Faatomuaga - Avea ma Faʻafeusuaiga i Digital Times: O Aʻafiaga ma Faʻafitauli o Initaneti Ponokalafi (2020)

Tala Fa'akomepiuta i Initaneti: Mafaufauga o le mafaufau i ona Aafiaga i Tamaiti, Talavou ma Talavou Matutua
, BSc., MA, MSt (Oxon), MPil (Cantab), DClinPsych
Itulau 118-130 | Fa'asalalau i luga ole laiga: 01 Apr 2021

O lenei folasaga o loʻo aoteleina ai suʻesuʻega i le aʻafiaga o ponokalafi i luga o le initaneti i le soifua maloloina faʻafeusuaiga ma mafutaga i tupulaga talavou. Ou te fautua atu o le eseesega i le va o le muai Initaneti ma ponokalafi i luga o le initaneti e le o se tulaga tuusao na o le tasi le tikeri. Ou te finau e mafua ona o le ala i luga ole laiga e suia ai le sootaga a le tagata talavou i mea tau feusuaiga e ala i le tuʻuina atu o se avanoa vaʻaia i totonu e vave faʻamalieina ai manaʻoga faʻafeusuaiga ma le le mafaufauina, faʻavaivaia ai le gafatia e mafaufau ai i le manaʻoga tau feusuaiga a le tasi ma le isi.

O se aoga o le matua o le maua lea o le avanoa o le vaaiga. Ou te matauina ni suiga mata'ina se lua a'o ou toe tomanatu i la'u galuega fa'afoma'i ma tupulaga talavou i luga o le tolusefulu tausaga. Muamua, o le tino ua faʻatuputeleina se nofoaga o le faʻaesea ma o lona sili atu pe itiiti ifo le tele o suiga o le fofo manino lea i se tulaga tiga o le mafaufau i totonu. Lona lua, o le fa'agasologa o le fa'afeusuaiga (e pei o le fa'atuina o se fale o manu fa'asinomaga fa'afeusuaiga ma le itupa e tusa lava po'o le a le fa'afeusuaiga) ua sili atu le lu'itau nai lo le psychoanalyse ua iloa i taimi uma lenei faiga, e o'o lava i tulaga sili ona lelei. E lua mea mai fafo e foliga mai na saofagā i nei suiga: o le faʻaogaina o le tele o tekinolosi faʻaonaponei ma le tele o le faʻaogaina o faʻalavelave faʻafomaʻi e masani ai le suiga o le tino tuʻuina atu - o le a naʻo le mea muamua iinei.

O le saosaoa o atina'e fa'atekonolosi e sili mamao atu nai lo le malosi o le mafaufau e fa'atautaia ai a'afiaga o le mafaufau o la tatou feso'ota'iga ma tekonolosi. I le avea ai ma tagata suʻesuʻe o le mafaufau mai le vaitaimi muamua-numera fou, matou te taumafai e malamalama i se mea e le o se vaega o matou lava atinaʻe. O lo tatou poto masani i taimi a'o le'i fa'akomepiuta e mafai ona maua ai se manatu fesoasoani, ae e le mafai ona tatou aloese mai le mea moni o tatou o le tupulaga mulimuli (s) o le a o'o i se lalolagi e le o ni numera.

O lenei augatupulaga e le o tuputupu ae i luga o le initaneti pe tuusao ae "olaga nei” (Floridi 2018, 1). O se tulaga fou ma ua tumau nei o aganu'u feso'ota'iga, o feso'ota'iga e feso'ota'i ma feso'ota'iga fa'atekinolosi, fa'atasi ai ma vaega eseese o le virtuality, ua avea nei ma vaega taua o olaga o tupulaga i aso uma. Le ubiquity o tafailagi avanoa o lo'o tu'uina atu ai le tulaga iloga o lo'o iai nei e fa'atalanoa ai e tupulaga a latou fa'asinomaga tau feusuaiga ma itupa, aemaise lava e ala i le fa'aogaina o feso'ota'iga fa'aagafesootai ma ata mataga i luga ole laiga. Aemaise lava, o le atinaʻeina o feusuaiga e tupu i aso nei i se faʻalapotopotoga faʻaagafesootai lea na tatou taliaina muamua o "mea moni o le olaga" (e pei o le tino tuʻuina atu ma ona tapulaʻa), ua faigofie nei i le faʻateleina o tikeri o le faʻaogaina o tekinolosi. O le atina'eina o feusuaiga lava ia e fa'atautaia fa'atekonolosi. Afai e tatau ona tatou malamalama i le atinaʻeina o feusuaiga a le tupulaga numera, e taua tele i le mafaufau ma le falemaʻi le iloa o nei suiga faʻatekonolosi e manaʻomia ai mafaufauga fou o le psychoanalytic o le atinaʻeina o feusuaiga.

E pei o isi itu uma o le lalolagi numera, o le tau feusuaʻiga fou e aumaia uma ai faʻamanuiaga ma faʻaleagaina. I lona tulaga sili, o le Initaneti e maua ai se auala taua mo le suʻesuʻeina ma le faʻalauteleina o feusuaiga a talavou (Galatzer-Levy 2012; Shapiro 2008) ma mo le toʻatele o lenei mea e masani ona aofia ai le faʻaalia o ponokalafi aʻo leʻi oʻo mai ponokalafi i luga o le initaneti. Peitai, o le luga o le initoneti auala mo le taumafaina o ponokalafi e manaʻomia le suʻesuʻeina ma le totoa ma o le a ou taulai atu i lenei mea. O atina'e fa'atekonolosi ua maua ai ponokalafi i luga o le initaneti e le o se mea leaga tele, ae e le o fa'apea o le fa'atekonolosi fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e le fa'aituau i ona a'afiaga i le atina'eina o feusuaiga i tupulaga talavou.

I lenei Fa'atomuaga i le vaega lenei i luga o ponokalafi i luga o le Initaneti, ou te amata i le otootoina o le suʻesuʻega i le aʻafiaga o ponokalafi i luga o le initaneti i le soifua maloloina o feusuaiga ma mafutaga i tupulaga talavou. Ou te fautua atu o le eseesega i le va o le muai Initaneti ma ponokalafi i luga o le initaneti e le o se tulaga tuusao na o le tasi le tikeri. E mafua ona o suiga i luga ole laiga i luga ole laiga, i ni auala taua tele, o le sootaga a le tagata talavou i mea tau feusuaiga e ala i le saunia o se avanoa faʻataʻitaʻi i totonu e vave faʻamalieina ai manaʻoga faʻafeusuaiga ma le le mafaufauina, faʻaleagaina ai le malosi a) e mafaufau ai i le manaʻoga tau feusuaiga ma o le isi ma e) e iloilo ai le faʻaeteete o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o ponokalafi i luga ole laiga. O nei tulaga lamatia e sili ona taua mo le tupulaga numera o latou atinaʻe faʻafeusuaiga ua sili atu nei ona faʻatulagaina e ponokalafi i luga o le initaneti. E ono fa'atupuina se a'afiaga e ala i le taumafaina sa'o o ponokalafi i luga o le initaneti po'o le sili atu e ala i le fai fa'atasi ma se paaga e logoina e ponokalafi i luga o le initaneti o latou mafaufauga ma fa'amoemoega tau feusuaiga.

O ponokalafi i luga ole laiga: o se mataupu tau soifua maloloina lautele?

Mo le toatele, o le faaaogaina o ponokalafi o se gaoioiga patino, e seasea ona talanoaina faalauaitele pe suesueina. O le faʻaogaina o le Initaneti ma le faʻalauiloaina o le telefoni feaveaʻi ua faʻamalosia ai felafolafoaiga e uiga i ponokalafi ona o atinaʻe faatekinolosi ua vave maua ai ae sili atu ona natia. E le'i i ai muamua le vave, faigofie pe lautele, o le tele o mea o lo'o i ai o se kiliki le mamao. Ma (tele) saoloto. I le 2018 Pornhub maua 33.5 piliona asiasiga - o le aofaʻi o le 92 miliona o aso taʻitasi asiasiga.1 O se suʻesuʻega a Peretania o tamaiti e 11-16 tausaga o loʻo lipotia mai e 28% o le 11-14-tausaga le matutua ma le 65% o le 15-16-tausaga le matutua na matamata i ponokalafi i luga o le initaneti (Martellozzo et al. 2016). O le fa'atonutonuina o le avanoa i ponokalafi i luga ole laiga mo tamaiti i lalo ole sefuluvalu tausaga ua fa'amaonia e le mafai.

E ui e mafai e le Initaneti ona faafaigofie le mauaina o faamatalaga taua e uiga i feusuaiga e lagolagoina ai le soifua manuia, o suesuega i le sefululima tausaga talu ai o loo faaalia ai le auala e ono tulai mai ai ponokalafi i luga o le initaneti se lamatiaga o le soifua maloloina tau feusuaiga i tupulaga talavou faapea foi ma le faaleagaina o le natura fiafia o feusuaiga. Aʻo leʻi oʻo i le faʻateleina o nofoaga o ponokalafi i luga ole laiga,2 o le averesi fua faatatau o faʻalavelave faʻafeusuaiga, e pei o le erectile dysfunction (ED) ma le maualalo o manaʻoga faʻafeusuaiga, sa maualalo, faʻatatau ile 2% -5%. I le 1940's itiiti ifo i le 1% o tane i lalo o le tolusefulu poto masani, poʻo le itiiti ifo foi lipotia, erectile dysfunctions (Kinsey, Pomeroy, ma Martin. 1948). I le 1972 na siitia ai lenei fuainumera i le 7% (Laumann, Paik, ma Rosen 1999). I aso nei o fua faatatau e i le va o le 30% ma le 40%. O suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o lipoti o le faʻaleagaina o feusuaiga i alii i lalo o le 40, i le va o le 30% -42% (Park et al. 2016). O suʻesuʻega i alii talavou i lalo ifo o le 25 tausaga le matutua ma talavou i lalo ifo o le 18 tausaga o loʻo faʻaalia ai se tulaga faifaipea i le itu o le faʻateleina o nei faʻafitauli tau feusuaiga (O'Sullivan 2014a, 2014b). E fa'amaonia lea i le fa'atupula'ia o fa'asinomaga mo togafitiga fa'afeusuaiga.3 I lalo ifo o le 19-tausaga le matutua, i Peretania, na faʻamauina e le National Health Service le faʻatoluina o faʻaopoopoga o faʻamatalaga mo togafitiga faʻafeusuaiga i le va o le 2015-2018.4

O suʻesuʻega na vaʻavaʻai i tua atu o le faʻateleina fua o nei faʻafitauli, ua maua ai se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaogaina o ponokalafi ma le faʻaleagaina o le erectile, maualalo le libido, faigata o le taʻavale (Carvalheira, Træen, ma Stulhofer. 2015; Wéry ma Billieux 2016), ma le fiafia i ponokalafi nai lo feusuaʻiga moni ma se paaga (Pizzol, Bertoldo, ma Foresta 2016; Sun et al. 2015). Faʻatatau i le fesili o le mafuaʻaga, e ui lava e le mafai ona fai mai e faʻamaonia vis-à-vis etiology, e iai foʻi a matou faʻamaoniga o le faʻamutaina o le taumafaina o ponokalafi i luga o le initaneti e mafai ona toe faʻafoʻisia ai le soifua maloloina o feusuaiga, ma maua ai le lagolago atili mo le finauga i luga ole laiga. O ponokalafi e foliga mai e iai sona sao taua i le faʻaleagaina o feusuaiga (Park et al. 2016).

O le faateleina o le matamataina o ponokalafi ua fesootaʻi ma feusuaʻiga i le laʻititi o tausaga, ma sili atu le aofaʻi o paaga ma paaga faʻafeusuaiga masani (Livingstone ma Smith 2014). Ae ui i lea, faʻateleina, o loʻo i ai se popolega faʻatupulaia o le tulaga lautele i le millennials o loʻo agai i ai itiiti feusuaiga (Twenge, Sherman, ma Wells 2015), faatasi ai ma se suʻesuʻega se tasi o le 18-20-tausaga le matutua e iloa ai se sootaga malosi i le va o le taumafaina o ponokalafi i luga o le initaneti ma le alu ese mai feusuaʻiga moni (Pizzol, Bertoldo, ma Foresta). 2016). I le taimi nei e mafai ona tatou taumatemate e uiga i le uiga o ia faiga. Matou te manaʻomia le tele o suʻesuʻega faʻapitoa ma faʻapitoa psychoanalytic ina ia malamalama i mea o loʻo tupu i totonu o le lalolagi. Ae ui i lea, e foliga mai, o ia faiga e atagia ai le auala e faigofie ona maua ai le filifiliga o feusuaiga faʻatekonolosi faʻafesoʻotaʻi ma faigofie ona faʻalagolago i le toso faʻatauvaʻa o se faʻalavelave faʻafefe ma se faʻafeusuaiga mamao. O isi e mana'omia ai le mafaufau; afai e mafai e tekinolosi ona faʻafefeina le feiloaiga ma isi mea, e maua ai ni auala pupuu e mafai ona faʻaosooso, aemaise lava mo na tagata talavou o loʻo tauivi ma o latou tino ma feusuaiga.

O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai le aʻafiaga o ponokalafi i luga o le initaneti i luga o foliga o le tino ma le taua o le tagata lava ia, faatasi ai ma faiga e faʻaalia ai le tele o tamaʻitaʻi talavou e filifili mo le aveeseina o lauulu faʻapitoa ina ia foliga aʻo leʻi oʻo i le matua ma le labiaplasty. O nei talosaga teuteu uma e lua ua matua faateleina, e foliga mai e tutusa ma le maua o ponokalafi i luga o le initaneti (Gambotto-Burke 2019). Mo se faʻataʻitaʻiga, o talosaga mo labiaplasty faʻapitoa na faʻateleina i le 80% i luga o le lua-tausaga i lalo o le 18-tausaga teine ​​matutua (Hamori 2016). I le va o tama foi, o le le lelei o le popole i foliga o latou tino ua faʻamaopoopoina ma le faʻaalia o ponokalafi i luga o le initaneti ma le mea ua taʻua o "manatu o le tino" o loʻo faʻalauiloaina e tamaʻitaʻi ponokalafi (Vandenbosch ma Eggermont. 2012, 2013).

E manaʻomia foʻi ona iloiloina le aʻafiaga o le soifua maloloina faʻafeusuaiga faʻatasi ai ma le faʻateleina o faʻamaoniga o vaisu i ponokalafi i luga ole laiga e tutusa tutusa faiga faʻavae ma vaisu (eg Love et al. 2015). O le faʻafitauli o le faʻaogaina o mea ua fai ma vaisu ua faʻaalia o se tulaga lamatia faʻapitoa o ponokalafi i luga ole laiga e faʻatusatusa i lona faʻasologa o le Initaneti. O le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai e iai se eseesega i le va o le faʻaaogaina soo o ponokalafi i luga o le initaneti ma le faʻatonutonuina o le soifua maloloina e faʻatatau i lo latou faʻataʻitaʻiga e suʻe faʻasolosolo mo ata feusuaʻiga fou. O lenei mea e malamalama e mafua mai i le televave o masaniga i ata faʻatusatusa i faʻatonuga maloloina (Brand et al. 2016; Cordonier 2006; Meerkerk, van den Eijnden, ma Garretsen 2006). E ui lava o le lamatiaga o vaisu i ponokalafi i luga o le initaneti e foliga mai e faʻateleina e ala i faʻalavelave faʻapitoa o le initaneti (vaʻai Wood 2011; Wood 2013), o le mea moni, e pei ona ou faʻamalamalamaina mulimuli ane, e le manaʻomia ona tatou faʻaogaina le lamatiaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ina ia mafai ai ona faia se mataupu mo faʻafitauli faʻafitauli o ponokalafi i luga ole laiga e faʻaogaina e tamaiti ma talavou.

Ua fa'ailoa mai fo'i e su'esu'ega se feso'ota'iga i le va o le taumafaina o ponokalafi i luga o le initaneti ma le fa'ateleina o sauaga fa'aletino ma/po'o tautala fa'asaga i fafine. O loʻo i ai faʻamaoniga e faʻaalia ai o le tele o le matamata i ponokalafi, aemaise lava ponokalafi mataʻutia, o le tele foi lea o le faʻatauina e le tagata faʻatau uiga faʻamalosi ma sili atu ona faʻamaonia tamaitai (Hald, Malamuth, ma Yuen. 2010). O su'esu'ega fa'aumiumi ma fa'aleaganu'u e feso'ota'i ai fo'i fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma le fa'aogaina o ponokalafi sauā (Ybarra, Mitchell, ma Korchmaros. 2011). Faʻasalaga faʻafeusuaiga, faʻaleagaina ma uiga le lelei o tamaʻitaʻi i le vaega o tama talavou e matua fesoʻotaʻi ma le taumafaina o ponokalafi i luga o le initaneti, e pei o le faʻateleina o le avanoa o feusuaiga (Stanley et al. 2018a, 2018b; Ybarra, Mitchell, ma Korchmaros 2011). O le aʻafiaga e le faʻatapulaʻaina i tama: o teineiti laiti e faʻaaogaina amioga faʻamalosi faʻafeusuaiga latou te lipotia foi le matamata i ponokalafi sauā e sili atu nai lo se vaega e pulea (Kjellgren et al. 2011).

E oo lava i le tulaga o ponokalafi e le faʻaleagaina, o loʻo i ai le atugaluga (ma nisi faʻamaoniga) o tupulaga talavou e faʻatapulaʻaina le poto masani faʻafeusuaiga, ua faʻamuamua e ponokalafi i luga ole laiga e vaʻai i le itupa o loʻo faʻaalia e "moni" nai lo le faʻafefe, ma o lenei, i. liliu, e aafia leaga ai uiga ma amioga feusuai i le olaga moni (Lim, Carrotte, ma Hellard 2016a, 2016b; Martellozzo et al. 2016) ma o le mea lea o le faamalieina i le mafutaga moni.

Faatasi ai ma sailiiliga e faasino i le itu o se sootaga, e ui i lea e taua le manatua o na suʻesuʻega e le mautonu pe feteʻenaʻi e uiga i le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi i luga o le initaneti ma amioga faʻafeusuaiga (Horvath et al. 2013). O le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga e tele fa'amoemoega ma e foliga mai e fa'atonutonuina e feeseesea'iga ta'ito'atasi, fa'amalosia le fa'aeteete i fa'amatalaga lautele (Malamuth, Hald, ma Koss. 2012). Ae ui i lea, e ui lava e tatau ona tatou faʻaeteete i le tusiaina o se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o le taumafaina o ponokalafi i luga o le initaneti ma sauaga faʻafeusuaiga, e le faʻalavelaveina ai ponokalafi i luga ole laiga. saofaga e afaina ai le tulaga o le soifua maloloina tau feusuaiga ma luga o le tulaga lelei o mafutaga vavalalata e faʻavaeina e tupulaga talavou.

Le matafaioi o le saoasaoa ma lona aafiaga i le 'galuega o le manao'5

A'o le'i-Initaneti sa matou nonofo ai i se lalolagi ua ou faamatalaina i se isi mea o se lalolagi 3D(esire) lea "Desire" sosoo ai ma le "Delay" ma mulimuli ane "Dfaaola” o mea sa tatou mananao ai (Lema 2017). O le mafaufau "galuega o le manaʻoga" (e pei o le mafaufau ma le le iloa o galuega faʻapitoa e mafua mai i le poto masani o le manaʻoga) na faʻalagolago i le atinaʻeina o le gafatia e faʻafeiloaʻi ai le faʻatali ma le tulaga o le le fiafia e mafua ai. I se fa'afeagai, o lo'o tuputupu a'e le tupulaga fa'atekinolosi i se lalolagi 2D(esire). "Faanaunauga" e maua vave ai le "Tuuina atu" ma alo ese atoa le aafiaga o le "Tuai". O se vaega autu o le taumafaina o ponokalafi i luga o le initaneti o le soloia, pe faaitiitia tele, le aafiaga o le tetee atu i le faamalieina o manaoga o se tasi. O fa'alavelave fa'alotoifale (fa'ata'ita'iga o le maasiasi) fa'apea fo'i fa'alavelave i fafo e 'ave'esea pe fa'agata mo sina taimi. Saosaoa (faʻateleina e ala i le mauaina e aunoa ma se totogi i ponokalafi i luga o le initaneti) ua faʻaitiitia ai le mamao i le va o le manaʻo ma le faamalieina: leai se taumafaiga ma leai se faʻatali. Ma le lelei, "o le poto masani o le taamilosaga o le manaʻoga ua faʻalavelaveina e ala i luga ole laiga" (Lemma 2017, 66).

O le fa'auilavea o le "faatuai" - o le taimi e tatau ona tatou talia e pei ona tuuina mai - e taua tele i le mafaufau ona o le feiloai ma le tuai e mafai ai sui o le manao i le mafaufau. A aunoa ma le faʻaalia i le poto masani o le tuai poʻo le le fiafia o le manaʻoga e leiloa lona foliga 3D lea e mafai ai ona faʻaalia i le mafaufau le tele o itu eseese o le manaʻoga.

O se uiga taua mo le faʻamatalaina o le faʻasinomaga feusuaiga i taimi faʻatekinolosi, ona o ponokalafi i luga o le initaneti ua mafai nei ona faigofie ma vave ona maua, o loʻo i ai vave e aunoa ma se soalaupulega. Po'o, pe a tu'u i se isi auala, afai e mafai ona ta'ua tekinolosi o se "Puluvaga", e galue e ala i le motusia o le feso'ota'iga taua i le va o le mafaufau ma le tino ma fa'aleagaina ai le fa'atalanoaga e ono fesoasoani i se faiga fa'afouga. O ponokalafi i luga o le initaneti e fusia ai le tino i se masini faʻamalieina e tuʻuina atu i luga o le tap mea e tatau i le mafaufau (sili atu) faʻagasolo malie ma faʻapipiʻi e ala i le faʻatusaina o le manaʻo.

O le faʻataʻitaʻiga o le mafaufau (faʻatonuga lona lua) o le poto masani e maua ai faʻamanuiaga taua: e mafai ai ona tatou mafaufau muamua ae tatou te leʻi faia e faʻaalia ai le gaioiga e ala i se gaioiga faʻalagona ma lagona e lagolagoina (sili atu) filifiliga tutoʻatasi nai lo le faʻaosoina e mea e le iloa. O le soona fai, o le onā i le faaosofia o feusuaiga, e faigata ona e leai se avanoa mo le mafaufau e fai ma sui o mea e manaʻomia pe manaʻo ai ona iloilo lea pe o lenei manaʻoga o le tausia o le soifua manuia pe, i se isi itu, e ono afaina ai.

I luga o le initaneti, o le tagata talavou e vave ona "faʻaalia" le tele o ata ponokalafi. O lenei mea e faʻamalosia ai se suiga vave mai le avanoa o se faʻasologa lona lua o faʻataʻitaʻiga o le manaʻoga i le faʻamalosia mama ma lagona faʻaleagaina soʻo se mafaufauga. E mafai e lenei mea ona taupulepule e vave faʻateleina le faʻaleagaina (i le tagata lava ia ma / poʻo le isi) amioga i luga o le initaneti, o se mea e le mafai i luga o le fua tutusa aʻo leʻi faia le Initaneti: mo se faʻataʻitaʻiga, o se mekasini ponokalafi poʻo se vitio VHS e leʻi faʻatagaina se faʻavavevave vave. i mea o lo'o su'eina.

Saosaoa o avanoa ma le tele o ata fa'afeusuaiga o lo'o maua i luga ole laiga ole fa'atusa e ala i le sili atu o le "fa'aaliga". E tusa ai ma le atinaʻeina o feusuaiga, Freud's (1930) ua suia le tulaga o le taofi (Lemma 2017). O lea ua matou va'ai i tamaiti o lo'o i ai i le tulaga leo ae foliga mai ua matua'i fa'afeusuaiga. Nai lo le taofiofia o loʻo i ai le mea na ou taʻua fa'amata'u: e tumau pea le fiafia o le tamaititi o le matua o le tuai e pei o le tamaititi Oedipal ma, e pei ona taʻua e Guignard;

O faiga fa'afeusuaiga fa'atamamea e fa'aauau pea ona fa'aalia mai le tulaga oedipal ma aga'i atu i luma e fa'aalia i le fa'atupu le taofiofia o tu'inanau pepe. (2014, 65)

 

Faatasi ai ma nisi tagata suʻesuʻe (eg Guignard 2014) Ou te le toe manatu e talafeagai le faʻamalamalamaina o le atinaʻeina o feusuaiga e faʻatatau i se tulaga le tumau. Ae ui i lea, ou te manatu o le atinaʻeina o feusuaiga e faia se suiga faʻapitoa i le laʻititi ma o loʻo faʻatusalia ai se tulaga o faʻalavelave mo le tele o tupulaga talavou. O le faagasologa o le mafaufau o le talavou e masani lava ona faʻaosoina se toe iloiloga o le faasinomaga patino lea maua'a i le tino: e tatau i le tagata talavou ona tu'ufa'atasia le suiga o le tino o le talavou i le ata o lo'o ia i latou. O lenei faiga faigata ma le le mautonu i le taimi nei o loʻo faʻaalia i se tulaga tulaga ese faʻaagafesootai lea e faʻaogaina ai e tekinolosi faʻagasologa o mafaufauga e aʻafia ai le malosi e faʻatonutonu ai lagona, e fesoʻotaʻi ma isi ma i luga o le faʻaogaina tutoʻatasi. I le tulaga o ponokalafi i luga o le initaneti, o le mea ua taʻua o le "filifiliga" mo se tagata talavou e uiga i le taumafaina o ponokalafi ma, afai o lea, o le a le ituaiga patino, e taua tele i le mafaufau: o le tulituliloaina o ponokalafi "vanila" e le tutusa lava mo talavou. le tagata e pei ua fa'aoso i le matamata i potu fa'asauā. O le "filifiliga" e 'anoa ma e iai ona a'afiaga fa'ale-mafaufau mo le fa'afeso'ota'i o le tagata talavou ia te ia lava (ma o latou mana'oga fa'afeusuaiga) ma le fa'afeso'ota'i ma ana pa'aga.

O le Black Mirror: o ai e manaʻo i ai?

E talafeagai le atina'e mo se talavou e su'e se fa'ata i tua atu o fa'atusa matua e fa'amanino ma fa'amautu ai se fa'asinomaga fa'afeusuaiga:

A'o le'i-Initaneti, o lenei fa'ata sa fa'amuamua lava e tupulaga ma fa'asalalauga e pei o le TV, faletīfaga, musika, tusi ma fata pito i luga o mekasini ponokalafi. O le fa'ata sili ona avanoa ma fa'apipi'iina i le seneturi lona luasefulutasi lea na suitulaga i isi uma o le Fa'ata Uliuli: o le mata malulu, susulu o se mata'itū, laulau po'o le telefoni. (Lema 2017, 47)

 

O le Black Mirror e ese mai i auala faʻapitoa mai faʻasalalauga muamua, e le gata i le tulaga e faʻaalia ai le tagata talavou i se tulaga e le masani ai o mea tau feusuaiga, ae faʻapea foʻi ona o lenei faʻata e faʻalavelave faʻafuaseʻi i le tagata matamata nai lo le "manatu i tua". Na te “tuleia” ata ma lagona i totonu o le tino ma le mafaufau, o nisi taimi e tusa lava pe leʻi suʻesuʻe malosi e le tagata talavou ia ata. Pe a sili atu le fa'amoemoeina o le su'esu'ega, o le ala i luga ole laiga e tu'uina atu i le tagata talavou le fa'afeusuaiga à la Carte: o le tele o tu'inanauga fa'afeusuaiga e le'i fa'ailoaina fa'apea se'i vagana ua fa'aalia i luga ole laiga:

…ose ituaiga o gaoi e fa'amalosia i luga ole laiga: le faitau selau o ata fa'afeusuaiga e 'onaina ai le mafaufau, e vala'aulia ai se 'smash and grabing' auala i tuinanau ma tu'inanau. (Lema 2017, 48)

 

O le Black Mirror e matua fa'aosooso ma faigata ona tete'e talu ai e faigofie ona tu'uina atu ata ma'oti ma fa'ata'ita'iga fa'afeusuaiga e maua ai se feso'ota'iga vavalalata ma le fa'ata'ita'i totonugalemu o masturbation (Laufer). 1976), lea ua fa'atagaina fa'aagafesootai e ala i le fa'aogaina o tekonolosi. E ui lava e tatau ona tatou iloa o lenei mea e mafai ona maua ai se faʻamaoniga mo se mea e lagona le faʻalavelave i totonu, ma i le tulaga lea e maua ai e le tagata talavou se mea taua ia i latou aʻo latou tauivi e faʻamalamalama lagona feusuaʻiga ma mafaufauga, e saʻo ona o le Black Mirror o loʻo tuʻuina atu. o fa'ata'ita'iga fa'afeusuaiga ua uma ona fai e le mana'omia ona fa'atauaina e le tagata lava ia ma fa'aleagaina ai le fa'avaeina o se fa'asinomaga fa'afeusuaiga tu'ufa'atasi. E pei o Galatzer-Levy (2012) ua fa'ailoa mai, o ata/manatu o lo'o faoa i lenei faiga e i'u lava ina le lagona e le tagata lava ia. Ou te fa'aopoopo atu i lenei fa'amatalaga taua o le tu'ufa'atasia o lenei ituaiga o le fa'aesea mai so'o se faitalia i luga o ana lava mafaufauga fa'afeusuaiga a'o fa'amalosia i le taimi lava e tasi, e matua fa'aletonu ai le tagata talavou. Ua faataʻitaʻia lelei e le tulaga o Janine lenei mea.

E 7 tausaga o Janine i le taimi na amata ai ona matamata i ponokalafi i luga o le initaneti ina ua uma ona faailoa atu i ai e uo a lona uso matua. E oo ane i le taimi na ou feiloai ai i lona 16 tausaga, sa ia faaaogaina ponokalafi i luga o le initaneti toetoe lava o aso uma. Sa fiafia o ia, fa'amalosia ma fa'alavelave i lona fa'aoga tutusa. Sa ia faamatalaina ni faigata taua i ona foliga vaaia: sa ia manao i le labiaplasty ina ia mafai ona foliga e pei o tamaitai fai ata mataga sa ia matamata i ai na ia mananao uma e faataitai ma sa matua faaosofia ai foi. Sa le mautonu o ia e uiga i lana lava feusuaiga: na te le mautinoa pe o ia o se faʻafeusuaiga poʻo ni faʻafeusuaiga ma i isi taimi sa fefe o ia na o le inoino i feusuaiga.

A'o fa'agasolo le galuega na manino ai sa tauivi Janine e tu'ufa'atasia lona tino talavou i lona fa'atusaina o ia lava. I le 13 o ona tausaga, na ia manatua ai le vaaiga o ona susu lapopoa e pei o le "faiga" ma sa ia tosina atu i ata o teine ​​​​faatafatafata. Sa amata ona taofiofia lana ai.

O Janine na faia ni uiga mataga e se tasi o uo matua a le tuafafine pe tusa o le sefululua tausaga. Sa manatu o ia sa ia “alofa” i lenei tamāloa (e tele tausaga e matua atu ai iā te ia) e ui i le uluaʻi feusuaʻiga, lea e leʻi fiafia i ai o ia ona o le onā, ma sa matuā tigā lava mo ia. Ae ui i lea, na ia lagona mulimuli ane e ui lava i lenei amataga faigata, na latou fatuina se sootaga faapitoa ma na ia faaitiitia ai le lagona tuuatoatasi. Ina ua atoa le 13 o ona tausaga, na mou atu o ia. Na ia manatua o le taimi lena na amata ai ona solomuli mai isi ma faʻaalu le tele o taimi o lona taimi i luga ole laiga.

Na faamatalaina e Janine se faatupulaia faifaipea i le tele o tausaga i le natura o ponokalafi sa ia sailia i luga o le initaneti. Na ia iloa ai o lona faʻafeusuaiga na umi se taimi, ma o lea na ia suʻeina ai ni ata fou na maua ai e ia se "hit" vave. Faatasi ai ma le fefe tele ma le maasiasi, na iu ai ina ia talanoa mai ia te au e uiga i lona lagona ua le mafai ona ia pulea. O le tele o lona lagona ua le mafai ona pulea ona mafaufauga feusuai ma lona mafaufau, o le tele foi lea o lona taulai atu i le puleaina o mea e faigofie ona maua, e pei o lona mamafa. Na amata ona ia popole i le faitauina o kalori ma leiloa le mamafa. O le faafitauli o le taumafa na mafua ai ona sailia e ona matua se togafitiga mo ia ae a o faagasolo le galuega na iloa ai ua na o le tumutumu o le aisa o le leiloa o le pulea o lona mafaufau.

E pei o isi talavou ou te galulue faatasi i aso nei, sa faailoa atu ma le faamomoiloto e Janine se aafiaga o le lagona i le alofa mutimutivale o se tino ua lagona le le pulea ma le fiafia i feusuaiga na te le o mautinoa atoatoa po o ai. iinei mea e fiafia i ai. Fa'atekonolosi fa'atalanoaga e fa'afememea'i ai le mafutaga a le tagata talavou ma lona lava mana'o. O le atinaʻeina o feusuaiga faʻapipiʻiina i masini e faʻaleagaina ai le atinaʻe taua o le lalagaina faʻatasi o talafaasolopito o le tagata lava ia, feteʻenaʻiga le iloa ma tuʻinanauga faʻafeusuaiga: "O le tau o le poto masani e faʻamafola ma mafai ona faʻamaua" (Lemma 2017, 67).

O se fesili taua o le a le mea e ese ai na tupulaga talavou e sili atu le liliu atu i luga o le initaneti e avea o se solomuli saogalemu mai mafutaga faʻapitoa ma e sili atu ona patino mai le tino. feusuaiga mafutaga. Ma le isi, o lenei mea e manaʻomia ai nisi suʻesuʻega. Faʻavae i luga o aʻu faʻamatalaga i totonu o le potu faʻatalanoaga, ou te fautua atu e leai se auala faʻaleleia e tasi poʻo se psychopathology faʻapitoa e mafai ona maua ai tali faʻalagolago i lenei fesili. Ae ui i lea, mo na tupulaga talavou o loʻo lamatia i le tauivi ma manaoga o loʻo faia i le mafaufau e ala i suiga faaletino o le talavou (ona o le faaletonu o le atinaʻe ma / poʻo feteʻenaʻiga), o le solomuli i avanoa faʻapitoa e faʻamaonia faapitoa le faʻamalosia aua e mafai ai ona latou pulea. le fenumiai ma le atuatuvale e uiga i le tino moni e ala i le va o le va o le tagata lava ia ma isi ma le va o latou lava tino ma le mafaufau.

Ole luga ole laiga i luga ole laiga e le mafua ai faʻafitauli faʻapitoa. Ae, ou te fautua atu e mafai ona maua ai se taʻavale faʻamalosia faʻaleaganuʻu ma faigofie ona maua mo le faʻatulagaina o feteʻenaʻiga e fesoʻotaʻi ma o tatou natura faʻapitoa e faʻapitoa ai nisi o tupulaga ona o latou tala faʻasolopito. O lenei auala e fetaui lelei i le "faʻaaoga sese" i le tautua o le puleaina o se faʻalavelave faʻalavelave o isi mea e lagona e faʻamautu i totonu o le tino. E pei ona ou otootoina i se isi mea (Lema 2014), e mafai ona malamalama o se vaega o se galuega a nisi o vaega patino o le initaneti e pei o le auala e mafai ai ona lagolagoina le faafitia o le tino, pe faʻafefea ona faʻaaogaina e faʻaumatia ai le moni o le eseesega ma le vavae ese poʻo le faʻalauiloaina o le faʻasesega o le va o tagata. E sili atu le taua, e mafai ona faʻaaogaina e suia ai le va o totonu ma fafo mea moni:

e ala i le ofoina atu o se faʻasesega o le mea moni, e faʻafefe ai le manaʻomia o galuega faʻapitoa e manaʻomia mo le malamalama o totonu ma fafo mea moni e fesootai nai lo le tutusa pe vavae ese mai le tasi ma le isi. (Lema 2014, 61)

 

Avanoa faʻapitoa ma le faʻasesēina o faʻasalalauga

O se uiga iloga o le lalolagi moni o sootaga tau feusuaiga o lona le mautonu ona o le i ai moni o se 'isi', lea e tuʻuina atu ai se manaʻoga. I se faʻatusatusaga, i le vaʻaia o ponokalafi, tatou te molimauina le soloia o mataupu faavae o feusuaiga, e le gata ona e leai se isi "moni" tino e taula ai le tagata lava ia i le mea moni ma tapulaa. O le avanoa vaʻaia e maua ai se solomuli ese mai le mea moni i se mafaufauga e leai ni faʻalavelave i le faamalieina o manaʻoga.

E tusa lava pe na o ponokalafi i luga o le initaneti e mafai ona fatuina ai le faaseseina o le pule i luga o le isi, ae e mafai lava ona i ai ni taunuuga o le mafaufau lea e afaina ai sootaga moni pe afai e suia ai le auala e fesootai ai le tagata talavou ia te ia lava ma / poʻo isi o ia. olaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi tamaʻitaʻi e sefuluiva tausaga le matua, sa i ai se faʻafeusuaiga faʻapitoa na mafai ona ia faʻamalieina i luga o le initaneti. O lea na aumaia ai ia te ia le fiafia vave lea na aveesea ai o ia mai isi tulaga le fiafia o le mafaufau e pei o lona atuatuvale ma le inoino i lona tino. O le mea moni, o le aloese mai lagona ua faʻaalia pea e faʻamalosia malosi ma faʻafitauli faʻaoga ponokalafi i luga o le initaneti i alii ma tamaitai (Baranowski, Vogl, ma Stark 2019). I se taimi le tumau, i luga o le initaneti, na lagona e loʻu maʻi le puleaina o ia tulaga faʻafefe o le mafaufau. Ae ui i lea, o le tele o le taimi na ia faʻaaluina i luga ole laiga, o le tele foi lea o le faʻaesea o ia mai lana uo teine ​​sa i ai i le pogisa e uiga i lana gaioiga i luga ole laiga ma lana fetish. O faiga fa'afeusuaiga i luga o le initaneti na fefa'ataua'i mo se taimi pupuu "pulea" i tulaga fa'aletonu o le mafaufau mo se taimi umi e le mafai ai ona fesoasoani a'o ia faasolosolo ona taumamao mai fa'afitauli a'a.

O le tulaga o le mafaufau e ulufale ai le tagata talavou pe a faʻaaogaina ponokalafi i luga o le initaneti o se tasi lea e faʻaitiitia ai le le faʻatagaina o le isi i se faʻasalalauga faʻapitoa o se "isi" lagona e pulea atoatoa e ia lava. O le fa'aganu'u e fa'aleleia atili i luga o le initaneti ona o le tele o ata ma vitiō e mafai ai e le tagata matamata ona matua'i filifilia ma fa'apupulaina ai le tulaga o le mafaufau. I se faʻatusatusaga, i totonu o mafutaga faʻapitoa, o le isi o le "isi", atonu tatou te fai atu, faʻatupuina se (faʻalavelave) faʻatuai o ituaiga ona e manaʻomia ai se fuataga o galuega faʻapitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tatau ona tatou mafaufau i ai latou manaoga tau feusuaiga, ma e umi se taimi, e mafai ona le fiafia ma taofia ai le faamalieina vave o o tatou manaoga. E ese mai ai, o ponokalafi i luga o le initaneti e mafai ai e le tagata talavou ona puipuia o ia mai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le lalolagi o fesoʻotaʻiga vavalalata.

O le "galuega o le mana'o" ma popolega o lo'o fa'atupuina (fa'ata'ita'iga o le fa'alagolago), e pu'upu'u ona o le faigofie ma le vave ona maua ata i luga o le initaneti. O le faʻatali mo se isi tagata e ono manaʻo pe le manaʻo ia i tatou e suia i le "isi ponokalafi" lea e avea ma se mea e mafai ona faʻaogaina ma e le taofia ai le faʻafeusuaiga i le lavelave o tuʻinanauga eseese ma mamanu faʻaosofia, poʻo le mafaufauina o se isi tagata. mana'oga lea, i le isi itu, e mana'omia ai ona tatou fa'ailoa fa'apea ma le isi. O le saosaoa e faʻapupulaina ai le faʻalavelave o le faʻagasologa o le mafaufau e manaʻomia e faʻatumauina ai mafutaga lelei, ua faʻaleagaina. Ou te taʻua lenei faiga o le mafaufau o le "mafaufau o le manaʻoga" ma o le a ou faʻamalamalamaina i le isi.

O le mafaufauina o manaoga tau feusuaiga

O le saoasaoa ma le faigofie o le mauaina o ponokalafi i luga o le initaneti, faʻatasi ai ma le suiga o le mafaufau e mafua mai i faʻalavelave faʻapitoa o le siosiomaga i luga ole laiga o loʻo faʻamatala mai i le taimi nei, e faʻaleagaina ai se gaioiga taua o le mafaufau - mafaufauga – o le ki lena i le soifua maloloina lelei o feusuaiga ma ia sologa lelei sootaga tau feusuaiga. Ou te fautua atu o le faaaogaina masani o luga o le initoneti O ponokalafi e le aoaoina, pe taofia, le atiina ae ma le faaaogaina o le malosi e mafaufau ai i manaoga tau feusuaiga o le tagata lava ia ma le manao o le isi. O lo'o fa'atusalia ai le fa'amata'u tele i le atina'eina o feusuaiga mo le tupulaga fa'atekinolosi (Lemma 2020).

O le taua o le mafaufau mo le soifua maloloina o tagata ma mo le soifua manuia o le mafaufau e lauiloa lautele i tusitusiga o le mafaufau ma le mafaufau. O le mafaufau e aofia ai le tomai e mafaufau ai i ana lava amioga (self-mentalizing) ma le vavalo o le amio a se isi tagata (isi-mafaufau) e faavae i luga o se talisapaia o le amio e logoina e tulaga faʻamoemoeina (eg talitonuga, lagona, manaʻoga ma manaʻoga). I se tulaga tau feusuaiga, o le mafaufau e faavae ai le malosi o se tagata e mafaufau ai, mo se faataitaiga, e tusa lava po o le a le malosi o le manaoga patino o se tasi mo feusuaiga, e le o lona uiga e tutusa lagona o la tatou paaga. I le isi itu, e manaʻomia ai i tatou e pulea o tatou manaʻoga faʻalavelave pe a le toe faʻafoʻisia. O le mafaufau loloto o le mea lea e fesoasoani e aumai ai se vaaiga i le mafuaaga e ono le manaʻo ai se paaga i feusuaiga aua e mafai ai ona tatou faʻafesoʻotaʻi i se paaga o loʻo i ai se mafaufau ma se filifiliga ese: atonu o le paaga ua vaivai pe lagona le popole i se mea i lena taimi. I lenei tulaga, o le mafaufau fa'apea e mafai ona fesoasoani e le gata i le pulea o lagona (fa'ata'ita'iga e taofia ai se tali malosi i le lagona o le teenaina) ae e fa'aitiitia ai fo'i le a'afiaga o se fa'amatalaga sili atu "tagata" ma le le lelei o le leai o se mana'o o le paaga.

O le mafaufau o se vaega ma se vaega o le faʻalauiloaina o le tagata lava ia ma e taua tele i le pulea e le tagata lava ia, o le mea lea e mafai ai e le mafaufau faʻaletonu ona taʻitaʻia le tele o faʻafitauli o le mafaufau e faʻaleagaina ai le soifua manuia o le mafaufau (Bateman ma Fonagy 2019). Afai o ponokalafi i luga o le initaneti e faʻaleagaina ai le malosi e mafaufau ai i le manaʻoga tau feusuaiga a le tagata lava ia ma le isi, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻalauiloaina o tusitusiga faʻafeusuaiga e faʻaaogaina e le tagata talavou o se feusuaʻiga moni, ae e masani lava ona itiiti pe leai se sootaga i le mea e manaʻo e fai e se paaga faʻafeusuaiga. , ona ono faaleagaina ai lea o sootaga patino. E mafai ona galue lenei mea, mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le faʻamalosia o uiga faʻatauvaʻa agaʻi i se paaga ona o nei mea e masani ai e ponokalafi. O lenei mea e masani ona matauina pe a galulue ma tamaʻitaʻi maʻi talavou o latou faʻamoemoega o le "feusuaiga fiafia" o loʻo faʻavaeina e ala i le faʻaleagaina ma o nisi taimi o faiga faʻafeusuaiga faʻaleagaina e vaʻaia i luga o le initaneti lea e lagona e masani ona faʻaogaina e ala i luga ole laiga ona faʻatonuina lea i paaga feusuaʻiga oe, i le isi itu. , lagona i lalo o le mamafa e usitaʻia aua o le mea lena latou te manatu "tama e manaʻo ai" - o se faitioga faifaipea mai aʻu tamaʻitaʻi maʻi talavou.

O le mafaufau o se tulaga maualuga ma e faalagolago i le talaaga ma sootaga, ae taua o le le mafaufau e masani ona taitai atu ai i le tele o le le mafaufau. O le tele o lo tatou nofoia o tulaga e taofia pe le lagolagoina ai le mafaufau, o le tele foi lea o lo tatou le amanaiaina o vaega o lo tatou poto masani e faʻaleagaina ai o tatou mafaufau lelei. O le mafuaaga lea o le faʻaaogaina masani o ponokalafi i luga ole laiga e mafai ona avea ma faʻafitauli ma mafua ai ona faʻalavelave faʻapitoa mo le augatupulaga numera.

Fa'ai'uga: puipuia o le tuputupu aʻe o feusuaiga

Mo le fa'asologa fa'atekinolosi fa'apitoa, o ponokalafi i luga o le initaneti o le fa'amatalaga fou lea mo le fia iloa feusua'iga ma le fa'ata'ita'iga ma, e pei o lea, e foliga mai e talafeagai le fa'atonuina o lo'o iai sona sao i le atina'eina o feusuaiga. E le gata o le fiafia i le psychoanalytic. E faʻatupuina ai foi popolega faʻale-aganuʻu e faʻatatau i le aʻafiaga o ponokalafi i luga ole laiga i luga o le "soifua manuia" o tamaiti e tusa ai ma le atinaʻeina o feusuaiga (Graf ma Schweiger 2017, 39).

Ua avea moni le soalaupulega faatekonolosi ma tulaga iloga o le aganuu faaonaponei. O a'oa'oga fa'aa'oa'oga ma fa'ata'ita'iga e mana'omia ona fa'amatala i totonu o lenei fa'amatalaga fou. I taimi fa'akomepiuta e le'o toe fa'amamafaina le tino o le tamaititi e ala i ana fa'amatalaga ma matua. O feso'ota'iga a le tamaititi ma tekinolosi e tele sona sao i lona fa'atinoina. I aso nei o le tino o le tamaitiiti o loʻo tauaveina le faʻataʻitaʻiga o tekinolosi o loʻo faʻapipiʻiina ma lalolagi faʻapitoa e faʻalauteleina ai faʻafanua faaletino ma mafaufau mo le lelei ma le leaga.

O le tulaga o ponokalafi i luga o le initaneti o loʻo faʻaalia manino ai le manaʻomia tele o se tali faʻale-mafaufau i tulaga lamatia o loʻo i ai. O faiga fa'amaonia tausaga e faigata ona fa'atino ma e o'o mai i le taimi nei ua le manuia ma/po'o ua tu'ulafoa'i e fai ma ta'iala e fo'ia ai nei lamatiaga. E le gata i lea, talu ai ona o le faʻafitauli e tulaʻi mai ona o tekinolosi fou, o le fofo e le tatau ona avea ma se tekinolosi. I se isi itu, e manino lava talu ai o tekinolosi e faʻateleina ai tulaga lamatia e le mafai ona faʻalagolagoina le faʻaitiitia ona o le faʻalauteleina o faʻasalalauga faʻatekonolosi i la tatou aganuu, e tatau ona tatou mafaufau i fofo e le gata i tekinolosi. E manaʻomia e le au suʻesuʻe suʻesuʻe le faʻatautaia i tua atu o le potu faʻatalanoaga e faʻatasi ai ma faiga faʻavae ma le tele o le soifua maloloina ma aʻoaʻoga faʻalauiloa e faʻailoa ai faʻalavelave e faʻamalosia ai le malosi o le mafaufau o tupulaga talavou e pulea le mea e mafai pe faafaigofieina e tekinolosi, aemaise lava pe afai e le o se mea e sili atu. i le tulaga o le soifua manuia faalemafaufau. Matou te manaʻomia le atinaʻeina o faʻalavelave faʻapitoa faʻaagafesootai e "tuu" uma tamaiti ma tupulaga talavou e tetee atu i tulaga lamatia o ponokalafi i luga o le initaneti (Lemma 2020). E pei lava ona le mafai e le tui ole fulū ona fa'amautinoa tatou te le maua i le fulū, e leai se fa'alavelave e fa'asagatau i fa'alavelave fa'aleagaina o ponokalafi i luga o le initaneti o le a avea ma fa'amaoniga atoatoa ae e mafai lava ona fesoasoani i le fa'aitiitia o a'afiaga e feso'ota'i ma lona taumafaina.

Ole pulega ole numera (Floridi 2018) o se popolega fa'alavelave. I le avea ai ma tagata suʻesuʻe o le mafaufau, o loʻo ia i matou se faʻataʻitaʻiga taua o le mafaufau e mafai ma e tatau ona saofagā i felafolafoaiga o loʻo iai nei e uiga i aʻafiaga o ponokalafi i luga o le initaneti. E pei ona taʻua saʻo e Floridi:

o le auala sili e pu'e ai le nofoaafi tekinolosi e le o le tuli i ai, ae ia i ai iina i le isi nofoaga. (2018, 6)

Faʻaaliga faʻamatalaga

E leai se feteenaiga o aia na lipotia mai e le tusitala.

faamatalaga faaopoopo

Faamatalaga i tagata fai saofaga

Alessandra Lema

Alessandra Lema, BSc., MSt (Oxon), MPil (Cantab), DClinPsych, o se Faufautua Fa'afoma'i Fa'afoma'i Fa'afoma'i i le Anna Freud National Center mo Tamaiti ma Aiga fa'apea fo'i ma le Fa'atonu Fa'atasi o le Autalavou 'Consultment and Therapy Center i le Masiofo. Anne St Fa'ata'ita'i. O ia o se tagata su'esu'e o le mafaufau ma le uso a le British Psychoanalytic Society. Talu mai le 2010 sa avea ai o ia ma Polofesa Asiasi, Vaega o le Psychoanalysis, University College London. E oʻo atu i le 2016, sa galue o ia mo 14 tausaga i le Tavistock ma Portman NHS Trust lea sa avea ai o ia ma Ulu o Psychology ma Polofesa o Psychological Therapies (faʻatasi ma Essex University).

Faamatalaga