Ponokalafi Faʻaaoga i Talavou ma Ona Faʻataʻitaʻiga Aʻafiaga (2020)

Farré, Josep M., Angel L. Montejo, Miquel Agulló, Roser Granero, Carlos Chiclana Actis, Alejandro Villena, Eudald Maideu et al. ”

Journal of Clinical Medicine 9, nu. 11 (2020): 3625.

lē faʻatino

(1) Faʻamatalaga: O le Susceptibility Susceptibility to Media Effects Model (DSMM) o loʻo fautua mai ai o faʻaoga ponokalafi o aʻafiaga e faʻalagolago ma e faʻalagolago i fesuiaiga o le faʻaogaina, atinaʻe, ma agafesootai. O lenei auivi o loʻo faʻamamafaina ai foʻi o le eseesega o le faʻaogaina o suiga e fai ma faʻamatalaga o le faʻaogaina o ponokalafi ma avea ma faʻatonuga o le aʻafiaga o ponokalafi i fesuiaiga o faʻataʻitaʻiga.
(2) Metotia: I le fa'atinoina o se su'esu'ega i n = 1500 talavou, na matou suʻeina pe na ausia nei manatu.
(3) I'uga: O le fa'aogaina o ponokalafi e feso'ota'i ma le tane ma le matua, i ai se fa'afeusuaiga po'o le le fa'amalamalamaina o faiga fa'afeusuaiga, maualuga le fa'aaogaina o vaila'au, e le o se Mosalemi, ma le lipotia o tu'inanau fa'afeusuaiga ma le fa'aogaina o ala fa'asalalau e maua ai fa'amatalaga tau feusuaiga. Structural Equation Modeling (SEM) na faʻaalia ai le maualuga o tulaga i le fesuiaiga o faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi saʻo ma le faʻaogaina o ponokalafi, matua matua, faʻaaogaina vailaʻau, ma le avea ma tamaitai. Na aliaʻe foʻi nisi fesoʻotaʻiga faʻasalalauga. Fa'aoga ponokalafi e fa'atatau i le va o le matua ma le fa'ata'atiaga o suiga. E le gata i lea, o le fa'aaogaina o vaila'au na fa'afeso'ota'i le va o tausaga ma le itupa fa'atasi ai ma suiga fa'atatau.
(4) Fa'ai'uga: O a matou su'esu'ega e lagolagoina ai le fa'aogaina o le falema'i o le fa'avae DSMM. O le iloaina o tala'aga o tagata fa'atau ponokalafi ma le a'afiaga o ponokalafi i lenei faitau aofa'i o le a mafai ai ona fa'ata'ita'iina ni fuafuaga e sili atu ona lelei mo puipuiga ma tulafono faatonutonu.

1. faʻatomuaga

O le i ai o mea faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga ua matua faʻateleina i luga o faʻasalalauga faʻasalalau ma faʻasalalauga lautele [1,2]. E le gata i lea, i le tulai mai o le Initoneti, o le faaaogaina o ponokalafi ua salalau atu i le lalolagi atoa [3,4]. I le tulaga o talavou ma talavou matutua, o fua faatatau lata mai o le faaaogaina o ponokalafi ua lipotia mai e tusa ma le 43% [5]. O lenei faʻateleina o faʻataʻitaʻiga o meaʻai e mafai ona faʻamatalaina i se vaega e le "Triple A" aʻoaʻoga, lea e faʻamaonia ai le faigofie ona maua le Initaneti, o le mea moni e mafai e se vaega tele o le faitau aofaʻi ona gafatia, ma le le iloa o le Initaneti e faʻamaonia i ona tagata faʻatau [6].
E tele suʻesuʻega na taulaʻi i le iloiloina o le faʻaogaina o ponokalafi i lenei vaitausaga ma lona fesoʻotaʻiga ma le tele o fesuiaiga. O nisi tusitala ua taumafai e faauigaina talaaga talafeagai o talavou ma tupulaga talavou o loo faaaogaina ponokalafi. Mo se faʻataʻitaʻiga, Efrati et al. [7] na iloa ai o na talavou na faʻaaogaina ponokalafi e masani lava o tama, e maualalo le vavalalata faʻaagafesootai, faʻafefe ma neurotic, ma sili atu faʻatauvaʻa, ma isi mea. I lenei laina, Brown et al. [8] na faailoa mai ai ituaiga e tolu o tagata faaaoga ponokalafi e mafaufau i suiga e pei o le matua, taliaina o ponokalafi, faaaogaina, faaosofiaga mo le faaaogaina ma le tapuaiga—o ponokalafi e aloese ai, auto-erotic tagata faaaoga ponokalafi ma le lavelave o tagata faaaoga ponokalafi.
O le Susceptibility Differential to Media Effects Model (DSMM) na mamanuina e Valkenburg ma Peter [9] ma taulai atu i aafiaga o ala o faasalalauga microlevel. O lenei faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le tele o aʻoaʻoga mautu e pei ole Social Cognitive Theory [10], le Neoassociationist Model [11], le Selective Exposure Theory [12], ma le Media Practice Model [13]. O le DSMM o lo'o fa'atulagaina fa'atatau i fa'atonuga tutotonu e fa: (1) O a'afiaga o ala o fa'asalalauga e fa'atatau ma fa'alagolago i suiga fa'aleaogaina, atina'e, ma agafesootai. (2) O aafiaga o ala o faasalalauga e le tuusao ma le mafaufau; fa'alagona ma fa'agae'etia fa'asalalauga fa'asalalauga fa'asalalauga le va o le fa'aogaina o fa'asalalauga ma a'afiaga fa'asalalau. (3) O le eseesega o le fa'aogaina o feso'ota'iga e fai ma va'aiga o le fa'aogaina o ala o fa'asalalauga ma fa'afoeina le a'afiaga o le fa'aogaina o ala o fa'asalalauga i setete tali atu a le aufaasālalau. (4) O a'afiaga fa'asalalau e fa'atautaia; latou fa'aaafiaina le fa'aogaina o ala o fa'asalalauga, fa'amatalaga tali fa'asalalau, ma fa'aeseesega fa'aletonu fa'aletonu [9].
I luga o le faavae o le DSMM framework, Peter ma Valkenburg [14] ua lolomiina se iloiloga e aofia ai suʻesuʻega na iloiloina ai ponokalafi le faʻaaogaina i tupulaga talavou. E tusa ai ma faʻamatalaga faʻaalia o le faʻaogaina o ponokalafi, faʻataʻitaʻiga, uiga faʻapitoa, fesuiaiga masani, tuʻinanau tau feusuaiga, ma amioga i luga ole Initaneti ua suʻesuʻeina [14]. Ua fautuaina e faapea o alii talavou e sili atu ona aafia i ponokalafi nai lo tamaitai, e ui o eseesega o alii ma tamaitai e laiti ae sili atu le saoloto o lo latou atunuu na tupuga mai ai [15,16,17]. E le gata i lea, o le soli tulafono ma tupulaga talavou e faʻaaogaina vailaʻau e mafai ona faʻaaoga soo ponokalafi [18,19]; e faapena foi mo tupulaga talavou e sili atu le fiafia i feusuaiga [20].
E tusa ai ma suiga o le atinaʻe, tausaga, matua matutua, ma le faʻafeusuaiga na suʻesuʻeina i tupulaga talavou. O loʻo i ai fefinauaiga e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻateleina i le matua, ma o suʻesuʻega o loʻo i ai nei na lipotia ai ni taunuuga feteenai [15,16,18]. I le suʻesuʻeina o auala e ono faʻaogaina ai ponokalafi a talavou, e ui i lea, ua fautuaina e mafai ona fesoʻotaʻi le amataga o le matua ma le vave faʻaalia i ponokalafi ma sili atu le faʻaaogaina o ponokalafi mulimuli ane [21]. E faapena foi ona faatatau i aafiaga tau feusuaiga, faatasi ai ma nisi tusitala o loo faafesoota'ia i le tele o taimi e faaaoga ai ponokalafi, ae o isi e fesootai i se taimi maualalo [15,20]. O le amanaia o fesuiaiga o agafesootai, le lelei o le aiga, manao mo le lauiloa, faatosinaga a tupulaga, ma le afaina i luga o le initaneti ma tuusao ua fesootai ma le maualuga o ponokalafi faaaoga i tupulaga talavou [18,22,23,24]. I lenei tulaga, Nieh et al. [21] suʻesuʻeina le aʻafiaga o mea taua e pei o amioga a tupulaga ma faiga faʻamatua i luga o ata mataga talavou e faʻaogaina ala, ma maua ai o le mataʻituina e matua e puipuia ai tupulaga talavou mai le faʻaogaina o ponokalafi. E tusa ai, Efrati et al. [25] na fa'ailoa mai ai o le a'afiaga o le nofo to'atasi i le tele o le fa'aogaina o ponokalafi e mafai ona fa'alagolago i le fa'apipi'iina o tagata ta'ito'atasi. E tusa ai ma le faʻaleagaina, o le fesoʻotaʻiga talafeagai i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi ma sauaga ma feusuaiga faʻafeusuaiga ma le faʻamalosi, faʻapea foʻi ma le faʻafitauli o le faʻaaogaina o ponokalafi, na suʻesuʻeina faapitoa [26,27,28,29,30].
Ma le mea mulimuli, e tusa ai ma fesuiaiga o faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma uiga faʻafeusuaiga sili atu le faʻatagaina [31,32,33]. Ae ui i lea, o faʻamaoniga mo se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaogaina o ponokalafi ma amioga faʻafeusuaiga mataʻutia, e pei o feusuaiga le puipuia, ua fefiloi [34,35].
O le mea lea, o faʻamaoniga o loʻo i ai i luga o le auala e fegalegaleai ai nei fesuiaiga eseese ma le tasi ma le isi e feteʻenaʻi, ma i le mea sili tatou te iloa, e leai se suʻesuʻega na iloiloina uma fesuiaiga na faʻatulagaina e le DSMM. O le mea lea, o loʻo i ai pea le le lava o faʻamaumauga faʻapitoa i le auala e fegalegaleai ai le tele o fesuiaiga o le DSMM faʻataʻitaʻiga ma le tasi. I lenei tulaga, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei na faʻamoemoe e iloilo i se auala tuʻufaʻatasia le fesoʻotaʻiga faaniukilia o le faʻaogaina o ponokalafi i tupulaga talavou na fautuaina mai e le DSMM (faʻaogaina, atinaʻe, agafesootai ma criterion variables). Mo lenei faʻamoemoe, matou faʻataʻitaʻiina le lua o faʻamatalaga DSMM e fa: (1) matou suʻesuʻeina pe faʻaogaina, atinaʻe, ma agafesootai e vaʻaia le faʻaogaina o ponokalafi; (2) matou iloiloina pe mafai ona le gata ina vaʻaia le faʻaogaina o ponokalafi, faʻaleleia, ma agafesootai le faʻaogaina o ponokalafi, ae faʻafefeteina foi le tele o le faʻaogaina o ponokalafi e vaʻai ai fesuiaiga o faʻataʻitaʻiga. Na matou fa'apea o le a fa'ataunu'uina talosaga a le DSMM su'esu'e.

2. Faʻataʻitaʻiga Vaega

2.1. Tagata auai ma Taualumaga

Na auina atu se imeli i aoga maualuga uma a le malo ma le tumaoti i Catalonia (Sepania) lea na aliali mai i luga o le lisi na saunia e le malo o Catalan. O nofoaga autu mo a'oa'oga fa'apitoa sa le'i aofia ai. Mai a'oga maualuluga uma, e le'i aofia ai a'oga e le'i tali pe mumusu e auai, e 14 a'oga na i'u ina aofia ai, ma le aofa'i o a'oga. n = 1500 tamaiti aoga (14–18 tausaga). O pule a'oga po'o komiti o a'oga na tu'uina atu le fa'atagaga e auai i le su'esu'ega o lo'o iai nei. O a'oga maualuluga e 14 na auai i vaega fa'afanua eseese o Catalonia ma na aofia ai tagata auai i tulaga fa'ale-tamaoaiga eseese ina ia mautinoa o fa'ai'uga na fa'atusalia.
O le iloiloga sa faia i le tausaga fa'alea'oa'oga lava e tasi. O le taimi lava na faʻaalia ai le fiafia o aoga maualuga, na o atu le matou au suʻesuʻe e faʻamatala auiliiliga o suʻesuʻega, foia masalosaloga, ma faʻamaonia le faiga. O tamaiti aoga uma mai le aoga maualuga e tasi na iloiloina i le aso lava e tasi e se sui o le au suʻesuʻe, faʻatasi ai ma se faiaoga mai le aoga maualuga. E ese mai i le vaavaaia o le pulega o le pepa-ma-penitala suʻesuʻega e pulea e le tagata lava ia, o le matou au suʻesuʻe na faʻatalanoaina masalosaloga o tamaiti aʻoga. Sa leai se taui tautupe. Ae ui i lea, i le faaiuga o le aoina o faʻataʻitaʻiga, na toe foʻi le matou au suʻesuʻe i aʻoga maualuga taʻitasi e faʻamatala, i le komiti o aʻoaʻoga, iʻuga autu o le suʻesuʻega. E le mafai ona fuafua le fua faatatau o le teena ona o nisi o nofoaga autu na filifili e le tuuina mai ia i matou lenei faʻamatalaga, ae matou te faʻatusatusa e itiiti ifo i le 2%.

2.2. Iloiloga

O le su'esu'ega na i ai mea e 102 e iloilo ai le fa'aogaina, atina'e, agafesootai, fa'ata'ita'iga, ma fa'asalalauga fa'aoga fesuiaiga. O mea o lo'o aofia ai e le'i su'esu'eina mo a latou meatotino fa'a-psychometric. Ona o mataupu aoga o le taimi ma le vaivai o talavou, na matou filifili ai e mamanuina mea e iloilo ai fesuiaiga o tului nai lo le faʻaogaina o meafaifaʻaili psychometric faʻamaonia, lea e sili atu le lautele.

2.2.1. Fuafuaga Fa'aleaogaina

Fuafuaga fa'aleaogaina e aofia ai: sociodemographic, masani-feso'ota'i, ma fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga-Uiga i luga ole Initaneti. O fesuiaiga o le sociodemographic na iloiloina i le suʻesuʻega o le itupa ma le faʻafeusuaiga. O le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma le lotu na iloiloina i le vaega o uiga fa'atatau masani. Ole tele ole fa'aogaina o fualaau fa'asaina sa fa'avasegaina ile tasi ole fa'avasegaga: le fa'aaogaina, tasi ile masina pe itiiti, ile va ole fa'alua ile masina ma le tasi ile vaiaso, ma sili atu ile fa'atasi ile vaiaso.

2.2.2. Fuafuaga o Atinae

O suiga tau atina'e e aofia ai le matua ma le fa'afeusuaiga. O aafiaga fa'afeusuaiga sa su'esu'eina ai itu e pei ole matua o le taimi muamua na faia ai fa'afeusuaiga ma le tele o taimi o feusua'iga.

2.2.3. Feso'ota'iga Fa'aagafesootai

O suiga fa'aagafesootai sa iai fa'atatau ile aiga ma fa'aleagaina. O mea fa'atatau ile aiga e aofia ai mea e feso'ota'i ma le aiga faaniukilia o le talavou ma le ono iai o nai ona tei. O le vaega o le fa'aleagaina na iloiloina le fa'ao'olima fa'afeusuaiga, faiga fa'afeusuaiga i taimi o faiga fa'afeusuaiga, ma le fa'aleagaina i luga ole laiga.

2.2.4. Fuafuaga Fa'atatau

Su'esu'ega fa'ata'ita'iga na su'esu'eina vaega nei: amioga fa'afeusuaiga mata'utia (e pei o feusuaiga le puipuia, ma feusuaiga pe a uma le 'ava mālosi ma vaila'au), ma uiga fa'afeusuaiga tu'ufua (e pei o le le fa'amaoni).

2.2.5. Fa'aoga Fa'asalalau

O mea su'esu'e na fuaina ai le fa'aogaina o ponokalafi ma amioga fa'afeusuaiga e feso'ota'i, feusua'iga, ma amioga fa'afeusuaiga i luga ole laiga fa'atasi ai ma tali fa'avasega fa'alua ole “ioe/leai”.

2.3. Suʻesuʻega Faʻamaumauga

Sa faia su'esu'ega fa'amaumauga ma le Stata16 mo ​​Windows [36]. O se fa'asologa fa'atatau e fetaui ma fa'ata'ita'iga vavalo o le fa'aogaina o fa'asalalauga ponokalafi. O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga eseese na faʻapipiʻiina mo suiga taʻitasi ua faʻamatalaina o fesuiaiga faʻalagolago (siitiaina o mataupu tau feusuaiga, faʻaogaina o upega tafaʻilagi e lafo ai mea tau feusuaʻiga, auai i talanoaga faʻafeusuaiga ma le faʻaogaina o laina erotic). O le seti o faʻamatalaga faʻapitoa e aofia ai isi fesuiaiga uma na suʻesuʻeina mo lenei galuega (suʻesuʻega faʻapitoa (feusuaiga, faʻafeusuaiga, faʻaaogaina o fualaau faasaina / faʻaleagaina, tausia aʻe i se lotu, fomaʻi, lagona faʻalelotu, fiafia i upega tafaʻilagi mo le mauaina o mea tau feusuaiga) , fesuiaiga o le tuputupu aʻe (tausaga, tausaga i le taimi muamua o feusuaiga ma le tele o aafiaga tau feusuaiga), ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai (tagata nonofo i le fale, sauaina ma faʻamalosia e fefaʻasoaaʻi mataupu tau feusuaiga)). Na fa'aaogaina se auala fa'asolosolo e fausia ai se fa'ata'ita'iga mulimuli lea e fa'atinoina ai le filifiliga ma le filifilia o fa'ailoga taua e ala i se fa'agasologa otometi, fa'aopoopo pe aveese i laasaga mulimuli ane le va'aiga e tusa ai ma fa'amaufa'ailoga muamua. O lenei metotia e sili ona aoga i suʻesuʻega faʻatasi ai ma se seti tele o fesuiaiga tutoʻatasi e mafai ma e leai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻavae ai le filifiliga faʻataʻitaʻiga. Mo va'aiga tuto'atasi fa'avasega, fa'atusatusaga 'ese'ese na fa'amatalaina: fa'atusatusaga fa'alua mo fesuiaiga e le fa'atonuina ma fa'atusatusaga polynomial mo fesuiaiga fa'atonu (polynomal post-hoc su'ega e sili ona aoga e iloa ai pe o'o mai se mamanu fa'a-matematika fa'apitoa mo tulaga o le va'aiga, pei ole laina, quadratic. , tulaga kupita po'o le quartic) [37]. O le lelei o le fetaui lelei mo faʻataʻitaʻiga mulimuli na iloiloina mo faʻaiʻuga le taua (p > 0.05) i le suega Hosmer‒Lemeshow. Nagelkerke's R-squared coefficient (NR2) fa'atatauina le gafatia fa'ava-o-malo, ma le manatu ole NR2 <0.02, maualalo-mativa mo NR2 > 0.02, mālū-lelei mo NR2 > 0.13, ma maualuga-lelei mo NR2 > 0.26 [38]. O le vaega o loʻo i lalo o le faʻaogaina o uiga (ROC) curve (AUC) na fuaina le agavaʻa faʻaituau (AUC <0.65 na faʻamatalaina o le maualalo-mativa, AUC> 0.65 mild-moderate, ma le AUC> 0.70 maualuga-lelei [39]).
Sa fa'aogaina le au'ili'iliga o auala e fa'amatala ai faiga fa'avae e fa'amatalaina ai le fa'aogaina o ponokalafi e fa'atatau i le seti o fesuiaiga ua resitalaina i lenei galuega. O faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o auala o loʻo faʻatusalia ai se faʻalauteleina tuusaʻo o le tele o faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo, lea e mafai ai ona faʻatusatusa le maualuga ma le taua o faʻalapotopotoga i totonu o se seti o fesuiaiga, e aofia ai fesoʻotaʻiga faʻasalalauga [40]. O lenei faiga e mafai ona faʻaaogaina mo suʻesuʻega ma faʻamaonia faʻataʻitaʻiga, ma o le mea lea e mafai ai ona faʻatagaina le suʻega faʻataʻitaʻiga ma le atinaʻeina o aʻoaʻoga [41,42]. I lenei galuega, ma ona o le i ai o le tele o fua faʻatatau, na matou faʻamalamalamaina ai se fesuiaiga o loʻo faʻamatalaina e ala i faʻailoga mataʻutia, feusuaiga le puipuia, faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga pe a uma le faʻaaogaina o le ava / faʻaleagaina, faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga pe a uma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le le faamaoni ( o le latent variable i lenei suʻesuʻega na faʻatagaina ai i matou e faʻafaigofie le faʻatulagaina o faʻamaumauga ma faʻafaigofie ai se faʻaoga sili atu ona lelei) [43]. I lenei suʻesuʻega, na faʻafetaui ai le auiliiliga o auala e ala i le Structural Equation Modeling (SEM), i le faʻaaogaina o le fua faʻatatau maualuga mo le fua faʻatatau, ma le faʻatauaina o le lelei o le fetaui e ala i fua faʻafuainumera masani: o le root mean square error of approximation (RMSEA), Bentler's Comparative Fit Index (CFI), le Tucker‒Lewis Index (TLI), ma le a'a fa'ata'atia o lona uiga sikuea sikuea (SRMR). O se fetaui lelei na iloiloina mo faʻataʻitaʻiga e fetaui ma le isi taʻiala Barret [44]: RMSEA <0.08, TLI > 0.90, CFI > 0.90, ma le SRMR <0.10. O le gafatia faʻavaomalo o le faʻataʻitaʻiga na fuaina i le coefficient of determination (CD), o lona faʻamatalaga e tutusa ma le lalolagi R.2 i multivariate faʻataʻitaʻiga regression.

2.4. Tulāfono

Na faʻamaonia e le Komiti o Amiotonu a le Falemaʻi (Comité Ético de Investigación Clínica del Grupo Hospitalario Quiron) taualumaga o lenei suʻesuʻega (REF: 012/107) ia Tesema 2014. O le suʻesuʻega nei na faia e tusa ai ma le lomiga lata mai o le Tautinoga a Helsinki. Na matou maua se pemita mai i pulega o aʻoga taʻitasi na malilie e auai i la matou suʻesuʻega. O aʻoga taʻitasi na tuʻuina atu i matua poʻo tausi tulafono o tamaiti aʻoga laiti faʻamatalaga e uiga i le suʻesuʻega. Na logoina e na matua poo tamaiti laiti e le fia auai i le pulega a le aoga. Na faamanino mai o le auai e ofo fua ma e mafai ona latou faaui i tua i soo se taimi. O fa'amaumauga a n = 1 tamaiti aoga na faaui i tua mai le suʻesuʻega ina ua maeʻa le talosaga a le komiti aoga.

3. Iʻuga

3.1. Uiga o le Fa'ata'ita'iga

Laulau 1 e aofia ai le tufatufaga mo fesuiaiga o loʻo suʻesuʻeina i le suʻesuʻega. O le tele o tagata taʻitoʻatasi na lipotia le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga (90.5%), ae 2.1% na faʻaalia o latou faʻafeusuaiga, 3.9% bisexual, ma 3.6% e le faʻamalamalamaina. O le pasene o tagata taʻitoʻatasi na tausia aʻe le Katoliko e 36.1%, Muslim 4.9%, ma isi lotu e 5.3% (o le 53.8% o totoe na faʻaalia ai latou te le talitonu i le Atua). Na'o le 10.7% na fa'amatalaina i latou lava o se tagata lotu, ma 17.0% o lo'o fa'alelotu pe fa'alotu tele. E tusa ma le 20% o le fa'ata'ita'iga na lipotia le fa'aaogaina o vaila'au po'o le fa'aleagaina. O le pasene o tupulaga talavou na lipotia le fiafia i feusuaiga ma le faʻaogaina o le aufaasālalau e maua ai faʻamatalaga tau feusuaiga e 25.6%.
Laulau 1. Su'esu'ega fa'amatala o le su'esu'ega (n = 1500).
O le aofaʻi o tagata taʻitoʻatasi na iai faʻafeusuaiga e tusa ma le 33%, ma le 15-16 tausaga le matua e foliga mai o le matua o le amataga o feusuaiga. O le fa'ateleina o tupulaga talavou na fa'ailoa mai o lo'o a'afia i sauaga fa'afeusuaiga e 6.5%, ae 17.6% na fa'ailoa mai na fa'amalosia i latou e fefa'asoaa'i mataupu tau feusuaiga.
E tusa ai ma le faʻaogaina o ala o faasalalauga, 43.6% na lipotia le faʻaogaina o ponokalafi. O isi amioga fa'atatau na fa'aalia ai pasene maualalo (i le va o le 6.1% mo le fa'aogaina o laina telefoni fa'atauva'a ma le 9.5% mo le siiina mai o mea tau feusuaiga). O fua fa'atatau na tufatufaina e pei ona taua i lalo: 31.0% na fa'aaogaina le fa'atamatama, 17.3% na lipotia mai feusua'iga le puipuia, ma le 8.7% na fa'aaogaina fa'alavelave fa'afuase'i; amioga fa'afeusuaiga pe a uma le fa'aaogaina o le ava na lipotia mai e le 29.9% o tagata auai, ae o feusuaiga pe a uma le fa'aaogaina o vaila'au na lipotia mai e le 11.7%. O le pasene o tupulaga talavou na lipotia mai le le faamaoni e 15.7%.

3.2. Fa'ata'ita'iga Va'ai o le Fa'aaogaina o Ponokalafi

Laulau 2 o loʻo i ai faʻaiʻuga o le faʻaogaina o le logistic, filifilia o faʻamatalaga sili ona lelei o ponokalafi faʻaaogaina i le suʻesuʻega. O lenei faʻataʻitaʻiga na ausia le fetaui lelei (p = 0.385 i le suʻega Hosmer-Lemeshow), tele gafatia faʻamaonia (NR2 = 0.32), ma le tele fa'ailoga tagata (AUC = 0.79). Faʻateleina le faʻaogaina o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma le tane, matua, bisexual poʻo le le faʻamalamalamaina o feusuaʻiga, faʻaoga maualuga o vailaʻau, ma le lipotia o feusuaiga ma le faʻaogaina o ala o faasalalauga e maua ai faʻamatalaga tau feusuaiga; e le gata i lea, o le avea ma Mosalemi (faatusatusa i le le talitonu i le Atua) na faaitiitia ai le ono faaaogaina o ponokalafi.
Laulau 2. Fa'ata'ita'iga vavalo o le fa'aogaina o ponokalafi: fa'asolosolo fa'asolosolo fa'asologa (n = 1500).
Laulau 3 o lo'o i ai fa'ai'uga o fa'ata'ita'iga fa'atatau na maua mo isi va'aiga o le fa'aogaina o ponokalafi ma amioga fa'akomepiuta na su'esu'eina i lenei galuega. O le siiina i lalo o mataupu tau feusuaiga e sili ona ono mafai ona maua e alii, oi latou e iai le fa'afeusuaiga, i latou e lipotia le fiafia i feusuaiga ma le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai e maua ai faʻamatalaga e uiga i feusuaʻiga ma taimi muamua faʻafeusuaiga. O le faʻaogaina o ala o fesoʻotaʻiga faʻasalalau e auina atu ai mataupu tau feusuaiga e sili atu mo alii, i latou e faʻaaogaina fualaau faasaina, i latou e fiafia i feusuaiga e faʻaogaina faʻasalalauga lautele e maua ai faʻamatalaga e uiga i feusuaiga, ma i latou na faʻaleagaina e tagata matutua poʻo isi talavou. O le faʻaaogaina o ala o fesoʻotaʻiga faʻasalalau e auina atu ai mataupu tau feusuaiga i isi e fesoʻotaʻi ma le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, tuʻinanau faʻafeusuaiga ma le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga faʻasalalau e maua ai faʻamatalaga tau feusuaiga, muamua muamua faʻafeusuaiga, avea ma tagata afaina i feusuaiga, ma le faʻamalosia e faʻasoa mea tau feusuaiga. O le faigata o le auai i talatalanoaga faʻafeusuaiga na maualuga atu mo alii, i latou e fiafia i feusuaiga, i latou o loʻo faʻaogaina ala o fesoʻotaʻiga e maua ai faʻamatalaga tau feusuaiga ma i latou ua faʻamalosia e faʻasoa mea tau feusuaiga. Mulimuli ane, o le faʻaogaina o laina telefoni faʻatauvaʻa na maualuga atu mo tamaloloa, tagata auai e maualuga atu le faʻaaogaina o vailaʻau, tagata laiti e tali mai, ma i latou e sili atu le tele o faʻafeusuaiga.
Laulau 3. Fa'ata'ita'iga vavalo o le fa'aogaina o ponokalafi ma amioga i luga o le initaneti: fa'asolosolo fa'asolosolo fa'asologa (n = 1500).

3.3. Iloiloga o Ala

Ata 1 e aofia ai le faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma faʻamaufaʻailoga faʻapitoa na maua i le SEM, lea na naʻo mea taua na taofia (naʻo sootaga ma tulaga taua. p <0.05 ua fuafuaina). Ata 1 fa'aaoga tulafono masani mo ata o auala ma polokalame SEM; o fesuiaiga o loʻo matauina e tosoina e pusa faʻataʻitaʻi, ae o le latent variable o loʻo faʻatusalia e se foliga lapotopoto / elliptical. O le faʻataʻitaʻiga mulimuli na maua i lenei galuega na fetaui ma faʻamaumauga o faʻamaumauga lelei uma: RMSEA = 0.062, CFI = 0.922, TLI = 0.901, ma le SRMR = 0.050. E le gata i lea, o le tele o le lalolagi vavalo gafatia na maua mo le faʻataʻitaʻiga (CD = 0.31).
Ata 1. Fa'asologa o ala: fa'asologa fa'avasegaina i le Structural Equation Modeling (SEM) (n = 1500). Fa'aaliga: Na'o mea taua na taofia i le fa'ata'ita'iga.
O fesuiaiga uma o loʻo faʻaaogaina mo le faʻamalamalamaina o le latent variable i lenei suʻesuʻega (faʻailogaina o "tulaga" i le ata o le ala, Ata 1) na ausia le maualuga ma le taua, o le togi maualuga mo le faataitaiina o feusuaiga pe a uma le faʻaaogaina o vailaʻau (0.92) ma le maualalo mo le le faʻamaoni (0.32). O fa'ailoga lelei e maua i fa'aliliuga uma o lo'o fa'amalamalamaina ai lenei fesuiaiga latent e fa'ailoa mai ai o togi maualuga i le vasega latent e fa'ailoa mai ai le maualuga o le numera o amioga e feso'ota'i ma faiga fa'afeusuaiga mata'utia (o le maualuga maualuga i le latent variable e fa'ailoa mai ai le maualuga o le fa'aogaina o le fa'aogaina, le puipuia. feusua'iga, fa'alavelave fa'afuase'i, faiga fa'afeusuaiga pe a uma le 'ava malosi/fa'asaunoa, faiga fa'afeusuaiga pe a mae'a le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma le le fa'amaoni).
O tulaga maualuga i totonu o le faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi saʻo ma le faʻaogaina o ponokalafi, matua matutua, faʻaaogaina vailaʻau, ma le avea ma tamaitai. Na aliaʻe foʻi nisi fesoʻotaʻiga faʻasalalauga. Muamua, o ponokalafi e faʻaogaina faʻasalalauga i le va o le matua ma le faʻasologa o suiga, faʻapea foʻi ma le va o feusuaiga, faʻaaogaina o vailaʻau, ma le tuʻinanau i feusuaiga ma le faʻaogaina o ala o faasalalauga e maua ai faʻamatalaga e uiga i feusuaiga ma fesuiaiga faʻatatau. Lona lua, o le fa'aaogaina o vaila'au e fa'asalalauina fo'i i le fa'amaopoopoina i le va o le matua ma le itupa fa'atasi ai ma suiga fa'atatau. O aʻoaʻoga faʻalelotu e leʻi ausia le sao tuusaʻo / le tuusao i luga o le faʻaogaina o ponokalafi ma luga o le latent variable.

4. Talanoaga

O le fa'amoemoega o lenei su'esu'ega e fa'alua ona: (1) su'esu'e pe va'aia le fa'aogaina o ponokalafi, fa'atupuina, ma agafesootai suiga; (2) e iloilo pe o nei fesuiaiga e le gata e vaʻai ai le faʻaogaina o ponokalafi ae faʻapena foi le faʻaogaina o le tele o le faʻaogaina o ponokalafi e vaʻai ai fesuiaiga o faʻataʻitaʻiga.
E tusa ai ma suiga faʻapitoa, faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga o se faʻavaega tele faʻapitoa lea na faʻasalalau lautele i le faitau aofaʻi o tagata matutua [45,46]. Ae ui i lea, o le faʻateleina o le faʻaalia o feusuaiga e seasea suʻesuʻeina i tupulaga talavou [47]. I le su'esu'ega nei, 6% o le fa'ata'ita'iga na fa'ailoaina o le fa'afeusuaiga, gay, po'o le bisexual (LGB) ma le 3.6% e le'i fa'amatalaina a latou fa'afeusuaiga. O nei pasene e le mamao ese mai suʻesuʻega muamua. Mo se faʻataʻitaʻiga, Li et al. [48] na maua e tusa ma le 4% o tupulaga talavou latou te faʻaalia o le LGB, ae o le 14% e le mautinoa o latou faʻafeusuaiga.
Pe a suʻesuʻeina uiga faʻapitoa, e aofia ai foʻi i suiga faʻapitoa, e foliga mai o le lotu o se isi itu e fesoʻotaʻi ma feusuaiga a talavou [49]. I le suʻesuʻega nei, o le pasene o talavou Katoliko e 36.1%, Muslims e 4.9%, ma isi lotu e 5.3%. O isi su'esu'ega na su'esu'eina le fa'alelotu ma le fa'afeusuaiga i tupulaga talavou ua maua ai le maualuga tele o fua faatatau o le tapua'iga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le 83% o talavou i Mekisiko na lipotia mai o le Katoliko [50]. O le fa'asalalauina e feso'ota'i vavalalata ma le tala fa'asolopito ma le aganu'u a atunu'u ta'itasi, e faigata ai ona fa'asalalauina. Faatasi ai, o le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻaitiitia ai le faʻalavelave faʻaagafesootai ma e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o amioga lamatia, aemaise lava i le itu o feusuaiga [51,52]. I le faitau aofaʻi o tupulaga talavou, o fua faatatau o le faʻaaogaina o vailaʻau e matua ese lava ma e mai le 0.4% i le 46% [53,54,55,56]. O fa'ai'uga nei e fetaui lelei ma a matou su'esu'ega, ona e tusa ma le 20% o la matou fa'ata'ita'iga na lipotia le fa'aaogaina o vaila'au po'o le fa'aleagaina.
Ma le mea mulimuli, o tu'inanauga tau feusua'iga ua manatu fo'i o se suiga fa'aleaogaina i le su'esu'ega nei. O le pasene o tupulaga talavou na lipotia le fiafia i feusuaiga ma na faʻaogaina ala faʻasalalau numera e maua ai faʻamatalaga tau feusuaiga e 25.6%. O suʻesuʻega i lenei matata ua iloa ai le faʻateleina o le suʻeina o faʻamatalaga e uiga i feusuaiga i tupulaga talavou talu ona tulaʻi mai le Initaneti [57]. E le gata i lea, e foliga mai o loʻo i ai se mafutaga i le va o na talavou o loʻo faia ni amioga faʻafeusuaiga sili atu ona lamatia ma le ono mafai ona sailia lenei ituaiga o faʻamatalaga i luga ole Initaneti [58]. O nisi o pa puipui e lipotia e tupulaga talavou pe a faia lenei ituaiga o sailiga o le tele o mea e faigata ona faamama, faʻapea foʻi ma faʻasea e uiga i le faʻaalia ma le le iloa i mea tau feusuaiga i taimi o nei suʻega [59].
E tusa ai ma suiga tau atinaʻe, o le aofaʻi o tagata taʻitoʻatasi i le suʻesuʻega nei ma faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e tusa ma le 33%, o se fuainumera tutusa ma le 28.1% na lipotia i suʻesuʻega talu ai.60]. E le gata i lea, o le 15-16 tausaga o le matua masani lea na amata ai amioga faʻafeusuaiga i la matou faʻataʻitaʻiga. O isi suʻesuʻega i lenei laina ua lipotia ai tausaga o le amataina o feusuaiga pe a ma le 12.8-14 tausaga [61]. O nei eseesega e mafai ona mafua mai i le tele o mafuaʻaga. E pei ona fautuaina e nisi tusitala, o le vave amataina o feusuaiga e mafai ona aʻafia i mea e pei o le faʻaaogaina o le ava malosi, le aʻafia o potu talatalanoaga poʻo upega tafaʻilagi o tafaoga faamasani, ma le faʻaaogaina o vailaʻau mo faʻafitauli o le mafaufau [62,63]. Ae ui i lea, e ui ina eseese pasene, e aofia uma ai le amataga o feusuaiga (<16 tausaga) [64].
E tusa ai ma suiga faʻaagafesootai, ma faʻaleagaina faʻapitoa, 6.5% o talavou na lipotia mai o loʻo afaina i sauaga tau feusuaiga. O le fua faatatau o sauaga tau feusuaiga po o le faaoolima i isi atunuu Europa e tusa ma le 14.6% [65]. E ui lava o se faʻafitauli sili atu ona taatele i tamaʻitaʻi talavou, o loʻo faʻatupulaia le faʻalauiloaina o le faʻaleagaina o feusuaiga o se mataupu talafeagai, e ui lava e le o vaaia, i le va o alii talavou [66,67]. I lenei laina, 17.6% o la matou faʻataʻitaʻiga na lipotia mai le faʻamalosia e faʻasoa faʻamatalaga faʻafeusuaiga e ala i ala o faasalalauga lautele. O lenei uunaiga ma le faʻasalalauina o mataupu tau feusuaiga e aunoa ma se faʻatagaga e maua mai i feusuaiga, faʻapea foʻi ma isi amioga faʻaleagaina i luga o le initaneti e pei o le tauimasui porn, cyberbullying, ma sauaga i luga o le initaneti, o loʻo faʻateleina i le faitau aofaʻi o tupulaga talavou [68,69]. Titchen et al. [70] na matauina e sili atu i le faatoluina le tele o teine ​​nai lo tama na lagona le faamalosia e auina atu se sext. Na latou maua foi se sootaga i le va o le sauaina o feusuaiga ma feusuaiga i itupa uma e lua, o lea ua fautua mai ai o le sauaina o feusuaiga e mafai ona taitai atu ai i feusuaiga vave.
Ma le mea mulimuli, e tusa ai ma le faʻaogaina o ala o faasalalauga, 43.6% o talavou na lipotia le faʻaogaina o ponokalafi, 9.5% na lipotia mai le sau mai o mea faʻafeusuaiga, ma le 6.1% o loʻo faia feusuaʻiga telefoni. O le faʻaaogaina o ponokalafi e tutusa ma isi suʻesuʻega, lea na lipotia mai e tusa ma le 43% [5]. Ae ui i lea, o nei pasene e sili atu le maualalo nai lo na maua e isi suʻesuʻega i tupulaga talavou ma talavou matutua, lea na amata mai i le 80% i le 96% [71,72,73].
E pei ona fautuaina e le DSMM [9], fa'aleaogaina, atina'e, ma agafesootai e feso'ota'i ma le fa'aogaina o ponokalafi i la matou su'esu'ega. Aemaise lava, o le siʻitia o le faʻaogaina o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma le tane, matua, bisexual poʻo le le faʻamalamalamaina o feusuaiga, faʻaaogaina o vailaʻau, e le o le Muslim, ma le maualuga o feusuaiga ma le faʻaogaina o ala o fesoʻotaʻiga e maua ai faʻamatalaga tau feusuaiga. O nei suʻesuʻega e ogatasi ma isi suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai e eseese tama ma tamaʻitaʻi talavou i a latou mamanu o le taumafaina o ponokalafi [74,75]. O lenei mea e mafai ona faʻamatalaina i se vaega e ala i le tele o tamaʻitaʻi e faʻatatau i feusuaiga e sili atu ona manaia ma faʻaosofia ma faʻaalia ai le malosi o tali neural e mafua mai i le faʻaalia i nei faʻafeusuaiga [76,77]. Ae ui i lea, o se siʻitaga laʻititi o le faʻaaogaina o ponokalafi a fafine i le aluga o taimi ua iloa (28% i le 1970s vs. 34% i le 2000s) [78]. O suʻesuʻega e suʻesuʻe ai mafuaʻaga o nei eseesega faʻafeusuaiga i le faʻaogaina o ponokalafi o loʻo matua le lava. Ae ui i lea, o nisi tusitala ua fautua mai o nisi o mea e mafai ona faʻamalosia ai le faʻaaogaina o ponokalafi fafine, e pei o le faʻatupulaia o le porn feminist ma mea e le faʻafefeteina, laiti tausaga, leai o se lotu, ma tulaga maualuga o aʻoaʻoga [78,79]. O faiga faafeusuaiga ua avea foi ma se vaega e fesootai ma le faaaogaina o ponokalafi. O a matou suʻesuʻega e faʻamaonia ai suʻesuʻega talu ai o loʻo fautua mai ai le sili atu o ponokalafi e faʻaaogaina e le lua faʻafeusuaiga nai lo le tamaʻitaʻi talavou [35,80]. Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega e le suʻesuʻeina le faʻafeusuaiga poʻo le taulaʻi naʻo talavou faʻafeusuaiga [14]. O le mea lea, e mana'omia nisi su'esu'ega, e aofia ai ma fa'ata'ita'iga fa'afeusuaiga la'ititi. Na maua foi se sootaga taua i le va o le faaaogaina o ponokalafi ma le faaaogaina o vailaau, lea e ogatasi ma sailiiliga muamua [19,81]. O nisi tusitala o loʻo fautua mai o lenei faʻamaopoopoina e mafai ona aʻafia i mea e pei o le maualuga o le sailiga o lagona [81]. Mafaufau i le sootaga i le va o lotu ma le faaaogaina o ponokalafi, o le tele o suesuega ua faavae i luga o amioga le talafeagai [82,83]. O lenei mea o loʻo faʻaalia ai le le fetaui i le va o le faʻaaogaina o ponokalafi ma le loloto o le talitonuga ma talitonuga o se tagata e uiga i le le talafeagai o lena amio [84]. O le faaaogaina o ponokalafi e foliga mai e maualalo i tulaga maualuga o le auai i lotu, aemaise lava i alii talavou, ma o le auai i lotu e faavaivaia ai le faateleina o tausaga o le faaaogaina o ponokalafi mo itupa uma e lua [85].
E le gata i lea, na matou suʻesuʻeina pe faʻaogaina e ponokalafi ni suiga vaʻaia e ala i le SEM, e pei ona fuafuaina e le DSMM [9]. Sa matou matauina se sootaga tuusao i le va o ponokalafi ma suiga o tulaga nei: maitaga, feusuaiga le puipuia, maitaga faafuasei, feusuaiga pe a uma le ava malosi ma isi mea, ma le le faamaoni. O ponokalafi e feso'ota'i ma le fa'ateleina o le faia o amioga fa'afeusuaiga mata'utia, e pei o feusuaiga i lalo o le malosi o le ava malosi ma isi mea, po'o le fa'aaogaina o fa'alavelave fa'afuase'i. O nei suʻesuʻega e faʻamaonia ai o le faʻaalia i ponokalafi e ono aʻafia ai le atinaʻeina o feusuaiga i tupulaga talavou. Aemaise lava, o ponokalafi e mafai ona taʻitaʻia atu ai i tuʻinanauga faʻafeusuaiga sili atu ma suiga i amioga faʻafeusuaiga, e pei o le faʻateleina o amioga faʻafeusuaiga lamatia [31,86]. Peita'i, o su'esu'ega fete'ena'i ia e tatau ona fa'auiga ma le fa'aeteete. O isi suʻesuʻega ua le mafai ona maua se fesoʻotaʻiga i le va o le matamata i ponokalafi ma amioga faʻafeusuaiga mataʻutia e pei o le tele o paaga faʻafeusuaiga, talafaasolopito o maʻitaga, poʻo le amataga o feusuaiga [35].

4.1. A'afiaga tau falema'i

E ui lava o le fiafia i feusuaiga ma ponokalafi faʻaaogaina i le talavou ua faʻateleina i tausaga talu ai nei, o loʻo i ai pea ni nai suʻesuʻega e iloilo ai le fesoʻotaʻiga i le va o nei mea taua ma isi vaega talafeagai o lenei laasaga o le atinaʻe. O le mea lea, e taua tele le i ai o suʻesuʻega e taumafai e faʻataʻitaʻiina ma faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻatagaina ai le faʻataʻitaʻiina ma le faʻamaoniaina o phenotypes e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o ponokalafi i tupulaga talavou.
E le gata i lea, e oʻo mai i le taimi nei, o le mamao i le va o suʻesuʻega ma falemaʻi o loʻo faʻailogaina, o lea e manaʻomia ai se auala e manaʻomia ai le tausiga lelei mo talavou o loʻo manaʻomia se fesoasoani mo faʻafitauli faʻaoga ponokalafi.
I le tulaga o le falemaʻi, o le a fiafia e iloilo le faʻaogaina o ponokalafi i suʻesuʻega faʻapitoa ina ia mafai ai ona iloa pe faʻafefea ona aʻafia ponokalafi le atinaʻeina o le mafaufau. E le gata i lea, afai e masani ona faʻaaogaina e le tagata ponokalafi, o le olaga faʻafeusuaiga ma le tulaga lelei o le olaga, faʻapea foʻi ma amioga e ono lamatia ai feusuaiga, e tatau ona amanaia. O le fa'aogaina o ponokalafi fa'afitauli e mafai fo'i ona feso'ota'i ma isi ma'i fa'alesoifua maloloina, o le su'eina lea e mafai ona fesoasoani e foia ai taunuuga o nei tulaga. I lenei laina, o le iloiloina o le faʻaaogaina o ponokalafi a talavou e mafai ona fesoasoani e iloa vave uiga faʻaleagaina, e pei o le maualuga o le sailiga fou poʻo le faʻalagolago i taui.
O se malamalama lelei i le fegalegaleaiga i le va o nei fesuiaiga e tele e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o ponokalafi o le a mafai ai e fomaʻi faʻapitoa ona faia ni puipuiga lelei, vave iloa ma suʻesuʻeina o faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma feusuaiga a talavou. O le suʻesuʻeina saʻo ma le faʻalavelaveina o le faʻaaogaina o ponokalafi, faʻapea foʻi ma aʻafiaga o le faʻaogaina o ponokalafi, e mafai foi ona fesoasoani i fomaʻi e faʻavasega le va o le faʻaogaina o ponokalafi ma le faʻaogaina o ponokalafi faʻafitauli, o se fausiaina ua faʻateleina le taua, i le falemaʻi ma le suʻesuʻega. fanua.
Ma le mea mulimuli, o le faʻatalanoaina o mataupu tau feusuaiga i le talavou o le a faʻaitiitia ai le aʻafiaga o faʻafitauli i feusuaiga ma / poʻo le hypersexuality i le matua, o le faʻateleina e foliga mai ua faʻateleina.

4.2. Tapulaa

O fa'ai'uga o lenei su'esu'ega e tatau ona silasila toto'a i ona tapula'a. Muamua, o le faʻasologa faʻasolosolo o le suʻesuʻega e le faʻatagaina mo le faʻamautuina o soʻotaga mafuaʻaga poʻo suiga i mamanu o le faʻaogaina o ponokalafi talavou. Lona lua, o le faʻataʻitaʻiga e le o se sui o le atunuʻu atoa, o lea e tatau ai ona faʻaeteete pe a faʻasalalau iʻuga. Tolu, o le suʻesuʻega na aofia ai le tele o mea faʻapitoa ma e leʻi faʻavae i luga o fesili faʻamaonia psychometric, lea e mafai ona faʻatapulaʻaina le saʻo o faʻamaumauga na maua. E le gata i lea, o le suʻesuʻega e leʻi maua ai se faʻamatalaga patino o ponokalafi, lea e mafai ona taʻitaʻia ai faʻamatalaga eseese o le faaupuga. Lona fa, e ui lava i le mea moni na iloa e talavou o le iloiloga e matua le iloa, pe a oʻo mai i feusuaiga e le tatau ona galo ia i tatou se faʻaituau faʻaagafesootai e mafai. Lima, e ese mai le faʻaaogaina o vailaʻau, e leai se psychopathology masani na suʻesuʻeina i le faitau aofaʻi o talavou, e pei o le i ai o vaisu amio. Mulimuli ane, o le tele o le faʻaaogaina o ponokalafi e leʻi iloiloina, o lea na le mafai ai ona matou faʻamaonia tulaga o faʻafitauli faʻaoga ponokalafi.

5. Faaiuga

O a matou suʻesuʻega e lagolagoina le faʻaogaina o le falemaʻi o le faʻavae DSMM. O le mea lea, o suiga fa'aletagata, atina'e, ma agafesootai e mafai ona vavalo ai le fa'aogaina o ponokalafi ma e ono fa'afetaui le tulaga o lo'o fa'aogaina ai ponokalafi e va'ai ai suiga fa'atatau. Ae ui i lea, e tatau ona amanaia e le o fesuiaiga uma na aofia ai i le suʻesuʻega e tutusa le taua i lenei mafutaga. E le gata i lea, o tusitusiga i lenei matata e matua fefinauai. O le mea lea, o le tele o suʻesuʻega ma se faʻataʻitaʻiga umi o le a manaʻomia e faʻamalamalamaina ai le talaaga o tupulaga talavou faʻatau ponokalafi. O le iloa loloto o le a'afiaga o ponokalafi i lenei faitau aofa'i o le a mafai ai fo'i ona faia ni fuafuaga mo puipuiga ma fa'atonuga sili atu.

Tusitala Tusitala

Faʻamatalaga, JMF, MA, MS ma GM-B.; Fa'amaumauga fa'amaumauga, RG; Iloiloga aloaia, RG; Su'esu'ega, JMF, ALM, MA ma GM-B.; Metotia, CCA, AV, EM, MS, FF-A., SJ-M. ma GM-B.; Puleaina o poloketi, JMF ma GM-B.; Polokalama, RG; Vaavaaiga, GM-B.; Tusitusi—muamua ata, RG, FF-A., SJ-M. ma GM-B.; Tusitusi—toe iloilo ma teuteu, ALM, RG, CCA, AV ma GM-B. O tusitala uma ua faitau ma malilie i le lomiga lolomi o tusitusiga.

faatupeina

Na maua le lagolago tau tupe e ala i le Asociación Española de Sexualidad y Salud Mental (AESEXSAME/2015), le Ministerio de Ciencia, Innovación y Universidades (foaʻi RTI2018-101837-B-100). FIS PI17/01167 maua fesoasoani mai le Instituto de Salud Carlos III, Ministerio de Sanidad, Servicios Sociales e Igualdad. O le CIBER Fisiología Obesidad y Nutrición (CIBERobn) ose fuafuaga a le ISCIII. Matou te fa'afetai i le CERCA Programme/Generalitat de Catalunya mo le lagolago fa'alapotopotoga. Fondo Europeo de Desarrollo Regional (FEDER) "Una manera de hacer Europa" / "se auala e fausia ai Europa". Investigación subvencionada por la Delegación del Gobierno para el Plan Nacional sobre Drogas (2017I067). Gemma Mestre-Bach na lagolagoina e se faʻameaalofa postdoctoral a FUNCIVA.

tautinoga

Matou te fia faafetai atu ia Elena Aragonés Anglada, Inés Llor Del Niño Jesús, Míriam Sanchez Matas, Anaïs Orobitg Puigdomènech, ma Patrícia Uriz Ortega mo la latou galulue faatasi i le aoina o faʻataʻitaʻiga.

Feeseeseaiga o Tului

Fai mai tusitala e leai se feteenaʻiga tului.