Malamalama ma vavalo faʻamatalaga o amioga mataga faʻafeusuaiga i tupulaga talavou (2018)

I luma o le Lomiga, pp. 1-11

lē faʻatino

Faʻamatalaga ma sini

O lenei suʻesuʻega e lua-suʻesuʻe na fuafuaina e faʻamalamalama ma vaʻai faʻamatalaga o amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi (CSB) i le va o le faitau aofaʻi o tupulaga talavou, ma faʻamoemoe e faʻatumu avanoa i suʻesuʻega o loʻo iai nei.

Metotia

I le Suesuega 1 (N = 1,182), na matou suʻesuʻeina faʻamatalaga o le CSB i le va o tupulaga talavou e faʻaaoga ai suʻesuʻega faʻamatalaga latent. O fa'ai'uga na fa'aalia ai fuifui nei e tolu: fa'ate'a, fa'atauva'a fa'afeusuaiga, ma tagata ta'ito'atasi ma le CSB. I le su'esu'ega 2 (N = 618), matou toe faʻavasegaina lenei faʻavasegaga ma suʻesuʻeina eseesega i le va o fuifui i Big Five uiga uiga, nofoaga o le pulea, faʻapipiʻi faʻapipiʻi, tuulafoaiina, tausaga, itupa, socioeconomic status (SES), tulaga nofomau, faʻaogaina o ponokalafi, ma feusuaiga. gaoioiga i luga ole laiga.

i'uga

O tupulaga talavou o lo'o fa'avasegaina i fuifui 'ese'ese e matua'i 'ese'ese i uiga fa'aletagata, nofo to'atasi, tausaga, SES, fa'aogaina o ponokalafi, ma fa'afeusuaiga i luga o le initaneti. Aemaise lava, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai le CSB sa i ai le nofoaga i fafo e pulea ai, faʻapipiʻi popole, sili atu le tuulafoaiina, faʻateleina le faʻaogaina o ponokalafi, ma sili atu gaioiga faʻafeusuaiga i luga ole laiga nai lo isi vaega.

O suʻesuʻega o loʻo iai nei e faʻalauteleina ai le malamalama e uiga i le CSB e ala i le tuʻuina atu o se auala e sili atu ona faʻapitoa i le malamalama i le CSB i le va o talavou.

uputatala: amio feusuai mataga, talavou i, uiga patino, faʻavauvau

faʻatomuaga

O le faia o la'asaga muamua na o latou lava, o lo'o i ai fa'atasiga e mana'omia ai e talavou se lima fesoasoani. Ua ou alu mamao ea? E mata'utia le mea o lo'o ou faia? Se'ese'ese? E masani ona lagona le leiloa, o se numera tuputupu aʻe o talavou e sailia le taʻiala e uiga i feusuaiga ma feusuaiga. O le mafaufau pe o latou mafaufauga, lagona, ma amioga faʻafeusuaiga e masani ai, latou te liliu atu i fomaʻi ma faʻasalalauga i luga ole laiga. I totonu o lenei teritori fou, e leʻi faʻasalalau, lea e faʻafiafiaina ma faʻafefe, latou te fia iloa pe o latou i luga o se ala i le atinaʻe maloloina poʻo le faʻalavelave.

O le mauaina o a latou faʻamatalaga mai a latou tupulaga ma faʻasalalauga, e sailia e talavou tali. E tusa ai ma le fautuaga a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), o le 11th lomiga o le International Classification of Diseases (ICD-11) ua aofia ai amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi (CSB) o se faʻalavelave (CSBD; numera faʻavasega: 6C72). O le CSBD o se faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaalia e ala i le faʻaauau pea ma le malosi o le popole i mafaufauga faʻafeusuaiga, faʻamalosi, ma amioga, e oʻo atu ai i le faʻalavelave faʻapitoa poʻo le faʻaleagaina o galuega faʻaagafesootai ma galuega ma isi aʻafiaga leaga (ICD-11; Gola & Potenza, 2018; Kafka, 2010; WHO, 2018). O polofesa, peitaʻi, o loʻo tauivi pea ma le faʻamatalaga o le tele o amioga faʻafeusuaiga i le taimi o le talavou aemaise lava i le CSBD. E le gata i lea, o suʻesuʻega e leʻi suʻesuʻeina pe i ai ni faʻamatalaga eseese o le CSB e fesoʻotaʻi ma amioga i tupulaga talavou ma pe o le a le mea e ese ai le tasi talaaga mai le isi. Na matou fuafuaina le suʻesuʻega e lua-suʻesuʻega o loʻo i ai nei e foia ai lenei va i le malamalama.

O suʻesuʻega faʻapitoa a tagata taʻitoʻatasi na faʻaalia ai vaega laiti e lua o le CSB: CSB tuʻatasi ma le CSB interpersonal. Tu'atasi CSB e fa'atatau i amioga e pei o le fa'aaluina o le tele o le taimi e matamata ai i ponokalafi ma le masturbating (e masani ona fa'atasi ma mafaufauga fa'afeusuaiga mata'utia). Interpersonal CSB e aofia ai amioga e pei o le faʻatoʻilaloina o feusuaiga ma se sailiga vevela o paaga. O le CSB tuto'atasi e sili atu ona taatele i nisi o tagata nai lo le CSB fa'atasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻalavelave faʻale-aganuʻu e taʻitaʻia ai tagata lotu ma le le mautonu e faʻaaogaina le tele o amioga faʻavae taʻitoʻatasi, e pei o le matamata i ponokalafi (MacInnis & Hodson, 2015; Lewczuk, Szmyd, Skorko, & Gola, 2017), nai lo le va o tagata. O tupulaga talavou, e sili atu nai lo tagata matutua, e faia feusuaʻiga nofo toatasi (e pei o le matamata i ponokalafi i luga o le initaneti ma le masturbation) nai lo le faia o feusuaʻiga vavalalata (Delmonico & Griffin, 2010).

O le talavou, o le “faasologa lona lua o tagata” (Blos, 1979), o se vaitaimi o suiga ma e pei o lea, e tumu i le manaʻoga e fetuunai. O lenei mana'oga mo le fetuutuuna'i e o faatasi ma le vaivai o le mafaufau, ona ua faaitiitia le faalagolago o talavou i o latou aiga ma saili mo ni mea fou mai fafo e taua. I le taimi lava e tasi, o le tuputupu aʻe o le hormonal ma le faʻamalosi vaega a tupulaga e faʻatonuina le tele o le popole i feusuaiga (O'Sullivan &Thompson, 2014), lamatiaga e ave (Arnett, 1992), ma le faia o amioga mata'utia. O ia amioga e ono taitai atu ai i se taimi i le atinaeina o le CSB (De Crisce, 2013).

E ui i le faʻatupulaia o suʻesuʻega ile CSB, e tele avanoa i le malamalama o loʻo iai nei. Muamua, e leʻo manino pe o le CSB o se monolithic (faʻataʻitaʻiga, e tasi le talaaga o le CSB) poʻo le tele o foliga (faʻataʻitaʻiga, e tele faʻamatalaga o le CSB) faʻaaliga (Gola, Miyakoshi, & Sescousse, 2015; Gola & Potenza, 2016), ma lona lua, pe mafai ona tatou faʻamatalaina nisi vaega laiti CSB. E manaʻomia le malamalama atili i nei vaega e lua. Ole tele o tusitusiga o iai nei (Efrati & Mikulincer, 2018; Gola et al., 2017; Kaplan & Krueger, 2010; Kor, Fogel, Reid, & Potenza, 2013; Kraus, Voon, & Potenza, 2016; Kühn & Gallinat, 2016; Alofa, Laier, Brand, Hatch, & Hajela, 2015; Reid, 2010; Reid, Garos, & Kamuta, 2011) na'o le fa'aogaina o se fua fa'atatau o le fa'asalalau fa'atele ma le taunu'uga a le CSB, e aunoa ma le su'esu'eina loloto i le fa'ailoga o lo'o ta'alo ese'ese subtypes o le CSB. O ia su'esu'ega e ono ta'ita'i atu ai i le su'esu'eina o fa'amatalaga eseese o le CSB, e tu'uina atu ai se fa'amatalaga au'ili'ili o tagata e iai le CSB, a'o fa'amatala mai fo'i o latou uiga.

O le fa'amoemoega o le su'esu'ega o lo'o i ai nei o le amata fa'atumuina o avanoa se lua i tusitusiga o lo'o iai nei e ala i le tu'uina atu o fa'amatalaga i luga o fa'ailoga CSB i tupulaga talavou ma le tu'uina atu o tala'aga o le CSB i lenei vaitausaga. E le gata i lea, ina ia sili atu le faʻamatalaina o uiga o nei talaaga, matou te mafaufau i le tele o mea na faʻamaonia e suʻesuʻega e taua i le faʻamalamalamaina o amioga e fesoʻotaʻi ma le CSB: Big Five uiga uiga (extraversion, agreeableness, conscientiousness, neuroticism, and open to experience), nofoaga o pulea (i totonu, mamana isi, ma avanoa), sitaili faʻapipiʻi (popole ma aloese), faʻaogaina o ponokalafi, gaioiga i luga o le initaneti e fesoʻotaʻi ma feusuaiga, tuulafoaiina, matua, tulaga faʻale-aganuʻu (SES), tapuaiga, ma le itupa.

Aemaise lava, o uiga faʻapitoa ma sitaili faʻapipiʻi atonu o se vaega taua i le malamalama i talaaga eseese o le CSB talavou. E mafai ona fa'avasegaina uiga fa'atatau i le Fa'ata'ita'iga Fa'a Lima (McCrae & Costa, 1994), lea e togi ai tagata ta'ito'atasi i le fa'afoliga, malie, lotofuatiaifo, neuroticism, ma le fa'aalia o le poto masani. Talu ai nei, o suʻesuʻega na maua ai o tagata matutua e iai le CSB na maua maualuga i luga o le neuroticism ma maualalo i luga o le malie ma le faʻamaoni nai lo tagata matutua e leai se CSB (Zilberman, Yadid, Efrati, Neumark, & Rassovsky, 2018). Matou te manatu o talaaga o talavou CSB o le a fesoʻotaʻi ma uiga faʻapitoa ma faʻapitoa i le neuroticism, malie, ma le lotofuatiaifo.

O le isi itu e ono a'afia ai fa'amatalaga eseese o le CSB talavou o sitaili fa'apipi'i (Bowlby, 1973, 1980, 1982). O sitaili faʻapipiʻi e faʻapipiʻiina i le taimi o pepe e ala i fegalegaleaiga vavalalata ma tagata tausi, aemaise lava i taimi o faʻamataʻu ma luʻitau (vaai Mikulincer & Shaver, 2007 mo se tala auiliili). Pe a tuʻuina atu e le au tausi maʻi le lagolago ma le tausiga, ma faʻamalieina manaʻoga mo le faʻamafanafanaga ma le saogalemu i taimi uma, e atiina ae e le pepe se sootaga mautu agai i le ata faʻapipiʻi (ie, saogalemu faʻapipiʻi), lea e faʻaalia i se vaaiga lelei o ia lava e alofagia ma isi. e pei ona faatuatuaina. O tagata saogalemu e sili atu le vafealoai ma e matele e atiina ae sootaga lelei ma tagata o le aiga, uo, ma paaga alofa. Ae ui i lea, i nisi taimi, e le lava le lagolago a matua ma o se taunuuga, ua atiaʻe ai sitaili faʻapipiʻi le saogalemu. O nei sitaili o loʻo faʻavasegaina i itu e lua, e taʻua o le popole faʻapipiʻi ma le aloese (Brennan, Clark, & Shaver, 1998; Collins & Allard, 2004). Afai e le'o lava le faamalieina o mana'oga o pepe e tausi ma e le'o mautinoa le maua o le lagolago ma le tausiga, e tupu a'e le fefe i le tuulafoaiina faatasi ma le popole i le teenaina. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai lenei sitaili e taʻua o le pipii atu ma le faʻaalia i se manaʻoga maualuga mo le alofa ma le alofa lea e faʻalavelaveina e se fefe maualuga i le teenaina (Smith, Murphy, & Coats, 1999). O nei tagata o loʻo i ai se galala e leʻi faamalieina mo le alofa e tusa lava po o le a le tele o le alofa latou te maua moni (Birnbaum, Reis, Mikulincer, Kilata, & Orepasa, 2006). Afai e fai soo le aafiaga o le tuulafoaiina, o le a vaai tamaiti i isi e le faatuatuaina ma le faatuatuaina. O ia tagata o le a atiina ae se faiga faʻapipiʻi e taʻua o le faʻapipiʻi aloese. O le a latou le talitonuina le agalelei o isi ma o le a latou manaʻo e faʻamamao faʻalagona i latou lava mai mafutaga vavalalata (Smith et al., 1999). E tusa ai ma la matou manatu, o tupulaga talavou e faʻaalia sitaili faʻapipiʻi le saogalemu (popole ma aloese) atonu e maualuga atu faʻamaoniga o le CSB nai lo i latou o loʻo i ai mea faʻapipiʻi malupuipuia. E mafai ona avea le CSB ma taui mo sootaga le lelei ma le le faamalieina, lea e le ausia ai manaoga mo le mafanafana, tausiga, ma le alofa, e pei ona lagolagoina e suʻesuʻega muamua (Gilliland, Blue Star, Hansen, & Kamuta, 2015; Zapf, Greiner, & Carroll, 2008), lea na faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga i le va o le popole ma le aloese mai sitaili faʻapipiʻi ma faʻamaoniga CSB i tagata matutua. E le gata i lea, i se suʻesuʻega talu ai nei i talavou, Efrati ma Amichai-Hamburger (2018) ua faʻaalia o le faʻaaogaina o ponokalafi (PU), lea e fesoʻotaʻi ma le CSB, e avea o se taui mo le faʻapipiʻi le saogalemu.

O amioga fa'afeusuaiga e mafai fo'i ona feso'ota'i ma le aofa'i o le pulea e se tasi o lo'o i ai i lona olaga (le mea e ta'ua o le "locus of control;" Rotter, 1966) ma le lagona o le tuuatoatasi o le tagata. O suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai o le nofoaga i fafo e pulea ai e fesoʻotaʻi ma amioga faʻafeusuaiga lamatia i tupulaga talavou (Pharr et al., 2015), ma o lena tuulafoaiina e fesoʻotaʻi ma maualuga maualuga o le CSB i tagata matutua (Bőthe, Tóth-Király, et al., 2018; Dhuffar, Pontes, & Griffiths, 2015; Yoder, Virden, & Amin, 2005). Mo se faʻataʻitaʻiga, Yoder et al. (2005) ua faʻaalia ai o le tele o le numera o minute i le aso e faʻaalu i ponokalafi i luga o le Initaneti, ma le tele o le aofaʻi o aso i le vaiaso e faʻaalu i ponokalafi Initaneti, o le tele foi lea o le lagona o le tuulafoaiina. Bőthe, Tóth-Király, et al. (2018) ua faʻaalia foi o tagata faʻaoga ponokalafi e sili atu le nofo toatasi nai lo tagata faʻaoga ponokalafi e leai ni faʻafitauli. O le faʻamatalaga, o le PU i tupulaga talavou na maua e avea o se taui mo le tuulafoaiina. E tusa ai ma la matou manatu, o tupulaga talavou e maua le maualuga o le tuulafoaiina ma le nofoaga i fafo e mafai ona maua ai le maualuga o le CSB nai lo talavou e maualalo le tulaga o le tuulafoaiina ma i ai le nofoaga e pulea ai totonu.

Ma le mea mulimuli, pe a suʻesuʻeina uiga o faʻamatalaga eseese o le CSB i tupulaga talavou, matou te mafaufau foi i le tele o sociodemographic itu taua na maua e taua mo le malamalama i le CSB i tagata matutua ma / poʻo talavou. Mo se faʻataʻitaʻiga, a o matutua tagata talavou, latou te sailia ni mafutaga faʻafeusuaiga sili atu ona faamalieina (Herbenick et al., 2010). O feusuaiga e mafai ona amata i le fia iloa ma iu ai ina agai atu i le moomoo i gaoioiga tau feusuaiga (Ševčíková, Blinka, & Daneback, 2018). Amichai-Hamburger ma Efrati (i lalo o le iloiloga) ua fa'aalia ai o tupulaga talavou e faia feusua'iga tuusao ma/po'o luga o le initaneti e foliga mai e matutua atu (14-17 tausaga) pe a fa'atusatusa i latou e le o toe faia feusua'iga (offline po'o lugalaina). I a latou suʻesuʻega, na latou iloa ai foʻi o tupulaga talavou na lipotia mai o loʻo faʻafeusuaiga i luga o le initaneti ma tuusao e maualuga atu le SES nai lo i latou e le o toaaga. Mulimuli ane, o le maualuga o le CSB fua faatatau i tupulaga talavou na maua i tagata lotu (pe a faatusatusa i tagata faalelalolagi; eg, Efrati, 2018a) ma i tama (Efrati, 2018b). E tusa ai, na matou suʻesuʻeina le sao o le matua, SES, tapuaiga, ma le itupa pe a suʻesuʻeina faʻamatalaga eseese CSB.

Ina ia ausia sini o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, sa matou faia ni suʻesuʻega se lua. I le Suʻesuʻega 1, 1,182 talavou Isaraelu na faʻamaeʻaina se fuataga o le CSB ma lipotia o latou tausaga ma le itupa. Na sosoo ai, na matou faia se su'esu'ega fa'alilolilo (LPA) e su'e ai fa'amatalaga eseese o le CSB. I le Su'esu'ega 2, matou te manana'o e toe fa'afo'i le su'esu'ega 1 ma su'esu'e uiga 'ese'ese o fa'amatalaga ta'itasi CSB.

Suesue le 1

Su'esu'ega 1 na fuafuaina e su'e ai fa'amatalaga eseese CSB i tupulaga talavou.

Metotia

Tagata e Auai

Ole aofaʻi ole 1,182 tamaiti aʻoga a Isaraelu, e aofia ai le 500 tama (42.30%) ma le 682 teine ​​(57.70%) oe matutua 14-18 tausaga (M = 16.68, SD = 1.54), ofo atu e auai i le suʻesuʻega. Na fa'ata'ita'i tagata na auai mai a'oga e ono i vaega eseese o Isaraelu (itu i saute, ogatotonu, ma matu).

taualumaga

Sa matou tufaina fesili e fa'aaoga ai fa'ata'ita'iga talafeagai, ma taumafai e fa'amautu le aofa'i tutusa o tama ma teine. A o leʻi ulufale atu i aʻoga, sa matou faatulaga ni fonotaga a le tagata lava ia ma pule aʻoga ma faamaopoopo o Vasega 9–12 o ē sa naunau e auai a latou tamaiti aʻoga i le suʻesuʻega. Ina ua māeʻa nei sauniga, na matou lafo atu ai ni tusi i mātua e faailoa atu ai le suʻesuʻega, ma se tusi faaopoopo e mafai ai ona latou tetee i le auai o le la tama. Na fa'amae'aina e tamaiti a'oga fesili i le gagana Eperu ina ua uma ona maua se fa'amatalaga i totonu o le vasega ma le fa'amautinoaina o le le ta'ua atoa. Ina ia faʻamaonia sa manino ma malamalama ia fesili, matou te faitau leotele se mea mai le fesili ma faʻamautinoa tamaiti aoga o le a matou avanoa e tuʻuina atu fesoasoani pe a manaʻomia. I le mae’a ai o le fesili, na fa’atalanoaina ai tamaiti aoga ma fa’afetai.

Fua

Amioga Fa'afeusuaiga Fa'atupu Ta'ito'atasi (I-CSB; Efrati & Mikulincer, 2018)

O amioga fa'amalosi fa'afeusuaiga na su'esu'eina e fa'aaoga ai le gagana Eperu o le I-CSB (Efrati & Mikulincer, 2018). O le I-CSB na fausia e iloilo ai vaega eseese o le CSB, e pei o mafaufauga faʻafeusuaiga, mafaufauga faʻafeusuaiga, ma le faʻaaluina o le tele o le taimi e matamata ai i ponokalafi. O le I-CSB ose su'esu'ega a le tagata lava ia ma mea e 24 e fuaina ai mea nei: a'afiaga e le mana'omia (fa'ata'ita'iga, "Ou te lagona o o'u mafaufauga fa'afeusuaiga e afaina ai i latou o lo'o siomia a'u"), leai se pulea (fa'ata'ita'iga, "Ou te faamaimauina le tele o le taimi ma oʻu mafaufauga faʻafeusuaiga"), aʻafiaga leaga (faʻataʻitaʻiga, "Ou te lagona le leaga pe a le mafai ona ou pulea oʻu tuʻinanau faʻafeusuaiga"), ma aʻafia ai tulafono faatonutonu (faʻataʻitaʻiga, "Ou te liliu atu i mafaufauga faʻafeusuaiga o se auala e foia ai oʻu faafitauli" ). Fa'aaogāina ole fua ole Likert 7-point, e amata mai ile 1 (e leo mea uma) i le 7 (ua tele tele), na talosagaina tagata auai e fua le maualuga o faʻamatalaga taʻitasi e faʻamatalaina o latou lagona. O le fesili na faʻaaoga lelei i suʻesuʻega muamua i feusuaiga i le taimi o le talavou (Efrati, 2018a, 2018b, 2018c) ma i suʻesuʻega i tagata e le o ni falemaʻi ma luga o le faitau aofaʻi o tagata gasegase o le Sexaholics Anonymous Twelve-Step polokalame gasegase (Efrati & Gola, 2018; Efrati & Mikulincer, 2018). O tau a Cronbach α e .86 mo taunuuga e le manaʻomia, .86 mo le leai o se pulea, .88 mo aʻafiaga leaga, ma le .87 mo aʻafiaga tulafono faatonutonu. Na matou fuafuaina foi le aofaʻi o sikoa CSB e ala i le averesi o mea e 24 I-CSB (Cronbach's α = .93).

Suʻega faʻamaumauga

LPA na fa'aaogaina e su'esu'e ai vaega laiti o amioga fa'afeusuaiga i le va o tupulaga talavou. O le LPA na aofia ai mea e fa o le I-CSB fesili, ma fa'ata'ita'iina fa'ata'ita'iga e le fa'afa'ato'a tasi i le fa-vaega. O le faʻataʻitaʻiga sili ona fetaui na filifilia e faʻavae i luga o faʻamatalaga pito sili ona maualalo [Bayesian information criterion (BIC) ma faʻataʻitaʻiga-sized adjusted BIC], maualuga entropy (vaega: 0-1), ma faʻamaufaʻailoga taua. p fa'atauga mo le Su'ega Lo-Mendell-Rubin ma le Su'ega Fa'atusa o Bootstrap. LPA na fa'atatau ile fa'aogaina ole MPLUS 6.1. O fa'ailoga fa'ata'ita'i o lo'o tu'uina atu ile Laulau 1.

Laulau 1. Fa'ailoga fa'asino mo le tasi i le fa fa'aputuga LPA mo CSB

Laulau 1. Fa'ailoga fa'asino mo le tasi i le fa fa'aputuga LPA mo CSB

Fa'ailoga fetaui1 fuifui2 fuifui3 fuifui4 fuifui
Suesue le 1BIC16,483.1114,890.6914,385.157,558.86
SABIC16,457.7014,849.3914,327.977,485.85
Entropy0.860.870.86
LMR p tāua<.0001.0013.14
BLRT p tāua<.0001<.0001<.01
Suesue le 2BIC9,555.688,611.168,307.318,181.97
SABIC9,530.288,569.898,250.168,108.95
Entropy0.900.850.85
LMR p tāua<.0001.0035.13
BLRT p tāua<.0001.0041.02

Manatua. BIC: Fa'amatalaga Fa'amatalaga Bayesian; SABIC: fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga fa'avasegaina fa'amatalaga Bayesian; LMR: Su'ega Lo–Mendell-Rubin; BLRT: Su'ega Fa'atatau Fa'atatau o Fa'aa'oa'oga; CSB: amioga fa'amalosi fa'afeusuaiga; LPA: su'esu'ega fa'alilolilo.

Amio Taualoa

O le suʻesuʻega na faʻamaonia e le Komiti Faʻatonu a le Saienitisi Sili o le Matagaluega o Aʻoga ma le IDC Herzliya. Pepa fa'ataga fa'ailoa ma le fa'atagaga a matua na sainia a'o le'i amataina le su'esu'ega.

i'uga

E pei ona matauina i le Laulau 1, o le fofo e tolu-vaega na filifilia e avea ma se tasi e sili ona faʻamatalaina talaʻaga e tolu o amioga a le CSB i tupulaga talavou (Ata 1). Aemaise lava, o le auʻiliʻiliga na faʻaalia ai o le 88% o faʻataʻitaʻiga e le o le CSB ma lua vasega laiti: 53.8% o le faʻataʻitaʻiga na faʻavasegaina tagata fa'asao (n = 636), o lo'o fa'aalia ai togi maualalo i vaega uma o le I-CSB fesili, ma le 34.2% (n = 394) o le faataitaiga e pei tagata fa'afeusuaiga tu'uina atu o togi maualuga i le leai o se fa'atonuga e feso'ota'i ma mafaufauga fa'afeusuaiga ma a'afiaga leaga e feso'ota'i feusua'iga, ma maualalo togi i mafaufauga i taunu'uga e le mana'omia ma a'afia ai tulafono faatonutonu. O le vaega lona tolu na fa'avasegaina CSBs e aofia ai le 12.0% o le fa'ata'ita'iga (n = 142) ma faʻaalia togi maualuga i mea uma e fa CSB.

Ata 1. Vasega o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi (CSB) (Su'esu'ega 1)

Su'esu'ega 1 na fa'aalia ai ni fa'amatalaga tu'ufa'atasi se tolu o le CSB i tupulaga talavou. Na matou fuafuaina le Su'esu'ega 2 e toe fa'atusa ai nei su'esu'ega ma tu'uina atu au'ili'iliga loloto o uiga 'ese'ese o nei fa'amatalaga.

Suesue le 2

O le suʻesuʻega 2 na faʻatulagaina e toe faʻataʻitaʻia ai le suʻesuʻega o le suʻesuʻega 1 ma tuʻuina atu suʻesuʻega loloto o uiga eseese o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le CSB o loʻo maua i le suʻesuʻega 1. Ina ia faia, na faʻamaeʻaina e le au talavou Isaraelu fua o le I-CSB, PU, ​​faʻafeusuaiga tuusao. , gaoioiga fa'afeusuaiga i luga ole laiga, Big Five uiga fa'apitoa, tu'ufua, nofoaga e pulea ai, sitaili fa'apipi'i, ma faiga fa'ale-tagata.

Metotia

Tagata e Auai

O tagata na auai e 618 Isaraelu talavou (341 tama ma 277 teine), matutua 14-18 tausaga (M = 16.69, SD = 1.16), ofo atu e auai i le suʻesuʻega. O latou SES na lipotia e le tagata lava ia na eseese: 6% na lipotia lo latou tulaga e maualalo ifo nai lo le averesi, 60.8% averesi, ma 32.7% i luga aʻe o le averesi. O le fa'ata'ita'iga e aofia ai le 53.9% o tagata fa'alelotu fa'auiga ma 46.1% o tagata fa'alelalolagi. Na fa'ata'ita'i tagata na auai mai a'oga e ono i vaega eseese o Isaraelu (itu i saute, ogatotonu, ma matu).

taualumaga

O fesili na tu'uina i luga ole Qualtrics - o se fa'ainitaneti mo fesili - ma tu'uina atu e fesoasoani su'esu'e i matua o tupulaga talavou 14-18 tausaga. O matua, o e masani a fesoasoani suʻesuʻe, na talosagaina e toe iloilo le fesili aʻo leʻi tuʻuina atu i tupulaga talavou. Ona sosoo ai lea ma le sainia e matua o se pepa fa'atagaga a matua. I luga o le maliliega, o se fesoʻotaʻiga mo suʻesuʻega i luga ole laiga na lafoina i tupulaga talavou. Ina ua uma ona latou sainia se pepa o le maliega, sa latou mauaina fesili. O le faasologa o fesili e eseese i tagata auai (o se vaega o Qualtrics), ma e faatatau ile I-CSB, PU, ​​faʻafeusuaiga tuusaʻo, gaioiga faʻafeusuaiga i luga ole laiga, Big Five uiga uiga, tuulafoaiina, nofoaga e pulea ai, sitaili faʻapipiʻi, ma sociodemographic measures. . Mulimuli ane, na tuʻuina atu faʻamatalaga i luga ole laiga.

Fua

Auala ole PU

Na fesiligia tagata auai e uiga i le matamata i ponokalafi i luga ole laiga (1 – e leai lava, 2 - tasi pe faalua i le masina, 3 - tasi pe faalua i le vaiaso, ma le 4 – tasi pe faalua i le aso); oi latou e togi i le 2 ma maualuga atu na talosagaina e tuʻuina atu le averesi numera o minute i le vaiaso faʻaalu i le PU i le masina talu ai.

Amioga fa'afeusuaiga i luga ole laiga

Amioga fa'afeusuaiga tuusao (sui mai Ševčíková, Vazsonyi, Širůček, & Konečný, 2013) na fuaina i mea e fa (0 – leai, 1 – ioe) e fesiligia ai le tupulaga pe, i le masina ua tuanaʻi, sa latou: (a) sogi, (e) opoina pe milimili vaega o le tino o se tasi, (c) faia feusuaʻiga gutu. , po o (d) faia feusua'iga. Ina ua maeʻa le faʻatulagaina o togi mo mea uma, o talavou na faia soʻo se tasi o nei amioga sa faʻailogaina 1, ae o i latou e leʻi faʻailogaina 0. O le fua na faaliliuina i le gagana Eperu e Efrati ma Amichai-Hamburger (2018).

Gaoioiga fa'afeusuaiga i luga ole laiga (SROA; Sěvcíková et al., 2013)

Na fesiligia i latou na tali pe na latou faia se tasi o amioga nei e iva (ioe/leai): talanoa e uiga i feusuaiga i se tasi e masani ia i latou, talanoa e uiga i feusuaiga i luga ole Initaneti i se tasi e le iloa e i latou, talanoaina a latou lava feusuaiga ma se tasi e iloa. ia i latou, talanoaina o latou lava aafiaga tau feusuaiga ma se tasi e le iloa e i latou, talanoaina aafiaga tau feusuaiga a se tasi ma se tasi e masani ia i latou, talanoaina aafiaga tau feusuaiga a se tasi ma se tasi e le iloa e i latou, mauaina ata mataga mai se tasi, auina atu a latou lava ata mataga i se tasi, ma sa i ai cybersex. Mo tagata taʻitoʻatasi, o le aofaʻi o gaioiga faʻafeusuaiga i luga ole laiga na faitauina (faʻataʻitaʻiga, numera o tali "ioe"), ina ia maua ai togi mai le 0 (ie, leai ni gaioiga i luga ole laiga) i le 9. O le suʻega Kolmogorov-Smirnov mo le suʻesuʻeina o tulaga masani na faʻaalia ai o le fua na matua faʻafefeteina (skewness = 1.66 ma kurtosis = 2.07). I se isi faaupuga, o le sikoa o gaioiga i luga o le initaneti e fesoʻotaʻi i feusuaʻiga o se fua faʻatatau ma se tufatufa e le masani ai, faʻatasi ai ma le maualuga maualuga e faʻaalia ai le tele o faʻafeusuaiga i luga ole laiga. Ina ia faʻamaonia le faʻafefe, matou te faʻaogaina se suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa (silasila i le "Iuga" vaega). O le fua na faaliliuina i le gagana Eperu e Efrati ma Amichai-Hamburger (2018).

Le Big Five Inventory Questionnaire (BFI; John, Donahue, & Kentle, 1991)

Ina ia iloilo le uiga o le Big Five, na matou faʻaaogaina le gagana Eperu (Etzion & Laski, 1998) o le BFI (vaai foi Ioane & Srivastava, 1999). O mea e 44 i le fesili o loʻo faʻamatalaina ai uiga faʻapitoa e lima: faʻapipiʻi (8 aitema; faʻataʻitaʻiga, "Fiafia e tautala tele"), malie (9 aitema; faʻataʻitaʻiga, "Fesoasoani ae le manatu faapito i le va ma isi"), tatala i aafiaga ( 10 aitema; faʻataʻitaʻiga, "Original, fatuina manatu fou"), malamalama (9 aitema; faʻataʻitaʻiga, "Faia se galuega maeʻaeʻa"), ma neuroticism (8 mea; faʻataʻitaʻiga, "E mafai ona faʻamalosia"). E talosagaina tagata auai e fua le maualuga o faʻamatalaga taʻitasi o loʻo faʻamatalaina ai i latou i luga o le 5-point scale (mai le 1 - malosi le malilie i le 5 - malosi malie), ma le Cronbach's α .75–.90.

faʻavauvau

Na fa'amae'aina e tagata auai le fa'aEperu o le Fua Fa'anofofua UCLA Toefuata'i (Russell, Peplau, & Cutrona, 1980; faaliliuina e Hochdorf, 1989). O mea e 19 i totonu o lenei meafaigaluega faʻapitoa e fuaina ai lagona o le tuulafoaiina ma le vavaeeseina o tagata. Ua talosagaina tagata auai e faailoa mai pe faafia ona latou oo i lagona e faatatau i faamatalaga e pei o le “E leai se tasi e mafai ona ou liliu atu i ai” ma le “Ou te lagona le faaesea mai isi.” O togi maualuluga e ta'u mai ai le tele o lagona o le tuuatoatasi. O le fua e maualuga lona tulaga i totonu (.89).

Lagona o le pulea

Na fa'amae'aina e tagata auai le fa'aliliuga Eperu (Amaramo, 1996) a Levenson's (1981) 24-aitema fua e fua ai lagona o le pulea i luga o le 6-point Likert scale (mai le 1 – matua le ioe i le 6 - malosi malilie). Ole fua ole Levenson e su'esu'eina ai ituaiga e tolu o le pulea: avanoa, isi malosi, ma totonu. O ituaiga muamua e lua o le pulea e aofia ai se nofoaga i fafo e pulea ai. Maliega ma faʻamatalaga e pei o le "I le tele o loʻu olaga o loʻo pulea e mea faʻafuaseʻi" ma le "A ou maua le mea ou te manaʻo ai, e masani lava ona o aʻu ua laki" e faʻaalia ai se avanoa avanoa e pulea ai. O le maliliega i faʻamatalaga e pei o le, "O loʻu olaga e pulea e isi tagata malolosi" ma le "O le mauaina o le mea ou te manaʻo e manaʻomia ai le faʻamalieina o tagata i luga aʻe o aʻu" e faʻaalia ai se malosi isi nofoaga pule. Mulimuli ane, o le maliliega ma faʻamatalaga e pei o le, "E mafai ona ou iloa lelei le mea o le a tupu i loʻu olaga" ma le "A ou maua le mea ou te manaʻo ai, e masani lava ona sa ou galue malosi i ai" e faʻaalia ai se totonu o le pulea. E valu fa'amatalaga ta'itasi. Na matou faia ni vaega eseese mo le pulea i totonu (α = .73), pule avanoa (α = .77), ma isi pule malosi (α = .84).

Sitaili fa'apipi'i

Ina ia iloilo le faiga o mea fa'apipi'i, le fa'aliliuga Eperu o le Experiences in Close Relationships Scale (ECR; Brennan et al., 1998; faaliliuina e Mikulincer & Florian, 2000) na faʻaaogaina. O le ECR o se fua e 36-aitema e fua ma iloilo ai vaega tetele e lua o sitaili fa'apipi'i a tagata matutua – fa'apipi'i popole (fa'ata'ita'iga, "Ou te popole tele i a'u va'aiga") ma le 'alofia o le pipi'i (fa'ata'ita'iga, "Ou te le fiafia e tatala. e oo atu i isi tagata”). Na fa'avasegaina e le au auai le maualuga na fa'amatalaina ai e aitema ta'itasi i luga o le fua fa'atatau e 7 (mai le 1 - e leo mea uma i le 7 - ua tele tele). I le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, o le maualuga o le α a Cronbach mo le 18 mea popole (.91) ma le 18 mea e aloese ai (.83). O le mea lea, na matou fa'atatauina ni togi se lua e ala i le ave fa'atatau o aitema i la'asaga ta'itasi.

Suʻega faʻamaumauga

Ina ia toe fa'atusa le su'esu'ega o le Su'esu'ega 1 ma o le i ai o se fa'ailoga e tolu-vaega o amioga fa'afeusuaiga i le va o tupulaga talavou, sa fa'afaigaluegaina le LPA. I le mulimuli ai i le LPA, na fa'asaoina le fa'amatalaga a le CSB ta'ito'atasi (e tutusa ma le mea na maua mai i le Su'esu'ega 1: fa'ate'aina, fa'atauva'a fa'afeusuaiga, ma le CSB) na fa'asaoina ma fa'aoga i su'esu'ega mulimuli ane. Ina ia suʻesuʻeina le eseesega i le va o faʻamatalaga a le CSB i fua faʻatatau (Big Five personality constructs, locus of control, attachment orientations, tuulafoaiina, tausaga, aiga SES, tulaga lelei o le nofomau, faʻaogaina o ponokalafi, ma feusuaiga e fesoʻotaʻi i luga ole laiga), matou faia se faasologa o le tasi -auala su'esu'e o eseesega (ANOVAs). O le maualuga o le taua na fetuunaʻi e le faʻatonuga a le aiga Bonferroni e faʻatatau mo le tele o faʻatusatusaga. Na fa'aaogaina su'esu'ega a le Sidak post-hoc pe a fa'aalia ni su'ega taua. Ina ia su'esu'eina le eseesega i le va o fa'asinomaga fa'afeusuaiga i fua fa'atatau (tulaga fa'alelotu, itupa, ma amioga fa'afeusuaiga tuusao), le sa'o a Fisher χ2 na fa'aaogaina su'ega mo le tuto'atasi o faiga.

Amio Taualoa

O le suʻesuʻega na faʻamaonia e le komiti iloiloga a le IDC Herzliya. Sa sainia pepa fa'ataga fa'ailoa ma fa'atagaga a matua a'o le'i amataina le su'esu'ega.

i'uga

Na toe fa'atusa e le LPA fa'ai'uga o le Su'esu'ega 1 ma fa'aalia ai fa'amatalaga tutusa a le CSB. E pei ona matauina i le Ata 2, o le auʻiliʻiliga na faʻaalia ai o le 86% o faʻataʻitaʻiga e le o le CSB ma lua vasega laiti: 51.5% o le faʻataʻitaʻiga na faʻavasegaina tagata fa'asao (n = 317), o lo'o fa'aalia ai togi maualalo i vaega uma o le I-CSB fesili, ma le 35.1% (n = 217) o le faataitaiga e pei tagata fa'afeusuaiga tu'uina atu o togi maualuga i le leai o se fa'atonuga e feso'ota'i ma mafaufauga fa'afeusuaiga ma a'afiaga leaga e feso'ota'i feusua'iga, ma maualalo togi i mafaufauga i taunu'uga e le mana'omia ma a'afia ai tulafono faatonutonu. O le vaega lona tolu na fa'avasegaina CSBs e aofia ai le 14.0% o le fa'ata'ita'iga (n = 84) ma faʻaalia togi maualuga i mea uma e fa CSB.

Ata 2. Vasega o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi (CSB) (Su'esu'ega 2)

Na sosoo ai ma le faia o ANOVA e faʻaeseese ai nei vaega i faiga nei: Big Five fau tagata, nofoaga i totonu e pulea ai, sitaili faʻapipiʻi, tuulafoaiina, matua, tulaga tau tamaoaiga o le aiga, tulaga lelei o le nofo ai, faʻaogaina o ponokalafi, ma gaioiga faʻafeusuaiga i luga ole laiga. Means, va'aiga masani, fuainumera univariate, ma le tele o aafiaga o lo'o tu'uina atu i le Laulau 2.

Laulau 2. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fa'amaumauga tu'ufa'atasi, ma fua fa'atatau mo le eseesega i le va o fa'amatalaga CSB i fua fa'atatau.

Laulau 2. O lona uiga, va'aiga masani (SDs), fa'amaumauga tu'ufa'atasi, ma fua fa'atatau mo le eseesega i le va o fa'amatalaga CSB i fua fa'atatau.

Tagata fa'amamaoFa'afeusuaigaCSBF(2, 616)η2
MSDMSDMSD
Extraversion3.45a0.693.30b0.713.330.712.81#0.01
Maliliega3.60a0.583.520.603.37b0.544.85 **0.02
Faʻamaoni3.48a0.653.29b0.623.320.655.48 **0.02
Neuroticism2.85a0.742.970.723.13b0.624.72 **0.02
Tatala i le poto masani3.720.833.660.793.740.700.430.00
Locus pule i totonu3.620.673.640.613.650.620.080.00
Malosiaga isi nofoaga e pulea2.13a0.702.48b0.653.19c0.8561.83 ***0.20
Avanoa nofoaga e pulea ai2.33a0.642.51b0.592.84c0.9217.17 ***0.06
Fa'atasiga popole3.04a1.233.45b1.144.22c1.1933.88 ***0.10
Aloese mai mea fa'apipi'i3.23a0.943.39a0.903.88b1.0116.12 ***0.05
faʻavauvau31.31a9.0434.25b9.2942.70c11.0848.69 ***0.14
tausaga16.701.1916.80a1.1416.41b1.163.32 *0.01
Tulaga o le tamaoaiga o le aiga1.68a0.531.72a0.562.00b0.7110.79 ***0.03
Tulaga lelei2.04a0.481.98a0.502.20b0.645.72 **0.02
Fa'aaogāina o ponokalafi1.49a0.832.29b1.052.83c0.8992.63 ***0.23
Gaioiga fa'afeusuaiga i luga ole laiga1.18a1.941.86b2.283.28c2.8530.95 ***0.09

Manatua. Superscript mataitusi o loʻo faʻatusalia uiga e matua ese lava ile .05. CSB: amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi.

#p <.10. *p <.05. **p <.01. ***p <.001.

O suʻesuʻega na faʻaalia ai o tupulaga talavou e iai le CSB (pe a faʻatusatusa i talavou e aunoa ma le CSB) na faʻaalia e le nofoaga i fafo e pulea ai, faʻalavelave faʻapipiʻi faʻapipiʻi, tulaga maualuga o le tuulafoaiina, maualuga le tele o PU, ma le tele o feusuaiga i luga ole laiga, faʻapea foʻi ma aiga maualuga. SES ma le tulaga lelei o fale. O tupulaga talavou ma le CSB na maualuga atu foi i le neuroticism ma maualalo i le malie nai lo le aloese mai tupulaga talavou ae e leʻi ese mai tagata faʻafeusuaiga i nei faiga. Mulimuli ane, o tagata fa'afeusuaiga na sili atu le fa'a'au'au nai lo le fa'amamao o talavou.

Ole sa'o a Fisher χ2 su'ega mo le tuto'atasi o faiga na soso'o ai na faia e va'ava'ai ai vaega nei e fa'atatau i talitonuga fa'alelotu (fa'alelalolagi ma fa'alelotu), itupa (tama ma teine), ma amioga fa'afeusuaiga tuusao (sa i ai pe leai se poto masani). O su'esu'ega na fa'aalia ai e 'ese'ese vaega i itupa [χ2(2) = 62.93, p < .001] ma amioga fa'afeusuaiga tuusao [χ2(2) = 34.45, p < .001], ae le o tulaga faalelotu [χ2(2) = 1.31, p = .517]. Aemaise lava, o tupulaga talavou e iai le CSB ma / poʻo le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e foliga mai o tama (73.8% ma le 70.5%, i le faasologa) nai lo le aloese mai talavou (39.7%). E le gata i lea, o le tele o tupulaga talavou e iai le CSB na i ai le faʻafeusuaiga tuusao (72.6%) nai lo le faʻafeusuaiga (59.4%), lea e maualuga atu nai lo le faʻateleina o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le va o tupulaga talavou (41.0%).

Lautele Talanoaga

O le fa'amoemoe o lenei su'esu'ega o le fa'ailoaina lea o fuifui tu'ufa'atasi o le CSB ma fa'ailoa mea e ono mafai ona feso'ota'i ma nei fuifui. Ina ia ausia lenei sini, sa matou faia ni suʻesuʻega eseese se lua i le tusa ma le 1,800 o talavou Isaraelu. I le Su'esu'ega 1, na maua ai e le LPA se fofo e tolu-vaega e sili ona fa'amatalaina talaaga o le CSB i tupulaga talavou: faʻamaonia talavou (53.8%), tagata fa'afeusuaiga (34.2%), ma tupulaga talavou CSB, (12.0%). I se isi faaupuga, e tusa ma le afa o tupulaga talavou o loʻo auai i feusuaiga (o se vaega o le atinaʻeina o le mafaufau), e tusa ma le tasi vaesefulu o le faʻataʻitaʻiga na faʻamatalaina o le tuʻuina atu o se maualuga maualuga o le CSB. O lenei fua faatatau e ogatusa ma suʻesuʻega talu ai o loʻo faʻaalia ai e 11.1% o tamaiti aʻoga kolisi (Giordano & Cecil, 2014) o iai nei amioga fa'afeusuaiga.

I le Su'esu'ega 2, na matou toe fa'atusaina le fa'avasegaga a le Su'esu'ega 1 i ni tala fa'asolopito e tolu ma fa'avasegaina nei fa'amatalaga e ala i le su'esu'eina o eseesega i uiga o le tagata, nofoaga e pulea ai, sitaili fa'apipi'i, nofo to'atasi, tausaga, SES, tulaga lelei o le nofomau, fa'alelotu, ma le itupa. Na matou iloa o tupulaga talavou e maualuga le maualuga o faʻamaoniga o le CSB (faʻavasegaina o le vaega CSB), pe a faʻatusatusa i faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga ma le faʻasaʻoina o talavou, o loʻo faʻaalia e se nofoaga i fafo e pulea ai, faʻapipiʻi popole, sili atu le tuulafoaiina, maualuga maualuga o le PU, ma le tele o feusuaiga. -gaioiga i luga ole laiga. E ui o nisi oa tatou sailiga e ogatasi ma suʻesuʻega talu ai e pei o sootaga i le va o le CSB, tuulafoaiina (Dhuffar et al., 2015), ma le nofoaga i fafo e pulea ai (Pharr et al., 2015), o suʻesuʻega o loʻo iai nei na maua ai foʻi ni faʻamatalaga tulaga ese ma fou.

O le nofoaga e pulea i fafo e fesootaʻi atu i le talitonuga e faapea o mea tutupu i le olaga o se tasi e māfua mai i mea e lē mafai ona pulea. O lenei uiga e mafai ona faʻamatalaina pe aisea e sili atu ai le maualuga o tagata taʻitoʻatasi ma le CSB i le leai o se pulea o latou mafaufauga ma lagona faʻafeusuaiga ma e maualuga le aʻafiaga e tali atu ai i le le mafai ona pulea mafaufauga ma amioga faʻafeusuaiga. Ona o nei tagata e talitonu o tagata e tuliesea e malosiaga le pulea, atonu latou te lagona le le atoatoa e pulea o latou lagona feusuai ma o lea ua fefefe ai i taunuuga o o latou mafaufauga le manaomia. O lenei manatu e ese ai i latou mai tagata faʻafeusuaiga, e le popole e uiga i taunuuga o latou mafaufauga faʻafeusuaiga, ma le aloese mai talavou e mafai ona pulea o latou mafaufauga faʻafeusuaiga, ma e le mafatia i aʻafiaga leaga maualuga. O su'esu'ega ua fa'afeso'ota'ia le nofoaga i fafo e pulea ai amioga fa'afeusuaiga mata'utia (Pharr et al., 2015; St. Lawrence, 1993), e pei o le maualalo o le avanoa e ofuina se condom.

O se sitaili faʻapipiʻi popole e masani lava o tagata o loʻo taumafai mo le vavalalata, lagolago, alofa, ma le alofa, ae leai se talitonuga o le a mafai ona latou ausia a latou sini ma le fefe i le teena. O le mea lea, e mafai e le CBS ona suitulaga mo na talavou o loʻo i ai le popolega faʻapipiʻi. Mai mafuaaga eseese, o tagata e lagona le tuulafoaiina e mafai foi ona sailia se taui mo le leai o se mafanafana, vavalalata, ma feusuaiga. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le PU, lea e fesoʻotaʻi ma le CSB, e avea o se taui mo le faʻapipiʻiina le saogalemu (popole ma le aloese) ma le tuulafoaiina (Efrati & Amichai-Hamburger, 2018). O le mea lea, e le o se mea e ofo ai o tagata taʻitoʻatasi ma le CSB na sili atu le popole e tusa ai ma le faʻapipiʻiina, nofo toʻatasi, faʻaaogaina tele o ponokalafi, ma gaioiga faʻafeusuaiga i luga ole laiga nai lo le faʻafeusuaiga ma le faʻasaʻoina o talavou.

Mulimuli ane, o tagata taʻitoʻatasi ma le CSB e maualuga atu le SES nai lo le faʻafeusuaiga ma le faʻasaʻoina o talavou. O suʻesuʻega na faʻaalia ai o le maualuga o le SES e fesoʻotaʻi ma vaisu eseese e pei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le ava malosi (Hanson & Chen, 2007) ma amioga lamatia tau feusuaiga e pei o le maualuga o le numera o paaga feusuaʻiga (Nesi & Prinstein, 2018). E le gata i lea, o loʻo i ai faʻamaoniga o le maualuga o le SES atonu o se tulaga lamatia mo le tele o amioga le lelei o le soifua maloloina (Luthar & Becker, 2002; Luthar & D'Avanzo, 1999; Luthar & Latendresse, 2005). O lenei tulaga lamatia e ono afua mai i le soona fa'atulagaina o gaoioiga, fa'aoso fa'aaoaoga, ma/po'o le mamao mai matua ona o le tele o galuega faigata. E tusa ai ma le faamatalaga a Luteru ma Latendresse (2005), o tupulaga talavou SES maualuga e auai i amioga le lelei o le soifua maloloina ina ia mafai ai ona tetee atu i le atuatuvale, popole, ma le atuatuvale latou te oo i ai. Talu ai ona o le CSB e aofia ai le faʻaogaina o mafaufauga faʻafeusuaiga ma gaioiga faʻafeusuaiga e faʻatonutonu ai lagona le lelei (faʻataʻitaʻiga, o le aʻafiaga leaga o fuifui o le CSB), atonu e faʻaaogaina e le au talavou SES maualuga le CSB e fai ma sailiga mo le sola ese.

E ese mai i nei eseesega, na matou iloa ai o tagata taʻitoʻatasi ma le CSB e sili atu le neurotic ma itiiti le malie nai lo le faʻasaʻoina o talavou (ae le o faʻafeusuaiga). O suʻesuʻega i tagata matutua na faʻafesoʻotaʻi muamua le CSB i le maualuga o le neuroticism ma le malie maualalo (Fagan et al., 1991; Pinto, Carvalho, & Nobre, 2013; Reid, Kamuta, Spackman, & Willes, 2008; Reid, Stein, & Kamuta, 2011; Rettenberger, Klein, & Briken, 2016; Walton, Cantor, & Lykins, 2017; Zilberman et al., 2018). Le malie malie e fa'atatau i le leai o se naunau e fa'atumauina so'otaga va fealofani (Graziano & Eisenberg, 1997) ma e iai a'afiaga leaga tele mo fetuutuuna'iga fa'aletagata i le taimi atoa o le atina'e (Laursen, Hafen, Rubin, Booth-LaForce, & Rose-Krasnor, 2010; Wang, Hartl, Laursen, & Rubin, 2017). Faʻatasi ai ma le maualuga o le neuroticism, lea e fesoʻotaʻi ma tali ogaoga i le atuatuvale ma le manaʻomia o le sola ese, e mafai ona faʻamatalaina le tele o le faʻaogaina o porn ma isi ituaiga o amioga faʻafeusuaiga i luga o le initaneti, e pei o feusuaiga ma cybersex, lea e masani ona le aofia ai le faʻaleagaina o fafine.

E le gata i lea, o faʻaiʻuga mai lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai e sili atu le faʻafeiloaʻi o tagata faʻafeusuaiga nai lo le aloese mai tupulaga talavou. O amioga faʻafefe, o se vaega o le faʻavasegaina o ituaiga uiga, na muamua faʻatulagaina e Jung (1921). E tusa ai ma le tala a Jung, o se tulaga faʻafefe o se uiga o se tagata o ana gaioiga e faʻatonuina e mea taua, lea e mafai ona oʻo atu ai i le le fetaui i le va o le gaioiga ma tulaga i fafo. O ia amioga e fa'aalia i le fa'amavae, e sili atu i le tagata lava ia na i lo isi - e fa'afeagai ma amioga fa'atauva'a. E foliga mai e mafai ona faaosofia tagata faʻatauvaʻa faʻafeusuaiga e ala i le taumafai o tagata faʻafefeteina e fatuina ni fesoʻotaʻiga faʻaagafesootai, ina ia avea le manaʻoga tele o se tagata mo feusuaiga atonu o se manaʻoga ma manaʻoga mo se mafutaga, atonu e oʻo lava i le faʻanaunau mo le vavalalata (Morrison, 2008; Storow, 1994, 2002).

Na maua foi le itupa o se vaega taua ile CSB. O tagata taʻitoʻatasi e iai le CSB ma le faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga e foliga mai o tama nai lo le taofiofia o tupulaga talavou e foliga mai o teine. O suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai o tama e sili atu ona faʻafeusuaiga, ma o tama talavou na maua e sili atu le maualuga o le faʻafeusuaiga nai lo teine ​​(Cantor et al., 2013; Reid, 2013). E le gata i lea, o le tele o tupulaga talavou e iai le CSB na i ai ni fa'afeusuaiga tuusa'o nai lo tagata fa'afeusuaiga, lea na sili atu ai le tele o a'afiaga fa'afeusuaiga nai lo le fa'asao o talavou. O lenei sailiga mulimuli e tusa ai ma suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻafeusuaiga tuimotu o loʻo faia foi feusuaʻiga i luga ole laiga (Ševčíková et al., 2018). Talu ai ona o maualuga maualuga o le CSB e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina maualuga o porn ma gaioiga faʻafeusuaiga i luga ole laiga, e mafai ona faʻamatalaina pe aisea foi e ese ai vaega i gaioiga faʻafeusuaiga tuusao.

I le aotelega, o le nofoaga i fafo e pulea ai, popolega faʻapipiʻi, ma le tuulafoaiina e foliga mai e sili atu le malosi o le CSB nai lo isi mea. E ui lava o suʻesuʻega na fesoʻotaʻi ai le neuroticism ma le malie ma le CSB i le taimi ua tuanaʻi, e foliga mai o le itiiti ifo i le va o tupulaga talavou, o nei uiga e leʻo eseesega i le va o le CSB ma le le CSB amioga (faʻapitoa, faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga). O le iloaina o le amataga o le CSB i tupulaga talavou e mafai ona mafai ai ona iloa vaega lamatia ma fesoasoani i fomaʻi i le ofoina atu o togafitiga ia i latou o loʻo manaʻomia ma aloese ai mai aʻafiaga leaga o le CSB i le matua.

E ui ina sa lagolagoina o matou nofoaga autu, o le suʻesuʻega e tele ni tapulaʻa. O suʻesuʻega e fesoʻotaʻi, lea e taofia ai le gafatia mo faʻaiʻuga mafuaʻaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le o manino pe o uiga faʻapitoa ma le faʻapipiʻi le saogalemu o le mafuaʻaga lea o le amio a le CSB. E ono mana'omia su'esu'ega umi e su'esu'e atili ai feso'ota'iga fa'atasi i le taimi i le va o uiga fa'aletagata, fa'apipi'i fa'aletonu, ma le CSB. E le gata i lea, i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, na matou fuaina le PU ma se mea e tasi e le aofia uma ai laina. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a aoga mai le suʻesuʻeina o le PU i le loloto atili (faʻataʻitaʻiga, taliaina o ponokalafi, faʻaogaina ma le faʻamalosia mo le PU) ma / poʻo le iloiloina e le gata o le PU ae faʻapea foʻi ma faʻafitauli faʻaogaina o ponokalafi, lea atonu o se faʻamaoniga sili atu o le CSB (Grubbs, Perry, Wilt, & Reid, 2018). O le mea lea, o suʻesuʻega o loʻo iai nei e uiga i ponokalafi e manaʻomia ona iloiloina ma le faʻaeteete. Ma le mea mulimuli, e ui lava na matou aofia ai le tele o mea taua, o isi mea e mafai ona faʻaogaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, atonu o le faʻafeusuaiga o se mea taua mo le faʻamalamalamaina o le CSB e sili atu nai lo le itupa (Bőthe, Bartók, et al., 2018). O su'esu'ega i le lumana'i e tatau ona su'esu'eina mea fa'aopoopo e fa'ateleina ai le loloto o su'esu'ega o iai nei.

faaiuga

Fausia i luga o galuega faʻapitoa, o lenei suʻesuʻega e faʻamalamalamaina atili ai le CSB ma ona uiga e ala i se auʻiliʻiliga na faʻaalia ai le eseesega nai lo le tutusa i tupulaga talavou o loʻo faʻaalia le CSB. O lenei suʻesuʻega e fesoasoani ia i matou e malamalama atili ai i le CSB e ala i le faʻavasegaina o tupulaga talavou i ni vasega se tolu e aofia ai tagata faʻatauvaʻa, tagata faʻafeusuaiga, ma le CSB. O nei vasega taʻitasi e iai uiga faʻapitoa e uiga i le Big Five uiga faʻavae, nofoaga e pulea ai, faiga faʻapipiʻi, tuulafoaiina, tausaga, aiga SES, tulaga lelei o le nofo ai, faʻaogaina o ponokalafi, faʻafeusuaiga i luga o le initaneti, itupa, tapuaiga, ma tausaga. O suʻesuʻega o loʻo iai nei o loʻo faʻamamafaina ai le taua o le suʻesuʻeina atili o le CSB ma faʻalauiloaina se auala e sili atu ona saʻo ma atoatoa e malamalama ai i le CSB i le taimi o le talavou.

Fesoasoani a le au tusitala

YE faia le suʻesuʻega, auʻiliʻili iʻuga, ma tusia le ata muamua o le suʻesuʻega. Na fa'atonutonu e MG le pepa ma fa'ailoa mai fa'aupuga fa'apitoa ma fa'aopoopo fa'apitoa i le pepa.

Feeseeseaiga o tului

E leai se feteenaiga o aia a le au tusitala e faailoa atu.

mau faasino

Amichai-Hamburger, Y., & Efrati, Y. (i lalo o le iloiloga). O ai talavou o lo'o faia amioga fa'afeusuaiga i luga o le initaneti, tuimotu, uma pe leai? Scholar Google
Amram, Y. (1996). Fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i uiga fa'asologa taunu'uga a'o togafitiga i nu'u fa'afoma'i mo vaisu vaila'au. (Fa'asalalauga PhD e le'i fa'asalalauina). Le Iunivesite Eperu (Eperu), Ierusalema, Isaraelu. Scholar Google
Arnett, J. J. (1992). Amioga fa'atauva'a i le talavou: O se va'aiga tau atina'e. Iloiloga o Atinae, 12(4), 339–373. fai:https://doi.org/10.1016/0273-2297(92)90013-R CrossrefScholar Google
Birnbaum, G. E., Reis, H. T., Mikulincer, M., Gillath, O., & Orpaz, A. (2006). Pe a fai feusua'iga e sili atu nai lo na'o feusua'iga: A'oa'oga fa'apipi'i, aafiaga fa'afeusuaiga, ma uiga lelei o mafutaga. Journal of Personality and Social Psychology, 91(5), 929–943. fai:https://doi.org/10.1037/0022-3514.91.5.929 CrossrefScholar Google
Blos, P. (1979). O le fuaitau o le talavou: Faʻafitauli tau atinaʻe. Niu Ioka, NY: International Universities Press. Scholar Google
Bőthe, B., Bartók, R., Tóth-Király, I., Reid, R. C., Griffiths, M. D., Demetrovics, Z., & Orosz, G. (2018). Hypersexuality, itupa, ma feusuaiga: O se suʻesuʻega suʻesuʻega psychometric tele. Archives o Amioga Fa'afeusuaiga. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. 1–12. fai:https://doi.org/10.1007/s10508-018-1201-z Scholar Google
Bőthe, B., Tóth-Király, I., Zsila, Á., Griffiths, M. D., Demetrovics, Z., & Orosz, G. (2018). Le atinaʻeina o le Faʻafitauli Faʻatauga Faʻatauga Faʻafitauli (PPCS). Le Journal of Sex Research, 55(3), 395–406. fai:https://doi.org/10.1080/00224499.2017.1291798 Crossref, MedlineScholar Google
Bowlby, J. (1973). Fa'apipi'i ma leiloa: Vol. 2. Vaevaega: O le popole ma le ita. Niu Ioka, NY: Tusi Faavae. Scholar Google
Bowlby, J. (1980). Fa'apipi'i ma leiloa: Vol. 3. Faanoanoa ma le atuatuvale. Niu Ioka, NY: Tusi Faavae. Scholar Google
Bowlby, J. (1982). Fa'apipi'i ma leiloa: Vol. 1. Fa'apipi'i (2nd ed.). Niu Ioka, NY: Tusi Faavae. Scholar Google
Brennan, K. A., Clark, C. L., & Shaver, P. R. (1998). Fuaina o lipoti a le tagata lava ia o le alofa faʻatasi a tagata matutua: O se faʻamatalaga tuʻufaʻatasia. I le J. A. Simpson & W. S. Rholes (Eds.), Attachment theory and close relationships (itulau 46–76). Niu Ioka, NY: Guilford Press. Scholar Google
Cantor, J. M., Klein, C., Lykins, A., Rullo, J. E., Thaler, L., & Walling, B. R. (2013). O se tala'aga e fa'atatau i togafitiga o fa'asinomaga hypersexuality fa'ailoa e le tagata lava ia. Archives o Amioga Fa'afeusuaiga, 42(5), 883–893. fai:https://doi.org/10.1007/s10508-013-0085-1 CrossrefScholar Google
Collins, N. L., & Allard, L. M. (2004). Faʻaaliga faʻapitoa o le faʻapipiʻi: O mea o loʻo i totonu ma galuega o faʻataʻitaʻiga galue. I le MB Brewer, & M. Hewstone (Eds.), Social cognition (itulau 75–101, xii, itulau 368). Malden, MA: Blackwell Publishing. Scholar Google
De Crisce, D. (2013). O vaisu fa'afeusuaiga ma amioga fa'afeusuaiga i tupulaga talavou. I le R. Rosner (Ed.), Tusitaulima a le falemaʻi o vaisu a le tupulaga (itulau 362–376). Chichester, Peretania: Wiley. CrossrefScholar Google
Delmonico, D. L., & Griffin, E. J. (2010). Cybersex vaisu ma fa'amalosi. I le K. S. Young & C. N. de Abreu (Eds.), vaisu i luga ole Initaneti: O se tusitaulima ma le taiala i le iloiloga ma togafitiga (itulau 113–134). Niu Ioka, NY: Wiley. Scholar Google
Dhuffar, M., Pontes, H. M., & Griffiths, M. D. (2015). O le matafaioi o lagona le lelei o loʻo taʻua ma taunuuga o amioga faʻafeusuaiga i le vaʻaia o le faʻafeusuaiga i totonu o tamaiti aʻoga iunivesite. Tusitala o Vaisu Amio, 4(3), 181–188. fai:https://doi.org/10.1556/2006.4.2015.030 fesoʻotaʻigaScholar Google
Efrati, Y. (2018a). Le Atua e, e le mafai ona taofia loʻu mafaufau i feusuaiga! Le a'afiaga i le le manuia o le taofiofia o mafaufauga fa'afeusuaiga i tupulaga fa'alelotu. Tusitala o Su'esu'ega Fa'afeusuaiga. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. fai:https://doi.org/10.1080/00224499.2018.1461796 CrossrefScholar Google
Efrati, Y. (2018b). Amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi a le tupulaga: Pe o se mea fa'apitoa fa'ale-mafaufau. Tusitala o Fa'afeusuaiga & Fa'aipoipoga. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. fai:https://doi.org/10.1080/0092623X.2018.1452088 CrossrefScholar Google
Efrati, Y. (2018c). O tupulaga talavou e iai se uiga i amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi: O le matafaioi o le maasiasi i le naunau e saili fesoasoani ma togafitiga. Vaisu Fa'afeusuaiga & Fa'amalosi. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. 1–18. fai:https://doi.org/10.1080/10720162.2018.1454371 Scholar Google
Efrati, Y., & Amichai-Hamburger, Y. (2018). Le faʻaaogaina o ponokalafi i luga ole laiga e fai ma taui mo le tuulafoaiina ma le leai o ni sootaga faʻaagafesootai i tupulaga talavou Isaraelu. Lipoti Faalemafaufau. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. fai:https://doi.org/10.1177/0033294118797580 CrossrefScholar Google
Efrati, Y., & Gola, M. (2018). Faiga fa'afeusuaiga fa'amalosi: O se fa'ata'ita'iga e sefululua-laasaga. Tusitala o Vaisu Amio, 7(2), 445–453. fai:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.26 fesoʻotaʻigaScholar Google
Efrati, Y., & Mikulincer, M. (2018). Fua Fa'atatau Fa'afeusuaiga Fa'atupu Ta'ito'atasi: O lona atina'e ma le taua i le su'esu'eina o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi. Journal of Sex & Marital Therapy, 44(3), 249–259. fai:https://doi.org/10.1080/0092623X.2017.1405297 Crossref, MedlineScholar Google
Etzion, D., & Laski, S. (1998). Le 44-aitema BFF Inventory i le gagana Eperu. Tel Aviv-Yafo, Isaraelu: Tel Aviv University, Faculty of Management, Institute of Business Research. Scholar Google
Fagan, P. J., Wise, T. N., Schmidt, C. W., Jr., Ponticas, Y., Marshall, R. D., & Costa, P. T., Jr (1991). Fa'atusatusaga o uiga fa'atatau e lima i ali'i e iai fa'aletonu tau feusua'iga ma tama e maua i le paraphilia. Journal of Personality Assessment, 57(3), 434–448. fai:https://doi.org/10.1207/s15327752jpa5703_4 CrossrefScholar Google
Gilliland, R., Blue Star, J., Hansen, B., & Kamuta, B. (2015). Sitaili faʻapipiʻi sootaga i se faʻataʻitaʻiga o tagata mamaʻi hypersexual. Journal of Sex and Marital Therapy, 41(6), 581–592. fai:https://doi.org/10.1080/0092623X.2014.958787 CrossrefScholar Google
Giordano, A. L., & Cecil, A. L. (2014). Faiga fa'alelotu, fa'aleagaga, ma amioga fa'afeusuaiga i totonu o tamaiti a'oga kolisi. Vaisu Fa'afeusuaiga & Fa'amalosi, 21(3), 225–239. fai:https://doi.org/10.1080/10720162.2014.936542 CrossrefScholar Google
Gola, M., Miyakoshi, M., & Sescousse, G. (2015). Feusuaiga, impulsivity ma le popole: Fesoʻotaʻiga i le va o le ventral striatum ma le amygdala reactivity i amioga faʻafeusuaiga. Journal of Neuroscience, 35, 15227–15229. fai:https://doi.org/10.1523/jneurosci.3273-15.2015 Crossref, MedlineScholar Google
Gola, M., & Potenza, M. N. (2016). Paroxetine togafitiga o faʻafitauli tau ponokalafi faʻaaogaina: O se mataupu faʻasologa. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 5 (3), 529-532. doi:https://doi.org/10.1556/2006.5.2016.046 fesoʻotaʻigaScholar Google
Gola, M., & Potenza, M. N. (2018). Faʻalauiloaina o aʻoaʻoga, faʻavasegaina, togafitiga, ma faiga faʻavae: Faʻamatalaga i luga: Faʻasalaga faʻafeusuaiga faʻamalosi i le ICD-11 (Kraus et al., 2018). Tusitala o Vaisu Amio, 7(2), 208–210. fai:https://doi.org/10.1556/2006.7.2018.51 fesoʻotaʻigaScholar Google
Gola, M., Wordecha, M., Sescousse, G., Lew-Starowicz, M., Kossowski, B., Wypych, M., Potenza, M., & Marchewka, A. (2017). E mafai ona avea ponokalafi ma vaisu? O se suʻesuʻega fMRI o tamaloloa o loʻo sailia togafitiga mo faʻafitauli faʻaoga ponokalafi. Neuropsychopharmacology, 42(10), 2021–2031. fai:https://doi.org/10.1038/npp.2017.78 Crossref, MedlineScholar Google
Graziano, W. G., & Eisenberg, N. (1997). Talitonu: O se vaega o uiga. I le R. Hogan, S. Briggs, & J. Johnson (Eds.), Tusitaulima o mafaufauga o le tagata (itulau 795–824). San Diego, CA: Academic Press. CrossrefScholar Google
Grubbs, J. B., Perry, S. L., Wilt, J. A., & Reid, R. C. (2018). Faʻafitauli ponokalafi ona o le le talafeagai o amioga: O se faʻataʻitaʻiga tuʻufaʻatasia ma se iloiloga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga. Archives o Amioga Fa'afeusuaiga. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. 1–19. fai:https://doi.org/10.1007/s10508-018-1248-x Scholar Google
Hanson, M. D., & Chen, E. (2007). Tulaga o le tamaoaiga ma amioga faʻalesoifua maloloina i le talavou: O se toe iloiloga o tusitusiga. Tusitala o Amio Faafomai, 30(3), 263–285. fai:https://doi.org/10.1007/s10865-007-9098-3 CrossrefScholar Google
Herbenick, D., Reece, M., Schick, V., Sanders, S. A., Dodge, B., & Fortenberry, J. D. (2010). Amioga fa'afeusuaiga i le Iunaite Setete: I'uga mai se fa'ata'ita'iga fa'apitoa a le atunu'u o ali'i ma fafine mai le 14–94 tausaga. Tusitala o Vailaau Fa'afeusuaiga, 7(Suppl. 5), 255–265. fai:https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2010.02012.x CrossrefScholar Google
Hochdorf, Z. (1989). Puipuia o amioga pule i tamaiti aoga maualuga (Thesis). Aoga o Aoga, Iunivesite o Haifa, Haifa, Isaraelu. Scholar Google
John, O. P., Donahue, E., & Kentle, R. (1991). Le Lima Tele. Inventory – Version 4a and 54. Berkeley, CA: Iunivesite o Kalefonia. Scholar Google
Ioane, O. P., & Srivastava, S. (1999). The Big Five Trait Taxonomy: Talafaasolopito, fuaina, ma manatu faʻapitoa. I L. Pervin & O. P. John (Eds.), Tusitaulima o uiga: Theory and research (2nd ed., pp. 102–138). Niu Ioka, NY: Guilford. Scholar Google
Jung, C. J. (1921). Psychologischen Typen (HG Baynes, Trans., 1923). Zurich, Suiselani: Rascher Verlag. Scholar Google
Kafka, M. P. (2010). Faʻaletonu feusuaʻiga: O se faʻamoemoe fuafuaina mo DSM-V. Archives of Feusuaiga Amioga, 39 (2), 377–400. doi:https://doi.org/10.1007/s10508-009-9574-7 Crossref, MedlineScholar Google
Kaplan, M. S., & Krueger, R. B. (2010). Suʻesuʻega, iloiloga, ma togafitiga o le hypersexuality: Iloiloga faʻaletausaga o suʻesuʻega faʻafeusuaiga. Journal of Sex Research, 47(2–3), 181–198. fai:https://doi.org/10.1080/00224491003592863 Crossref, MedlineScholar Google
Kor, A., Fogel, Y. A., Reid, R. C., & Potenza, M. N. (2013). E tatau ona fa'avasegaina le ma'i fa'afeusuaiga o se vaisu? Vaisu Fa'afeusuaiga & Fa'amalosi, 20(1–2), 27–47. fai:https://doi.org/10.1080/10720162.2013.768132 Scholar Google
Kraus, S. W., Voon, V., & Potenza, M. N. (2016). Tatau ona faʻamalosia amioga mataga faʻamalosi e fai ma mausa? Togafitiga, 111 (12), 2097-2106. doi:https://doi.org/10.1111/add.13297 Crossref, MedlineScholar Google
Kühn, S., & Gallinat, J. (2016). Neurobiological faavae o hypersexuality. Iloiloga Faʻavaomalo o Neurobiology, 129, 67-83. fai:https://doi.org/10.1016/bs.irn.2016.04.002 Crossref, MedlineScholar Google
Laursen, B., Hafen, C. A., Rubin, K. H., Booth-LaForce, C., & Rose-Krasnor, L. (2010). O faigata tulaga ese o talavou le fiafia. Merrill-Palmer Quarterly, 56(1), 80–103. fai:https://doi.org/10.1353/mpq.0.0040 CrossrefScholar Google
Levenson, H. (1981). Eseesega i totonu, isi malosi, ma avanoa. I le H. M. Lefcourt (Ed.), Su'esu'ega fa'atasi ai ma le nofoaga e pulea ai le fausiaina: Vol. 1. Metotia o iloiloga (itulau 15–63). Niu Ioka, NY: Academic Press. CrossrefScholar Google
Lewczuk, K., Szmyd, J., Skorko, M., & Gola, M. (2017). Togafitiga saili mo faafitauli faʻafitauli ponokalafi faʻaaoga i totonu o fafine. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 56 (4), 445–456. doi:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.063 fesoʻotaʻigaScholar Google
Alofa, T., Laier, C., Brand, M., Hatch, L., & Hajela, R. (2015). Neuroscience o vaisu o ponokalafi Initaneti: O se toe iloiloga ma faʻafouina. Saienisi Amio, 5(3), 388–433. fai:https://doi.org/10.3390/bs5030388 CrossrefScholar Google
Luthar, S. S., & Becker, B. E. (2002). Fa'aeaina ae fa'amalosia? O se suʻesuʻega o talavou maumea. Atinae o Tamaiti, 73(5), 1593–1610. fai:https://doi.org/10.1111/1467-8624.00492 CrossrefScholar Google
Luthar, S. S., & D'Avanzo, K. (1999). Fa'amatalaga fa'atatau i le fa'aaogaina o vaila'au: O se su'esu'ega o tupulaga i le taulaga ma totonu-a'ai. Atinaʻe & Psychopathology, 11 (4), 845-867. fai:https://doi.org/10.1017/S0954579499002357 CrossrefScholar Google
Luthar, S. S., & Latendresse, S. J. (2005). Tamaiti a le au maumea: Luitau i le soifua manuia. Fomaʻi Faʻafomaʻi, 14, 49–53. fai:https://doi.org/10.1111/j.0963-7214.2005.00333.x Scholar Google
MacInnis, C. C., & Hodson, G. (2015). E su'esu'e atili e setete Amerika o lo'o iai le tele o tagata fa'alelotu pe fa'asao mo mea tau feusua'iga ile Google? Archives o Amioga Fa'afeusuaiga, 44(1), 137–147. fai:https://doi.org/10.1007/s10508-014-0361-8 CrossrefScholar Google
McCrae, R. R., & Costa, P. T. (1994). Le mautu o uiga: Mataʻituina ma iloiloga. Fa'atonuga i le taimi nei i Saienisi Psychological, 3(6), 173–175. fai:https://doi.org/10.1111/1467-8721.ep10770693 CrossrefScholar Google
Mikulincer, M., & Florian, V. (2000). Su'esu'eina o eseesega o tagata ta'ito'atasi i le fa'aalia o le fa'aletino o le olaga nei: Po'o fa'atonutonu ea le faiga fa'apipi'i faiga fa'amata'u? Journal of Personality and Social Psychology, 79(2), 260-273. fai:https://doi.org/10.1037/0022-3514.79.2.260 CrossrefScholar Google
Mikulincer, M., & Shaver, P. R. (2007). O se va'aiga faiga fa'apitoa ile psychodynamics o le fa'apipi'i ma le fa'afeusuaiga. I le D. Diamond, S. J. Blatt, & J. D. Lichtenberg (Eds.), Attachment and sexuality (itulau 51–78). Niu Ioka, NY: Analytic Press. Scholar Google
Morrison, A. P. (2008). O le maasiasi o le tagata su'esu'e. Contemporary Psychoanalyse, 44(1), 65–82. fai:https://doi.org/10.1080/00107530.2008.10745951 CrossrefScholar Google
Nesi, J., & Prinstein, M. J. (2018). I le su'eina o mea e fiafia i ai: Feso'ota'iga umi i le va o le su'esu'eina o tulaga fa'atekinolosi a tupulaga talavou ma amioga e lamatia ai le soifua maloloina. Journal of Clinical Child & Adolescent Psychology. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. 1–9. fai:https://doi.org/10.1080/15374416.2018.1437733 CrossrefScholar Google
O'Sullivan, L. F., & Thompson, A. E. (2014). Feusuaiga i le talavou. I D. L. Tolman, L. M. Diamond, J. A. Bauermeister, W. H. George, J. G. Pfaus, & L. M. Ward (Eds.), APA tusitaulima o feusuaiga ma mafaufauga, Vol. 1: Faiga fa'avae tagata (itulau 433–486). Uosigitone, DC: American Psychological Association. CrossrefScholar Google
Pharr, J., Enejoh, V., Mavegam, B. O., Olutola, A., & Karick, H., & Ezeanolue, E. E. (2015). Soʻotaga i le va o le soifua maloloina nofoaga o le pulea ma amioga faʻafeusuaiga lamatia i le va o talavou Nigeria. Journal of AIDS and Clinical Research, 6, 471. doi:https://doi.org/10.4172/2155-6113.1000471 Scholar Google
Pinto, J., Carvalho, J., & Nobre, P. J. (2013). Le sootaga i le va o uiga o le FFM, psychopathology o le setete, ma le faʻamalosia o feusuaiga i se faʻataʻitaʻiga o tama aʻoga kolisi. Tusitala o Vailaau Fa'afeusuaiga, 10(7), 1773-1782. fai:https://doi.org/10.1111/jsm.12185 CrossrefScholar Google
Reid, R. C. (2010). Fa'avasegaina o lagona i tama'ita'i fa'ata'ita'i i togafitiga mo amioga fa'afeusuaiga. Journal of Social Work Practice in the Addictions, 10(2), 197–213. fai:https://doi.org/10.1080/15332561003769369 CrossrefScholar Google
Reid, R. C. (2013). Vaaiga a le tagata lava ia i le ma'i fa'afeusuaiga. Vaisu Fa'afeusuaiga & Fa'amalosi, 20(1–2), 4–18. fai:https://doi.org/10.1080/10720162.2013.772876 Scholar Google
Reid, R. C., Kamuta, B. N., Spackman, M., & Willes, D. L. (2008). Alexithymia, fa'aletonu o lagona, ma le fa'aletonu i le fa'apopoleina o tagata mama'i o lo'o sailia le fesoasoani mo amioga fa'afeusuaiga. Journal of Sex and Marital Therapy, 34(2), 133–149. fai:https://doi.org/10.1080/00926230701636197 CrossrefScholar Google
Reid, R. C., Garos, S., & Kamuta, B. N. (2011). Faʻatuatuaina, faʻamaonia, ma le faʻalauteleina o le mafaufau o le Hypersexual behaviour Inventory i se outpatient faʻataʻitaʻi o tamaloloa. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 18 (1), 30-51. doi:https://doi.org/10.1080/10720162.2011.555709 CrossrefScholar Google
Reid, R. C., Stein, J. A., & Kamuta, B. N. (2011). Malamalama i matafaioi o le maasiasi ma neuroticism i se onosaʻi faʻataʻitaʻi o tamaloloa feusuaʻi. O le Journal of Nervous and Mental Disease, 199 (4), 263-263. doi:https://doi.org/10.1097/NMD.0b013e3182125b96 Crossref, MedlineScholar Google
Rettenberger, M., Klein, V., & Briken, P. (2016). Le sootaga i le va o amioga fa'afeusuaiga, fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga, fa'alavelave fa'afeusuaiga, ma uiga fa'aletagata. Archives o Amioga Fa'afeusuaiga, 45(1), 219–233. fai:https://doi.org/10.1007/s10508-014-0399-7 CrossrefScholar Google
Rotter, J. B. (1966). Fa'amoemoe lautele mo le fa'atonuga i totonu ma fafo o le fa'amalosia. Psychological Monographs, 80(1), 1–28. fai:https://doi.org/10.1037/h0092976 CrossrefScholar Google
Russell, D., Peplau, L. A., & Cutrona, C. E. (1980). Le toe fa'aleleia o le UCLA Loneliness Scale: Fa'amatalaga fa'amaonia tutusa ma fa'aituau. Journal of Personality and Social Psychology, 39(3), 472–480. fai:https://doi.org/10.1037/0022-3514.39.3.472 Crossref, MedlineScholar Google
Ševčíková, A., Blinka, L., & Daneback, K. (2018). Sexting o se vaʻaiga o amioga faʻafeusuaiga i se faʻataʻitaʻiga o talavou Czech. European Journal of Developmental Psychology, 15(4), 426–437. fai:https://doi.org/10.1080/17405629.2017.1295842 CrossrefScholar Google
Ševčíková, A., Vazsonyi, A. T., Širůček, J., & Konečný, Š. (2013). Va'aiga o faiga fa'afeusuaiga i luga ole laiga ma le tuimotu ma amioga i tupulaga talavou. Cyberpsychology, Amio, ma Fesootaiga Vafealoai, 16(8), 618–622. fai:https://doi.org/10.1089/cyber.2012.0552 CrossrefScholar Google
St. Lawrence, J. S. (1993). O le malamalama o talavou Aferika-Amerika, uiga fa'alesoifua maloloina, amioga fa'afeusuaiga, ma fa'ai'uga fa'agata: A'afiaga mo le puipuia o fa'ama'i pipisi o le HIV. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 61, 104-112. CrossrefScholar Google
Smith, E. R., Murphy, J., & Coats, S. (1999). Fa'apipi'i i vaega: Theory and measurement. Journal of Personality and Social Psychology, 77(1), 94-110. fai:https://doi.org/10.1037/0022-3514.77.1.94 CrossrefScholar Google
Storowow, R. D. (1994). O le natura ma le gaioiga faʻapitoa o faʻamatalaga psychoanalytic. I R. D. Stololow, G. E. Atwood, & B. Brandchaft (Eds.), The intersubjective perspective (itulau 43–55). Northvale, NJ: Jason Aronson. Scholar Google
Storowow, R. D. (2002). Mai le ta'avale e o'o atu i le fa'afiafiaga. Psychoanalytic Inquiry, 22(5), 678–685. fai:https://doi.org/10.1080/07351692209349012 CrossrefScholar Google
Walton, M. T., Cantor, J. M., & Lykins, A. D. (2017). O se su'esu'ega i luga o le initaneti o uiga, mafaufau, ma feusuaiga e feso'ota'i ma le fa'ailoaina e le tagata lava ia o amioga fa'afeusuaiga. Archives o Amioga Fa'afeusuaiga, 46(3), 721–733. fai:https://doi.org/10.1007/s10508-015-0606-1 CrossrefScholar Google
Wang, J. M., Hartl, A. C., Laursen, B., & Rubin, K. H. (2017). O le maualuga o tau o le maualalo o le maliliega: O le maualalo o le malie e faʻateleina ai aʻafiaga o le tagata lava ia o le teenaina o le lagona i le US ma Saina talavou. Journal of Research in Personality, 67, 36–43. fai:https://doi.org/10.1016/j.jrp.2016.02.005 CrossrefScholar Google
Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi [WHO]. (2018). ICD-11 (fuainumera o le maliu ma le ma'i). 6C72 Fa'alavelave Fa'afeusuaiga Fa'amalosi. Toe maua mai https://icd.who.int/dev11/l-m/en#/http://id.who.int/icd/entity/1630268048 Scholar Google
Yoder, V. C., Virden, T. B., & Amin, K. (2005). Initaneti ponokalafi ma le tuulafoaiina: O se mafutaga? Vaisu Fa'afeusuaiga & Fa'amalosi, 12(1), 19–44. fai:https://doi.org/10.1080/10720160590933653 CrossrefScholar Google
Zapf, J. L., Greiner, J., & Carroll, J. (2008). Sitaili faʻapipiʻi ma vaisu tau feusuaiga tama. Vaisu Fa'afeusuaiga & Fa'amalosi, 15(2), 158–175. fai:https://doi.org/10.1080/10720160802035832 CrossrefScholar Google
Zilberman, N., Yadid, G., Efrati, Y., Neumark, Y., & Rassovsky, Y., (2018). Fa'amatalaga o uiga o vaisu ma amioga. Amioga Faasu, 82, 174–181. fai:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2018.03.007 CrossrefScholar Google