Eseesega o le itupa, tulaga o le vasega ma le matafaioi o le initaneti o mea ua fai ma vaisu ma le tuulafoaiina ile feusuaiga i tamaiti aʻoga tulagalua (2017)

Lawal, Abiodun Musbau, ma Erhabor Aso Sa Idemudia.

International Journal of Adolescence and Youth (2017): 1-9.

lē faʻatino

O le suʻesuʻega na vaʻavaʻaia eseese ai itupa ma vasega vasega eseesega i feusuaʻiga faamalosia ma fuafuaina le saofaga o le tuua toʻatasi ma initaneti fai ma vaisu i le faamatalaina o feusuaiga faamalosia i totonu o aoga tulaga lua tamaiti aʻoga. O se faʻafaigofieina faʻataʻitaʻiga o 311 aliʻi ma tamaʻitaʻi aʻoga tulaga lua aʻoga ma le matutua tulaga o 13-21 tausaga (M = 15.61, SD = 1.63) faʻamaeʻaina le feʻaveaʻiga o suʻesuʻega o loʻo aofia ai faʻamaumauga a tagata ma fua o le tuua toʻatasi, vaisu i luga ole initaneti ma le faʻamalosia o feusuaiga. O faʻamaumauga faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi faʻafuaseʻi na faʻaalia ai o lagona uma o le tuʻulafoaʻi ma le initaneti o mea ua fai ma vaisu na fesoasoani tele i le maualuga o le faʻamalosia o feusuaiga ma le initaneti o mea ua fai ma vaisu faʻamau maualuga togi. Tamaiti aʻoga tulaga lua tamaiti lipotia maualuga feusuaʻiga faamalosi nai lo latou fafine paaga. Vasega tulaga e leai se taua aʻafiaga i feusuaiga faamalosia, ae o lona aʻafiaga foliga mai na faʻateleina aʻo alualu i luma tamaiti aʻoga i vasega. Aʻoaʻoga tau feusuaiga ma puipuiga puipui faʻatasi ma le faʻamamafaina i le matua matua-tamaititi fesoʻotaʻiga faʻapea foʻi ma le initaneti faʻatonutonuina pulea mo le tausia lelei o tamaiti e fautuaina.

uputatala: Feusuaiga faʻamalosiinitaneti vaisufaʻavauvauaoga maualuga tamaitiNigeria

faʻatomuaga

O mafaufauga ma manaʻoga sili atu i tamaiti aʻoga maualuga e mafai ona iu i le faʻamalosia o feusuaiga pe afai e le o faʻamalamalamaina lelei tamaiti i auala e pulea ai pe pulea ai lagona. E pei ona taua i Herkov (2016 Herkov, M. (2016). O le a le vaisu o feusuaiga? Loto Matua. Ua toe aumai mai Aukuso 10, 2017, mai https://psychcentral.com/lib/what-is-sexual-addiction/ [Google Scholar]), O le Fono a le Atunuʻu e uiga i le tagofiaina o feusuaiga ma le faʻamalosia o le faʻaaogaina o amioga faʻafeusuaiga masani poʻo le faʻamalosia e pei o le faʻaauau pea ma le faʻateleina o mamanu o amioga feusuaʻi na faia e ui lava i le tele o aʻafiaga e oʻo mai i le tagata lava ia ma isi. Kalikone ma Romapa (1995 Kalichman, SC, & Rompa, D. (1995). Faʻafeusuaʻiga lagona ma le faʻamalosia una: fua faʻatuatuaina, faʻamaonia, ma vaʻaia le lamatiaga o le HIV Amioga. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 65, 586–601.10.1207/s15327752jpa6503_16[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]) fausiaina se Fua Faʻamālosi (SCS) ma faʻamatalaina e fuaina ai tuʻinanau agai atu i feusuaiga ma le feusuaiga. Mai nei faauigaga, o se tagata ua iai ni amioga mataga tau feusuaʻiga e faʻailoaina i manatu tau feusuaʻiga ma o le a faʻaauau pea lona soona popole e uiga i le faia o lagona feusuaʻi, tusa lava po o le a le leaga o taunuʻuga. E tusa ai ma le SCS, o le faʻamalosia o feusuaiga e mafai ona faʻamalamalamaina o le maualuga lea o tamaiti aʻoga tulaga lua e masani ai i mafaufauga ma manaoga; ma vevesi e uiga i le faataitaiina o nei lagona e tusa lava po o le a le leaga o taunuuga. O tamaiti aʻoga maualuga o loʻo nonofo i manatu feusuaʻiga, lagona, manaʻoga, amioga poʻo le feusuaʻiga feusuaʻiga lea e faʻalavelave ai a latou gaioiga masani e mafai ona fai e maualuga i le faʻamalosia o feusuaiga.

O suʻesuʻega i le masani ai o le faʻamalosia o feusuaiga ma ona aʻafiaga e tele na faia i fafo atu o Nigeria (Black, 1998 Black, DW (1998). Tausiga mataga tau feusuaiga: O se toe iloiloga. Journal of Practical Psychology and Health Behavioral Health, 4, 219-229. [Google Scholar]; Chaney & Burns-Wortham, 2015 Chaney, MP, & Burns-Wortham, CM (2015). O le suʻesuʻeina o sau, tuua toʻatasi, ma le manatu o le tagata ia te ia lava e avea o ni tagata vavalo i feusuaʻiga faamalosi i itupa ma itupa tane. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 22(1), 71-88.[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]; Grov, Parsons, & Bimbi, 2010 Grov, C., Parsons, JT, & Bimbi, DS (2010). Feusuaiga faamalosi ma feusuaiga lamatiaga i gay ma bisexual alii. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 39, 940–949.10.1007/s10508-009-9483-9[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]; Torres & Gore-Felton, 2007 Torres, HL, & Gore-Felton, C. (2007). Faʻamalosi, faʻaogaina o vailaʻau, ma le tuʻulafoaʻi: O le tuulafoaʻi ma le faʻataʻitaʻiga tulaga lamatia tau feusuaiga (LSRM). Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 14(1), 63–75. doi:10.1080/10720160601150147[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]). O le tele o nei suʻesuʻega muamua na i ai i tamaiti aʻoga i le iunivesite, o tamaʻitaʻi tane, ma tane ma fafine HIV. (Grov et al., 2010 Grov, C., Parsons, JT, & Bimbi, DS (2010). Feusuaiga faamalosi ma feusuaiga lamatiaga i gay ma bisexual alii. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 39, 940–949.10.1007/s10508-009-9483-9[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]; Torres & Gore-Felton, 2007 Torres, HL, & Gore-Felton, C. (2007). Faʻamalosi, faʻaogaina o vailaʻau, ma le tuʻulafoaʻi: O le tuulafoaʻi ma le faʻataʻitaʻiga tulaga lamatia tau feusuaiga (LSRM). Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 14(1), 63–75. doi:10.1080/10720160601150147[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]), faʻatasi ai ma tamaiti aʻoga maualuga e tele lava ina le amanaiaina. O se suʻesuʻega i tamaiti aʻoga maualuga i Nigeria e talafeagai lea i le taimi tatau, ae maise lava i le silasila i le faʻalauteleina o le faʻaogaina o le initaneti e leai se puipuiga, lea e mafai ona lamatia ai i latou i nisi o amioga mataga mataga. E le gata i lea, o le le lava po o le le lava o le gauai ma le mataituina mai matua e mafua ai le toatele o tamaiti aoga tulagalua i lagona o le tuulafoaiina; o le mea lea, tuʻuina i latou i le lamatiaga o ni vailaʻau faʻasalalau eseese. O suʻesuʻega i le taimi nei o loʻo suʻesuʻeina le tagofia o le initaneti ma lagona o le tuulafoaiina e ono mafai ona valoia tulaga taua i le feusuai i feusuaiga i tamaiti aoga maualuga.

Ua lipotia lipoti le faamalosia o feusuaiga e fesootai ma maualuga taumafaina o le ava malosi ma vailaʻau faaaogaina (Kalichman & Kain, 2004 Kalichman, SC, & Kain, D. (2004). Le faʻafesoʻotaʻiga i le va o faʻailoga o le faʻamalosia o feusuaʻiga ma le sili atu le aʻafia i faiga faʻafeusuaiga i aliʻi ma fafine o loʻo mauaina ni tautua mai se falemaʻi o siama faʻamaʻi pipisi. Le Journal of Sex Research, 41(3), 235-241.10.1080 / 00224490409552231[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]), popolevale, faʻaletonu o lagona ma faʻatonutonu le faʻatonutonu (Grant & Steinberg, 2005 Grant, JE, & Steinberg, MA (2005). Faʻamalosi amioga faʻafeusuaiga ma faʻasolosolo faitupe. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 12, 235-244.10.1080 / 10720160500203856[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]; Raymond, Coleman, & Miner, 2003 Raymond, NC, Coleman, E., & Miner, MH (2003). Mafaufauga faʻapitoa ma amioga faʻamalosi / faʻamalosi i amioga mataga faʻamalosi. Malamalama Faʻapitoa, 44, 370–380.10.1016/S0010-440X(03)00110-X[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]); ma le aʻafia i amioga mataga e sili ona lamatia e pei o feusuaʻiga le puipuia, feusuaiga faʻaosofia i fualaʻau, faʻateleina numera o paʻaga feusuaʻi e ono taitai atu ai i le HIV ma isi faʻamaʻi pipisi mai feusuaiga (Dodge, Reece, Cole, & Sandfort, 2004 Dodge, B., Reece, M., Cole, AL, & Sandfort, TGM (2004). Faʻamalosi feusuaiga i totonu o tamaʻitaʻi koleni tamaʻitaʻi. Journal of Sex Research, 41(4), 343-350.10.1080 / 00224490409552241[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]; Grov et al., 2010 Grov, C., Parsons, JT, & Bimbi, DS (2010). Feusuaiga faamalosi ma feusuaiga lamatiaga i gay ma bisexual alii. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 39, 940–949.10.1007/s10508-009-9483-9[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]; Kalichman & Rompa, 2001 Kalichman, SC, & Rompa, D. (2001). Le fua faʻamalosia feusuaʻiga: Faʻateleina atinaʻe ma faʻaaogaina ma tagata HIV-lelei. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 76, 379–395.10.1207/S15327752JPA7603_02[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]; Reece, ipu, & Afafine, 2001 Reece, M., Plate, PL, & Daughtry, M. (2001). Puipuiga ole HIV ma feusuaiga faamalosi: Le manaʻoga mo se tuʻufaʻatasia o fuafuaga ole soifua maloloina lautele ma le mafaufau. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8, 157-167.[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]). O isi tagata suʻesuʻe na latou lipotia mai le ono tutupu mai o le faʻamalosia o feusuaiga i tagata taʻitoʻatasi e aofia ai feteʻenaʻiga ma mafatiaga o le va fealoaʻi, mafatiaga o le mafaufau ma le aloese mai galuega tauave (Muench & Parsons, 2004 Muench, F., & Parsons, JT (2004). Feusuaiga Faamalosia ma le HIV: Faailoaina ma Togafitiga. Taulai atu, 19, 1-4.[PubMed][Google Scholar]). O le mea lea e taua ai le maitau mai suʻesuʻega ua maeʻa ona suʻesuʻeina o le suʻesuʻeina o vaisu i luga o le initaneti ma lagona o le tuulafoaiina e pei ona mafai ai e tagata taʻutaʻua o le faʻamalosia o feusuaiga, aemaise i le aʻoga maualuga.

O le tele o le faaaogaina o le Initaneti e mafai ona manatu o se ituaiga vaisu i le faʻaaogaina o le Initaneti. E ui lava e leai se faʻamatalaga faʻamalamalamaina ae i le manatu o le tagofia o le Initaneti, ui i lea, Young (1998 Young, KS (1998). Faʻailoa i le upega tafaʻi: E faʻapefea ona iloa faailoga o mea e fai ma vaisu i luga ole initaneti - ma se laasaga manumalo mo le toe faʻaleleia. I KS Young (Ed.), 605 Third Avenue (pp. 10158-0012. 248). Niu Ioka, NY: Wiley. [Google Scholar]) faʻatagaina o le Initaneti faʻamaonia e avea o se faʻafitauli o le manava-e le aofia ai le faʻaaogaina o fualaau oona. I le suʻesuʻega oi ai nei, matou te faʻamalamalamaina le tagofia o le Initaneti o se faʻaaoga tele ma le faʻafefeteina o le Initaneti e aafia ai gaoioiga i aso taʻitasi o se tagata. Tamaiti aoga i luga o le initaneti i luga o le Initaneti e faʻaalu le taimi i talatalanoaga i luga o le initaneti, taaloga ma ituaiga eseese o talanoaga. I le faia o nei mea, o loʻo faʻaalia i latou i manatu tau feusuaʻiga e mafai ona logoina ai a latou amioga feusuaʻi.

O suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai o loʻo i ai le maualuga o le tagofiaina o initaneti i tamaiti aʻoga maualuga (Bruno et al., 2014 Bruno, A., Scimeca, G., Cava, L., Pandolfo, G., Zoccali, RA, & Muscatello, MRA (2014). Faʻateleina o vaisu i luga ole initaneti i se faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga maualuga i Italia i Saute. International Journal of Mental Health Addiction, 12, 708–715.10.1007/s11469-014-9497-y[Kolisi], [Uepi saienisi][Google Scholar]; Sasmaz et al., 2013 Sasmaz, T., Oner, S., Kurt, OA, Yapici, G., Yacizi, AE, Bugdayci, R., & Sis, M. (2013). Faʻalauiloaina ma tulaga lamatia o Initaneti mea ua fai ma vaisu i tamaiti aʻoga maualuga. Tusi a Europa o le Soifua Maloloina, 24(1), 15-20.[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]). E leai se masalosalo, o le faʻaaogaina i luga ole initaneti e matua talafeagai mo tamaiti aʻoga e mafaufau i le tele o aogā Ae peitai, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ono i ai ni taunuuga le talafeagai, aemaise lava i tamaiti laiti pe afai e leai se mataʻituina poʻo se faʻataʻitaʻiga mai matua poʻo taʻitaʻi faʻapitoa. Ina ia lagolagoina lenei faʻamaoniga, Griffith (2001 Griffith, MD (2001). Feusuaiga i luga o le Initaneti: Mataʻituina ma le aʻafiaga mo le initaneti o mea tau feusuaiga. Journal of Sex Research., 38, 333-352.10.1080 / 00224490109552104[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]) faʻamatalaina le tagofia o le initaneti o se mea taua i olaga o tamaiti aʻoga e mafai ona oʻo atu ai i faʻafitauli o le neurology, faʻalavelave faʻalagona ma le vaʻaia o sootaga. E le gata i lea, Xianhua et al. (2013 Xianhua, W., Xinguang, C., Juan, H., Heng, M., Jiaghong, L., Liesl, N., & Hanrong, W. (2013). Faʻateleina ma mafuaʻaga o le tagofia o le initaneti faʻaaogaina i le autalavou i Wuhan, Saina: Fegalegaleaiga o matua faʻafesoʻotaʻi ma tausaga ma hyperactivity-impulsivity. PLoS tasi, 8(4), e61782.[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]) na taʻua ai o tamaiti aʻoga sa faʻaaogaina le initaneti na sili atu ona maualuga le maualuga i le vaʻaia o le tino-le faʻamalositino ma o le sili atu ona vavalalata matua e mafai ona avea o se faʻataʻitaʻiga i lamatiaga o le tagofia o le initaneti. O le mea moni, o mafaufauga feusuaʻiga e le mafai ona le amanaiaina o se taunuuga talafeagai o le tele o le faʻaaogaina o le initaneti e tamaiti aoga maualuga; ma atonu e ono aoga i luga o latou talitonuga, aoaoga ma le faamoemoe o feusuaiga a tagata.

Aʻo fai ma vaisu i luga ole initaneti, o le tuʻulafoaʻi i se tamaititi tuputupu aʻe e ono faigofie ai ona muaʻi filifilia o ia i le le faia o faʻaiʻuga i ni amioga e pei o feusuaʻiga. Lagona o le tuʻulafoaʻi o se ituaiga o vavaeʻesea agafesootai e lagona ai e se tagata ua le toe latalata ia i se tasi. Lagona o le tuua toʻatasi na lipotia mai e fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ma fegalegaleaiga faʻafitauli faafitauli (Frye-Cox & Hesse, 2013 Frye-Cox, NE, & Hesse, CR (2013). Alexithymia ma le lelei faʻaipoipoga: O le puluvaga matafaioi o le tuʻulafoaʻi ma fesoʻotaʻiga vavalalata. Journal of Family Psychology, 27(2), 203-211.10.1037 / a0031961[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]). O le lagona o le nofo toʻatasi pe vavae ese atonu o le a ono aafia nisi o tamaiti aʻoga tulaga lua e aofia ai i amioga malolosi tau feusuaʻiga; atonu, o se tulafono faatonutonu faalelagona i lagona o le tuulafoaiina. I se isi faaupuga, o le faʻasalaga i feusuaiga atonu e faʻaaogaina e pei o se faʻaaogaina o masini i le lagona o le tuulafoaiina. E itiiti ni suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le tuulafoaiina e avea o se mea e mafai ona tupu i le faʻamalosia o feusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, Torres ma Gore-Felton (2007 Torres, HL, & Gore-Felton, C. (2007). Faʻamalosi, faʻaogaina o vailaʻau, ma le tuʻulafoaʻi: O le tuulafoaʻi ma le faʻataʻitaʻiga tulaga lamatia tau feusuaiga (LSRM). Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 14(1), 63–75. doi:10.1080/10720160601150147[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]) na lipotia mai o lagona o le tuulafoaiina e fesootaʻi atu i amioga feusuai ma le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina e faʻaosofia ai amio faʻafeusuaiga. O loʻo taʻu mai ai o le tamaititi aoga maualuga e lagona le tuua na o ia e lamatia le auai i faiga faʻafeusuaiga ma le faʻaaogaina o vailaau; ma atonu e iu ai ina aafia i ituaiga eseese o amio le ono aafia ai feusuaiga. Chaney ma Burns-Wortham (2015 Chaney, MP, & Burns-Wortham, CM (2015). O le suʻesuʻeina o sau, tuua toʻatasi, ma le manatu o le tagata ia te ia lava e avea o ni tagata vavalo i feusuaʻiga faamalosi i itupa ma itupa tane. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 22(1), 71-88.[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]) faʻaalia foi o le tuulafoaiina faatasi ai ma le le faailoaina atu o feusuaiga i le tina ma le taua o le tagata lava ia e vaʻai ai le faʻamalosia o feusuaiga. O nei mea e fautuaina ai le taua o le tuulafoaiina i le fuafuaina o amioga tau feusuaiga i tagata taitoatasi.

O le faʻamalosia o feusuaiga o se uiga eseʻese. O le mea lea, o le malamalama i le eseʻesega o tagata e mafai ona fesoasoani e iloa ai poʻo fea feusuaʻiga e sili atu ona faigofie i feusuaiga. Atonu o lenei mea o le a faʻamalamalamaina ai tagata suʻesuʻe i luga o le pathophysiology e mafua mai i le faʻamalosia o feusuaiga e pei o se maʻi ma nisi fesoasoani mo faʻataʻitaʻiga togafitiga faʻafeusuaiga. Ina ia mafai ona iloa ia suiga eseese o le faitau aofaʻi o tagata e fesootaʻi ma le faʻamalosia o feusuaiga i tamaiti aʻoga maualuga, o tulaga eseese o alii ma vasega i feusuaʻiga tau feusuaʻiga na suʻesuʻeina. Ayodele ma Akindele-Oscar (2015 Ayodele, KO, & Akindele-Oscar, AB (2015). Mafaufauga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma amioga faʻafeusuaiga a talavou: O le faʻatonutonuina o itupa. British Journal of Education, Society and Behavioral Science, 6(1), 50-60.[Kolisi][Google Scholar]) na maua ai tamaitai talavou na lipotia mai le maualuga o le vaʻaia o sootaga nai lo a latou tane. E faapena foi, Makea (2014 Maeaea, EL (2014). Eseesega o le tamaʻitaʻi e faʻaaogaina mea tau feusuaiga: O se iloiloga o Tusitusiga e taulai i autu o le eseesega o alii ma tamaitai e faʻaogaina ai fautuaga mo le togafitia o fafine e fai ma vaisu. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 21(3), 203-224.10.1080 / 10720162.2014.931266[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]) na lipotia mai o amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga o fafine e sili atu ona faʻamalosia le vavalalata. E taʻu mai e lenei mea e ui lava ina mafai ona i ai le vavalalata tagata i le faʻamalosia o feusuaiga, o fafine e faʻaalia a latou vaisu feusuaiga i se auala e ese mai i alii. E ese mai i lenei, Dodge et al. (2004 Dodge, B., Reece, M., Cole, AL, & Sandfort, TGM (2004). Faʻamalosi feusuaiga i totonu o tamaʻitaʻi koleni tamaʻitaʻi. Journal of Sex Research, 41(4), 343-350.10.1080 / 00224490409552241[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]) na lipotia le maualuga o togi mo alii i le faʻamalosia o feusuaiga nai lo tamaitai. O nei suʻesuʻega muamua ua faʻaalia, o loʻo i ai le eseesega o alii ma tamaitai i le faʻamalosia o feusuaiga.

O le faʻamoemoe o le suʻesuʻega nei o le suʻesuʻeina o eseesega o tagata ma vasega i feusuaiga ma fuafua ai saofaga o le tuua toʻatasi ma le initaneti i mea faʻafeusuaiga i tamaiti aʻoga maualuga i Nigeria.

Metotia

mamanu

O le suʻesuʻega na faʻaaogaina se auala felavasaʻi ma faʻaaogaina ai se suʻesuʻega o suʻesuʻega muamua. O le tutoʻatasi fesuiaʻiga o itupa, vasega vasega, Initaneti vailaʻau ma lagona o le tuua toʻatasi, ae o le faalagolago fesuiaʻiga o feusuaʻiga faamalosia. Itupa na fuaina i le lua tulaga (tane & fafine); vasega i le tolu tulaga (SSSI, SSSII & SSSIII), Initaneti mea fai ma vaisu ma lagona o le tuua toʻatasi na fuaina i le va fua.

Tagata e Auai

O le suʻesuʻega na aofia ai se faʻataʻitaʻiga talafeagai o tamaiti aʻoga 311 na filifilia mai le fa (4) Aʻoga Maualuga i totonu o Ibadan metropolis Oyo State, Nigeria. O le faʻataʻitaʻiga na aofia ai tamaiti aʻoga tulaga lua o le Aʻoga Maualuga Maualuga (SSS) o vasega I, II ma III. Mai le 311 tamaiti aʻoga, 140 (45%) o tama ma 171 (55%) o fafine ma tausaga o 13 ma 21 tausaga (M = 15.61, SD = 1.63). Tapuaiga tufatufaina o tamaiti aʻoga faʻailoa mai o 213 (68.5%) o Kerisiano, 93 (29.9%) o Musalimi ma 5 (1.6%) o lotu masani. Vasega vasega faʻaalia o le 100 (32.2%) sa i le SSSI, 75 (24.1%) sa i le SSSII ma le 136 (43.7%) sa i le SSS III.

Fua

O faʻamaumauga na aoina e ala i le faʻaaogaina o se tusi fesili na aofia ai uiga o le faitau aofaʻi ma fua faʻatatau faʻatusatusaina o fua eseese o le fiafia i le suʻesuʻega.

Feusuaiga faʻamalosi na iloiloina e ala i le vaʻaia o le 10-mea Sueina o le Faʻamalosia o Feusuaiga (SCS) na atiaʻe e Kalichman ma Rompa (1995 Kalichman, SC, & Rompa, D. (1995). Faʻafeusuaʻiga lagona ma le faʻamalosia una: fua faʻatuatuaina, faʻamaonia, ma vaʻaia le lamatiaga o le HIV Amioga. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 65, 586–601.10.1207/s15327752jpa6503_16[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]) ma o lenei mea na fuafua agai i le iloiloina o tuʻinanauga agai atu i le tele o feusuaiga masani ma uunaiga. O tali i luga o le fua na iloiloina i luga o le numera 5-point Likert-type, e amata mai i le 'e le pei aʻu' i le 'E pei lava o aʻu'. Maualuga maualuga i luga o le fuataga o loʻo faailoa mai ai se tikeri sili atu o le faʻamalosia o feusuaiga i lē ua tetee. O le mea e sili ona taua, ua lipotia mai le SCS e maua le faʻamaoniga talafeagai i le tele o tagata e pei o alii ma tamaitai tauafafine, tane ma fafine, tane HIV ma alii kolisi e uiga i le iloiloga o le feusuaiga (Kalichman, Johnson, Adair, et al., 1994 Kalichman, SC, Adair, V., Rompa, D., Multhauf, K., Johnson, J., & Kelly, J. (1994). Sailia lagona feusuaʻi: ​​Fua fua ma valoia le AIDS-tulaga lamatia amioga i le va fealofani alii toaaga. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 62, 385–397.10.1207/s15327752jpa6203_1[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]; Grov et al., 2010 Grov, C., Parsons, JT, & Bimbi, DS (2010). Feusuaiga faamalosi ma feusuaiga lamatiaga i gay ma bisexual alii. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 39, 940–949.10.1007/s10508-009-9483-9[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]). Dodge et al. (2004 Dodge, B., Reece, M., Cole, AL, & Sandfort, TGM (2004). Faʻamalosi feusuaiga i totonu o tamaʻitaʻi koleni tamaʻitaʻi. Journal of Sex Research, 41(4), 343-350.10.1080 / 00224490409552241[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]) lipotia le aoga o le SCS; e ala i le faʻamatalaina o le fua faʻatasi ma laina tele o amio feusuaʻiga ma le numera o paaga feusuaʻiga i se faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga kolisi tamaʻitaʻi; ma taua taua na maua. Matou te lipotia le aofaʻi o le faʻamalosia o le faʻalagolago i le .89 i le suʻesuʻega o loʻo iai nei.

faʻavauvau na iloiloina e le 20-mea UCLA Loneliness scale na faia e Russell, Peplau, ma Ferguson (1978 Russell, D., Peplau, LA, & Ferguson, ML (1978). Atiina ae se fuataga o le tuua toʻatasi. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 42, 290–294.10.1207/s15327752jpa4203_11[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]); lea na mamanuina ina ia fuaina ai lagona o le tagata lava ia o le tuulafoaiina ma le vavalalata lautele. E tatau ona tali mai tali i luga o le fuainumera 5-point Likert mai le 'Ou te le lagonaina lava lenei auala' i le 'E masani ona ou lagona lenei ala'. Maualuga maualuga i luga o le fuataga o loʻo faʻaalia ai se tikeri sili atu o le tuulafoaiina i le tagata tetee. Russell (1996 Russell, D. (1996). UCLA fua faʻatasi (Version 3): Tulaga faʻalagolago, faʻamaoni, ma le fausaga. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 66, 20–40.10.1207/s15327752jpa6601_2[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]) faʻamatalaina le ogatasi o le lotoifale ma le faʻateleina o fesoʻotaʻiga mai .89 i le .94 ma le faʻatuatuaina o le faʻatuatuaina ole .73. Matou te lipotia le aofaʻi o le faʻamalosia o le faʻalagolago i le .92 i le suʻesuʻega o loʻo iai nei.

Initaneti Faitaʻaga na iloiloina e le 20 mea Suʻega a le Young's Internet Addiction Test (YIAT20) na atiaʻe e Young (1998 Young, KS (1998). Faʻailoa i le upega tafaʻi: E faʻapefea ona iloa faailoga o mea e fai ma vaisu i luga ole initaneti - ma se laasaga manumalo mo le toe faʻaleleia. I KS Young (Ed.), 605 Third Avenue (pp. 10158-0012. 248). Niu Ioka, NY: Wiley. [Google Scholar]). O le fua e iloilo ai le tikeri e faaaoga ai e le au tali atu i luga ole initaneti a latou amioga masani i aso uma, olaga lautele, fua mai, moe auala ma lagona (Frangos, Frangos, & Sotiropoulos, 2012 Frangos, CC, Frangos, CC, & Sotiropoulos, I. (2012). O se faʻataʻitaʻiga o le faʻamaoni o le suʻega o vaisu i luga ole initaneti. Taualumaga a le Fono a le Lalolagi i le Inisinia, Vol I. Iulai 4-6, Lonetona: WCE. [Google Scholar]). O tali i luga o le fua sa iloiloina i luga o le numera 5-point Likert-type, mai le 'Rarely' i 'Always'. Maualuga maualuga i luga o le fuataga ua iloa ai se tikeri sili atu o le vaisu i luga o le initaneti i le tagata tetee. I le suʻesuʻega o loʻo iai nei, na matou maua ai le faʻamaonia o le saofaʻiga o le paka o .73.

Iloiloga faʻavae ma taualumaga

Ina ia mautinoa le iloiloga faʻale-aganuʻu i le aoina o faʻamaumauga, o se tusi faʻavae na faia ma faʻamaonia e Komiti a le Aoga a le Atunuʻu lea na tuʻuina atu ai aso e feiloai ai ma le au puleaoga. Na sili atu ona faʻamalamalamaina le au puleaoga i mea tau sailiiliga. Na tuʻuina atu fesili i tamaiti aoga ia latou vasega eseese. Na logoina tagata auai uma e uiga i le suʻesuʻega ma tuʻuina tutusa maliega tusitusia. E leai se taui na tuuina atu i tamaiti aʻoga mo le auai i le suʻesuʻega. I le taimi e feiloai ai ma tamaiti aʻoga, matou te faamamafaina e le manaʻomia o latou igoa i le faʻamaeʻaina o fesili fesili ma o le faʻamatalaga e tuʻuina atu e naʻo le naʻo le suʻesuʻega o le a faʻaaogaina. Faʻatasi ai ma le 400 fesili na tufatufaina atu, na maua atoa le 364 mai i latou na auai mai, na maeʻa maeʻaeʻa le 311. O nei mea na faʻaaogaina mo auiliiliga o faʻamatalaga i le suʻesuʻega. O le numera moni o fesili faʻaaoga e faʻaalia ai se tali o 77.75%; i le faʻasaina o le 53 lea e leʻi maeʻa lelei.

Suʻesuʻega faʻamaumauga

O faʻamaumauga na aoina na tuʻuina atu i faʻamatalaga e faʻaaoga ai le IBM SPSS 24 version. O fuainumera faʻamatalaga ma le faʻafefefeʻau na faʻatulagaina i le suʻesuʻega. O fuainumera faʻamatalaga e pei o le uiga, faʻasologa masani ma pasene na faʻaaogaina e auʻiliʻili ai uiga faʻamalamalamaga o tagata tetee. O fuainumera faʻafesoʻotaʻi o le televave ma le faʻataʻitaʻiga o le faʻatonutonuina o faʻatonuga. Na faʻatautaia se suʻesuʻega faʻasalalauga mo le vaʻaia o fegalegaleaiga i le va o fesuiaiga eseese, ma mulimuli ane na faʻaaogaina le lua-model model regression e faʻataʻitaʻi ai le saofaga tutoʻatasi ma le tuʻufaʻatasia o vāega eseese i le faʻamatalaina o le fesuiaiga o le fesuiaiga i le suʻesuʻega. I le taimi muamua, na tusia le Initaneti ma i le laasaga lona lua, o le lagona o le tuulafoaiina na tusia. Fuainumera Faamauina na taua tele i .01 ma .05 tulaga taua.

i'uga

Bivariate faʻasalaga iuga

Oʻuga o faʻasalalauga faʻasalalauga faʻavae i luga o fesoʻotaʻiga o fesuiaiga i le Table 1 na faʻaalia ai o le matutua o tagata tali tali e fesootai lelei ma le vasega (r = .58; p < .01) ma le tagofiaina ole initaneti (r = .12; p <.01), ae le faʻatasi ma le tuua toʻatasi (r = −.01; p > .05) ma feusuaiga faamalosia (r = .08; p > .05). Vasega vasega e le fesoʻotaʻi ma initaneti vaisu (r = .10; p > .05), tuua toʻatasi (r = .01; p > .05) ma feusuaiga faamalosia (r = .06; p > .05). Initaneti fai mausa mea taua ma fesoʻotaʻi lelei ma le tuʻulafoaʻir = .32; p <.01) ma le faʻamalosia o feusuaiga (r = .47; p <.01). O le tuua toʻatasi e fesoʻotaʻi lelei ma le faʻamalosia o feusuaiga (r = .38; p <.01).

Laulau 1. Faʻasologa, tulaga faʻasolosolo ma faʻasologa faʻasalalauga i le va o fesuiaiga i le suʻesuʻega (N = 311).

CSVFaʻaalia Ata

E lua ni faʻataʻitaʻiga o le puleaina o le puleaina o le puleaina

Iʻuga o se faʻataʻitaʻiga e lua-template template i le Table 2 na faʻaalia i le faʻataʻitaʻiga muamua, o le vaisu i luga ole initaneti na fesoasoani tele i le faiga o le regression, F (1, 309) = 88.63, p <.01 ma maua ai le 22% o le fesuiaiga i le faʻamalosia o feusuaiga. Faʻaopopoina o le tuʻulafoaʻi i le lona lua faʻataʻitaʻiga taitaiina atu ai i se taua faateleina i le 28% o fesuiaiga i feusuaiga faamalosi ma le soofaatasi sao i le regression faataitaiga F(2, 308) = 60.47, p <.01. Faʻapena foi, i le faʻataʻitaʻiga lona lua, initanetiβ = .39, p <.01) ma le tuua toʻatasi (β = .26, p <.01) tutoʻatasi valoʻia le faʻamalosia o feusuaiga i tamaiti aʻoga tulaga lua.

Laulau 2. Aotelega o le iloiloga o le puleaina o le puleaina o fuainumera eseese e vavalalata le faamalosia o feusuaiga o tamaiti aoga maualuga (N = 311).

CSVFaʻaalia Ata

I le Table 3, o le eseʻesega o tamaʻitaʻi i le faʻamalosia o feusuaiga na suʻesuʻeina i tamaiti aʻoga maualuga e faʻaaoga ai le t-test ma na maua ai tane tali (M = 25.28, SD = 10.04) tele lipotia maualuga faʻamalosia feusuaiga nai lo latou fafine paʻaga (M = 19.96, SD = 9.37). O le iʻuga ua faʻaalia ai o loʻo i ai le itupa eseesega i le tulaga o le faʻamalosia o feusuaiga i tamaiti aʻoga tulaga lua t(309) = 4.82, p = .000.

Laulau 3. t-noʻiliʻiliga o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi aʻoga tulaga lua i le faʻamalosia o feusuaiga.

CSVFaʻaalia Ata

I le iloiloina o le aafiaga o le vasega i luga o le faʻamalosia o feusuaiga, na faia ai le Suʻesuʻega o Suʻega Eseese (ANOVA) ma o taunuuga i le Table 4 na le faaalia ai se aafiaga taua o le tulaga o le vasega i le faʻamalosia o feusuaiga F(2, 308) = .58, p = .558. Ae ui i lea, o le maitauina o le faʻaaliina o ata o vasega vasega o loʻo taʻu mai ai o le faʻamalosia o feusuaiga faʻateleina pe a oʻo atu tamaiti aʻoga tulaga lua i vasega maualuluga atu 1).

Laulau 4. Aotelega o le ANOVA ala tasi o vasega vasega i le faʻamalosia o feusuaiga.

CSVFaʻaalia Ata

Ata 1. Faʻailoa se ata faʻataʻitaʻiga o vasega o tamaiti aʻoga maualuga ma o latou tulaga o le faʻamalosia o feusuaiga.

http://www.tandfonline.com/na101/home/literatum/publisher/tandf/journals/content/rady20/0/rady20.ahead-of-print/02673843.2017.1406380/20171124/images/medium/rady_a_1406380_f0001_b.gif

Faʻaalia le tele

Talanoaga

Faʻamatalaga auiliili faʻamatalaina faʻaalia taua fesoʻotaʻiga va i le va o initaneti faʻamalosi ma feusuaiga faʻamalosia. O loʻo taʻu mai ai o le tele o tamaiti aʻoga tulaga lua ua fai ma vaisu le faʻaaogaina o le initaneti, o le tele foi lena o latou naunau i amioga faʻamalosia tau feusuaiga. Na maitauina foi o le initaneti mea fai ma vaisu tutoʻatasi valoʻia le faʻamalosia o feusuaiga i tamaiti aʻoga tulaga lua. O nei sailiga e ogatusa ma muamua suesuega na faʻamaonia lelei fesoʻotaʻiga i le va o initaneti faʻaaogaina ma faʻateleina feusuaʻiga amio masani ma hyperactivity i tamaiti aʻoga (Adebayo, Udegbe, & Sunmola, 2006 Adebayo, DO, Udegbe, IB, & Sunmola, AM (2006). Itupa, faʻaaogaina initaneti, ma feusuaiga faʻamasaniga i le va o talavou Nigeria. Cyber ​​Psychology and Attitude, 9(6), 742-752.10.1089 / cpb.2006.9.742[Kolisi], [PubMed][Google Scholar]; Xianhua et al., 2013 Xianhua, W., Xinguang, C., Juan, H., Heng, M., Jiaghong, L., Liesl, N., & Hanrong, W. (2013). Faʻateleina ma mafuaʻaga o le tagofia o le initaneti faʻaaogaina i le autalavou i Wuhan, Saina: Fegalegaleaiga o matua faʻafesoʻotaʻi ma tausaga ma hyperactivity-impulsivity. PLoS tasi, 8(4), e61782.[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi][Google Scholar]). E taʻu mai ai o le faʻamalosia o feusuaiga lea e mafai ona mafua mai i le nofo i luga o mafaufauga ma manaoga, o vaega ia o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o le initaneti poʻo le iniseti i luga ole initaneti i tamaiti aoga.

Na toe faaalia mai foi o se sootaga tuusaʻo taua i le va o le tuulafoaiina ma le fausiaina o feusuaiga. O lona uiga, o le sili atu o tamaiti aʻoga tulagalua e lagona le tuua toʻatasi pe vavae ese, o le tele foi o latou mafaufauga i manatu tau feusuaʻiga e ono mafua ai ona latou faia feusuaʻiga amio. O le nofomau na maua ai le saofaga tutoatasi i le faamatalaina o le faʻamalosia o feusuaiga i tamaiti aoga maualuga. O nei suʻesuʻega o laina ia ma Torres ma Gore-Felton (2007 Torres, HL, & Gore-Felton, C. (2007). Faʻamalosi, faʻaogaina o vailaʻau, ma le tuʻulafoaʻi: O le tuulafoaʻi ma le faʻataʻitaʻiga tulaga lamatia tau feusuaiga (LSRM). Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 14(1), 63–75. doi:10.1080/10720160601150147[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]); o le na muamua lipotia le taua tele i le va o lagona o le tuulafoaiina ma amioga feusuai. O le mea lea, o tamaiti aʻoga tulaga lua o loʻo tuua naʻo latou e le o nonofo pe leai foi e faʻaalia i amioga mataga e ono lamatia ai lo latou lumanaʻi.

O taunuʻuga o le puleaina o le tele o mea faʻaletoroni na faʻaalia ai foi o vaisu i luga o le initaneti ma le lagona o le tuulafoaiina faatasi ma le vavalalata feusuaiga i lenei suʻesuʻega. O le sailiiliga e felagolagomaʻi ma Chaney ma Burns-Wortham (2015 Chaney, MP, & Burns-Wortham, CM (2015). O le suʻesuʻeina o sau, tuua toʻatasi, ma le manatu o le tagata ia te ia lava e avea o ni tagata vavalo i feusuaʻiga faamalosi i itupa ma itupa tane. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 22(1), 71-88.[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]) o le na maitauina o le tuua toʻatasi faatasi ai ma isi fesuiaiga e pei o le le faʻaaliaina o feusuaiga i le tina ma le manatu o le tagata lava ia e vaʻaia ai le faʻamalosia o feusuaiga. Ae ui i lea, o le initaneti na maua i faamaumauga ua maualuga atu le pasene. O loʻo faʻamatalaina ai le taua o le fai ma vaisu i luga o Initaneti i le faʻavaeina o feusuaiga ma manatu o feusuaiga a tagata i tama aʻoga maualuga. Masalo, Gaoioiga Faʻafeusuaiga i le Initaneti (OSA) e pei ona lipotia mai e Eleuteri, Tripodi, Petruccelli, Rossi, ma Simonelli (2014 Eleuteri, S., Tripodi, F., Petruccelli, I., Rossi, R., & Simonelli, C. (2014). Fesili ma fua mo le iloiloga o gaioiga i luga o le initaneti gaioiga: O se toe iloiloga o le 20 tausaga o suʻesuʻega. Cyberpsychology: Faʻamaumauga o Suesuega Faʻatekonolosi i Cyberspace, 8(1), tusiga 1. Pule: 10.5817 / CP2014-1-2[Kolisi][Google Scholar]) ua avea ma sini autu o le faaaogaina i luga ole initaneti i lenei faitau aofaʻi; nai lo le aʻoaʻoina lelei ma le malamalama. E ui lava, ua lipotia mai le OSA o iai ni tulaga lelei ma le lelei, o ona tulaga le lelei ma le leaga o feusuaiga e tumau.

E le gata i lea, sa i ai le eseesega o alii ma tamaitai i feusuaiga. E sili atu le maualuga o tama aʻoga i le aoga maualuga nai lo a latou tamaʻitaʻi. O lenei sailiga e tutusa ma Dodge et al. (2004 Dodge, B., Reece, M., Cole, AL, & Sandfort, TGM (2004). Faʻamalosi feusuaiga i totonu o tamaʻitaʻi koleni tamaʻitaʻi. Journal of Sex Research, 41(4), 343-350.10.1080 / 00224490409552241[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi][Google Scholar]) o alii e sili atu le malosi i feusuaiga nai lo tamaitai. O le eseʻesega o lenei itupa e ono mafai ona mafua mai i mea faʻale-aganuʻu faʻapitoa lea e foliga mai e fetaui lelei i le tama e tusa ai ma faiga faʻafeusuaiga nai lo le tamaitai. Na matou suʻesuʻeina foi tulaga eseese o vasega i le auala e lipoti ai e tamaiti aʻoga tulaga lua le faʻamalosia o feusuaiga. E leai se eseesega tele na maua i le faʻamalosia o feusuaiga. Ae ui i lea, sa i ai se faʻamaoniga e faʻapea, aʻo agaʻi i luma le vasega i vasega, o loʻo i ai le avanoa e sili atu ona faʻalagolago i manatu tau feusuaiga. O lenei mea o loʻo tuʻufaʻatasia ma le lipoti a Perry, Accordino, ma Hewes (2007 Perry, M., Accordino, MP, & Hewes, RL (2007). O se suʻesuʻega o le initaneti faʻaaogaina, feusuaʻiga ma le le faʻaautaʻiga lagona faʻamalieina, ma feusuaʻiga faamalosia i totonu o kolisi tamaiti aʻoga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 14(4), 321-335.10.1080 / 10720160701719304[Teila ma Francis i luga ole laiga][Google Scholar]) o tamaiti aʻoga pito i luga o le vasega na i ai le faateleina o lagona feusuaiga e sailia nai lo tamaiti aʻoga maualalo. Atonu e mafai e tamaiti aʻoga ona aʻoaʻoina mai a latou paaga poʻo le sili atu ona malamalama i le sailiga mo faʻamatalaga tau feusuaʻiga.

faaiuga

I le silasila i mea na matou maua, o faʻataʻitaʻiga nei o loʻo tuʻuina atu: Muamua, o le initaneti ma le lagona o le tuulafoaiina (i le tutoatasi ma le tuʻufaʻatasia) fesoasoani i le faʻamalamalamaina o le faʻamalosia o feusuaiga i tamaiti aʻoga maualuga ma le inisiua i luga o le initaneti o loʻo sili atu le saofaga. Lona lua, o loʻo i ai le eseesega o alii ma tamaitai i le tulaga lea na lipotia mai ai e tamaiti aʻoga tulaga lua le faʻamalosia o tamaʻitaʻi ma le tamaʻitaʻi o loʻo aoina le maualuga. E ui i lea, o le tulaga o le vasega e le i aafia tele ai le aafia i feusuaiga i tamaiti aʻoga, ae o loo i ai se faailoilo atonu o le a sili atu ona popole tagata aʻoga i manatu tau feusuaʻiga e mafai ona oo atu ai i amioga feusuai ao latou agai i luma i vasega.

fautuaga

O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega e taua tele i le mafaufauina o lagona lelei o feusuaiga i tupulaga talavou. O le mea lea e fautuaina ai e tatau ona i ai le faia o feusuaiga ma le puipuia ma le faamamafa i luga o fesoʻotaiga vavalalata a matua ma fanau faʻapea foi ma le puleaina o le initaneti mo le tausia lelei o tamaiti (i le fale ma aʻoga). Matou te fautuaina e tatau ona lelei le lalelei o le aʻoga mo tamaiti aoga maualuga e talanoaina ai a latou faafitauli i feusuaiga e aunoa ma le fefe. E le gata i lea, e tatau ona faʻaaogaina polokalame faʻavae i le aʻoga i le aʻoaʻoina o tamaiti aʻoga maualuga i laʻasaga uma e uiga i amioga tau feusuaʻiga ma tulaga lamatia ma le faʻafefea ona foia le faʻaleagaina o manatu tau feusuaʻiga. I le fale, e tatau i matua ona faia se taimi mo talanoaga tatala i le va oi latou ma a latou uarota i luga o mataupu maʻaleʻale e pei o feusuaiga ma ona aʻafiaga aʻafiaga faʻapitoa faapea foʻi ma auala e mafai ai ona foʻia. Aemaise lava, e tatau i matua ona lava le taimi mo a latou uarota ma mataitu a latou gaoioiga ma aʻoga. O nei mea uma e mafai ona ausia ma le aʻafiaga o aʻoga a le aʻoga poʻo fesoasoani.

Tusitala a le tusitala

AML mafaufau ma fuafua le suʻesuʻega. AML na tusiaina auala ma iuga vaega ma fesoasoani i le folasaga ma talanoaga. Failautusi a le ESI i le folasaga ma talanoaga.

Faʻaaliga faʻamatalaga

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.

Faamatalaga i tagata fai saofaga

Abiodun Musbau Lawal o se faifeau i le Matagaluega o Psychology, Federal University, Oye-Ekiti, Ekiti, Nigeria. O ana sailiga suʻesuʻega e taulaʻi i le atinaʻeina o le tagata lava ia, mataupu puipuia i le soifua maloloina o le tino, HIV / AIDS, faʻaaogaina fualaau faasaina ma le soifua maloloina o le mafaufau.

Erhabor Sunday Idemudia o se polofesa suʻesuʻe suʻesuʻe atoatoa i le Faculty of Sciences Human and Social Sciences, North-West University, Mafikeng Campus, Betterbatho, Aferika i Saute. O ana suʻesuʻega e taulaʻi atu i faʻalavelave faʻaleagaga, faʻafitauli faʻaletonu, falepuipui ma aganuʻu aganuʻu.

Faʻafetai

E faʻatagaina e tusitala le fesoasoani na tuʻuina mai e tamaiti aoga i le faʻamaeʻaina o fesili mo le suʻesuʻega. E le gata i lea, o le taʻitaʻiga o aʻoga maualuga e faʻaaogaina mo le suʻesuʻega e talisapaia mo le faia o le siosiomaga e talia mo le aoina o faʻamatalaga.

mau faasino

  • Adebayo, DO, Udegbe, IB, & Sunmola, AM (2006). Itupa, faʻaaogaina initaneti, ma feusuaiga faʻamasaniga i le va o talavou Nigeria. Cyber ​​Psychology and Attitude, 9(6), 742-752.10.1089 / cpb.2006.9.742

[Kolisi], [PubMed]

[Google Scholar]

  • Ayodele, KO, & Akindele-Oscar, AB (2015). Mafaufauga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma amioga faʻafeusuaiga a talavou: O le faʻatonutonuina o itupa. British Journal of Education, Society and Behavioral Science, 6(1), 50-60.

[Kolisi]

[Google Scholar]

  • Black, DW (1998). Tausiga mataga tau feusuaiga: O se toe iloiloga. Journal of Practical Psychology and Health Behavioral Health, 4, 219-229.

 

[Google Scholar]

  • Bruno, A., Scimeca, G., Cava, L., Pandolfo, G., Zoccali, RA, & Muscatello, MRA (2014). Faʻateleina o vaisu i luga ole initaneti i se faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga maualuga i Italia i Saute. International Journal of Mental Health Addiction, 12, 708–715.10.1007/s11469-014-9497-y

[Kolisi], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Chaney, MP, & Burns-Wortham, CM (2015). O le suʻesuʻeina o sau, tuua toʻatasi, ma le manatu o le tagata ia te ia lava e avea o ni tagata vavalo i feusuaʻiga faamalosi i itupa ma itupa tane. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 22(1), 71-88.

[Teila ma Francis i luga ole laiga]

[Google Scholar]

  • Dodge, B., Reece, M., Cole, AL, & Sandfort, TGM (2004). Faʻamalosi feusuaiga i totonu o tamaʻitaʻi koleni tamaʻitaʻi. Journal of Sex Research, 41(4), 343-350.10.1080 / 00224490409552241

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Eleuteri, S., Tripodi, F., Petruccelli, I., Rossi, R., & Simonelli, C. (2014). Fesili ma fua mo le iloiloga o gaioiga i luga o le initaneti gaioiga: O se toe iloiloga o le 20 tausaga o suʻesuʻega. Cyberpsychology: Faʻamaumauga o Suesuega Faʻatekonolosi i Cyberspace, 8(1), tusiga 1. Pule: 10.5817 / CP2014-1-2

[Kolisi]

[Google Scholar]

  • Frangos, CC, Frangos, CC, & Sotiropoulos, I. (2012). O se faʻataʻitaʻiga o le faʻamaoni o le suʻega o vaisu i luga ole initaneti. Taualumaga a le Fono a le Lalolagi i le Inisinia, Vol I. Iulai 4-6, Lonetona: WCE.

 

[Google Scholar]

  • Frye-Cox, NE, & Hesse, CR (2013). Alexithymia ma le lelei faʻaipoipoga: O le puluvaga matafaioi o le tuʻulafoaʻi ma fesoʻotaʻiga vavalalata. Journal of Family Psychology, 27(2), 203-211.10.1037 / a0031961

[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Grant, JE, & Steinberg, MA (2005). Faʻamalosi amioga faʻafeusuaiga ma faʻasolosolo faitupe. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 12, 235-244.10.1080 / 10720160500203856

[Teila ma Francis i luga ole laiga]

[Google Scholar]

  • Griffith, MD (2001). Feusuaiga i luga o le Initaneti: Mataʻituina ma le aʻafiaga mo le initaneti o mea tau feusuaiga. Journal of Sex Research., 38, 333-352.10.1080 / 00224490109552104

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Grov, C., Parsons, JT, & Bimbi, DS (2010). Feusuaiga faamalosi ma feusuaiga lamatiaga i gay ma bisexual alii. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 39, 940–949.10.1007/s10508-009-9483-9

[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

 

[Google Scholar]

  • Kalichman, SC, & Kain, D. (2004). Le faʻafesoʻotaʻiga i le va o faʻailoga o le faʻamalosia o feusuaʻiga ma le sili atu le aʻafia i faiga faʻafeusuaiga i aliʻi ma fafine o loʻo mauaina ni tautua mai se falemaʻi o siama faʻamaʻi pipisi. Le Journal of Sex Research, 41(3), 235-241.10.1080 / 00224490409552231

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Kalichman, SC, & Rompa, D. (1995). Faʻafeusuaʻiga lagona ma le faʻamalosia una: fua faʻatuatuaina, faʻamaonia, ma vaʻaia le lamatiaga o le HIV Amioga. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 65, 586–601.10.1207/s15327752jpa6503_16

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Kalichman, SC, & Rompa, D. (2001). Le fua faʻamalosia feusuaʻiga: Faʻateleina atinaʻe ma faʻaaogaina ma tagata HIV-lelei. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 76, 379–395.10.1207/S15327752JPA7603_02

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Kalichman, SC, Adair, V., Rompa, D., Multhauf, K., Johnson, J., & Kelly, J. (1994). Sailia lagona feusuaʻi: ​​Fua fua ma valoia le AIDS-tulaga lamatia amioga i le va fealofani alii toaaga. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 62, 385–397.10.1207/s15327752jpa6203_1

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Maeaea, EL (2014). Eseesega o le tamaʻitaʻi e faʻaaogaina mea tau feusuaiga: O se iloiloga o Tusitusiga e taulai i autu o le eseesega o alii ma tamaitai e faʻaogaina ai fautuaga mo le togafitia o fafine e fai ma vaisu. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 21(3), 203-224.10.1080 / 10720162.2014.931266

[Teila ma Francis i luga ole laiga]

[Google Scholar]

  • Muench, F., & Parsons, JT (2004). Feusuaiga Faamalosia ma le HIV: Faailoaina ma Togafitiga. Taulai atu, 19, 1-4.

[PubMed]

[Google Scholar]

  • Perry, M., Accordino, MP, & Hewes, RL (2007). O se suʻesuʻega o le initaneti faʻaaogaina, feusuaʻiga ma le le faʻaautaʻiga lagona faʻamalieina, ma feusuaʻiga faamalosia i totonu o kolisi tamaiti aʻoga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 14(4), 321-335.10.1080 / 10720160701719304

[Teila ma Francis i luga ole laiga]

[Google Scholar]

  • Raymond, NC, Coleman, E., & Miner, MH (2003). Mafaufauga faʻapitoa ma amioga faʻamalosi / faʻamalosi i amioga mataga faʻamalosi. Malamalama Faʻapitoa, 44, 370–380.10.1016/S0010-440X(03)00110-X

[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Reece, M., Plate, PL, & Daughtry, M. (2001). Puipuiga ole HIV ma feusuaiga faamalosi: Le manaʻoga mo se tuʻufaʻatasia o fuafuaga ole soifua maloloina lautele ma le mafaufau. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8, 157-167.

[Teila ma Francis i luga ole laiga]

[Google Scholar]

  • Russell, D. (1996). UCLA fua faʻatasi (Version 3): Tulaga faʻalagolago, faʻamaoni, ma le fausaga. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 66, 20–40.10.1207/s15327752jpa6601_2

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Russell, D., Peplau, LA, & Ferguson, ML (1978). Atiina ae se fuataga o le tuua toʻatasi. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata, 42, 290–294.10.1207/s15327752jpa4203_11

[Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Sasmaz, T., Oner, S., Kurt, OA, Yapici, G., Yacizi, AE, Bugdayci, R., & Sis, M. (2013). Faʻalauiloaina ma tulaga lamatia o Initaneti mea ua fai ma vaisu i tamaiti aʻoga maualuga. Tusi a Europa o le Soifua Maloloina, 24(1), 15-20.

[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Torres, HL, & Gore-Felton, C. (2007). Faʻamalosi, faʻaogaina o vailaʻau, ma le tuʻulafoaʻi: O le tuulafoaʻi ma le faʻataʻitaʻiga tulaga lamatia tau feusuaiga (LSRM). Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 14(1), 63–75. doi:10.1080/10720160601150147

[Teila ma Francis i luga ole laiga]

[Google Scholar]

  • Xianhua, W., Xinguang, C., Juan, H., Heng, M., Jiaghong, L., Liesl, N., & Hanrong, W. (2013). Faʻateleina ma mafuaʻaga o le tagofia o le initaneti faʻaaogaina i le autalavou i Wuhan, Saina: Fegalegaleaiga o matua faʻafesoʻotaʻi ma tausaga ma hyperactivity-impulsivity. PLoS tasi, 8(4), e61782.

[Kolisi], [PubMed], [Uepi saienisi]

[Google Scholar]

  • Young, KS (1998). Faʻailoa i le upega tafaʻi: E faʻapefea ona iloa faailoga o mea e fai ma vaisu i luga ole initaneti - ma se laasaga manumalo mo le toe faʻaleleia. I KS Young (Ed.), 605 Third Avenue (pp. 10158-0012. 248). Niu Ioka, NY: Wiley.

 

[Google Scholar]