Faʻataʻatia le mafutaga umi i le va o amioga a le tamaʻitaʻi ma feusuaʻiga ma faʻaaliga i faʻasalalau faʻasalalau feusuaʻiga (2009)

Faʻamatalaga: Le mautinoa pe aisea ua ou maua ai iinei ii a o le suʻesuʻega e aofia uma ai ala o faʻasalalauga, seʻi vagana le Initaneti. Lenei o le faʻafitauli ma soʻo se suʻesuʻega faʻaalia tuʻufaʻatasia i le va o mea tau feusuaʻiga faʻaumatia ma feusuaʻiga gaioiga e leai se aoga. Aisea? Tele tama talavou oe na faʻaumatia tele tele o Initaneti porn faitio i le faʻaititia o le tosina atu i teine ​​moni, masalo ED, ma tele taimi lautele fefefe popole.


J Feusuaʻi Res. 2009 Nov-Dec; 46 (6): 586-96. Pule: 10.1080 / 00224490902898736.

Hennessy M, Bleakley A, Fishbein M, Jordan A.

puna

Ofisa o Faiga Faavae a le Malo, Iunivesite o Penisilevania, Filatelefaia, 19104, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

faʻamoemoe

Le faʻatusatusaina o le fesoʻotaʻiga i le va o le tamaʻitaʻi ma feusuaʻiga ma le faʻaalia o faʻasalalauga feusuaʻiga.

Metotia

O se faʻataʻitaʻiga o le umi umi ole galu uumi (N = 506) o le 14-16 tausaga i le pito i lalo o loʻo suʻesuʻeina e faʻaaoga ai pupuni o le tuputupu ae.

i'uga

O faʻataʻitaʻiga o le tuputupu ae e faʻatautaia mo amioga tau feusuaʻiga ae le o le faʻaalia i matāʻupu o le aufaasālalau. E le tutusa le lelei o faailoilo o le faʻaaliga: O le tagata Sipaniolo ma Amerika-Amelika o loʻo faʻaalia ai le le fiafia o le faʻasalalau i mataupu tau feusuaʻiga i le va o tausaga o loʻo suʻesuʻeina ai o iae.

faaiuga

E ui o suiga i le aafia i mataupu tau feusuaʻiga e matua fesootaʻi ma suiga i amioga tau feusuaʻiga i totonu o le aiga o Whites, e leai se fesoʻotaʻiga i le va o suiga i nei fesuiaiga i le va o Blacks.

FAATOMUAGA

O mea e vaʻaia, faʻalogo, ma faitau i ai le fanau ma talavou, o le a faʻaosofia ai a latou atinaʻe lautele ma amio. Buhi & Goodson (2007) finau e faapea o loʻo i ai se faʻavae autu malosi mo le manatu o mea tau feusuaʻiga i le aufaasālalau e faʻatulagaina talitonuga o le tauleʻaleʻa, uiga, tulaga masani, ma faanaunauga e faia feusuaʻiga. O le faʻamaoniga o aafiaga le lelei o le aufaasālalau i luga o tamaiti ma le autalavou e foliga mai e faʻamalosia e suesuega o suʻesuʻega e vaʻavaʻai i le fegalegaleaiga i le va o matāʻupu faapitoa poʻo ituaiga o faʻasalalau (pe faʻataʻitaʻiina faʻapitoa pe faʻaalia) ma taunuʻuga e pei o talitonuga masani i amioga faʻafeusuaiga (Chia & Gunther, 2006), le tele ma taimi o feusuaiga (Aubrey, Harrison, Kramer & Yellin, 2003), ma le tele o isi amioga tau feusuaiga (Brown, LʻEngle, Pardun, Guo, Kenneavy, & Jackson, 2006; LʻEngle, Brown & Kenneavy, 2006; Collins, 2005; Somers & Tynan, 2006).

E ui lava o lenei "aafiaga o le aufaasālalau" e faasalalauina ai le tele o faasalalauga ma le tele o taunuuga (Escobar-Chaves, Tortolero, Markham, Low, Eitel, & Thickstun, 2005; Ward, 2003; Ward & Friedman, 2006), o le tele o suʻesuʻega suʻesuʻeina o mataupu tau feusuaʻiga i le aufaasālalau ma amioga tau feusuaiga e taulaʻi i televise. E le gata o talavou e faʻaalu itula 6 1 / 2 i le aso e matamata ai televise (Roberts, Foehr & Rideout, 2005), o faʻamatalaga e taʻu mai ai o le aofaʻi o feusuaʻiga i le televise (o le tele o suʻesuʻega faʻasalalauga) o loʻo faʻatupulaia (Kunkel, Cope, & Colvin 1996; Kunkel, Cope-Farrar, Biely, & Donnerstein, 2001; Kunkel, Biely, Eyal, Cope-Ferrar, Donnerstein, & Fandrich 2003; Kunkel, Eyal, & Finnerty, 2005, ae mo se isi faʻamatalaga i luga o le taimi o loʻo vaʻaia Hetironi, 2007). E ui lava o le aofaʻiga o le taimi e faʻaaluina i le televise e foliga mai e le o fesootaʻi ma gaoioiga tau feusuaʻiga talavou (Brown & Tagata Fou, 1991; Collins, 2005; Ward, 2003), o nisi suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻaalia o feusuaʻiga i luga o le televise (faʻataʻitaʻiga, ituaiga o tagata e masani ona faia i feusuaʻiga, polokalame e aofia ai mea feusuaʻi) e fesoʻotaʻi ma manaʻoga e uiga i feusuaiga, manatu i amioga tau feusuaʻiga a le tupulaga, amioga faʻafeusuaiga ma le fausiaina o feusuaiga (Ashby, Arcari & Edmonson, 2006; Brown et al., 2006; Collins, Elliot & Miu, 2007; Eggermont, 2005; LʻEngle, Jackson & Brown, 2006; Pardun, LʻEngle & Brown, 2005; Tolman, Kim, Aʻoga & Sorsoli, 2007; Ward, 2003; Ward & Friedman, 2006).

Faataitaiga, Brown ma le Newcomer (1991) na maua ai e le o le numera atoa o itula e faʻaalia i le televise po o le aofaiga atoa o itula e faʻaalia i feusuaʻiga i luga o televise e fesoʻotaʻi ma amioga tau feusuaʻiga. Ae ui i lea, o le sili atu le tele o taimi e matamata ai le televise lea e aofia ai mataupu tau feusuaʻiga, o le tele lava o le faia e le tama talavou o feusuaiga. Collins, Elliot, Berry, Kanouse, Kunkel, Hunter & Miu (2004) na faʻaaogaina se suʻesuʻega umi o le 12-17 i tausaga e lua ma iloa ai o le matamataina o feusuaiga i luga o le televise (e faʻavae i luga o se suʻesuʻega o faʻamaumauga o televise a le 23) na valoia ma atonu na faʻateleina le amataina o feusuaiga, aʻo Pardun, LʻEngle, & Brown (2005) na maua ai le faʻaalia o feusuaiga i luga o le televise na aʻafia ma le faʻamoemoe e fai se feusuaiga, ae le o se faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga (e pei o le i ai o le gaogao, tafao pe a ma le tasi, malamalama ma le sogi malie) poʻo le mamafa o feusuaiga (ie, feusuaiga masani, gaioiga taufeusuaʻiga, feusuaiga).

le Pardun, L'Engle ma Brown (2005) o le suʻesuʻega o se tasi lea o le muamua e suʻesuʻeina le fesoʻotaiga vavalalata i le va o feusuaʻiga feusuaʻiga i luga o faʻasalalauga nai lo le televise (e pei o tifaga, mekasini, nusipepa, musika, Initaneti) ma talavou '(ie tausaga 12-14) faʻapea foʻi a latou feusuaʻiga masani. O fegalegaleaiga sili ona malosi i le va o le aafia i feusuaiga ma faamoemoega e faia ai feusuaiga (faapea foi ma amioga tau feusuaiga) na maua i le aafia i feusuaiga i ata tifaga ma musika. Suesuega umi o le faataitaiga lava e tasi na faia e Brown et al. (2006) na siitia foi i tua atu o le suesueina o aafiaga o televise. O le au tusitala na fuaina aafiaga matuia o le feusuaʻiga o feusuaʻiga mai musika, tifaga, televise, ma mekasini i amioga tau feusuaiga a White ma Black "talavou" (tausaga 12-14) e faʻaaoga ai faʻamaumauga autu o loʻo aoina i 2002 ma faʻasologa o faʻamaumauga na aoina i 2004. Na latou iloa o le talavou Paʻepaʻe ma le maualuga o faʻasalalauga faʻafeusuaʻiga na sili atu ona foliga mai nai lo le talavou Paʻepaʻe ma le faʻaititia o le taumafa i le faia o feusuaʻiga i le lua tausaga mulimuli ane. Ae ui i lea, o nei talavou Palemene na faʻaalia naʻo le 3% o le feteʻenaʻi i amioga tau feusuaiga a le tamaʻitaʻi pe a amanaʻia tulafono o feusuaiga, demographics, ma isi faʻatalanoaga talafeagai. Mo tupulaga talavou Amerika-Amerika e leai se aafiaga taua o le aafia i feusuaiga i a latou amio feusuai. I le aotelega, o loʻo i ai ni faʻamaoniga mo se mafuaʻaga mafuaʻaga i le va o amioga tau feusuaiga ma le faʻaalia o feusuaiga i luga o le tele o ituaiga o ala o faasalalauga; ae peitaʻi o le mafutaga e foliga mai o loʻo faʻalagolago i le tuuga a lē ua tetee. E le gata i lea, pe faapefea ona le iloa le tau o tupulaga talavou i faʻamatalaga o faʻasalalauga feusuaʻiga i le taimi.

Fesili Suesue

I totonu o lenei pepa, matou te faʻatusatusaina le fesoʻotaʻiga umi i le va o amioga tau feusuaʻiga ma le faʻaalia o faʻasalalauga feusuaʻiga e faʻaaoga ai faʻamatalaga e uiga i amioga tau feusuaʻiga ma se faʻavae o le faʻafeiloaʻiga e faʻaalia i feusuaʻiga i faʻaaliga eseese e fa: televise, musika, mekasini, ma taaloga vitio. O a matou faʻamatalaga e tulaga ese lava i lenei vaega o suʻesuʻega ona sa matou mulimuli i le 14-16 tausaga le matua i tausaga 3 ma o lea e mafai ai ona faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga o le alualu i luma e suʻesuʻe ai le fesoʻotaʻiga o amioga-amio. Matou te faʻaogaina le faʻataʻitaʻiga o le tuputupu aʻe ona o le faʻavaeina o se fuafuaga faʻavasegaina o faʻamatalaga e fetaui ma mataupu e lua o suʻesuʻega talafeagai: faʻatautaia o fegalegaleaiga i le va o suiga i le taimi i amioga tau feusuaʻiga ma suiga i le taimi e faʻaalia ai faʻasalalau faʻasalalau feusuaʻiga (Cheong, MacKinnon & Khoo, 2003), ma faʻaalia le itupa ma le eseesega o ituaiga (pe afai ei ai) i lenei faagasologa umi (Barnes, Reifman, Farrell & Dintcheff, 2000; Fergus, Zimmerman, & Caldwell, 2007). O fesili nei o suʻesuʻega ua iloiloina:

  1. O le a le suiga o amio feusuaiga ma le faʻaalia i matāʻupu o faʻasalalauga feusuaʻiga i le matua o le ua tetee? O lenei fesili suʻesuʻe e taulai atu i suiga i le taimi o fuafuaga e lua ma e taliina i le tuputupu aʻe o le faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻatusatusaina o uiga o amioga tau feusuaʻiga ma le faʻaalia o feusuaʻiga i tausaga taʻitasi.
  2. Pe o le tele o le faʻaalia i faʻasalalauga faʻasalalau feusuaʻiga i le tausaga o 14 o loʻo aʻafia ai le uiga o uiga mulimuli o feusuaiga? O lenei fesili e taliina i se faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻatusatusaina o le faʻamaonia i le va o le tau muamua o le faʻaalia (e pei o le 14) i le laʻitiiti o le suiga i le taimi i amioga tau feusuaʻiga.
  3. Le tele o gaoioiga tau feusuaʻiga i le 14 tausaga o loʻo aʻafia ai le ala o le faʻaalia mulimuli ane i feusuaʻiga i totonu o le aufaasālalau? O lenei fesili e taliina i le tuputupu aʻe o le faʻataʻitaʻiga i le faʻatusatusaina o le fesoʻotaʻiga i le va o le taua muamua o amioga tau feusuaʻiga (e pei o le 14 tausaga) faʻatasi ai ma le paʻu o le suiga i le taimi i le faʻaalia i matāʻupu taufaasālalau.
  4. E faʻafefea ona suia le taimi i amioga tau feusuaʻiga ma suia ai le taimi i le faʻaalia i matāupu o faʻasalalauga feusuaʻiga? O lenei fesili e taliina i se faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻasaʻoina o le paʻu o le suiga i amioga tau feusuaiga ma le paʻu o suiga i le faʻaalia i matāʻupu o faʻasalalauga feusuaʻiga.
  5. Faia uluaʻi faʻataunuʻu, faʻamaonia faʻamaonia, ma uiga o amio feusuaʻiga ma le faʻaalia o faʻasalalauga feusuaʻiga e eseese i le va o le itupa ma / poʻo le aganuʻu? O lona uiga, pe i ai se fegalegaleaiga i le va o tulaga faatapulaa ma le itupa ma / poo le aganuu? O lenei fesili e taliina i se faʻataʻitaʻiga o le vaʻaiga tuputupu aʻe e ala i le vavalo i tulaga faʻasolosolo o le alualu i luma e faʻaaoga ai uiga faʻataʻitaʻiga o tali o tagata suʻesuʻe.

METHODS

O le suesuega a le Annenberg Sex and Media Media (ASAMS) o se suʻesuʻega e lima tausaga le sootaga i le va o feusuaiga i totonu o le aufaasālalau ma amioga a le tagata lava ia na lipotia mai i le tagata lava ia. Na mamanuina e suʻesuʻeina pe o faʻamatalaga feusuaʻiga i totonu o le aufaasālalau e afaina ai le atinaʻeina o feusuaiga a le tupulaga. I le ASAMS, o le auiliiliga o suʻesuʻega o loʻo faʻaaogaina e taʻitaʻia e le faʻataʻitaʻiga faʻavae o faʻataʻitaʻiga amio (Ajzen & Albarracín, 2007; Fishbein, 2000), o se tuufaatasiga o aʻoaʻoga o faʻatinoga faʻamalamalamaga, amioga fuafuaina, faʻataʻitaʻiga o talitonuga faʻalesoifua maloloina, ma mafaufauga o agafesootai.

Suesuega Suesuega ma Tagata Auai

O le aoina o faʻamatalaga na faia e ala i se suʻesuʻega i luga o le Initaneti na totoina i le taimi o le tautotogo ma le taumafanafana o le 2005, 2006, ma le 2007. O tupulaga talavou na taliina e ala i le lolomiina ma faasalalauga i luga o leitio, meli tuusao, ma le upu o le gutu e faamaea ai le suesuega. O le aufaigaluega na sili atu ona ausia mo le au tali a Black (49%) e Metro faasalalauga (Metro o se nusipepa e leai se totogi e tufatufaina atu i pitonuu tulimanu ma luga o le lautele o felauaiga i Philadelphia) sosoo ai ma upu o le gutu (14%) poʻo se metotia le iloa (14%). White and Hispanic respondents sa faʻaalia se faʻafefiloi tutusa o metotia. O auala sili e tolu mo le au palania White Metro faʻasalalauga (27%), e ala mai i tali na vave mauaina (23%), ma e ala i meli tuusaʻo (14%). O auala sili e tolu mo tagata Hispanic na tali mai Metro faʻasalalauga (28%), e ala mai i tali na vave mauaina (23%), ma le upu gutu (13%).

O faʻataʻitaʻiga o le agavaa e aofia ai tausaga i le taimi ole suʻesuʻega muamua (14, 15, poʻo le 16) ma le ituaiga / ituaiga (White, African-American, poʻo le Hispanic). O le faʻataʻitaʻiga o le sampling sa faʻaaogaina ma se manaʻoga mo le tutusa o laʻau faʻataʻitaʻiga i Race * Age * Gender cells (se 3 * 3 * 2). I le faʻataʻitaʻiga, o tagata tali mai i le gagana Hepanika i le lotoifale o le Philadelphia e matua faigata lava ona maua ma toe faʻaleleia, o le mea lea e maualalo a latou telefoni feaveaʻi. O le suʻesuʻega na faʻatautaia i le masina o Aperila 2005 i le maea ai o se suʻega o tekonolosi ma se muaʻi suʻega o le meafaigaluega. O fua faʻatusatusa (faʻataʻitaʻiga, le numera e leʻi faʻamaeʻaina le uluai suʻesuʻega na vaeluaina e le numera na faʻatagaina) na tali tutusa ma le tali a le Black ma le Hispanic (17% ma 19%) ma lalo mo tagata paʻu White (6%). E leai se eseesega i fua faʻatusatusa i le itupa (alii = 14%, tamaitai = 13%).

Na maua le suʻesuʻega mai soʻo se komepiuta e maua ai le initaneti. Na tuʻuina atu i tagata o le vasega le filifiliga o le faia o le suʻega i le Iunivesite poʻo se nofoaga e leai ni nofoaga (eg fale, aʻoga, poʻo le faletusi a le lautele). Na tuʻuina atu i le au tali se faʻaumauga e maua ai le suʻesuʻega, faʻapea foʻi ma se numera faʻamaonia ma faʻamatalaga a le tagata lava ia e faʻamautinoa ai le le faalauaiteleina ma le puipuia o le tagata lava ia. Na totogiina e le au tali le $ 25 tala i le maeʻa ai o le suʻesuʻega i galu taitasi, ma i le averesi, na faia le itula e tasi e faamaeaina ai le suesuega. O i latou na tali mai na faʻamaeʻaina uma eleʻele 3 o le suʻesuʻega na mauaina se pasese o le $ 25. A maeʻa ona tuʻuina atu pepa tuʻufaʻatasia / faʻatagaga a matua, o 547 tauleʻaleʻa matutua 14 i 16 faʻauma le suʻesuʻega i le Wave 1 (i le 2005). E i ai se numera itiiti o mea e leiloloa e ui o maualuga o le taofiofi i luga o galu e tolu o le aoina o faʻamaumauga na maualuga (87% o le uluai faʻataʻitaʻiga na faʻaleleia lelei i galu uma ma 94% o le uluai faataitaiga na auai i le 2 o le 3) ma o le faʻamaumauga o loʻo faʻaaoga iinei e faatapulaʻa i tali 506 oeo loʻo i ai i le faʻamaumauga mo le 2 o le 3 o galu o faʻamaumauga. O le tali mai o le 62% o le fafine, 42% African-American, 42% White, 13% Hispanic, ma 3% "Isi." Mo White respondents, o laʻasaga tetele i le tausaga 1 i le matua (14, 15, ma 16) na 67 , 73, ma le 73, mo Black respondents, o 74, 76, ma 73 i le faasologa.

Faʻalagolago Fesuiaiga: Fefaʻatauaʻiga o Faʻailoga Feusuaiga Faalefeusuaiga

O le suʻesuʻega na aoina ai faʻamatalaga mo le olaga, sili atu ma le tausaga talu ai, ma i le taimi o 12 masina talu ai nei amioga feusuaʻi: sogi fiafia (aitema: Pe na e auai i le sogi fiafia (o nisi tagata e faaigoa le fati Farani)?, paʻi atu i susu o se paaga tamaitai (mea: Afai na i ai se paaga tamaitai, na e paʻi atu i ona fatafata ?), o le ua teteʻe ua paʻi atu o latou fatafata (aitema: Ua i ai ni ou susu ua paʻi i se paaga?), paʻi masani o le ua tetee e se paaga (aitema: Pe i ai se paaga na paʻi atu i ou vaega tutoʻatasi?), o le ua tetee e tuuina atu le gaioiga o le tino (meataitasi: Pe na e tuu lou gutu i vaega a se paaga (o nisi tagata e taua lenei "gaioiga tautala")?, o le ua tali mai e maua le gaioiga faʻafeusuaiga (aitema: Ua i ai se paga ua tuu o latou gutu (o nisi o tagata e taʻua lenei "tautalaga tautala")), o le ua tali mai ua maua se tala faanunununu (mea: Afai na i ai se paaga tane, ua uma ona ia tusia lana penisini i lau anus (o nisi e taʻua lenei " ), o le ua tali mai na tuuina atu se tala faanana (fesili na o alii, mea: Ua e tuu lau penis i le va o lau paaga (o nisi tagata e taua lenei "sex sex")?, ma le faia o feusuaiga mataga (aitema: oe sa iai feusuaʻiga (e pei o se penis i le vaʻa) ma se paʻaga o le isi itupa?).

Ona o le vaitau o tausaga, ua tatou taulai atu i le olaga atoa aitema ona o le tele o amioga e seasea pe leai se faʻaogaina o taimi pupuu. Matou te faʻamapulaaina suʻesuʻega i amioga faʻafeusuaiga, o le mea lea e faʻaogaina ai susu ma maua ai faʻataʻitaʻiga o feusuaʻiga e faʻaaogaina na o tamaitai, ma o le paʻi atu i susu ma le faʻaaogaina o fuainumera faʻafeusuaʻiga mataga e faʻaaogaina na o tane. Matou te paʻu foi mai le auʻiliʻiliga o 6 alii na maua faʻamaualuga feusuaʻiga ona o lo latou aofia ai e faʻaitiitia ai le natura faatulagaina o le faasinomaga mo alii. O nei tagata tali mai e leʻi lipotia mai soʻo se olaga faʻafuaseʻi o feusuaiga vavalalata, o le mea lea e le talafeagai la tatou faʻataʻitaʻiga o le amio a le tamaʻitaʻi.

Na matou faʻaaogaina Mokken e faʻataʻitaʻi ai le tulaga o mea tau amioga feusuaʻiga. Ole faʻaaogaina o Mokken e faʻavae i luga o le faigata ona faʻatonuina, e pei o mea uma ina ua maeʻa le toilalo ua le manuia ma o mea uma aʻo leʻi faʻauluina le amataga (Ringdal, Ringdal, Kaasa, Bjordal, Wisløff, Sundstrøm & Hjermstad, 1999). Afai e faʻaaoga e nei mea le faʻamatalaga, o mea e manatu e faigata ona faʻatonuina, ma e iloa e le tagata suʻesuʻe le mea tonu e pei o le "2" (mo se faʻataʻitaʻiga) i luga o le fuainumera faasinoupu. I lenei tulaga, o se ua tetee i se "2" na ia faatinoina ia amioga muamua e lua o amioga tau feusuaiga ma e le i faia le 5 mulimuli. O faʻamatalaga faʻamalamalamaga o le faigata ona faʻatonuina: o le tau o le numera o faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai mea na pasia ma na le manuia. O le faʻailoaina o amioga feusuai i lenei auala e maua ai e tagata suʻesuʻe se faʻamaumauga o loʻo atagia ai se "amio tau feusuaiga."

O faʻasologa o mea e iloiloina mo faigata-faʻatonuina le le faʻasalalauga e faʻaaoga Loevinger's H faʻaopoopoga (Ringdal et al. 1999); o se tau o .5 poʻo sili atu o loʻo taʻu mai ai se malosi malosi (Mokken, 1971, i. 185). Mo tausaga taʻitasi, o mea na faʻalelei lelei: H mo alii o 0.75 i le tausaga 1, 0.70 i le tausaga 2, ma le 0.77 i le tausaga 3; H mo tausaga 1 i 3 mo tamaitai o 0.83, 0.84, ma 0.83 i le faasologa. O le fuainumera o fuainumera o amioga faʻafeusuaʻiga i numera o suʻesuʻega o le 2.71 (SD = 2.23), 3.62 (SD = 2.26), ma le 4.46 (SD = 2.17) mo tausaga 1, 2, ma 3 i le faasologa. O le faʻatulagaina o amio i le va o tamaʻitaʻi: o le sogi loloto, paʻi o susu / susu ua paʻu, paʻi tino, mauaina o feusuaʻiga, feusuaʻiga vavalalata, tuʻuina atu o le faʻafeusuaiga, ma le mauaina / tuʻuina atu o le feusuaʻiga mataga. Ae ui i lea, mo alii i le tausaga 2, o le faasologa o le mauaina o feusuaʻiga (45%) ma le lipotia o le vavalalata vavalalata (44%) ua fesuiaʻi (e le 1%) faʻatusatusa i le Tausaga 1. I le tausaga 3 o le poloaiga mo alii e foliga tutusa i le tausaga 1. Mo tamaitai, o le faasologa o amioga e ogatasi i tausaga uma e aoina ai le aoina o faamatalaga. E sili atu faʻamatalaga i luga o faigata-faʻatulagaga e pei ona faʻaaoga i nei faʻamaumauga e mafai ona maua i totonu Hennessy, Bleakley, Fishbein & Jordan (2008).

Faʻalagolago Fesuiaiga: Faʻaalia i le Pasefika Mea Faʻafeusuaiga

O la matou fuataga o le faʻaalia o feusuaʻiga tau feusuaʻiga na faʻavaeina i luga o ituaiga 2 o faʻafitauli: o le faʻalauiloaina o le tagata na faʻaalia lona faʻalauiloa i suafa filifilia o faasalalauga i le 4 media (televise, musika, mekasini, ma ata vitiō) ma le fuainumera o mea tau feusuaʻiga i totonu o suafa o le aufaasālalau. O lisi na fausia e atagia ai suafa iloga mo tupulaga talavou ma / poʻo le lautele i le taimi o le suʻesuʻega o fuataga ma sa faʻafouina mo tausaga 2 ma 3. Igoa iloga na tuʻuina atu e ala i tulaga o le upega tafaʻilagi (e aofia ai: www.top5s.com/tvweek; www.boxofficemojo.com; www.imdb.com/boxoffice/rentals; www.billboard.com; www.gamerankings.com) ma mai se kamupani faʻasalalau faʻasalalau (faʻamatalaga TRU) faʻatasi ai ma suʻesuʻega pailate na matou faia i le tausaga ao leʻi amataina le suʻesuʻega. O ulutala na mamanuina ina ia maua ai se lagona o le loloto ma le lautele o le faʻaaogaina o le aufaasālalau, e ui lava sa matou iloa e le mafai ona latou puʻeina uma na matamata, taʻalo, pe faitau le tupulaga. I le tausaga 1 o le suʻesuʻega, o le suʻesuʻega na aofia ai lisi o polokalame o le televise a le 30, o tusiata musika a 30, o suafa o le 20 ma 15 faʻataʻitaʻiga. I le tausaga 2 o le suʻesuʻega na aofia ai le 75 televise, 50 musika tusiata, mekasini 30, 40 tifaga, ma 40 ataata, ma i le tausaga 3 o le suʻesuʻega na aofia ai le 74 TV show, 39 musika tusiata, 32 magazines, 43 movies , ma 45 faʻataʻitaʻiga. Mo lenei faʻataʻitaʻiga, e ui i lea, e le o aofia ai tifaga i faʻataʻitaʻiga uma o faʻasalalauga o feusuaʻiga e tausia ai le faʻatusatusa i le taimi atoa.

O lipoti a le tagata lava ia, nai lo taunuuga o le suʻega o mataupu, na faʻaaogaina ona na o lipoti lava ia lava na aoina i le tolu tausaga o le suʻega. Peitaʻi, o le faʻamaoniaga i le va o faʻasalalauga e faʻavae i luga o tagata teteʻe o loʻo i ai le faʻaaogaina o mataupu tau tamaʻitaʻi (e pei ona faʻaaogaina iinei) ma i latou e faʻavaeina i luga o faʻamaumauga o mataupu tau feusuaʻiga (mo le tele o tausaga 1 ma 2, e leai se suʻesuʻeina o le tausaga 3 suafa)r = .75 i le tausaga 1 ma r = .77 i le tausaga 2). I le faʻaopoopoga, o faʻasalaga i le va o fua faʻatatau e faʻavae i luga o faʻamatalaga tau feusuaʻiga a le tagata lava ia ma le faasino igoa o amioga tau feusuaʻiga e talitutusa lava ma fesoʻotaʻiga i le va o fuataga faʻaalia e faavae i luga o faʻamaumauga o suʻesuʻega o mea tau feusuaʻiga ma le faʻasinoina o amioga tau feusuaiga: The year 1 correlation i le va o le faasinomaga o amioga tau feusuaiga ma le fua na faʻaalia e le tetee .20 (p <.01) aʻo le tausaga 1 faʻamaopoopoina i le va o le faʻafeusuaiga amioga faʻasino ma le mataupu-auiliiliga-faʻavae faʻaaliga fua o .23 (p <.01).

O le faʻaaogaina o se fuataga o le faʻaalia i luga o le fuainumera 4-e le masani ai, e seasea lava, o nisi taimi, e masani ona faʻaalia mai le tele o taimi i masina 12 mulimuli na latou matamata ai i ata taʻitasi, faʻalogologo i tagata tusiata, faitau mekasini taʻitasi, ma taʻalo taʻaloga taitasi. I le isi itu, na fesiligia tagata tetee ina ia iloilo le uiga feusuaʻiga o ia lava suafa e faavae i luga o le faauigaga lea o mataupu tau feusuaʻiga: "I lenei suʻesuʻega, o uiga feusuaʻiga ua faauigaina o le talanoa e uiga pe faaali atu: faʻamalosi / faia; ofu laei; mea leaga; feusuaʻiga (faʻafofoga, tala, pe vavalo); saogalemu sex (condom, mana fanau, ma isi); solitulafono o feusuaiga (faʻamalosi); homosexuality (gay poʻo tamaitai); poʻo soʻo se mea lava e fesootaʻi i feusuaʻiga. "O lenei faʻamatalaga na faʻaalia i vaega taʻitasi o le aufaasālalau i le suʻega aʻo leʻi oʻo i le seti o fesili lea na fesiligia ai tagata tali mai e faʻamalamalama le initaneti i suafa o le aufaasālalau. I le tali i le fesili, "E faʻapefea ona e fuaina le uiga feusuai o mea nei ...," o le tauleʻaleʻa na faʻamauina le maliega tau feusuaʻiga o suafa uma o le aufaasālalau i luga o le numera 4-sikuea faatasi ai ma tali nei: "leai se feusuaʻiga," "itiiti O le isi tali tali, "Ou te le iloa / ou te le matamata i lenei ata," na aofia ai talu mai le taimi na talosagaina ai le au tali e fua le faiga o feusuaiga anotusi o suafa taʻitasi e tusa lava pe latou te taʻu muamua atu e leʻi oʻo lava i latou i lena suafa faʻapitoa. Ae ui i lea, naʻo mataupu tau feusuaʻiga i suafa o le aufaasālalau lea na latou faʻaalia o loʻo aofia ai i la tatou fuataga o le faʻafeiloaʻi i mataupu tau faʻasalalauga feusuaʻiga.

I le fuaina o le fuaina o feusuaʻiga, o le faʻatauga o le fuataga o fuataga ma le faʻataunuʻuga o mataupu tau feusuaʻiga mo ulutala taʻitasi ua faʻamaʻotoina i ituaiga taʻitasi o ala o faasalalauga, e mafua ai le faʻataunuʻuina o feusuaʻiga faapitoa i televise, musika, mekasini, ma ata vailaau. O le aofaʻi o faʻasalalauga feusuaʻiga i feusuaʻiga na faia e ala i le faʻapipiʻiina o faʻamaumauga faapitoa a le 4. Mo le faʻaalia o le fuataga i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, na faʻatulagaina ai le fua o le aʻa i luga o le fuataga ina ia sili atu le tutusa o tufatufaina atu, ona suia lea o le fesuiaiga i le numera Z. O le toe fetuunaiga mulimuli e tatau ona tatau ai, pe a leai, e mafai ona i ai ni tulaga taua i tausaga mulimuli ane ona o le mea moni o le tele o suafa o le aufaasālalau na iloiloina i tausaga 2 ma 3. O le mea lea, mo galu uma e tolu o le suʻesuʻega, o fuainumera faʻaalia o le 0 faʻatasi ai ma se faʻasologa masani o le 1 (ia maitauina o lenei suiga e le o se mea e mafua ai ona maua e le tausaga oi latou uma e tutusa foliga, vaʻai Ata 1 lalo). Pearson faʻamaoniaga i le va o faʻamatalaga feusuaʻiga i le tausaga 1 ma le tausaga 2 sa r = 0.61 ( p <.05) ma mo le tausaga 2 ma le tausaga 3 sa r = .68 ( p <.05). Faʻamatalaga faʻaopopo aloaia o mo le faʻaalia i mataupu tau feusuaiga i le ala o faʻasalalauga avanoa i isi nofoaga (Bleakley, Fishbein, Hennessy, Jordan, Chernin & Stevens, 2008).

Ata 1  

Fefaʻatauaʻiga Faʻafeusuaʻiga Faʻafeusuaʻiga ma le Faʻailoga Faʻaaliga

O a Itu o Tuputupu Aʻe?

O le faʻasolosolo o le auiliiliga o le vaʻaiga o se metotia faʻafuainumera mo le fuaina o fesuiaiga i le taimi i se suiga o le tau (Curran & Hussong, 2002; Karney & Bradbury, 1995). E manatu o lena suiga o se faagasologa faifai pea, o le mea lea e fuafua ai le maualuga o le suiga i le taimi i le fesuiaiga faalagolago o le fesili muamua lea o suesuega (Curran & Muthen, 1999). Ole tele ole taimi e faʻalagolago i le taimi (faʻafesoʻotaʻiga, ituaiga, tulaga faataitai, ma taʻaloga / ituaiga) e mafai ona aofia ai tagata e vaʻavaʻai mo faʻatulagaga o fuainumera faamaumauina poʻo le suʻesuʻeina o fegalegaleaiga i le va o suiga i le taimi ma nei uiga tumau.

O le Equation Unconditional

O pupuni o le tuputupu ae e masani lava ona eseese ituaiga eseese: e aunoa ma le faatuaoia ma tulaga. O le faʻatulagaga e le faʻalagolagoina e vaʻaia ai tulaga taua o le tagata ua tali atu i tulaga taua e lua (e pei o le togi o le amio a le tagata tetee po o le tali a le ua tetee i mataupu tau feusuaʻiga tau feusuaʻiga) e avea o se galuega o le taimi. O lenei faiga e manatu ai o le mea e faalagolago i ai le tautua o se galuega e lua itu: (1) le uluaʻi aoga o amio feusuaʻi poʻo le faʻaalia i matāʻupu o faʻasalalauga feusuaʻiga i le laʻititi ma laʻititi (2) le maualuga o suiga i le taimi. I le faʻasologa o faʻamatalaga, o le faʻatupulaia o le faʻatupulaia o le faʻatupulaia:

Taunuʻugait = ηi0 ηi1(Time Metric)t + mea seseit.
(1)

O le "i" o loʻo atagia ai manatu taʻitasi, o le Time Metric o le taimi lea, o le ηi0 o le tau o le vaʻavei leʻo pe a leai le Time Metric, o le ηi1 o le faʻaopoopoga o le faʻamaoni e faʻaalia ai le vaeluaina o le taimi mo tagata taitoatasi, ma o le "t" o loʻo suitulaga i le faʻatulagaina o mea na matauina. O le mea lea, o le mea sese e faʻamatalaina ai le tagata (faʻataʻitaʻiga, "i totonu o le mataupu") sese o fua o fua o taunuʻuga mo siaki taʻitasi. O lenei faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le tuputupu aʻe tuputupu aʻe ua faʻaogaina e faʻasino ai le numera o fesili numera 1 e ala i 4.

O le Faʻatulagaga Faʻavae

O se tasi o itu taua o le alualu i luma o le auala e mafua ona o le faalavelave (ηi0) ma le pa'ū (ηi1) o faʻasologa o le fetaui e fesuisuiaʻi i luga o tagata taʻitasi (ia maitauina le faʻasolosolo o le sao o le resitala i luga o le vaalele ma faʻafefe i totonu o faʻasologa (1) luga, o se mea e le tupu lava i le "masani" faʻafouina), e mafai ona togafitia i latou o ni fesuiaiga faalagolago i faʻasologa o ausilali e vaʻai ai le uluaʻi aoga ma le pa'ū o le iuga. E lauiloa o se "tulaga o le alualu i luma o le tuputupu ae," o faatusatusaga o ausilali e vaʻai i le faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, le vaʻaia ma le pa'ū) o le tagata lava ia (Bollen & Curran, 2006, i. 9). O iinei tatou te faʻaaogaina ai kenera ma ituaiga e avea ma tagata vavalalata e faʻasalalau le numera o fesili numera 5.

Mo suʻesuʻega uma, tatou te faʻatusatusa i le taimi e tasi le le faʻalagolago ma le faʻavasegaina o faʻataʻitaʻiga - se faʻataʻitaʻiga o le alualu i luma "Cheong, MacKinnon & Khoo, 2003). O lenei ituaiga faʻatupulaia avanoa e mafai ai ona faʻatusatusa le faʻamaogaina i le va suiga i amioga tau feusuaiga ma suiga i le faʻaalia i matāʻupu o faʻasalalauga feusuaʻiga, faʻapea foʻi ma fesoʻotaʻiga i le va o faʻamaufaʻailoga o faʻatusatusaga taʻitasi.

Faʻamatalaina o le Taimi e Mafai

E ui o le poloketi a le ASAMS na aoina ai faʻamatalaga mo le tolu tausaga, o lenei fausaga umi (e pei o le wave o le suʻesuʻega) e le talafeagai ona o le fesuiaiga fuafuaina o tausaga o le tali mai i le amataga o le suʻesuʻega e faʻafefe ai le onosaʻi o suʻesuʻega ma le matua o le ua le tali. O lona uiga, i vaitau uma e tolu o le suʻesuʻega, o ē tali atu i tausaga eseese e tolu o loʻo tuʻufaʻatasia i se auala e le aoga ona "o le galu o le suʻesuʻega" o se faʻamatalaga logistical o le faiga o le aoina o faʻamaumauga: tausaga o lē ua tetee o le faʻamuamua o le aufaʻasolopito (Bollen & Curran, 2006, pp. 79-81; Singer & Willett, 2003, i. 139). O le faʻaleagaina o vaʻa suesue ma le matutua o lē ua tetee e mafai ona faigofie ona i ai ni taunuuga le lelei ona o amio feusuaiga, a itiiti ifo, e fesootai lelei ma le matua. O le mea lea, ina ia faʻasalalau tausaga o lē ua tetee i le galu suesue, matou te toe faʻatulagaina ia faʻamaumauga i se mamanu o le "faʻavaveina o le au"Duncan, Duncan, Strycker, Li, & Alpert, 1999, Mataupu 6; Raudenbush & Chan, 1992) ma o le matua o le ua teteʻe o le fesuiaiga umi o le tului. O le taunuʻuga o le lima tausaga o faʻamatalaga mai le 14 tausaga i le muamua galu o le suʻesuʻega i le 18 tausaga i le galu mulimuli, e ui lava e leai se tali mai e sili atu i le tolu faʻamatalaga i le faʻamaumauga atoa.

Fuainumera Faamaumauga

Faʻataʻitaʻiga o faʻatulagaga o le faʻaaogaina o Mplus (Muthén & Muthén, 1998-2007) na faʻaaogaina e faʻatusatusa uma ai le faʻalagolago i le faʻavaeina ma le faʻatulagaina o faʻatusa. Talu ai o Mplus o loʻo faʻaaogaina se tulaga alualu i luma o le faʻatusatusa aupito maualuga (likelihood estimation)Enders & Bandalos, 2001), e mafai ona faʻavasega faʻamaumauga o loʻo i ai mea taua o loʻo misi, lea e taua tele iinei ona o le toe faʻaleleiaina o faʻamatalaga pe a faʻaaogaina se mamanu televave o loʻo faʻaaoga e aunoa ma se masini mea taua pe a le matauina tagata tali i taimi uma o loʻo tausia i le faʻataʻitaʻiga. Matou te iloa foi o le SEM agai i le alualu i luma o le auivi e sili atu ona faigofie ona faatino pe afai e sili atu i le tasi le va o le tuputupu ae e tatau ona fuafuaina i le taimi lava e tasi, e pei o le mataupu iinei pe a tatou vaai i fegalegaleaiga i le va o suiga i le aafia i mataupu tau faasalalauga feusuaiga ma suiga i amioga tau feusuaiga.

TULAFONO

Fuainumera Faamaumauga i luga o Fua Faatatau o Faailoga ma Fefaatauaiga Faalefeusuaiga

Ata 1 faʻaaogaina siata sikuea e faʻaalia ai le averesi o le faʻasinoina o amioga tau feusuaʻiga ma le faʻaalia i le numera o faʻamaumauga faʻasalalau feusuaʻiga mo le faʻataʻitaʻiga atoa, i le itupa, ma le taʻaloga. Mo le faʻataʻitaʻiga faataitai, o le averesi o amioga tau feusuaʻiga e maualuga i le matua, ma o foliga e tutusa ma le faʻaaliaina o tau e itiiti ifo nai lo le tausaga mo le 14-15 ma le maualuga nai lo le tausaga mo le 16 e oʻo i 18. Iʻuga o vaega o loʻo faʻaalia i le pito i lalo o le Ata 1; ona o le laititi o le Hisapani (N = 64) ma le "Isi" (N = 15), matou te faʻaalia na o iuga mo tagata White ma Black. Mo tamaʻitaʻi ma fafine ma faipule ma tagata lautele, o le tele o vasega o feusuaʻiga e faʻateleina i le matua. E ui lava ina maualuga le taulalata atu i togi o feusuaʻiga i feusuaiga, ae o le maualuga o le matutua mo tagata White ma tane e tali, o le averesi o fuainumera e masani ona tumau mo tamaitai ma tagata taliuli Black.

O le faʻatasiga a le Pearson i le va o togi o itupa ma faʻamatalaga o itupa o itupa e faʻatauvaʻa ma e fesuisuiaʻi o se aoga o vaitausaga-kulupu. E sili atu ona faʻapitoa, o faʻamaoniga ua paʻu ma tausaga o le itu teteʻe: Mo le sefulufa tausaga le matutua, o le faʻafesoʻotaʻiga e .26 (N = 167, p <.05, CI = .12 i le 0.40), mo le sefululima tausaga le matua o le .18 (N = 330, p <.05, CI = 0.08 i le 0.29), mo le sefuluono tausaga le matua e .15 (N = 490, p <.05, CI = 0.08 i le 0.25), mo le sefulufitu tausaga le matua e .10 (N = 319, p > .05, CI = -0.04 i le 0.18), ma mo le sefuluvalu tausaga le matua e .11 (N = 148, p > .05, CI = -0.06 i le 0.26).

Growth Curve Results: Fuafuaina o le Taimi Umi e Sili Ona Faatulagaina Taimi

Iloiloina o faʻataʻitaʻiga e le faʻaauau (e le o faʻaalia) faʻatasi ma se taimi taimi e aunoa ma se totogi e fesuiaʻi (Biesanz, Deeb-Sossa, Papadakis, Bollen & Curran, 2004) o loʻo faʻaalia ai o se faʻataʻitaʻiga laina mo le matua o se taimi sili ona fetaui talafeagai mo le faʻaaogaina o le faasino igoa tau feusuaʻiga. O le mea lea, mo lenei tutusa o le taimi taimi ua faauigaina o Tausaga faʻaitiitia 14 poʻo le 0 e ala ile 4 (faʻataʻitaʻiga, 14-14 = 0; 15-14 = 1; 16-14 = 2, ma isi). O lenei metric na mafua ai ona vavalalata le vaʻai fuainumera o fuainumera mo le sefulufa tausaga. Talu ai ona o le metric o le laina, o le suiga mai le 14 i le 16 e faalua ona tele e pei o le suiga mai le 14 i le 15, ma o le suiga mai le 14 i le 18 e faʻafa ona tele. Ae ui i lea, o le taimi sili ona fetaui lelei mo le faʻaaliga e le laina laina ma o se metric lelei talafeagai ua fautuaina mai e ala i auiliiliga e mafai ai ona faʻatulaga le taimi e suia ai 0, 1, 1.5, 2, 2.25. O le suiga mai le 14 i le 16 e na o 1.5 taimi e tele e pei o le suiga mai le 14 i le 15, ma o le suiga mai le 14 i le 18 e na o 2.25 taimi e tele e pei o le suiga mai le 14 i le 15. I lenei mataupu e leai se laina, pe a fai e lelei le faʻaaogaina o le taimi, o le taimi lenei e maua mai ai se faʻaleleia lelei lea e faʻamaualuga i le faʻatupulaia o le matua, ae afai o le maumau o le faʻaaluina o le taimi e le lelei, o se tulaga le lelei e faʻapupula i le matua o le matua fuafuaina.

Maualuga Tuputupu Faʻatele Maualuga Mauauga

Laulau 1 e maua ai iuga o le auiliiliga o le tuputupu aʻe e aunoa ma le faʻalagolago. Le lelei o le faʻataʻitaʻiga e lelei. O faʻamaufaʻailogaina o feusuaiga e faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga o le 1.82 + .89 (Time). O le 1.82 o le tau valoia o le faasinomaga o le sex sex mo le 14 tausaga le matua ma le tolotolo o .89 o loʻo taʻu mai ai le faʻaopoopoga o le toetoe lava o le tasi le vaega o faʻamaufaʻailoga tau feusuaʻiga i tausaga taʻitasi mo le faʻataʻitaʻiga atoa. O le le lelei o le faʻamaonia i le va o le vavave ma le taulaʻi o loʻo faʻamaonia ai le sili atu le maualuga o le taua o le faasinomaga o le sex, o le maualalo ifo o le maualuga o le suiga, o lona uiga, o le faatelegese o le faateleina o amioga tau feusuaiga i le matua. O se taunuuga lelei lenei ona o le faʻaoʻoina o le faʻaoga o se faʻamaumauga mai 0 i le 7. O le vavave ma le paʻutumu o loʻo i ai suiga tetele, o lea ei ai le eseesega o mataupu i nei laina e mafai ona faʻamatalaina e uiga o tagata tetee

Laulau 1  

Faʻaiʻuga mo le le faʻasolosolo Faʻasologa Faʻatupulaia Faʻasolosolo Faʻasologa o Fefaʻatauaʻiga o Fefaʻatauaʻiga Index ma Faʻaaliga i Feusuaʻiga Feusuaʻiga Feusuaʻiga (N = 506)

O le faʻasologa e le faʻalagolago mo le faʻaalia o feusuaiga e--XXUMUM + .041 (Taimi) e faʻaalia ai le maualalo ifo nai lo le faʻalauteleina o le 025 tausaga le matutua pe a faatusatusa i tagata matutua matutua ma le lelei o le faʻaalia o feusuaʻiga i le taimi, e ui lava e leai se vaʻavave poʻo se pusa e matua ese lava mai zero. Ae ui i lea, o itu uma e lua o loʻo i ai suiga tele lea e taʻu mai ai e fesuisuiai tagata tetee i le taimi ma o taunuuga maualalo e leai ni faʻatonuga atonu e le o se sui o nisi o vaega laiti. O le le lelei o le faʻamalamalamaga i le va o le vaʻavaʻa ma le faʻafefe mo le faʻaalia i faʻasalalauga feusuaʻiga o loʻo faʻamaonia ai le sili atu le maualuga o le tau o le faʻaalia, o le faʻaitiitia le faateleina o le faʻaalia o feusuaʻiga i le taimi.

Fesili ole suʻesuʻega 2, 3, ma le 4 e taliina i faʻasalalauga faʻasalalau i le va o faʻataʻitaʻiga e lua. O le fesoʻotaʻiga mo le tau muamua o le faʻaalia o le taulaʻi o le tau o le amioga feusuaiga o le -.14 (p > .05) ma le faʻafesoʻotaʻiga i le va o le amataga aoga o amioga faʻafeusuaiga ma le faʻaseʻe o le faʻaalia i feusuaiga faʻasalalauga mataupu o le -.21 ( p <.05). Mo le faʻataʻitaʻiga atoa, tusa lava pe o le amataga aoga o le faʻaalia e le valoʻia suiga o amioga tau feusuaʻiga, o le amataga aoga o amioga faʻafeusuaiga e valoia le suia o le faʻaalia, ma maualuga maualuga tulaga muamua o amioga faʻafeusuaiga e fesoʻotaʻi ma lemu faʻaopoopoga i le faʻaalia o feusuaiga. mataupu i le aluga o taimi. I le faʻaiuga, o le faʻafesoʻotaʻiga i le va o le lua faʻataʻitaʻiga taua o le .09, e lelei ae le mafai ona iloa mai le zero. Mo le faʻataʻitaʻiga atoa, o suiga i le faʻaalia i mea tau feusuaiga ma suiga i amioga faʻafeusuaiga e matua leai se fesoʻotaʻiga. Ae ui i lea, o le aiaiga suʻesuʻega, faʻaalia i lalo, o loʻo faʻaalia ai se matua eseʻese ata o le laʻititi sootaga i le va feusuaʻiga amioga ma le faʻaalia i feusuaʻiga ala o faʻasalalauga mea.

Tali a le Tali ma le Faʻatasi i le va o amioga feusuai ma le faʻaalia i feusuaiga faʻasalalauga.

O le suʻesuʻeina o eseesega o le faʻafefe i le tuputupu aʻe o pa o amioga feusuaʻi ma le faʻaalia i faʻasalalau feusuaʻiga e mafai ona faia e faʻaaoga ai ni auala eseese. Ina ia faʻafesoʻotaʻi le fesili 5 suʻesuʻeina i se auala lelei, tatou muai vaʻai i le faʻasologa o faʻasalalauga faʻafeusuaiga ma le faʻaalia i matāʻupu o faʻasalalauga feusuaʻiga e ala i le itupa (ie, male) ma le ituaiga / ituaiga o le ua tetee. O tali o loʻo faʻaalia i Laulau 2. Tuuina atu i le au failautusi, o faatusatusaga faatupulaia faigofie e faasino i White women. Mo amioga tau feusuaʻiga o le faʻaitiitia o suiga i le taimi e foliga mai o se faʻaauau (e uiga i le .9) mo i latou uma e tali mai aua o aʻafiaga uma o aʻafiaga e le taua. E naʻo le tulaga maualuga o le faasinomaga o amioga tau feusuaiga (ie, ole faʻasologa ole vaʻaia) e vaʻaia i le va ole tali, faatasi ai ma le Black ma le Hispanic tali atu i se tulaga sili atu ona maualuga o le feusuaʻiga nai lo Whites i le matua. E pei lava o le mataupu ma taunuuga e aunoa ma le faatuaoia, o le faʻasalalauga / faʻasalaga faʻasoa mo amioga tau feusuaiga e le lelei.

Laulau 2  

Faʻaiʻuga mo le Faʻatusatusaina o le Faʻatulagaga Faʻasologa Faʻateleina Tulaga o le Faʻaipoipoga Fefaʻatauaʻiga Index ma le Faʻaalia i Feusuaʻiga Feusuaʻiga Matutua (N = 505)

O lenei faʻataʻitaʻiga masani mo le faʻaalia i feusuaʻiga i totonu o le aufaasālalau e faʻamaonia ai e lua laasaga muamua (faʻataʻitaʻiga, vaʻavave) ma feeseeseaiga o se eseesega o se gaioiga o le itupa ma ituaiga tagata. E tusa ai ma le vaalele, o tamaitai i le 14 o loʻo faʻaalia i le sili atu le sili atu o le inisiua nai lo alii ma Black ma le Hispanic tali mai i le 14 o loʻo faʻaalia i le sili atu o mataupu faʻafeusuaʻiga nai lo tagata o le Whites. E le gata i lea, o le siʻitia o le faʻaaluina o le taimi (e pei o le maualuga o le faʻamaoniga) e sili atu ona maualalo mo tali a Black ma Hisapanika nai lo Whites. E leai se eseesega i le va o le fesuiaiga o suiga i le faʻaalia mo alii ma tamaitai.

I le aotelega, o le fua faʻatatau o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia i totonu Laulau 2 e faʻaalia ai eseesega i faʻasesega i le va o Whites vs. Blacks and Hispanic e tali atu i amioga tau feusuaʻiga ma le faʻaalia o feusuaʻiga e aofia ai ma eseʻesega o faʻafitauli o le faʻaalia mo tane ma tamaitai. E le gata i lea, e ui lava e leai ni eseesega eseese i tulaga o amioga feusuai e pei o se gaioiga o le itupa po o le ituaiga / ituaiga, ae o loo i ai eseesega i le tulaga o le aafia mo Whites vs. Blacks and Hispanics.

I le faʻaaogaina o fuainumera, e mafai ona matou toe faʻatulagaina fua faʻatusatusa ("faʻamaumauga tumau") mo ituaiga tagata ma ituaiga tagata. Talu ai ona o le laʻititi laitiiti o le gagana Sapanika, matou te faʻatapulaʻaina ai faʻataʻitaʻiga i na o le White ma le Black respondents. Ata 2 e faʻataʻatia ai suʻesuʻega faʻatusatusa o amioga tau feusuaʻiga (i le itu tauagavale) ma faʻaalia i faʻasalalauga faʻasalalau (i luga o le itu taumatau) mo alii ma fafine e ala i ituaiga. Mo le faasinomaga o amioga tau feusuaiga, ua uma ona tatou iloa e leai se mea e matua ese lava mai le tasi ma le isi, ae o vaalele mo le autalavou talavou e eseese mai le autalavou matutua. O taunuʻuga mo le faʻaalia i matāʻupu o faʻasalalauga feusuaʻiga e sili atu ona faigata. O tama talavou laititi (o le itupa) o loʻo i ai se tulaga faʻapitoa e pei o se galuega o le matua ao faʻafeiloaʻi White (o le itupa) ma se suiga lelei i tausaga. O tagata paʻepaʻe paepae e sili ona maualalo le taua muamua o le faʻaalia i mataupu tau feusuaʻiga i le 14 tausaga ma faʻaalia ai le siʻitia i le matua. O lenei siitaga e faapitoa le faailogaina mo alii paʻepaʻe.

Ata 2  

Atinaʻe Atinaʻe

O mamanu eseese ole auala e taʻu mai ai o faʻamaʻologa uma i le va o le tau ma le vaʻaia o le faʻafeiloaiga faʻafefe ma le maulalo ma le vavalalata o le faʻataʻitaʻiga o le amioga i le faʻafeusuaʻiga e eseese mo tagata White ma Black respondents. Ina ia taulaʻi atu i nei faʻalapotopotoga faʻafeusuaiga / faʻafeusuaiga, o le auiliiliga e aunoa ma le faʻalagolago e faʻavasegaina mo tagata White ma Black e faʻaalia i totonu Laulau 3. O loʻo faʻaalia ai taunuuga tutusa mo vaega e lua mo le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga (e uiga i le tasi o fuainumera faasinomaga o tamaitusi i le tausaga) ae eseese uluaʻi avega i le 14 tausaga (e tusa ma le tasi le aofaʻi o feusuaʻiga maualuga mo tagata taliuli Black nai lo tagata talivaʻa paʻu). Ae o le fesuiaiga i le va o laina o faʻataʻitaʻiga e lua e eseese mo vaega e lua. O le fesoʻotaʻiga i le va o suiga i le faʻaalia ma suiga i amioga tau feusuaʻiga, e ui lava e le taua tele, ae e lelei mo tali a le Palemia (r = .46, p = .064) ae e matua leai lava se mea e tali ai tali a tagata Black (r = .03, p = .85). O le mea moni, mo Black respondents e na o le vaalele / faʻasaʻoina faʻasalaga (r = .26) e taua i luga o taunuuga e lua: o lenei mea e faaalia ai o le i ai i se tulaga sili atu ona maualuga i le fua o le sex i le 14 e fesoʻotaʻi ma se maualuga maualuga o le faʻaalia i le tausaga e tasi. I le eseesega, o itu uma e taua pe latalata i tagata tali mai White. O le mea lea, i totonu o Whites, o le maualuga o le tulaga muamua o le faʻaalia i mea tau feusuaʻiga, o le faʻaitiitia le tuputupu ae o amioga feusuaʻi i le taimi. I se tulaga talitutusa, o le maualuga o le tulaga muamua o amioga tau feusuaiga, o le faagesegese o le tuputupu ae i le aafia i feusuaiga i le taimi atoa. I le faaopoopo atu, ma e tutusa ma tali a Black, o le vaalele / vavalalata le fesoʻotaʻiga e lelei ma taua (r = .42). O le mea moni, o faʻamaʻologa o loʻo atagia mai ai le faʻavaeina o mamanu faʻavae o le slopes ma faʻasaga mo taunuʻuga e lua o loʻo faʻaalia i le kalapu o le Ata 2: talu ai o le pa'ū o suiga i luga o le taimi i le faʻafefe mo Aleko e matua leai lava, o lea tulaga palakalafa e tatau ona faʻaalia ai faʻamaumauga laiti ma faʻataʻitaʻiga uma o le faʻataʻitaʻiga o amio o le tamaʻitaʻi.

Laulau 3  

Faʻaiʻuga mo le le tutusa o le Faʻatulagaina o le Faʻatulagaga Faʻasologa o le Faʻailoga o Feusuaiga Index ma le Faʻaalia i Fefaʻatauaʻiga Faʻasalalau Feusuaiga mo Tagata Paʻepaʻe White ma Black

TALANOAGA

O a matou taunuʻuga e faʻaalia ai o le mafutaga i le va o amioga tau feusuaʻiga ma le faʻaalia o faʻasalalauga faʻasalalau feusuaʻiga o se mea faigata tele. Muamua, o faʻatupulaia o faʻatatau mo le faʻaaliga e le o laina. E le gata i lea, o faailoilo o le tafega e le o tutusa lelei; O le tali mai o le Black and Hispanic o loʻo faʻaalia ai le le fiafia i faʻamatalaga i faʻasalalauga feusuaʻiga i luga o le vaitau o suʻesuʻega o loʻo suʻesuʻeina iinei. O faʻasalalauga e lua e le o vaʻaia ma tulaga le lelei i se tasi o vaega ma tulaga lelei i se isi vaega o loʻo faʻamaonia le faʻamaopoopoina i le va o le paʻu o le suiga o amio feusuaʻi ma le paʻu o suiga mo le faʻaalia i matāʻupu taufaasālalau. O le mea lea, mo le faʻataʻitaʻiga atoa, o le fesoʻotaʻiga i le va o suiga i amioga tau feusuaʻiga ma suiga i le faʻaalia i faʻasalalau faʻasalalau feusuaʻiga i le taimi o le .09. Ae ui i lea, o le eseesega o alaga mo le faʻaalia e fautua mai ai o le kulupu faʻamalamalamaga patino i le va o faʻasalalauga i faʻasalalauga feusuaʻiga ma amioga tau feusuaʻiga e eseese mo tagata White ma Black.

Le manatu e ese aafiaga o le aufaasālalau mo tupulaga talavou o ituaiga eseese ituaiga / ituaiga e le o se mea fou. Faʻailoga faʻamaoniga mai Brown et al. (2006) o loʻo fautua mai ai e sili atu ona aʻafia le matutua o le autalavou i feusuaiga i totonu o le aufaasālalau nai lo a latou paaga Black. O a matou auiliiliga e ogatasi ma a latou sailiiliga i le va o le fesuiaiga i le va o suiga i le faʻaalia ma le suiga i amioga tau feusuaʻiga na sili atu ona maualuga mo tagata tali paʻepaʻe nai lo le tali mai a Black.

Mo amioga uma tau feusuaʻiga ma faʻamatalaga i faʻasalalau faʻasalalau feusuaʻiga o loʻo i ai le eseesega o ituaiga ma eseesega o tagata i le va o tagata teteʻe e oʻo lava i uluai tausaga sa matou suʻesuʻeina ai. Tali mai O'Sullivan, Cheng, Harris, & Brooks-Gunn (2007) e ogatusa ma a tatou sailiga e faʻaalia ai le tali laʻititi o Black ma Hispanika (pe o le itupa) e sili atu i le tasi le vaega o faʻasinomaga e sili atu nai lo isi tali i le 14 tausaga. E le gata i lea, ua tuʻuina atu e Blacks le tele o faʻasalalauga nai lo Whites, o uluai feeseeseaiga i le va o tagata Black ma White e tali atu i faʻamatalaga faʻasalalau feusuaʻiga e le masani. O le gagana Herpanics ma Blacks e sili atu le maualuga o le faʻaalia i faʻasalalauga faʻasalalau feusuaʻiga nai lo tagata o le Whites ma isi, ma i lenei tulaga, o loʻo i ai foi se uiga o le tane: O tamaitai i le 14 matutua e sili atu le maualuga o latou lagona i feusuaʻiga nai lo alii i tausaga tutusa. Matou te le iloa e leai se isi suʻesuʻega e faʻaaogaina faʻamatalaga umi e iloa ai le faʻaalia i faʻasalalauga feusuaʻiga i luga o le taimi mo taʻaloga eseese / faʻalapotopotoga, o lea e le mafai ai ona fuafua pe faʻapefea ona masani nei taunuuga.

O le tasi o aʻafiaga o nei mea uma e lua (faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le faʻasalaga i le va o le faʻasinoina o amioga tau feusuaʻiga ma le faʻaalia o mea tau feusuaʻiga i totonu o le aufaasālalau) o le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei e ono "matua" ala o faasalalauga ma amio feusuai. O lona uiga, i le laʻititi o le 14 Hispanic ma Black ua tali mai e ese mai i le tali mai a White e tusa ai ma le faʻaalia o mea tau feusuaʻiga ma amioga tau feusuaʻiga. Ona o le faasinomaga o le sex index o se faʻamaufaʻailoga faʻatasi ma se zero amataga, i nisi tausaga o tagata uma na tetee sa i ai se tau e leai se aogā, o lea e le mafai ai ona tutusa a latou slopes i le taimi. O le mea lea, o le mea tatou te matauina iinei o se mataupu lea ua uma ona feeseeseai ai le au tetee i le tau aofaʻi ile 14 tausaga. Mo le faʻaalia o feusuaiga, tatou te le iloa muamua o tagata uma na tetee na amata i le tau tutusa, ae o iinei foi tatou te matauina eseesega o loo i ai i le va o tagata tetee i le matua o le faataitaiga.

O le taimi nei o le fuaina o le faʻaalia i faʻasalalauga faʻasalalau feusuaʻiga e mafai ona faʻaaogaina i se faitau aofaʻi, ae atonu o le mea moni e le moni i le fua o le amio o le tamaʻitaʻi, mo amioga uma ma mafuaaga faʻale-aganuʻu. O le a le mea e tatau ai, o le "amio o le feusuaiga" e togiina i le laʻititi o le faitau aofaʻi o tagata, o se fua o le a itiiti ai "mea e faʻafeiloaʻi ai mea tau feusuaʻiga" ma isi mea e talanoa ai i fegalegaleaiga alofa ma amio "muaʻi faʻamaonia". Faataitaiga, Jakobsen (1997) lipotia i luga o se faʻataʻitaʻiga a le malo o Norwegian samples o talavou mai le 13-16 tausaga o le matua. O lona taulai atu i le faigata o le faʻailogaina o amioga e le o ni faiga faʻavae "o le tumau mausali," "sogi," "fusi Farani," "faʻafefe o le moli," ma le "vevesi mamafa." O'Sullivan et al. (2007) suʻesuʻeina agafesootai, feusuaʻi, ma feusuaiga mo talavou e laiti e pei o 12 tausaga ma faʻaaoga mea e pei o le "feiloai matua o paaga", "mafaufau ia i latou lava ma paaga o se ulugalii", ma "tufatufa meaalofa". O'Donnell, Stueve, Wilson-Simmons, Dash, Agronick & JeanBaptiste (2006) aoina faamaumauga mai 6th (o le vaitausaga laʻititi o le 11) ma aofia ai ia mea tau feusuaʻiga muamua e pei o le "Ua e uu lima ma se tamaititi po o se teine?" ma le "Ua e sogi pe fusi se tamaitiiti po o se teine ​​mo se taimi umi?" o mea e pei o nei e tatau ona aofia ai o se vaega o se "faasinomaga o amioga tau feusuaiga" mo tupulaga laiti, aemaise lava na maua e Pardun, L'Engle ma Brown le 25% oa latou "mea feusuaiga" i totonu o le ono faasalalauga e aofia ai sootaga mataupu e aofia ai le taofiofia o lagona, tafaoga faamasani, faaipoipoga, ma le tetea (Pardun, L'Engle ma Brown, 2005, i. 86).

E i ai tapulaa ia tatou sailiga. Muamua, ona o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga, o le tele o nei suʻesuʻega e faʻatapulaʻaina i na o talavou na lesitalaina i le suʻesuʻega. Ae ui i lea, o faʻamaumauga e ogatusa ma faʻamatalaga mai nisi faʻataʻitaʻiga faʻatusa. E le gata i lea, o laʻititi laʻitiiti o Hispanics ma isi ituaiga / ituaiga faʻavae e mafua ai fua faʻatusatusa i totonu o nei vaega. O le isi faaiuga e taua foi le matauina. O nei taunuʻuga e taʻu mai ai e le ono iai se tasi o fuainumera tuʻufaʻatasia e pei o se fesuiaiga poʻo se faʻaogaina o fua o le a taliina le fesili "O le a le sootaga i le va o le tamaʻitaʻi amio feusuai ma le faʻaalia i matāʻupu o le aufaasālalau?" O fesuiaiga eseese fomu ua tuufaatasia ma faʻapotopotoga o toso ma vavaeese feeseeseaiga i vaega mo taunuʻuga e lua ia faia soʻo se ituaiga aotelega e faigata ona puipuia. Ina ia malamalama i fegalegaleaiga faigata i le va o faʻasalalauga i faʻasalalauga feusuaʻiga ma amioga tau feusuaʻiga a le tamaʻitaʻi, o le a tatau ai ona mafaufau i ni faʻataʻitaʻiga umi ma sili atu faʻafeiloaʻiga o tupulaga talavou laiti.

Ma le mea mulimuli, o le auʻiliʻiliga iinei e le o aʻafia ai le mafuaʻaga o le amio ma le faʻaalia ona o le fegalegaleaiga i totonu o slopes ma faʻasologa o faʻasalalauga tau feusuaʻiga ma faʻasalalauga faʻaalia o feusuaʻiga e vaʻaia. O le faʻasalaga Causal i lenei vaega o suʻesuʻega e foliga mai e le mafaamatalaina e ui lava o isi suʻesuʻega o nei faʻamaoniga e taʻu mai ai o amioga feusuaʻiga-faʻaalia i fegalegaleaiga faʻasalalau feusuaʻiga e faʻatautaia ai e le o se mea faʻafuaseʻi (Bleakley, Hennessy, Fishbein & Jordan, 2008) lea e mafua ai le faʻaalia o amio ma amioga ona faʻaalia (Slater, 2007). O le suʻesuʻeina o le uiga tutusa o le sootaga i le va o amioga tau feusuaʻiga ma le faʻaalia o faʻasalalauga faʻasalalau feusuaʻiga o se isi suʻesuʻega suʻesuʻe lea e faʻamaonia ai se suʻesuʻega auiliili.

tautinoga

O lenei lomiga na mafai ona faia e Grant Number 5R01HD044136 mai le National Institute of Child Health and Human Development (NICHD). O mea o loʻo aofia ai na o le matafaioi a tusitala ma e le avea ma sui o manatu aloaia o le NICHD.

talaaga

• 

Michael Hennessy o le Faʻatonu o Poloketi i le Annenberg School mo Fesoʻotaʻiga i le Iunivesite o Penisilevania. O lana sailiga autu o suʻesuʻega o le faʻavaeina o le faʻatulagaina o le faʻatulagaina o mea e fai ma le iloiloga o faʻasologa o amioga faʻavae.

Amy Bleakley o se Saienitisi Suesue i le Aoga a Annenberg mo Fesootaiga i le Iunivesite o Penisilevania. O ana sailiga sailiiliga e aofia ai amioga tau feusuaʻiga a le tauleʻaleʻa, faiga faʻafeusuaʻiga tau feusuaʻiga ma fomaʻi, aʻoaʻoga o le soifua maloloina, ma aʻafiaga faʻalakalafa i le soifua maloloina.

Matini Fishbein o le Harry C. Coles, Jr., o se polofesa iloga o fesootaiga i le Aoga a Annenberg mo Fesootaiga i le Iunivesite o Penisilevania. O ana suʻesuʻega e aofia ai fesoʻotaʻiga i le va o talitonuga, uiga, faʻamoemoega ma amioga i totonu o faʻataʻitaʻiga ma suʻesuʻega suʻesuʻega ma le iloiloga o le lelei o le faʻalauiloaina o amioga faʻale-soifua maloloina suiga suiga.

Amy Jordan o le sui o le aufaasālalau ma le vaega o le tuputupu ae o le tamaititi o le Annenberg Public Policy Center o le Iunivesite o Penisilevania, lea e vaavaaia ai suʻesuʻega i faiga faavae a le aufaasālalau. O ana suʻesuʻega na suʻe ai le faʻatinoina ma le faʻasalalau lautele o le tulafono faʻavaomalo ua taʻua o le tolu-itula o le tulafono, tulafono a le V-Chip, faʻaaogaina e le aufaasālalau American Academy of Pediatrics fautuaga ma taumafaiga a le kamupanī mo le faʻatonutonuina o le faʻatauina o meaai i tamaiti. Dr. Jordan o ia na te mauaina le Tauvaga Aloaia a le Asosi Fesoʻotaʻiga Fesootaiga / Faiga Faavae ma le Faailoaina a le Stanley L. Saxon Award Research.

mau faasino

  • Ajzen I, Albarracín D. Vaʻaiga ma suiga amioga: o se auala faʻataʻitaʻiga. I: Ajzen I, Albarracín D, Hornik R, faatonu. Folafolaga ma Suiga o le Soifua Maloloina. Lawrence Erlbaum; Mahwah: 2007. pp. 1-22.
  • Ashby S, Arcari C, Edmonson B. Television matamata ma ono lamatia le faia o feusuaiga e tupulaga talavou. Faʻamaumauga o le Pediatric ma le Vasega Faʻataʻitaʻi. 2006;160: 375-380.
  • Aubrey J, Harrison K, Kramer L, Yellin J. Eseese ma le taimi: eseesega o alii ma tamaitai i aoga a le kolisi e pei ona fuafuaina e ala i le faasalalauina i televise faatonutonuina i feusuaiga. Fesootaiga Fesootaiga. 2003;30: 432-460.
  • Barnes G, Reifman A, Farrell M, Dintcheff B. O aʻafiaga o matua i luga o le atinaʻeina o le ava malosi: O le ono ono gaioiga o le tuputupu ae o le tuputupu ae. Tusi o le Faaipoipoga ma le Aiga. 2000;62: 175-186.
  • Biesanz J, Deeb-Sossa N, Papadakis A, Bollen K, Curran P. O le matafaioi o le taimi faatulagaina i le fuafuaina ma le faʻamatalaina o fua o le tuputupu aʻe. Faiga Faʻavae Mafaufauga. 2004;9: 30-52. [PubMed]
  • Bleakley A, Fishbein M, Hennessy M, Jordan A, Chernin A, Stevens R. Fausia le faʻavaeina o le tele o faʻasalalauga e uiga i le faʻaalia o mea tau feusuaʻiga. Fesootaiga ma Metotia Fesootaiga. 2008;2: 43-64. [PMC free article] [PubMed]
  • Bleakley A, Hennessy M, Fishbein M, Jordan A. E lua auala e galue ai: O le sootaga i le va o feusuaiga i feusuaʻiga i luga o le aufaasālalau ma amioga tau feusuaʻiga talavou. Failautusi o le mafaufau. 2008 I le lumanaʻi,
  • Bollen K, Curran P. Faʻagasologa o le faʻataʻitaʻiga Latent. Wiley; New Jersey: 2006.
  • Brown J, Newcomer S. Televise matamata ma tafaoga a le tagata. Lisi o le Fausua. 1991;21: 77-91. [PubMed]
  • Brown JD, L'Engle KL, Pardun CJ, Guo G, Kenneavy K, Jackson C. Mataʻupu o le aufaasālalau: O le faʻaalia o feusuaiga i musika, tifaga, televise, ma mekasini o loʻo vavalo i tua ma amio papaʻa a le talavou. Pediatrics. 2006;117: 1018-1027. [PubMed]
  • Buhi E, Goodson P. Predictors o amioga tau feusuaiga a le tauleʻaleʻa ma le faʻamoemoe: se iloiloga faʻapipiʻi taʻiala. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2007;40: 4-21. [PubMed]
  • Cheong J, MacKinnon D, Khoo S. Suesuega o faʻatalatalanoaga faʻatalanoaga e faʻaaogaina ai le faʻagasologa o le faasologa o le faasologa o le tuputupu ae o le tuputupu aʻe faʻataʻitaʻiga. Faʻataʻitaʻiga o le Equation Structural. 2003;10: 238-262. [PMC free article] [PubMed]
  • Chia S, Gunther A. E faʻapefea ona fesoasoani le aufaasālalau i manatu sese o tulaga faʻale-aganuʻu e uiga i feusuaiga. Mass Fesootaiga & Sosaiete. 2006;9: 301-320.
  • Collins R, Elliot M, Miu A. Linking media media i aafiaga o le aufaasālalau: Suesuega a le RAND Televise ma le tauleʻaleʻa (TAS). I: Jordan, Kunkel, Manganello, Fishbein, faatonu. Savali a le Aufaasālalau ma le Soifua Maloloina: O se Faaiuga agai i le Suʻesuʻega o Faʻamatalaga. Routledge; New York: 2007. Toe sau i totonu.
  • Collins R, Elliot M, Berry S, Masini D, Kunkel D, Hunter S, Miu A. O le matamata i feusuaiga i luga o le televise ua valoia ai le amataga o le amio feusuai. Pediatrics. 2004;114: e280-e289. [PubMed]
  • Collins R. Sex i luga o le televise ma lona aʻafiaga i le autalavou a Amerika: Faʻamatalaga ma taunuʻuga mai le RAND Television and Adolescent Sexuality Study. Child and Adolescent Clinical Clinics Clinical o Amerika i Matu. 2005;14: 371-385. [PubMed]
  • Curran P, Hussong A. Faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o fua faʻatatau o fuataga: suʻesuʻeina o le vaʻaia latent. I: Moskowitz, Hershberger, faatonu. Faʻataʻitaʻiga faʻavaʻaiga eseese ma faʻasolosolo faʻamatalaga fua. Lawrence Erlbaum; Mahwah: 2002. pp. 59-85.
  • Curran P, Muthen B. O le faʻaaogaina o le auiliiliga o le auiliiliga o le paʻu e faʻataʻitaʻi ai aʻoaʻoga atinaʻe i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi. American Journal of Community Psychology. 1999;27: 567-595. [PubMed]
  • Duncan T, Duncan S, Strycker L, Li F, Alpert A. O se folasaga i le faasologa o fua o le tuputupu aʻe fesuisuiai. Lawrence Erlbaum; Mahwah: 1999.
  • Eggermont S. Young tauleʻaleʻa 'vaaiga i amio a le tupulaga: o le matafaioi a le matamata televise. Tamaititi: Tausiga, Soifua Maloloina & Atinaʻe. 2005;31: 459-468.
  • Enders C, Bandalos C. O le faʻatusatusaga o le faʻamatalaga atoa le maualuga o le faʻatusatusa talafeagai mo le leiloloa o faʻamaumauga i faʻataʻitaʻiga o faʻatulagaga. Faʻataʻitaʻiga o le Equation Structural. 2001;8: 430-457.
  • Escobar-Chaves S, Tortolero S, Markham C, Low B, Eitel P, Masaʻupu P. Aafiaga o le aufaasālalau i amioga tau feusuaiga a le taulealea ma amioga. Pediatrics. 2005;116: 303-326. [PubMed]
  • Fergus S, Zimmerman M, Caldwell C. Fuafaatatau o le tuputupu ae o amioga tau feusuaʻiga i le talavou ma talavou matutua. Amerika Journal of Health Public. 2007;97: 1096-1101. [PMC free article] [PubMed]
  • Fishbein M. Le matafaioi a teori i le puipuia o le HIV. AIDS Care. 2000;12: 273-278. [PubMed]
  • Hetsroni A. E tolu sefulu tausaga o feusuaʻiga i feusuaiga i le taimi muamua: O se iloiloga umi-analytic umi. Journal of Communication. 2007;57: 318-348.
  • Hennessy M, Bleakley A, Fishbein M, Jordan A. Faʻamaonia o se faʻaaogaina o amioga faʻafeusuaʻiga talavou ma le faʻaaogaina o le mafaufau ma le agafesootai. AIDS ma le amio. 2008;8: 321-31. [PMC free article] [PubMed]
  • Jakobsen R. Laasaga o le alualu i luma i feusuaiga e le masani ai i feusuaiga i tupulaga talavou: o se talosaga o le iloiloga o le Mokken. International Journal of Behavioral Development. 1997;27: 537-553.
  • Karney B, Bradbury T. Iloiloga suiga umi i le faaipoipoga: o se folasaga i le auiliiliga o pale o tuputupu ae. Tusi o le Faaipoipoga ma le Aiga. 1995;57: 1091-1108.
  • Kunkel D, Biely E, Eyal K, Cope-Ferrar K, Donnerstein E, Fandrich R. Feusuaiga i le TV3: O se lipoti faʻaletausaga i le polokalama a le Kaiser Family Foundation. Le Kaiser Foundation Foundation; Manlo Park, CA: 2003.
  • Kunkel D, Cope-Farrar K, Biely E, Donnerstein E. Feusuaiga i le TV2: O se lipoti faʻaletausaga i le polokalama a le Kaiser Family Foundation. Le Kaiser Foundation Foundation; Manlo Park, CA: 2001.
  • Kunkel D, Eyal K, Finnerty K. Feusuaiga i le TV 2005: O le Lipoti a le Kaiser Family Foundation. Le Kaiser Foundation Foundation; Manlo Park, CA: 2005.
  • Kunkel D, Cope K, Colvin C. Fefaʻatauaʻiga tau feusuaʻiga i luga o le aiga itula televise: Faʻamatalaga ma talaʻaga Tamaiti Nei & Kaiser Aiga Faavae; Oakland & Menlo Park, CA: 1996.
  • L'Engle K, Brown J, Kenneavy K. O le aufaasālalau lautele o se tala taua mo amio tau feusuaʻiga a le taulealea. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2006;38: 186-192. [PubMed]
  • L'Engle K, Jackson C, Brown J. Tupulaga a le tupulaga talavou o le gasegase i le amataina o feusuaiga. Manatu mo le Soifua Maloloina o Feusuaiga ma Fanau. 2006;38: 97-105. [PubMed]
  • Mokken R. O se mafaufauga ma se faiga o suʻesuʻega. Mouton; Le Hague: 1971.
  • Muthén L, Muthén B. Mplus user guide, lomiga lona lima. Muthén ma Muthén; Los Angeles: 1998-2007.
  • O'Donnell L, Stueve A, Wilson-Simmons R, Dash K, Agronick G, JeanBaptiste V. Faʻafitauli faʻafeusuaiga i tama talavou i le taulaga. Talaaga o le Tupulaga Talavou. 2006;26: 87-109.
  • O'Sullivan L, Cheng M, Harris K, Brooks-Gunn J. Ou te manaʻo e taofi lou lima: O le alualu i luma o agafesootai, faʻafeusuaiga, ma feusuaiga i totonu o tupulaga talavou. Manatu mo le Soifua Maloloina o Feusuaiga ma Fanau. 2007;39: 100-107. [PubMed]
  • Pardun C, L'Engle K, Brown J. Linking o loʻo faʻaalia i taunuuga: Faʻaaogaina o le feusuaʻiga a tupulaga talavou i le ono faʻasalalau. Mass Fesootaiga & Sosaiete. 2005;8: 75-91.
  • Rausepese S, Chan W. Growth faʻataʻotoga faʻasolosolo faʻasolosolo mamao faʻasolosolo. Journal of Research i Solitulafono ma le Faalētonu. 1992;29: 387-411.
  • O le iloiloga o le tutusa o mea tau mafaufau ole fua ole HRQoL i totonu o le CASS QLQ-C30 i luga o le faitau aofaʻi e ala i le faʻalelei o Mokken. Quality of Life Research. 1999;8: 25-43. [PubMed]
  • Roberts D, Foehr U, Rideout V. Tupulaga M: Le aufaasālalau i olaga o 8-18 tausaga matua. Kaiser Family Foundation; Manlo Park, CA: 2005.
  • Singer J, Willett J. Faʻaaogaina suʻesuʻega o taimi umi. Oxford University Press; New York: 2003.
  • Slater M. Toe faʻamalosia o tifaga: O le soʻosoʻatasi o le filifilia o le aufaasālalau ma le aufaasālalau ma o latou aʻafiaga i amioga a tagata taʻitoʻatasi ma faʻamatalaga lautele. Fesoʻotaʻiga Fesootaiga. 2007;17: 281-303.
  • Aʻoaʻoga C, Tynan J. Faʻatauga o talanoaga feusuaiga ma mea e aofia ai i luga o le televise ma le tauleʻaleʻa. Tupulaga Talavou. 2006;41: 15-38. [PubMed]
  • Tolman D, Kim J, Schooler D, Sorsoli C. Faʻafoʻosaʻoina fefaʻatauaʻiga i le va o le matamata televise ma le atinaʻeina o feusuaiga. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2007;40: 84.e9-84.e16. [PubMed]
  • Ward L, Friedman K. Faaaogaina o le TV e fai ma taʻiala: o fegalegaleaiga i le va o le televise ma le amio a le tupulaga. Journal of Research on Adolescence. 2006;16: 133-156.
  • Ward L. Malamalama i le matafaioi a le aufaasālalau o faasalalauga i le feusuaiga a le autalavou a Amerika: o se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻamalosi. Atinaeina o Atinae. 2003;23: 347-388.