Faʻataʻitaʻiga Sili atu i Feusuaʻiga Feusuaʻiga i Faʻailoga Manatu Faʻamatalaga Vaʻaiga Faʻamuamua Feusuaiga ma Faʻateleina Tulaga Faʻamataʻu Feusuaiga Taʻaina (2015)

Psycho Sci. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2013 Sep 23.
 
Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

Lomia i luga o le initaneti 2012 Jul 18. Tui:  10.1177/0956797611435529

PMCID: PMC3779897
NIHMSID: NIHMS487528

 

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Psycho Sci
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.
 

lē faʻatino

Uluai amataga o le feusuaʻiga e fesoʻotaʻi ma amioga mataga tau feusuaʻiga ma se faʻalavelave tele o le maʻitaga e leʻi mafaufauina ma faʻamaʻi pipisi i feusuaiga mulimuli ane i le olaga. O fegalegaleaiga i feusuaiga masani tifaga (MSE), feusuaʻiga tau feusuaʻiga, ma amio feusuaʻiga matautia i le tulaga matua (e pei o le tele o paaga feusuaʻiga ma le faʻamaonia o le condom) na suʻesuʻeina i suʻesuʻega umi a le tauleʻaleʻa Amerika. Na fuaina le MSE i le faʻaaogaina o le auala o le Matafaga, o se faʻatalanoaga maoaʻe mo faʻamatalaga o faʻamatalaga tusitusia. O le puleaina o uiga o talavou ma o latou aiga, o auiliiliga na faaalia ai le MSE na vaʻaia tausaga o le feusuaiga, e le gata i le tuusao pe le tuusao e ala i suiga i le sailia o lagona. O le MSE foi na valoia le auai i amioga tau feusuaiga lamatia i le tuusao ma le le tuusao e ala i le amataga o le feusuaiga. O nei taunuʻuga e faʻamaonia ai e mafai e le MSE ona faʻateleina tulaga lamatia tau feusuaʻiga, e ala i le fesuisuiai o amioga tau feusuaiga ma le faʻavaveina o le maualuga masani o le sailia o lagona i le taimi o le talavou.

uputatala: masini faasalalauga lautele, tafaoga

O aʻafiaga a le aufaasālalau i amioga a tama talavou, e aofia ai le faʻaaogaina o tapaa (), faʻaaogaina o le ava (), ma le osofaʻiga (), na faʻasalalau lautele. Ae peitai, e laititi lava le lauiloa, peitaʻi, pe faʻafefea ona aafia le amio a le tamaʻitaʻi i amioga tau feusuaʻiga, e aofia ai o latou tausaga o le feusuaʻiga ma feusuaʻiga mulimuli ane. Uluai amataga o le feusuaʻiga e fesoʻotaʻi ma le numera tele o paaga feusuaʻiga ma le faʻamaonia o le condom faʻaaogaina, faʻapea foʻi ma se faʻafitauli maualuga o faʻafitauli pipisi i feusuaiga (STIs; ). O lea la, o le taofiofia o le feusuaʻiga a le autalavou, o le mea lea, e mafai ona faʻaitiitia ai le tau o STI (sili atu i le 9 miliona mataupu fou e tutupu i tausaga taʻitasi i le tupulaga talavou; ), ma e mafai ona faʻaitiitia ai faʻafitauli o le maʻitaga e leʻi fuafuaina (tusa lava pe o le 64 male maitaga e le i fuafuaina na tutupu i soo se 1,000 tamaitai talavou matutua 19 poʻo laiti; ). O le faʻamalamalamaina o tulaga lamatia mo le vave amataina o feusuaiga ma tulaga lamatia o feusuaiga, o le mea lea, o se mea taua tele o le soifua maloloina lautele. O se tasi o aafiaga taua i le auai i amioga mataga tau feusuaiga atonu o le aufaasālalau () -E faʻapitoa, faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga i ata tifaga (MSE). I le suʻesuʻega na lipotia mai iinei, matou te suʻesuʻeina le fegalegaleaiga a le MSE ma le faʻafeusuaiga ma le faʻaaogaina o amioga tau feusuaʻiga lamatia, e le gata i le tuusao pe leai foi e ala i suiga i le sailia o lagona.

Feusuaiga i ata

Faʻataʻitaʻiga lauiloa i tupulaga talavou ma le tamaoaiga o feusuaiga, o le tele o ia mea e mafai ona faʻalauiloa amioga faʻaletonu. O se suʻesuʻega o tifaga na faʻamalo mai 1950 i le 2006 na faʻaalia ai e sili atu nai lo le 84% le aofia ai i mea tau feusuaʻiga (68% o ata tifaga G, 82% o ata tifaga PG, 85% o PG-13 films, ma 88% o R ata tifaga; ). E le gata i lea, o le faʻamaoniga faʻafeusuaiga o le PG-13 ma faʻamaonia e le R-ua faʻasolo mai i luga o le sefulu tausaga talu ai (). Atonu o le mea e sili atu ona taua mo le soifua maloloina o le tauleʻaleʻa, peitaʻi, o le tele o nei tifaga e le faʻaalia ai le saogalemu o feusuaiga. O se suʻesuʻega o suʻesuʻega na faʻaalia ai le 70% o amioga feusuaʻiga na faʻaalia i tifaga na faʻasalalau mai le 1983 i le 2003 na tupu i le va o paʻaga fou, 98% e leai se faʻamatalaga i le faʻasaina, ma le 89% e leai ni aʻafiaga (). E le gata i lea, na maua ai na o le 9% o le feusuaʻiga i totonu o tifaga o loʻo i ai faʻamatalaga e faʻateleina le soifua maloloina tau feusuaiga O talavou e matamata i tifaga taatele, o le mea lea, o loʻo faʻaalia i le tele o feusuaʻiga, o le tele o ia mea o loʻo faʻaalia i se faiga e le talafeagai ma / poo le faʻalauiloaina.

Faʻapefea ona aafia le amio feusuai a le aufaasālalau

e foliga mai o le aʻafiaga o le aufaasālalau i amioga tau feusuaʻiga e faʻatupuina e ala i le mauaina ma le faʻafouina o tusitusiga tau feusuaiga. Lisi o Tusitusiga e maua ai filifiliga amio i tulaga faʻale-aganuʻu, e aofia ai mea e mafai ona taʻitaʻia ai amioga tau feusuaʻiga, ma o le anotusi o tusitusiga e masani ona aafia i le aufaasālalau. E pei ona taua i le vaega ua mavae, o ata e masani ona ofoina atu le feusuaʻi ma le lamatia o feusuaʻiga i tagata matamata (; ), ma o se maualuga maualuga atu o faʻasalalauga faʻasalalau feusuaʻiga ua maua e vaʻai i uiga sili atu o feusuaiga faʻafeusuaiga (; ). E le gata i lea, o talavou i nisi taimi latou te sailia faʻasalalau feusuaiga, atonu e mafai ona aʻoaʻoina nei tusitusiga (). O le mea moni, 57% o talavou Amerika (tausaga 14-16) na lipotia mai le faʻaaogaina o ala o faasalalauga o se punavai autu o faamatalaga tau feusuaiga ().

E tatau ona faʻaaoga tusitusi faʻatinoina e taʻitaʻia ai amioga, ma e mafai e le aufaasālalau ona faʻaosofia pe o fea o tusi feusuaʻiga e faʻaaogaina (). Faatasi ai ma le au matutua ma le MSE maualuga, o tusiga feusuaiga o loo faaalia i ata tifaga e mafai ona faigofie ona maua ona o le tele o taimi muamua o le faatoaagaina. O le sili atu ona faigofie ona faʻaaogaina se faʻamatalaga, o le tele foi o le faʻaaogaina i se tulaga na tuʻuina atu. O le mea moni, o suʻesuʻega faʻavaitaimi ua faʻaalia ai e sili atu le maualuga o le vavalalata feusuaʻiga i luga o le televise e mafua ai le sili atu o le faʻauigaina i gaoioiga tau feusuaiga a le va ma tama talavou () ma le uluaʻi amataga o feusuaʻiga (; ; ), faʻataʻitaʻiga mo tulaga faʻalauiloa, lotu, ma matua. E le gata i lea, o le tele o le aafia i feusuaiga i totonu o ala o faasalalauga, e aofia ai tifaga, televise, musika, ma mekasini, ua fesootaʻi ma le tulaga sili atu le maualuga o le auai i gaoioiga tau feusuaiga a le tupulaga talavou (; ; ) ma le uluaʻi amataga o feusuaʻiga (), faʻatautaia mo tupulaga talavou 'ma uiga o matua. Ma le mea mulimuli, o le tele o le faʻaalia i tifaga ma mekasini a alii, e fesoʻotaʻi ma uluai ulugalii feusuaʻiga ma se numera sili atu o paaga masani i tamaʻitaʻi aʻoga kolisi, o aʻafiaga e faʻasalalau e masani ma talitonuga faʻafeusuaiga (). O nei faʻamanuiaga e tuʻuina atu le lagolago i le faʻataʻitaʻiga a Wright e ala i le faʻaalia o faʻasalalauga feusuaʻiga e aʻafia uma uiga tau amio ma amio.

Aafiaga o Ata Tifaga i le Amiotonu 'Amioga

E ui i le plethora o feusuaʻiga e faʻaalia i tifaga ma le lauiloa i tifaga i le va o le autalavou, e tele atu suʻesuʻega na tuʻufaʻatasia i le faatosinaga a le televise i amioga tau feusuaʻiga. Matou te fiafia i le aafiaga o le MSE i le faia o feusuaiga ma le auai i amioga mataga tau feusuaʻiga ona o molimau e taʻu mai ai o uiga feusuaiga ma amio a le taulealea ua sili ona faatosinaina i ata nai lo isi ituaiga o ala o faasalalauga (; ). Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega o tamaʻitaʻi kolisi (), na o le aafia i tifaga (pe a faʻatusatusa atu i le faʻaalia i le televise, vitio musika, ma mekasini a tamaloloa) faʻamaonia saʻo tausaga o le feusuaʻiga, ma le faʻaalia o ata tifaga (faʻatasi ai ma le faʻaalia i mekasini a tamaloloa) faʻamaonia le aofaʻi o paaga feusuaʻiga masani. E le gata i lea, o suʻesuʻega umi o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga a le tamaʻitaʻi ua faʻaalia ai le malolosi ma le tumau o aʻafiaga: O le faʻaaogaina o le tapaa i ata e vaʻai ai le amataina ma le faʻaitiitia o le ulaula (; ; ), ma le faʻafefe i le inuina o ata tifaga faʻamuamua amata ma le faʻateleina o le faʻaaogaina o le ava (; ; ; ).

O la matou sini i le suesuega na lipotia mai iinei o le suʻesuʻeina lea o aafiaga o le MSE muamua (ie, ao le i oʻo i le 16) i le matua o ulugalii feusuaʻiga ma amioga mataga faʻafeusuaiga (e pei o le tele o paaga feusuaʻiga ma le condom faʻatasi) i le matua. O nei sootaga na iloiloina e faʻaaogaina ai faʻamatalaga mai suʻesuʻega umi a tamaiti Amerika (). Matou te faʻaaogaina le auala o le Fagaloa e faʻatusatusa ai le auai o tagata auai i amioga mataga tau feusuaʻiga o loʻo faʻaalia i ata tifaga (). O lenei metotia e aofia ai le lua-i-------------------------------------- - - - Ua faʻamaonia i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a le autalavou o tifaga i luga o ulaula (eg, ) ma luga o le ava malosi ma faʻafitauli aʻafia (faʻataʻitaʻiga, ). O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le muamua lea e faʻaaogaina ai le auala o le Beach e faʻatusatusa ai le MSE ma suʻesuʻe ana fegalegaleaiga faʻatasi ai ma feusuaʻiga tau feusuaʻiga ma amio leaga tau feusuaʻiga.

Aafiaga o Tifaga i Sensation Sailiga

E i ai le mafuaaga e talitonu ai o le MSE o loʻo aʻafia ai amioga tau feusuaiga e ala i le faateleina o le sailia o lagona - le uiga o le sailia o mea fou ma le malosi o le faaosofia (). O le uiga o le senituri o le a tulaʻi i le taimi o le talavou, o le vaeluaga o tausaga o le 10 ma le 15, ona toilalo ai lea i le tuai o le talavou (). O le sili atu le lagona o le sailia e fesoʻotaʻi ma uluaʻi amataga o feusuaʻiga muamua () ma sili atu ona faʻaauau ona faia i faiga faʻafeusuaiga i le matua (). E taua le matauina o le sailia o le lagona e afua mai i tulaga taua o le soifua maloloina ma agafesootai (), o loʻo fautua mai ai o aafiaga o le siosiomaga, e pei o le MSE, e mafai ona aʻafia ai le atinaʻega o lenei uiga. O le mea moni, o suʻesuʻega ma le faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o le matamataina o ata tifaga na fesoʻotaʻi ma le faateleina mulimuli ane o le sailia o lagona i le taimi o le talavou (ae le o le vice versa), lea na faateleina ai le lamatia ma le ava malosi i le taimi o le talavou (; ). Ae ui i lea, o le aufaasalalauga o le sailia o lagona e lei tofotofoina, i lo tatou iloa, e tusa ai ma faatosinaga a le aufaasālalau i amio tau feusuaiga. I le suʻesuʻega oi ai nei, o lea, matou te suʻesuʻeina pe suia suiga o le lagona e faʻatautaia ai sootaga vavalalata a le MSE ma le ulugalii feusuaʻiga ma amioga leaga tau feusuaʻiga.

Suesuega o loʻo i ai nei

O lenei suʻesuʻega na faʻalauteleina i suʻesuʻega ua mavae i le tele o auala. Muamua, suʻesuʻega muamua na tuʻufaʻatasia ai le MSE i le faʻaalia o feusuaʻiga i isi faʻasalalauga (faʻataʻitaʻiga, ), ma faʻamalofia ai le aafiaga o le MSE. I la matou auiliiliga, matou te taulaʻi faapitoa i le MSE. Lona lua, o le Auala e faʻaogaina ai le faʻamaonia o mea e sili atu nai lo le 600 ata tifaga ua faʻatagaina i luga o le 6-tausaga, o se samoa tele atu nai lo le faʻaaogaina i suʻesuʻega muamua. Tolu, o nai suʻesuʻega o ata tifaga i amioga tau feusuaʻiga ua umi taimi; o le umi na faʻataʻotoina ai faʻamaumauga i totonu oa matou suʻesuʻega ua faʻatagaina ai i matou e suʻesuʻeina ulugalii feusuaʻiga ma ulutala o feusuaʻiga e mafai ona mafua ai le STI poʻo le maʻitaga e le fuafuaina. Ma le mea mulimuli, o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻega muamua lea pe o faʻafitauli i le aufaasālalau e uiga i le aʻafia i amioga mataga tau feusuaʻiga e faʻatalanoaina e suiga i le sailia o lagona. E patino lava, o tatou manatu e pei ona taʻua i lalo:

  • Vaʻaiga 1: Muamua MSE o loʻo vaʻai i le matua o ulugalii feusuaʻiga, o se faʻalogona faʻasalalau e ala i le faateleina o le sailia o lagona.
  • Vaʻaiga 2: Muamua MSE o loʻo vavalo i le faʻaulufaleina atu i amioga tau feusuaʻiga lamatia (e pei o le faʻateleina o le numera o feusuaʻiga ma le tele o feusuaʻiga e aunoa ma le condom) e tusa ma le 6 tausaga mulimuli ane, o se faʻasalalauga faʻasalalau i le matua o le feusuaʻiga.

faiga

Tagata auai ma taualumaga

O nei faʻamaumauga na aoina i se suʻesuʻega umi e ono-talo mai le Iuni 2003 i le Oketopa 2009. I le Taimi 1, na aoina faʻamaumauga i luga o le telefoni feaveaʻi o telefoni a le 6,522, mai 10 i le 14 tausaga, o loʻo nonofo i le Iunaite Setete. O suʻesuʻega mulimuli mulimuli na faia e tusa ma masina 8 uma; o tulitulima mulimuli e lua na tutupu e tusa ma le 5 tausaga ma 7 tausaga i le taimi o le Time 1. I le Taimi 6, na tali mai sui o le 2,718 (38.2% faʻamau), ae na o tagata na auai 18 tausaga pe sili atu (n = 1,300) na talosagaina e lipoti atu a latou amio feusuai. Ina ia mautinoa ua tupu le MSE aʻo le i amataina le feusuaʻiga, matou te le auai mai le au suʻega faʻataʻitaʻiga na amataina muamua le feusuaʻiga ao leʻi oʻo i le taimi 2 (n = 72), lea na tuua ai se faʻataʻitaʻiga mulimuli o sui 1,228. O sui o le faʻataʻitaʻiga mulimuli na i le va o 12 ma 14 tausaga i le taimi 1 (M = 12.89 tausaga, SD = 0.79) ma le va o 18 ma 21 tausaga i le taimi 6 (M = 18.90 tausaga, SD = 0.81). O le faʻataʻitaʻiga na aofia ai 611 tane (49.8%) male 617 femalesi (50.2%); 891 was European (72.6%), 159 were Hispanic (12.9%), 71 were African American (5.8%), and 107 were of other racial or ethnic backgrounds (8.7%). O tagata na leiloa i le tulitatao na sili atu ona lamatia i le vave amataina o feusuaiga ma le auai i amioga mataga tau feusuaiga i le taimi 1 nai lo i latou na taofia i le faataitaiga. O tagata na auai e le o taofiofia na lipotia mai le maualuga o le MSE ma le sailia o le lagona ma le maualalo o le tali mai o tina, ma e sili atu ona i ai se televise io latou potumoe (ps <.001). E le gata i lea, o le mea sili ona toatele nai lo Europa Amerika na leiloa i le tulitataoina (p <.02).

Fua

MSE na fuaina e faʻaaoga ai le Auala. I le Taimi 1, o ata tifaga 523 pito i luga o le ata na faʻatagaina i le va o le 1998 ma le 2003 na faʻamaonia mo le numera o sekone o le feusuaʻiga, lea na faʻamatalaina o ni amioga tau feusuaiga, e pei o le sogi mamafa poʻo le feusuaiga. O ata tifaga uma na faʻamauina e se tasi o le lua o tagata aʻoaʻoina, ma o se numera laʻititi o 10% o ata tifaga na faʻaluaina (faʻatalanoaga vavalalata: r = .92). Na maua uma e tagata auai se lisi tulaga ese o ata 50 na filifilia mai le tele pool ma lipotia po o fea o na ata na ia vaaia. O nei faʻamatalaga na faʻaaogaina e faʻaopoopoga ai le faʻaalia o le auai o tagata auai i mea tau feusuaʻiga mai ata uma 523. O le faiga lava lea na faʻaaogaina i le Time 2 faʻatasi ai ma se tamai ata tifaga tifaga (161), e aofia ai ata tifaga e sili ona maualuga na faʻatagaina talu mai le faʻamaumauga muamua o mea. (O le numera o sekone o le feusuaʻiga i ata filifilia o loʻo tuʻuina atu i le S1 Siata i totonu o le Faʻaopoopoga mea e maua i luga o le initaneti.) Na matou fuafuaina MSE e ala i le faaliliuina o sekone o le feusuaʻiga i totonu o itula, faʻapotopotoina itula o feusuaʻiga na vaʻaia i le Time 1 ma Time 2 , ma le faʻatinoga o se suiga i le sikuea ina ia faʻamaonia mo skew lelei.

Sensation saili na fuaina i se fuafaʻatasiga e fa-fausaga mo tamaiti (Taimi 1: α = .60; Taimi 2: α = .58; ). O lenei fuataga na faʻaaoga ai le lua o fa fausaga na faʻaalia e o ni vaega taua o le sailia o lagona, fiafia / sailiga sailia ma le le fiafia i se tulaga lamatia; i le faʻaopoopoga, o loʻo faʻamalosi malosi le sailia, o se vaega o le Arnett Inventory of Sensation Sailiga (). Na tali sui auai i mea taitasi e faʻaaoga ai se fua mai 1 i le 4, faʻatasi ai ma togi maualuga e faʻaalia ai le maualuga o le sailia o lagona. Na tosina uma sikola o tagata auai. O lenei fuataga ua faʻamaonia mo le vaʻaia o le ulaula tapaa ma le ava malosi (; ).

Tausaga o ulugalii feusuaʻiga na lipotia e tagata auai i le Time 6. O amioga mataga tau feusuaʻiga na fuaina i le Time 6 ma e aofia ai vaega e lua: numera o le soifuaga o le vavalalata poʻo le feusuaʻiga (faʻaalia le tali) ma le numera o faʻalavelave faʻafeusuaiga (faʻamalamalamaina o le vavalalata vavalalata e le o se "paga faʻasalaga ogaoga poʻo le tumau") e aunoa ma se condom (lipotia le faʻaaogaina o se fua mai 0, aua lava nei, i le 5, lima pe sili atu taimi). O siʻosiʻomaga mo nei mea e lua na faʻaaogaina i vailaau faʻasologa ma tuufaatasia, α = .62.1

Covariates e fesoʻotai i le MSE ma amioga tau feusuaʻiga (e aofia ai le sailia o lagona) na fuaina i le Time 1. Itupa, taʻaloga, ma tausaga na lipotia mai e matua o tagata auai. Na lipotia mai e le au auai le tele o taimi latou te auai ai i le lotu pe auai i gaoioiga faalelotu, pe fia itula o televise latou te matamata ai i aso taitasi, tusa lava pe i ai se televise i totonu o lo latou potumoe, ma latou te nonofo ai (o se fua faatatau e faamau ai faatulagaga o aiga faʻatasi or vaevaeina). Ua maeʻa foʻi ona auai sui auai i le fuainumera o mea e mafai ona tali mai ai le matua (α = .71) ma se mea e fitu-mea e manaʻomia e le tina-mama (α = .59; ). Mulimuli ane, sa matou pulea mo le MSE na tupu i le va o le Time 2 ma le amataga o feusuaiga.2 Faʻatasi ai ma lenei faʻafeagaiga na mafai ai ona matou taulai faapitoa i le amataga o le MSE (ie, aʻo le i laʻititi le 16) o se tagata vavalo i le feusuaʻiga ma le faʻafeiloaʻiga i amioga tau feusuaʻiga lamatia, pulea le MSE mulimuli ane.

i'uga

Fuainumera faʻamatala

O le MSE laʻitiiti o le 0.93 Hr (nofoaga faʻapitoa: 0.43 Hr-1.32 hr). O le sosolo na sailia e masani lava ona maualalo, M = 7.90 (SD = 2.39) i le Time 1 ma M = 8.07 (SD = 2.32) i le Time 2. I le 6%, 774 (63.0%) na faʻatautaia feusuaʻiga: 40 (5.2%) aʻo leʻi laʻititi le 15, 79 (10.2%) i le 15, 190 (24.5%) i le 16, 223 (28.8%) i 17 tausaga, ma le 242 (31.2%) i le 18 poʻo le matutua. E aofia ai le 2 (vaega o fesoʻotaʻiga: 1-4), ma le 195 o nei tagata na auai (25.2%) na lipotia mai na latou faia feusuaʻiga e aunoa ma se condom.

Eseesega o alii ma tamaitai

O tamaʻitaʻi ma tamaitai e auai e tutusa lava le faia o feusuaʻiga e le Taimi 6; E le gata i lea, o alii ma tamaitai ua feusuai i feusuaiga pe tusa o le tausaga lava e tasi ma lipotia le MSE faapena. Ae ui i lea, na lipotia mai e alii, le tele o paaga faʻafeusuaiga (M = 3.43, SD = 5.94) nai lo tamaitai (M = 2.48, SD = 3.91), t(1221) = 3.48, p = .001, ma le auai i faigaaiga e le masani ai e aunoa ma se condom e masani ona fai (M = 0.43, SD = 1.14) nai lo tamaitai (M = 0.29, SD = 0.87), t(1223) = 2.37, p <.02. Na lipotia mai foi e tamaloloa le maualuga o lagona o loo sailia nai lo fafine i taimi uma 1 ma le Taimi 2, ts (≥ 1195) ≥ 3.70, ps <.001.

Faʻasalaga vaʻavaʻavao

Laulau 1 faʻaalia le numera atoa o le faʻamaonia, e ala ile itupa. O le MSE maualuga na fesoʻotaʻi ma uluaʻi faʻaipoipoga, sili atu feusuaʻiga, sili atu ona faʻafeusuai e aunoa ma se condom, ma le maualuga o le sailia o tamaʻitaʻi uma e lua, ps <.001. O le sootaga i le va o le MSE ma le amataga o feusuaiga, e ui i lea, na matua malosi lava mo alii, r(595) = -.33, nai lo tamaitai, r(585) = -.21; z = 2.19, p <.03. O le sailiga lagona maualuga na fesoʻotaʻi foʻi ma le amataga o feusuaʻiga, o le tele o paʻaga feusuaʻi, ma le tele o taimi o faia feusuaʻiga e aunoa ma se condom i totonu o itupa uma. ps <.01. I le iuga, muamua feusuaʻi amataga na fesoʻotaʻi ma sili feusuaʻiga paʻaga ma sili atu faʻasamasamanoa feusuaʻiga aunoa ma se condom mo itupa uma, ps <.001.

Laulau 1 

Faʻasaoga i le va o Suiga o Suʻesuʻega

Suʻesuʻega o le ola

O le suʻesuʻeina o tagata vavalo faʻamuamua o feusuaʻiga, na matou faia ai se faʻafitauli faʻapitoa-Cox i le faʻaaogaina o le MSE i Times 1 ma le 2, o le sailia o le lagona i le Time 2, ma le faʻatalanoaga na ulufale atu i le faʻataʻitaʻiga (Laulau 2). O suʻesuʻega a Omnibus o faʻamaumauga a le faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai le taua o le ata, χ2(13, N = 1,133) = 805.01, p <.001. O le fua faʻatatau mo le MSE o le 5.38, p <.001, o loʻo faʻailoa mai ai mo le 1-itula faʻateleina i le MSE i luga o le sikuea-aʻoga fua, o le lamatiaga o le amataga i tausaga taʻitasi na faʻateleina sili atu i le 5 taimi. O isi taua vaʻai o feusuaʻiga amata aofia ai suiga i lagona sailia (lamatiaga Fuainumera = 1.11, p <.001), itupa (fafine amataina mulimuli ane nai lo tama; tulaga mataʻutia = 0.81, p = .006), fausaga o aiga (o tagata auai mai aiga fevaevaeaʻi na faia muamua nai lo na mai i fale e le i totonu, fua faatatau lamatia = 1.22, p = .030), ma le i ai o se televise i totonu o le potumoe (fua faʻatusatusa = 1.20, p = .024). O le faʻatalanoaina o le ola na faʻapitoa foi ona faia mo tane uma. O le faʻataʻitaʻiga mo itupa taʻitoʻatasi e taua, ae o le faatosinaga a le MSE i le feusuaʻiga masani na malosi atu mo tamaʻitaʻi (lamatiaga aʻafia = 6.71, p <.001) nai lo mo fafine (tulaga mataʻutia = 4.24, p <.001). Faʻaaofia ai se fegalegaleaiga a le MSE × Gender i le faʻataʻitaʻiga faʻaalia lenei eseʻesega e taua, p = .01 (vaai Mati. 1).

Mati. 1 

Avanoa o le soifua maloloina mo le matutua o ulugalii feusuaʻiga mo alii ma tamaitai e maua i le maualuga o feusuaʻiga tau feusuaʻiga (MSE), e pei ona fuafuaina i luga o le faʻavae o vaeluaga.
Laulau 2 

Tali o le Cox Regression mo le Tausaga o Feusuaʻiga Feusuaiga

Faʻataʻitaʻiga o faʻatulagaga o fale

O se faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o amioga faʻafeusuaiga lamatia i le taimi 6 na iloiloina e ala i le faʻaaogaina o le mamafa o sikuea vaʻaia i Mplus 6.12 (). Faʻamatalaga muamua o feusuaʻiga e pei o se fesuiaiga faasolosolo (1 = 14 tausaga o le matua pe laʻitiiti, 2 = 15 tausaga, 3 = 16 tausaga, 4 = 17 tausaga, 5 = ≥ 18 tausaga le matua pe sili atu; oe na avea ma taupou i le Taimi 6 na faʻamaonia e pei o 5). MSE faʻapotopotoina mai Times 1 ma 2 sa faʻatupulaia i le faʻataʻitaʻiga; O le sailia o le lagona i Time 2, tausaga o le feusuaʻiga, ma amioga mataga i le taimi 6. O le Sensation sailiili ua faamaoti mai o se fesuiaiga o le tele o faailoga, MSE ma le matua o le feusuaʻiga ua faamautuina o se tasi o faailoga e faaalia ai fesuiaiga, ma amioga lamatia matautia i le taimi 6 ua faamaotiina o se fesuiaiga le tumau faatasi ai ma faailoga e lua: numera o paaga ola (factor loading = .90) ma faʻalavelave faʻafeusuaiga e aunoa ma se condom (faʻailoga o mea = .81).

O le faʻatulagaga faʻavae (Mati. 2) tuʻuina atu se fetaui talafeagai i le faʻamatalaga, χ2(12, N = 1,133) = 11.11, p > .51; aʻa-uiga-sikuea mea sese o le latalata (RMSEA) <.001; faʻamaoniga fetaui talafeagai = 1.00; Faʻasino igoa o Tucker-Lewis> 1.00. O lenei faʻataʻitaʻiga faʻamatalaina 72% o le eseesega i tausaga o feusuaʻiga muamua ma 58% o le eseesega i tulaga lamatia amioga faʻafeusuaiga i le Taimi 6. O iʻuga lagolagoina faʻafitauli 1: O le le tuʻuina aʻafiaga o le MSE i tausaga o feusuaʻiga muamua e ala i suiga i lagona faʻafiafiaina sa taua, β = −0.01, p <.002 (MSE → suiga i lagona fia sailia: β = 0.09, p <.001; suiga i lagona faʻafiafia → tausaga o feusuaʻiga muamua: β = −0.14, p <.001). Faʻapea foi, MSE tuʻusaʻo valoia tausaga o feusuaʻi amataga, β = −0.33, p <.001. O iʻuga na lagolagoina foi talitonuga Faʻataʻitaʻiga 2: O le MSE i se tulaga faʻaletonu na valoia amioga le mautinoa i feusuaiga i le Taimi 6. O le le tuʻuina o aʻafiaga o le MSE i amioga le lelei i feusuaiga i le Taimi 6 e oʻo atu i tausaga o feusuaʻi, sa taua, 0.21. = XNUMX, p <.001 (tausaga o le amataina o feusuaiga → amioga mataga i le Taimi 6: β = −0.64, p <.001), e pei o le le tuʻufaʻatasia o aʻafiaga e ala i suiga i lagona faʻananau ma tausaga o feusuaʻi muamua, β = 0.01, p <.005. I le iuga, MSE tuʻusaʻo valoʻia amioga le mautinoa i feusuaiga i le Taimi 6, β = 0.10, p <.05.

Mati. 2 

Aafiaga o feusuaʻiga tau feusuaʻiga (MSE) i luga o amioga mataga tau feusuaʻiga e pei ona faʻatalanoaina e suiga i le sailia ma le matua o le ulugalii feusuaʻiga. MSE na fuaina i Times 1 ma 2; o vaega e lua o amioga mataga tau feusuaʻiga (e pei o le numera o paaga feusuaiga i le olaga atoa ...

O lenei faʻataʻitaʻiga na faʻaleleia ina ia mafai ai ona faʻaalia auala e ese ai i le itupa. O le multigroup model na tuʻuina mai ai se fetaui sili atu i faamatalaga, χ2(43, N = 1,133) = 30.38, p > .92; RMSEA <.001; faʻamaoniga fetaui talafeagai = 1.00; Faʻasino igoa o Tucker-Lewis> 1.00. Le faʻamatuʻuina o le tutusa taofiofi i luga o le ala mai le MSE i tausaga o feusuaʻi amata sili ona faʻaleleia atili faʻalelei fetaui, χ2(1, N = 1,133) = 8.28, p <.005. O le tuʻusaʻo aʻafiaga o le MSE ile tausaga ole faʻafeusuaiga amata na malosi mo aliʻi, b = -2.41, p <.001, nai lo mo fafine, b = -1.38, p <.001; ae ui i lea, o le aofaʻi o faʻamaʻi tuga o MSE i amioga le lelei i feusuaiga i le Taimi 6 na tutusa mo tamaloloa, β = 0.24, p <.001, ma fafine, β = 0.17, p <.001.

Talanoaga

Ole MSE muamua (aʻo le i laʻititi le 16) na vaʻaia ni amioga e sili atu le lamatia o feusuaiga (e pei o le sili atu o le tele o feusuaʻiga tau feusuaiga ma le tele o feusuaiga e aunoa ma le condom) i le matua, ma na faia uma i se tulaga tuusao ma le le tuusao, e ala i le amataga muamua o feusuaiga. O lenei taunuʻuga e lagolagoina ai faʻamatalaga muamua o taumafa faʻasalalau feusuaʻiga e vaʻai i le matua o ulugalii feusuaʻiga (eg, ), ma faʻasalalau ai na sailiiliga e fautua mai ai o le MSE o loʻo i ai se aafiaga tumau i amioga mataga tau feusuaʻiga i le matua (). O le MSE foi na vavalo i le faʻaipoipo feusuaʻiga e le tuusao e ala i le faateleina o le sailia o lagona. O lenei sailiga e maua ai nisi faʻamaoniga o le faʻaaliaina o ata tifaga ma mea faʻafeusuai e mafai ona faʻavaveina ai le tulaga masani o le sailia o lagona i le taimi o le talavou (), ma faʻalauiloaina ai amioga le talafeagai (; ). Ma le mea mulimuli, o le aafiaga a le MSE i le faʻaipoipo ma amioga leaga tau feusuaʻiga i le taimi 6 sa sili atu le malosi i tamaʻitaʻi nai lo tamaitai, e ui lava o lona aafiaga i le sailia o lagona e tutusa i le va o tamaʻitaʻi. E taua le matauina o le tele o aafiaga o le MSE i amioga tau feusuaʻiga na amata mai i le tulaga (| .33 |) i le laʻititi (| .01 |). Ae ui i lea, o le tele o aafiaga tuusaʻo na maua mo le aafiaga a le MSE i le amataga o feusuaiga. O nei taunuʻuga e taʻu mai ai atonu e sili atu le aʻafiaga o le MSE i luga o isi faiga faʻafefaʻatauaʻiga, e pei o suiga i uiga () poʻo tusitusiga tau feusuaiga (). Talu ai ona o le faʻaogaina o le MSE i tupulaga talavou, matou te talitonu e oʻo lava i nai laʻititi laʻititi o le MSE o loʻo i ai ni aafiaga taua mo le soifua maloloina o tamaʻitaʻi.

Faʻaitiitia amioga leaga tau feusuaʻiga

O a matou taunuʻuga e taʻu mai ai o le faʻasaʻoina o le 'MSE' matutua o le a faatuai ai a latou ulugalii feusuaʻiga ma faʻaitiitia ai lo latou faʻailoga i amioga tau feusuaʻiga lamatia mulimuli ane i le olaga. O lenei laasaga e mafai ona taofia ai le faatosina tuusao a le aufaasālalau i amioga tau feusuaʻiga a le tauleʻaleʻa e ala i le faʻaitiitia o le mauaina o tusitusiga mataga tau feusuaʻiga ma / poʻo le faʻaitiitia o le ono mafai ona faʻasagaina (). I le faʻaopoopoga, o le faʻasaʻoina o le MSE e ono faʻaitiitia ai le siʻitia o lagona e masani ona masani ai i le taimi o le talavou (), lea, i le itu, e mafai ona tolopoina le feusuaʻi ma feusuaiga ma mulimuli ane ona faia i amioga mataga tau feusuaʻiga (; ). O le faatapulaaina o talavou 'MSE atonu o se galuega faigata, ae ui i lea, ona o le tele o feusuaiga ua faaalia i ata tifaga (; ). O se tasi o taumafaiga faʻavae e aofia ai le faʻapipiʻiina o aʻoaʻoga faʻasalalau-tusitusi i le aʻoaʻoina o feusuaiga. O se faʻataʻitaʻiga talu ai nei na faʻaalia ai le aʻoaʻoina o tamaiti aoga i le iva tausaga, o le faʻamalosia o le faʻataʻitaʻiina o le vaʻavaʻai ma le faʻaaogaina o tamaititi aʻoga i le iva tausaga o le teenaina o aʻafiaga a le tupulaga e tusa ai ma amioga tau feusuaʻiga, na faʻaitiitia ai lo latou manatu i le masani ai o feusuaiga i le taimi o le talavou, uiga e uiga i le le mautonu ().

Tapulaa ma faatonuga i le lumanai

O nisi tapulaa oa matou suesuega e tatau ona faailoaina. Muamua, o tagata na leiloa i le tulitatao na sili atu le lamatia mo le vave amataina o feusuaʻiga ma amioga mataga tau feusuaʻiga nai lo i latou na tumau i le suʻesuʻega, o se mamanu masani i sailiga faʻaletausaga (). O lenei faatosinaga mataʻutia atonu na mafua ai ona le mautonu le aafiaga moni o le MSE i taunuʻuga tau feusuaʻiga. Lona lua, oa tatou taunuuga e le mafai ona faʻamalamalamaina i malo o loʻo iai feusuaʻiga tau feusuaʻiga ma faiga faʻafeusuaiga e ese mai i le United States, e ui lava o aʻafiaga a le aufaasālalau i luga o le ava malosi ma le tapaa ua tutusa lava ma tamaiti Amerika ma samples mai isi atunuu (faʻataʻitaʻiga, ). Lona tolu, o tagata auai na le lipotia a latou amio feusuai seia oʻo ina le itiiti ifo i le 18 tausaga, ma o latou mafaufauga lata mai mo le matua o le ulugalii, numera o paaga feusuaiga, ma taimi o feusuaiga e aunoa ma se poma maliu na mafai ai ona le fiafia. O le a sili atu ona faʻafitauli pe afai o nei faʻafitauli e fesoʻotai ma le MSE (faʻataʻitaʻiga, afai o tamaiti e matamata i ata tifaga e sili atu i feusuaʻiga e sili atu ona faʻateleina o latou aafiaga tau feusuaiga).

O a matou faʻamaumauga e leʻi aofia ai foʻi isi mea e mafai ona faʻafememeaʻi ai sootaga i le va o le MSE ma amioga tau feusuaiga, e pei o amioga feusuaʻi a uso ma tuagane, uiga faʻatuatua e uiga i feusuaiga, ma le faʻalauiloaina (e ui lava matou te pulea mo le matua). E le gata i lea, na le mafai ona matou suʻesuʻeina le aufaasālalau o mafaufauga poʻo mafaufauga o le MSE i le matua o le feusuaiga ma le auai i amioga mataga tau feusuaʻiga. O suʻesuʻega muamua na faʻaaoga ai faʻamatalaga tutusa mo nei tagata faufautua ua faʻaalia ai o tifaga o faʻaaogaina o vailaau e faʻatalanoa e suiga i le taliaina lelei o tagata faʻapitoa (e pei o le vailaau o le vailaʻau), amioga faʻapitoa e faʻaaoga mea, faʻamoemoega e faatatau i le faʻaaogaina o mea, ma vailaʻau faʻaaogaina i tupulaga (; ; ). O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina tagata faufautua talafeagai e sailiili pe aisea e faʻaalia ai feusuaiga i luga o le lapoa lapoa e liua i le faia o feusuaiga i le lalolagi moni.

O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau foi ona taumafai e faʻavasegaina aafiaga o le MSE mai aafiaga o le faʻaalia i ata o isi amioga faʻaletonu i ata tifaga, aemaise lava e uiga i suiga i le sailia o lagona. E le o manino pe o suiga i le sailia o lagona e fesootai faapitoa lava i le MSE poʻo isi mea e faʻaauau ai faʻatasi ma ata tifaga e pei o tagata matutua (faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina o le ava; ). O se auala taua mo le galuega i le lumanaʻi o le suʻesuʻeina pe o aʻafiaga a le MSE i amioga tau feusuaʻiga e faʻaaogaina i se vaega ona o le faʻaalia o ata o le inu i tifaga ma le faʻaaogaina o le ava (eg, ), ona o le faʻaaogaina o ava malosi a le tauleʻaleʻa ma amioga matautia tau feusuaʻiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ().

I le mea mulimuli, oa tatou taunuuga atonu na faʻalauleʻaina e le taʻaloga. Aferika o Amerika e masani ona amataina feusuaʻiga i se tausaga laʻitiiti, auai i amioga sili ona lamatia o feusuaiga, ma le konekarate sili atu STI nai lo Europa Amerika (; ; ). Ae ui i lea, o tagata Amerika Aferika e foliga mai foi e le tali mai nai lo tagata Europa Amerika e faʻataʻitaʻi ata o le feusuaiga () ma le ava malosi (). Ae paga lea, o le faataitaiga a le matou suʻesuʻega na aofia ai le toaitiiti o tagata Aferika Aferika mo i matou e tofotofoina le faʻatusaina e le lanu. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona faʻatagaina mo se malamalama atili i le taimi ma pe faapefea ona faʻataʻitaʻiina le autalavou, pe faʻafefea ona faʻalavelaveina lenei faatosinaga ina ia mafai ai ona faʻamalosia le amio lelei i feusuaiga.

tautinoga

faatupeina

O lenei suʻesuʻega na faʻatupeina e National Institute of Health Health Grant CA077026 ma AA015591 ia James D. Sargent.

Faamatalaga Faʻamatalaga

1O sui na avea ma taupou i le Time 6 na faʻamaonia e aunoa ma le faia o feusuaiga e aunoa ma se condom. Ae ui i lea, ona o le numera o paʻaga i le olaga atoa e aofia ai paaga faʻafeusuaiga, o le 105 o sui auai (23.1% o taupou) sa i ai le sili atu le leaga o le amio le sili atu nai lo le zero.

2Mo se faʻataʻitaʻiga, o lenei fuataga na aofia ai le MSE i le Time 3 mo tagata auai o le ulugalii na muamua i le Time 4, ae na aofia ai le MSE i Times 3, 4, ma le 5 mo tagata o le vasega muamua o le feusuaʻiga ao lumanaʻi le Time 6.

 

Faʻaopoopoga Mea

E mafai ona maua nisi faʻamatalaga lagolago http://pss.sagepub.com/content/by/supplemental-data

 

 

Tautinoga o Aiaiga Fefinauai

Fai mai tusitala e leai ni o latou aia e tusa ai ma a latou tusitala poʻo le lolomiina o lenei tusiga.

 

mau faasino

  • Anderson CA, Berkowitz L, Donnerstein E, Huesmann LR, Johnson JD, Linz D, Wartella ENM, et al. Le faatosinaga a le aufaasālalau i le talavou. Scientific Science i le Uiga o Tagata Uma. 2003; 4: 81-110.
  • Anderson P, de Bruijn A, Angus K, Gordon R, Hastings G. Impact of advertising alcohol ma faasalalauga i luga o le ava malosi: O se iloiloga faʻalauteleina o suʻesuʻega umi. Alcohol ma Alcoholism. 2009; 44: 229-243. [PubMed]
  • Arnett J. Sensation saili: O se manatu fou ma se fua fou. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 1994; 16: 289-296.
  • Ashby SL, Arcari CM, Edmonson MB. Vaʻavaʻai televise ma ono lamatia le fausiaina o feusuaʻiga e tupulaga talavou. Faʻamaumauga o le Pediatric ma le Vasega Faʻataʻitaʻi. 2006; 160: 375-380. [PubMed]
  • Bleakley A, Hennessy M, Fishbein M, Coles HC, Jordan A. E faʻafefea auala o faʻamatalaga feusuaiga e fesoʻotaʻi ma talitonuga o le tauleʻaleʻa e uiga i feusuaiga. Amerika Journal of Health Health. 2009; 33: 37-48. [PMC free article] [PubMed]
  • Tamaʻitaʻi A, Marsden J, Stillwell G, Hatchings K, Griffiths P, Farrell M. Faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o le tali atu i suʻesuʻega uumi: O aʻafiaga faʻapitoa mai se suʻesuʻega faʻatasi e uiga i le inu o le tamaititi. Tala o le Autalavou. 2005; 26: 363-373. [PubMed]
  • Brown JD, Halpern CT, L'Engle KL. Masini faasalalau mamafa e avea o se tafaoga sili o feusuaiga mo le vave amataina o teineiti. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2005; 36: 420-427. [PubMed]
  • Brown JD, L'Engle KL, Pardun CJ, Guo G, Kenneavy K, Jackson C. Mataʻupu o le aufaasālalau: O le faʻaalia o feusuaʻiga i musika, tifaga, televise, ma mekasini o loʻo vavalo ai i amioga a feusuaiga a le autalavou ma Black. Pediatrics. 2006; 117: 1018-1027. [PubMed]
  • Cavazos-Rehg PA, Krauss MJ, Spitznagel EL, Schootman M, Bucholz KK, Peipert JF, Bierut LJ, et al. Tausaga o ulugalii feusuaʻiga i le va o talavou Amerika. Faʻasalaga. 2009; 80: 158-162. [PMC free article] [PubMed]
  • Collins RL, Elliott MN, Berry SH, Masini DE, Kunkel D, Hunter SB, Miu A. O le matamataina o feusuaiga i luga o le televise ua valoia ai le amataga o amioga tau feusuaiga. Pediatrics. 2004; 114: e280-e289. Toe aumai mai http://www.pediatricsdigest.mobi/content/114/3/e280.full. [PubMed]
  • Cooper ML. Faʻaaogaina o le ava malosi ma amioga mataga tau feusuaʻiga i totonu o tamaiti aʻoga aʻoga ma talavou: Iloiloina o faʻamaoniga. Journal of Studies on Alcohol. 2002; 14: 101-117. [PubMed]
  • Dal Cin S, Lelei KA, Gerrard M, Gibbons FX, Stoolmiller M, Wills TA, Sargent JD. Mataʻituina ma inu: O faʻatatauga, faʻataʻitaʻiga, ma ava a le 'ava e faʻataʻitaʻiina le aafiaga o le faʻaaogaina o le ava malosi i tifaga i luga o le ava. Health Psychology. 2009; 28: 473-483. [PMC free article] [PubMed]
  • Dalton MA, Beach ML, Adachi-Mejia AM, Longacre MR, Matzkin AL, Sargent JD, Tito-Ernstoff L, et al. O le vave oʻo atu i le tifaga ulaula ua ulaina le ulaulaina e tupulaga matutua ma talavou matutua. Pediatrics. 2009; 123: 551-558. [PMC free article] [PubMed]
  • de Leeuw RNH, Sargent JD, Stoolmiller M, Scholte RHJ, Engels RCME, Tanski SE. Faʻalapotopotoga ole ulaula ulaula ma faʻamaonia ata tifaga ma le lagona o le tauleleʻa sailia. Pediatrics. 2011; 127: 96-105. [PMC free article] [PubMed]
  • Donohew L, Zimmerman R, Cupp PS, Novak S, Colon S, Abell R. Sensation sailiili, faia o le filifiliga le tonu, ma le lamatiaga o feusuaiga: O aʻafiaga mo le lamatiaga ma le mamanu o faʻalavelave. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 2000; 28: 1079-1091.
  • Gibbons FX, Pomery EA, Gerrard M, Sargent JD, Weng C, Wills TA, Yeh H, et al. Aufaasālalau e pei o aʻafiaga faʻapitoa: Eseesega eseese o aʻafiaga o aʻafiaga a tupulaga ma le aufaʻasalalau i luga o le ava ma le taumafaina o ava. Psychology of Addictive Behaviors. 2010; 24: 649-659. [PMC free article] [PubMed]
  • Gunasekera H, Chapman S, Campbell S. Feusuaiga ma fualaau oona i ata tifaga lauiloa: O se auiliiliga o ata tifaga 200 pito i luga. Lautusi o le Royal Society of Medicine. 2005; 98: 464-470. [PMC free article] [PubMed]
  • Guttmacher Institute. Ulugalii talavou a le US, fananau mai, ma le faʻatafunaina: Tausaga a le Atunuu ma le setete ma faiga e ala i ituaiga ma aganuu. 2010 Toe aumai mai http://www.guttmacher.org/pubs/USTP-trends.pdf.
  • Halpern CT, Hallfors D, Bauer DJ, Iritani B, Waller MW, Cho H. Aafiaga o le eseesega o ituaiga ma le eseesega o alii ma tamaitai i mamanu o le tulaga lamatia o le tama talavou mo le HIV ma isi faʻamaʻi pipisi. Manatu mo le Soifua Maloloina o Feusuaiga ma Fanau. 2004; 36: 239-247. [PubMed]
  • Jackson C, Henriksen L, Foshee VA. O le Faʻasino Upuga Faʻatuaina Matua: Valoia amioga le lelei i le soifua maloloina i tamaiti ma talavou. Soifua Maloloina Aoga & Amio. 1998; 25: 319–337. [PubMed]
  • Kaestle CE, Halpern CT, Miller WC, Ford CA. Talavou laʻititi i le taimi muamua feusuaʻiga ma feusuaʻiga i feusuaʻiga i tupulaga talavou ma talavou matutua. Amerika Journal of Epidemiology. 2005; 161: 774-780. [PubMed]
  • L'Engle KL, Brown JD, Kenneavy K. O le aufaasālalau lautele o se taua taua mo amioga a le tauleʻaleʻa. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2006; 38: 186-192. [PubMed]
  • Martino SC, Collins RL, Masini DE, Elliott M, Berry SH. Laasaga agafesootai fefaasoaaʻi i le vavalalata o le fegalegaleaiga i le va o le faʻaalia o feusuaʻiga a le televise ma amioga a le tamaʻitaʻi. Journal of Personality and Social Psychology. 2005; 89: 914-924. [PubMed]
  • Morgenstern M, Poelen EAP, Scholte R, Karlsdottir S, Jonsson SH, Mathis F, Hanewinkel R, et al. Smoking i tifaga ma ulaula ulaula: Suʻesuʻega faʻasalalau i atunuu e ono o Europa. Thorax. 2011; 66: 875-883. [PMC free article] [PubMed]
  • Muthén LK, Muthén BO. Mplus faʻaaogaina le taʻiala. 5. Los Angeles, CA: Tusitala; 1998-2007.
  • Nalkur PG, Jamieson PE, Romer D. Le aoga o le Vaega o Fefaʻatauaʻiga a le Amerika i le suʻesuʻega o faʻamalosi ma le feusuaʻiga i luga o ata mai le 1950 i le 2006. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou. 2010; 47: 440-447. [PubMed]
  • National Cancer Institute. Le matafaioi a le aufaasālalau i le faalauiloa ma le faaitiitia o le tapaa. Bethesda, MD: US Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Cancer Institute; 2008. Laitiiti, Monograph Polokalame Polokalame Nu. 19; NIH Pub. Nu. 07-6242.
  • Pardun CJ, L'Engle KL, Brown JD. Faʻafesoʻotaʻi faʻasalalauga i taunuʻuga: Faʻaaogaina o le feusuaʻiga a tupulaga talavou i faʻasalalau e ono. Fesootaiga ma le Sosaiete. 2005; 8: 75-91.
  • Pinkleton BE, Austin EW, Cohen M, Chen Y, Fitzgerald E. Effects o se faʻataʻitaʻiga faʻasalalauga faʻasalalauga faʻasalalauga i le malamalama o tamaiti ma uiga e uiga i amio feusuai ma ata o faʻasalalauga. Fesootaiga Soifua Maloloina. 2008; 23: 462-472. [PubMed]
  • Sargent JD, Stoolmiller M, Worth KA, Dal Cin S, Wills TA, Gibbons FX, Tanski S, et al. Faʻaalia i ata ulaula i ata tifaga: O lona faʻafesoʻotaʻiga ma le ulaula talavou faʻatupu. Faʻamaumauga o Pediatric & Adolescent Medicine. 2007; 161: 849–856. [PubMed]
  • Sargent JD, Wills TA, Stoolmiller M, Gibson J, Gibbons FX. Faaaogaina o le ava malosi i ata lafoia ma lona sootaga ma le amataina o le inu o le talavou. Journal of Studies on Alcohol. 2006; 67: 54-65. [PubMed]
  • Sargent JD, Tatau KA, Matafaga M, Gerrard M, Heatherton TF. Iloiloga o le faitau aofaʻi o le faʻaalia o amioga faʻaletonu i ata lafoina. Fesootaiga ma Metotia Fesootaiga. 2008; 2: 134-151. [PMC free article] [PubMed]
  • Steinberg L, Albert D, Cauffman E, Banich M, Graham S, Woolard J. Age eseese i le sailia o lagona ma le le mautonu e pei ona faasinoupuina e le amio ma lipoti faaletagata lava ia: Faamatalaga molimau mo se ata faataitai e lua. Atinaʻe o Atinaʻe. 2008; 44: 1764-1778. [PubMed]
  • Stephenson MT, Hoyle RH, Palmgreen P, Slater MD. O ni nai fuataga o lagona o loʻo sailia mo suʻesuʻega ma suʻesuʻega tetele. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2003; 72: 279-286. [PubMed]
  • Stoolmiller M, Gerrard M, Sargent JD, Lelei KA, Gibbons FX. Faʻaalia ata tifaga R, tuputupu aʻe i le sailia o lagona, ma le ava malosi: Amioga ma le faʻaaogaina o meainu. Puipuiga Faasaienisi. 2010; 11: 1-13. [PMC free article] [PubMed]
  • Ward LM, Epstein M, Caruthers A, Merriwether A. Faaaogaina e le aufaasālalau, manaʻoga tau feusuaiga, ma uiga lamatia o feusuaiga: Suʻeina o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. Atinaʻe o Atinaʻe. 2011; 47: 592-602. [PubMed]
  • Weinstock H, Berman S, Cates W. Faʻasologa o faʻamaʻi feusuaiga i le va o le autalavou Amerika: Faʻamaumauga ma le faʻatusatusa o faʻasologa, 2000. Manatu mo le Soifua Maloloina o Feusuaiga ma Fanau. 2000; 36: 6-10. [PubMed]
  • Wills TA, Gibbons FX, Sargent JD, Gerrard M, Lee HR, Dal Cin S. Lelei pulea e le tagata lava ia e faʻaalia ai le aafiaga o le tele o faʻasalalau i luga o le tapaa ma le ava malosi: Totoga ma suʻesuʻega o tamaiti ma talavou. Health Psychology. 2010; 29: 539-549. [PMC free article] [PubMed]
  • Wright PJ. Faʻaalia ala o faasalalauga mamafa i amioga tau feusuaʻiga talavou: Iloiloina le tagi mo le faʻaleagaina. Fesootaiga Tausaga. 2011; 35: 343-386.
  • Zuckerman M. Faʻaaliga faʻaalia ma faʻavae faʻalapotopotoga o le sailia o lagona. New York, NY: Cambridge University Press; 1994.