi suʻesuʻega o tupulaga talavou faʻaleagaina e sili atu ona lamatia mo aʻafiaga afaina (Brown et al.
2008), o le faʻaeteete ma le faʻaeteete e tatau ona tuʻuina atu i le lagona ma le tuatusi o mafaufauga faʻalauiloa e mafai ona saofagā i le atuatuvale ma le popole. I nisi faʻamatalaga, o le tele o talavou faʻaleagaina e faʻaalia foi le PTSD. O le mea muamua na matauina e le tusitala e faapea "o le toe iloa" o faʻamaoniga i le faʻasalaga talavou i nisi o taimi e aofia ai feusuaiga masani ma feusuaiga. E mafai ona faʻamaonia e le o faʻamaoniaina nei mea e mafai ona fesoasoani i le faia mulimuli ane o feusuaiga e faia i se numera o nei talavou (faʻataʻitaʻiga, faʻamalosia ma le faʻatagaina o feusuaiga). O le mea lea, o le taulaiga o le puipuia ma le vave faʻatautaia o polokalame e tatau ona faia ma le faʻaeteete o le faʻaaogaina o talavou mo PTSD. O togafitiga muamua atonu e le gata ina faʻamalolo ai mafatiaga faʻaleagaina ma le faʻafitauli o le mafaufau ae e fesoasoani foi e toesea le lamatiaga o faafitauli mulimuli ane.
O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ei ai foi aʻafiaga mo le togafitiga o le autalavou oe ua uma ona faia ni amioga faʻalafealoai ma uiga feusuai. Aʻo faʻaalia le faʻaalia o tamaʻitaʻi matagā mataga ua sili atu ona taatele i solitulafono a tagata talavou i tausaga talu ai nei, o togafitiga e tatau ona taumafai e faasaʻo ni savali le lelei i ia mea. E le pei o le toʻatele o tagata matutua, o le toʻatele o tamaʻitaʻi e leʻi maua le avanoa e faʻafefe ai faʻamatalaga moni i le olaga faʻatasi ma paaga feusuaʻi. O se taunuuga, e sili atu ona faigofie ona faʻaosoosoina faʻamaloilo ata mataga o feusuaiga a tagata ma e mafai ona gaoioi e tusa ai. O le tusitala muamua na vaai i lenei mataupu i le tele o tupulaga talavou oe na faʻaalia o latou itutino e tutusa o latou tausaga pe matutua. O lo latou faʻamoemoe, i se vaega e faʻavae i ata tifaga, o le a faʻaosoosoina tamaitai i le faʻafeusuaiga ma naunau e fai feusuaʻiga ma i latou. I nisi tulaga pe a le talileleia le tamaitai, na faʻamatalaina e le autalavou lenei mea e fai ma faʻamaoniga e masani ona faʻaaogaina fafine ma iu ai ina teena tane. E pei ona i ai i le mataupu na taʻua e le autalavou i togafitiga, o ia manatu e mafai ona amataina ai se tali malosi i le ituaiga o fausua.
O suʻesuʻega o loʻo iai i le taimi nei o loʻo fautua mai ai o le faʻaleagaina o feusuaʻiga e i ai taʻiala tuusaʻo ma le tuusao i le faʻamalosia i amioga tau feusuaʻiga. E pei ona faʻamatalaina, e foliga mai e saofagā i le faʻalavelave faʻaletonu ma e mafai ona saofagā i le faʻaosoosoina o feusuaiga ma le popole. O le mea lea, o polokalame faʻafeiloaʻiga mo tupulaga talavou taufaitaʻaga e tatau foi ona vaʻaia ma le totoa le PTSD ma ofoina atu ni faʻamautuga faʻapitoa na faʻamalosi e faʻaalia e aumai ai se faʻamalologa faʻapitoa (eg, "Prolonged Exposure"). O le uluaʻi suʻesuʻega a le tusitala o le togafitia o le PTSD masani i nei talavou e maua ai le maualuga o le faʻamalosia o togafitiga ma le faʻaleleia o le mafaufau / amio. Ae ui i lea, atonu e maua le aoga lona lua o le faʻaitiitia o le feusuaʻiga ma feusuaʻiga mataga. I lenei itu, o le autalavou o loʻo foliga mai o loʻo atinaʻeina feusuaʻiga tau feusuaʻiga atonu e le o toe i ai i lena auala pe a uma le togafitiga manuia o latou PTSD masani.
O suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia manino ai e mafai e tagata talavou ona faia ni solitulafono tau feusuaʻiga e faʻafeusuai pe a uma ona faʻatagaina mai togafitiga (Waite et al.
2005). O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo taʻu mai ai o se auala sili mo na amioga e mafua mai i le faʻaalia o uiga faʻafefete ma mafaufau o le psychopathic. O le faʻaalia o le faʻasauā e foliga mai e saofagā i le atinaʻeina o ia uiga ma saofaga sao i le faʻatasi i le le faia o feusuaiga. E le mafai e faʻaletonu o le tino ona maua se faʻafitauli i le taliaina o ia uiga. E fautuaina le faia o polokalame mo togafitiga mo solitulafono a le tupulaga e avea ma tagata e sili atu ona atoatoa ma e le o avea ma a latou mea e tasi o le faaitiitia o le lamatiaga o le toe faʻaleagaina o feusuaiga. Nai lo lena, o le toe faʻafoʻiina o puipuiga ma le faʻaaogaina o tomai faʻapitoa e tatau ona i ai se taulaiga lua-faʻaitiʻitia feusuaiga ma feusuaiga. O le faʻaleleia o tomai faʻavafealoai e tatau ona aofia ai le taulaʻi i le faʻatūina o uiga faʻasesootai ma le faʻavaeina o vaʻaiga lelei a tupulaga. O togafitiga ma le faʻaaogaina o taumafaiga e tatau ona taʻitaʻia i le aʻoaʻoina o feeseeseaiga feteenai ma le ausia o sini ma taui e ala i le faʻamalosi ma le le faʻamalosi amioga. Ina ia sili ona aoga, o taumafaiga tau togafitiga e tatau foi ona faʻaalia ai mea faʻapitoa e lagolagoina ai le vavalalata i agafesootai ma feusuaiga, e aʻafia ai ma aiga ma mea e lamatia ai le siosiomaga (eg, latalata ile maualuga o solitulafono, osofaiga a le au, ma isi).
Aotelega ma Taiala mo Suʻesuʻega i Lumanai
O suʻesuʻega o loʻo i ai nei ua faʻateleina ai suʻesuʻega a le au tusitala i faʻasalalauga faʻamaloilo ma sili atu ona lata mai o feusuaiga faʻaagafesootai ma feusuaiga i tama talavou. O lenei suʻesuʻega na faʻalauteleina ai le maualuga o le faʻataʻitaʻiina o le tamaʻitaʻi e aofia ai mafaufauga psychopathic, faʻaopoopoina se mea e faʻaaogaina ai feusuaiga i le faʻataʻitaʻiga faataitai, ma faʻaopopo le suʻesuʻeina o ponokalafi e avea o se mea e sili atu ona mataʻutia / faʻafitauli. O le faʻalauteleina o le faʻataʻitaʻiga na maua ai se fetaui talafeagai ma auala faʻapitoa o fuainumera suʻesuʻe ma e atagia atili ai le vavalalata i le va o tulaga faʻalavelave alualu i luma, faʻavae o uiga, ma taunuʻuga tau amio. O le faʻalauteleina o le uiga o uiga faʻapitoa o loʻo faʻavaeina ai le faavae mo suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga fou lea o le a lipotia i se mataupu o loʻo sosoʻo mai. O lenei tusiga o le a aofia ai le faʻamatalaga e lima o le vaega o faʻataʻitaʻiga o le vafealoaloai ma tamaʻitaʻi taufaasese tamaloloa ma o latou uiga uiga ese, uiga, ma uiga faʻaletonu.