"E aunoa ma le Porn ... Ou te le iloa le afa o mea ua ou iloa nei": O se Suʻesuʻega Agavaa o Ponokalafi Faʻaaoga I totonu o se faʻataʻitaʻiga o Atinaʻe, Maualalo Maua, Black and Hispanic Youth (2015)

J Feusuaʻi Res. 2015 Sep;52(7):736-46. doi: 10.1080/00224499.2014.960908. Epub 2014 Oketopa 28.

Rothman EF1, Kaczmarsky C, Burke N, Jansen E, Baughman A.

lē faʻatino

O faʻamatalaga e uiga i le matamata i ponokalafi masani a le taulaga, talavou maualalo tupe maua o lanu i totonu o le Iunaite Setete ua leai. O lenei suʻesuʻega na mamanuina e tali ai mea nei e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga o le 16- i le 18-tausaga le matutua o loʻo nonofo i le taulaga, talavou Black poʻo le Hispanic e maualalo tupe maua: (1) O a ituaiga ponokalafi e lipotia e le autalavou le matamata; o fea ma mo le a le fa'amoemoe? (2) Pe e manatu talavou e iai se aafiaga o le faaalia o ponokalafi i a latou lava amioga feusuai? ma (3) E faapefea ona tali atu mātua i le faaaogāina o ata matagā tau feusuaʻiga? O autu nei na aliaʻe mai faʻatalanoaga ma le 23 talavou: (1) Na lipotia muamua e le autalavou le matamata i ponokalafi o loʻo faʻaalia ai feusuaiga taʻitoʻatasi ae na lipotia mai foʻi na latou vaʻai i ponokalafi mataga (faʻataʻitaʻiga, faʻalumaina lautele, mataifale); (2) lipotia mai e le autalavou le matamata i ponokalafi i komepiuta i le fale po o telefonipoto, ma o ponokalafi sa matamata soo i le aoga; (3) lipotia mai e le autalavou le matamata mo faafiafiaga, mo le faaosofiaina o feusuaiga, faamoemoega tau aoaoga, ma faaitiitia le le fiafia; e toatele na kopiina mea na latou vaaia i ponokalafi i taimi o a latou lava feusuaiga; (4) O omiga e fai pe faataʻitaʻi i ponokalafi o se elemene o nisi o faigāuō lē lelei; ma le (5) sa masani ona faamatalaina matua e le lagolagoina le faaaogaina e le autalavou o ponokalafi ae le lava le saunia e talanoaina ai. E tusa ma le tasi-lima na fa'aalia se fiafiaga mo ponokalafi e fa'aalia ai tagata fai ata o lo latou lava lanu/ituaiga.
 
O faʻamaumauga a le atunuʻu o loʻo faʻaalia ai e 23% o talavou US e 10 i le 15 tausaga le matutua na sailia ma le faʻamoemoeina mea faʻafeusuaiga (SEM; e taʻua foi o mea X-rated, erotica, ponokalafi, poʻo ponokalafi) i le tausaga talu ai (Ybarra, Mitchell, Hamburger , Diener-Sisifo, & Laulau, 2011). E oo atu i le taimi ua 14 tausaga le matutua o talavou Amerika, ua 66% o alii ma 39% o tamaitai ua matamata i lomiga, ata tifaga, po o ponokalafi i luga o le Initoneti ia le itiiti ifo ma le faatasi i le tausaga talu ai, pe i le faamoemoe pe faafuasei (Brown & L'Engle, 2009). E ui lava na finauina e faapea o tupulaga talavou e foliga mai e sili atu ona aʻafia i ponokalafi ona o lo latou atinaʻeina o feusuaiga ma le faʻavaeina o le vaitau taua o le atinaʻe, ma o latou le maua o feusuaiga (Peter & Valkenburg, 2011; Pfaus et al., 2012; Sinkovic, Stulhofer, & Bozic, 2013), o faʻamaoniga faʻasaienisi pe o le vaʻaia o le SEM e iai se aʻafiaga i amioga faʻafeusuaiga a tupulaga talavou poʻo tagata matutua ua aliaʻe. I le tasi itu, o le tele o suʻesuʻega ua maua ai le faʻaalia i le SEM e fesoʻotaʻi ma se numera maualuga atu o paaga faʻafeusuaiga masani, faʻalavelave faʻafeusuaiga i luga o le initaneti, tausaga muamua o feusuaiga, faʻaitiitia le faʻafeusuaiga ma le faʻamalieina o mafutaga, uiga faʻafeusuaiga faʻatagaina, o se uiga e va'ai fafine o ni mea fa'afeusuaiga, ma le maualuga o mea e fiafia i ai mo faiga fa'afeusuaiga e masani ona fa'aalia i le SEM (Braun-Courville & Rojas, 2009; Brown ma LʻEngle, 2009; Jonsson, Priebe, Bladh, & Svedin, 2014; Morgan, 2011; Peter & Valkenburg, 2009; Peter & Valkenburg, 2011). Ae ui i lea, o isi suʻesuʻega na maua naʻo le vaivai pe leai foi se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaalia o le SEM ma amioga faʻafeusuaiga a talavou poʻo talavou matutua (Hald, Kuyper, Adam, & de Wit, 2013; Luder et al., 2011; Sinkovic et al., 2013; Stulhofer, Jelovica, & Ruzic, 2008).
 
O se tapulaʻa manino o le tino o loʻo i ai nei o le malamalama e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o ponokalafi a le autalavou o le tele na faʻatautaia e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga kolisi (Carroll et al., 2008; Morgan, 2011; Olmstead, Negash, Pasley, & Fincham, 2013) poʻo fafo atu o le Iunaite Setete, e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, i Croatia, Czech Republic, Greece, Hong Kong, Indonesia, Netherlands, Sierra Leone, Suetena, ma Suiselani (Aso, 2014; Hald et al., 2013; Lofgren-Martenson & Mansson, 2010; Luder et al., 2011; Ma & Shek, 2013; Mulya & Hald, 2014; Sinkovic et al., 2013; Tsitsika et al., 2009). O taunuʻuga o nei suʻesuʻega atonu e le mafai ona faʻasalalau i talavou e le o aʻoga i kolisi poʻo le US, aua ua faʻamautuina o amioga faʻafeusuaiga a talavou e eseese i le atunuu, tausaga, itupa, ma aganuu (Baumgartner, Sumter, Peter, Valkenburg, & Livingstone, 2014; Brown ma LʻEngle, 2009; Brown et al., 2006; Eisenman & Dantzker, 2006; Hald et al., 2013; Meston & Ahrold, 2010). O le mea lea, o loʻo i ai valaʻau mo faʻamatalaga faaopoopo e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi a talavou Amerika (Smith, 2013) ma mo suʻesuʻega ponokalafi mai le tele o faitau aofaʻi o tupulaga talavou (Lofgren-Martenson & Mansson, 2010).
 
O tupulaga Black ma Hispanic e maualalo tupe maua e ave i ai le faamuamua mo suʻesuʻega o le soifua maloloina lautele (Koh, Graham, & Glied, 2011), i se vaega ona o loʻo i ai i le faʻateleina o aʻafiaga mo faʻamaʻi pipisi mai feusuaiga (STIs), maʻitaga e leʻi fuafuaina, ma amioga faʻafeusuaiga mataʻutia (Dariotis, Sifakis, Pleck, Astone, & Sonenstein, 2011; Deardorff et al., 2013; Finer & Zolna, 2011; Kaplan, Jones, Olson, & Yunzal-Butler, 2013). Pe ma pe faʻafefea ona avea le faʻaalia o ponokalafi ma se vaega o nei faʻafitauli o le soifua maloloina e le o iloa. I le taimi nei e toetoe lava leai se faʻamatalaga e uiga pe i ai ni faʻalavelave i le faʻaaogaina o ponokalafi a le US e ala i le tuuga, e ui lava o se tasi o suʻesuʻega faʻale-atunuu o le faʻaalia o ponokalafi i luga o le initaneti i tupulaga talavou e leai se eseesega i le lanu (Wolak, Mitchell, & Finkelhor, 2007). Ae ui i lea, o se suʻesuʻega umi o le 1,017 talavou mai le itu i Sautesasae o le Iunaite Setete na iloa ai o talavou Black na sili atu ona faʻaogaina soʻo se ponokalafi i le tausaga talu ai pe a faʻatusatusa i le White Youth (Brown & L'Engle, 2009); faapena foi, i totonu o tagata matutua 18 tausaga ma matutua atu, o auiliiliga o le General Social Survey (GSS) ua maua ai e le o ni papaʻe e sili atu ona faʻaaogaina ponokalafi nai lo Whites, ma o lenei eseesega i le faʻaaogaina o ponokalafi ua faʻalauteleina i le taimi (Wright, 2013; Wright, Bae, & Funk, 2013).

Sini ma Fesili Suesue

O le tusiga o loʻo i ai nei na mamanuina e tuʻuina atu ai se faʻamatalaga i ponokalafi faʻaaogaina aafiaga o le maualalo o tupe maua, talavou i le taulaga o lanu i le Iunaite Setete, oe ua le o faʻaalia i suʻesuʻega ponokalafi e oʻo mai i le taimi nei. O fesili suʻesuʻe na mafua ai lenei suʻesuʻega e faapenei: Faatasi ai ma se faʻataʻitaʻiga o le 16 i le 18 tausaga le matutua o talavou na matamata i ponokalafi i le tausaga ua teʻa.

 
O a ituaiga o ponokalafi latou te lipotia le matamata, o fea, ma mo le a le faamoemoega?
 
Pe latou te lagona ea e iai se aafiaga o le faaalia o ponokalafi i a latou lava amioga feusuai?
 
O a ituaiga o fegalegaleaiga latou te faia ma o latou matua e uiga i ponokalafi?

I lo matou iloa, o le suʻesuʻega muamua lea e taliina ai nei fesili e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga o tupulaga talavou lanu.

Taiala Faʻavae

O a matou suʻesuʻega na taʻitaʻia e le faʻataʻitaʻiga o tusitusiga faʻafeusuaiga ma suʻesuʻega (Gagnon & Simon, 2005; Sakaluk, Todd, Milhausen, & Lachowsky, 2014). O lenei talitonuga o loʻo fautua mai ai o amioga faʻafeusuaiga o se vaega e pulea e aʻafiaga faʻaagafesootai ma o tagata e faʻatulafonoina talitonuga e uiga ia latou lava ma isi feusuaiga e ala i le faʻaogaina o seti o masani e uiga i mea e faʻaosofia pe leai foi (Lofgren-Martenson & Mansson, 2010). E le gata i lea, o a matou suʻesuʻega e faʻavae i faʻamatalaga neuroscientific pe faʻafefea ona faʻatupuina tuʻinanauga tau feusuaʻiga i tagata, e pei o manatu o le talavou o se vaitaimi taua tele mo le atinaʻeina ma le faʻamalamalamaina o tuʻinanauga tau feusuaʻiga, e mafai ona faʻaalia ai faʻaaliga faʻafeusuaiga pe a uma le faʻaalia e tasi i se faʻaosofia i totonu. tane, ma o le tali atu i feusuaiga e mafai ona fausia i le tali atu i mea e fiafia i ai ma le le mautonu e faʻamalosia e le orgasm (Baumeister, 2000; Ogas & Gaddam, 2011; Pfaus et al., 2012). E le gata i lea, na matou faʻaaogaina suʻesuʻega faʻasaienisi faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le faʻaalia i faʻasalalauga faʻafeusuaiga e mafai ona aʻafia ai uiga o le autalavou, faʻamalosi masani, ma le malosi o le tagata lava ia, lea e mafai ona i ai se aafiaga ia latou amioga tau feusuaiga (Bleakley, Hennessy, Fishbein, & Jordan, 2008, 2011). I le tu'ufa'atasia, o nei manatu e fautua mai atonu e i ai uma mafua'aga fa'ale-tagata ma fa'aagafesootai e ono a'afia ai feusuaiga ma amioga fa'afeusuaiga a talavou i mea latou te matamata i ponokalafi.

faiga

faʻatusa

O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o talavou na faʻafaigaluegaina mai le matagaluega o faʻalavelave faʻafuaseʻi o tamaiti o se falemaʻi tele, taulaga, Saogalemu Net i Boston, Massachusetts. O le faitau aofaʻi o tagata maʻi i lenei falemaʻi e 60% Black, 15% Hispanic, 15% White, 2% Asia, ma 8% multiracial poʻo se isi ituaiga; sili atu i le 80% o loʻo ola i le mativa. O le faʻatulagaina o le matagaluega faʻafuaseʻi na faʻaaogaina ona e faigofie ma faʻaoga-lelei mo tagata suʻesuʻe (Rothman, Linden, Baughman, Kaczmarsky, & Thompson, 2013). O i latou na auai i lenei suʻesuʻega e 60% fafine, 47% Black, 43% Hispanic, ma 8% faʻalapotopotoga eseese (N = 23) (Laulaula 1). 

Laulau 1. Fa'amatalaga Fa'amaumauga o le Fa'ata'ita'iga (N = 23)

Ina ia agavaa mo le suʻesuʻega, e tatau ona i ai i le va o le 16 ma le 18 tausaga le matutua, e mafai ona faʻafesoʻotaʻi i le Igilisi, o se tagata nofomau i Boston, ma e tatau ona lipotia le matamata i ponokalafi a itiiti ifo ma le tasi i le tausaga ua tuanaʻi pe faʻamoemoe pe le iloa. . O tamaiti laiti e le'i fa'atasi ma se tagata matua na fa'atagaina e malilie e auai i le su'esu'ega e aunoa ma se fa'atagaga fa'aopoopo a matua. O taualumaga uma na faʻamaonia e le komiti iloiloga faʻapitoa (IRB) i le Boston University School of Public Health.
 
O le fa'agasologa mo le fa'auluina o tagata auai e fa'apea: O se fesoasoani su'esu'e a'oa'oina (RA) o le a su'esu'eina le masini komepiuta a le matagaluega o fa'alavelave fa'afuase'i mo se tagata ma'i i totonu o tausaga talafeagai. Ona alu atu lea o le RA i le potu o le maʻi ma valaaulia o ia e auai i se suʻesuʻega suʻesuʻega e uiga i ponokalafi. O i latou na fa'aalia le fiafia e auai sa talosagaina e fa'amae'a se su'esu'ega agava'a; ma oi latou na agavaa na tuʻuina atu faʻamatalaga e uiga i le auai ma talosagaina mo se maliega. O i latou na ioe na fa'atalanoaina mo le tusa ma le 30 minute e le RA. I tulaga na faʻatasi ai matua poʻo isi ma le maʻi, na talosagaina na tagata e faʻatali i fafo seia maeʻa le faatalanoaga. I le aotelega, e 188 tagata auai na mafai ona iloa e ala i le komepiuta. O i latou nei, 133 (71%) na fa'afeso'ota'i ma fesiligia pe latou te manana'o e su'e mo le agava'a; ma o le 133, 100 (75%) na su'esu'eina ma o nei 39 (39%) na agavaa.

Faiga o Fa'atalanoaga

O RA na a'oa'oina na fa'atautaia ma pu'eina fa'atalanoaga. Sa faia fa'atalanoaga e fa'aaoga ai se fa'ata'ita'iga fa'ata'atia (fa'ata'ita'iga, lisi o fesili e le'i mae'a), ma fesili fa'aopoopo e tulitatao pe a mana'omia se fa'amalamalamaga. Na fa'amautinoa i tagata auai o le a fa'alilolilo a latou fa'atalanoaga, ma sa a'oa'oina RA e fai fesili i se auala e le fa'amasinoina ma e le ta'ita'ia. I le amataga o faatalanoaga, na logoina tagata auai o le upu ponokalafi e fa'aoga e fa'asino i mea fa'afeusuaiga po'o mea fa'a-X e fa'aalia ai se vaega po'o le le lavalavā atoa o lo'o faia ni faiga fa'afeusuaiga.

Faʻamaumauga o Fuainumera

Fa'atalanoaga Semistructured na amata i fesili fa'avae e uiga i tagata auai e fa'avae ai se va'aiga. O faamatalaga e uiga i aafiaga i ponokalafi na maua mai e ala i le tuuina atu o se faasologa o fesili e uiga i le taimi muamua na matamata ai tagata auai i ponokalafi, talu ai nei na matamata ai i ponokalafi, o le talaaga mo nei matamataga ma soo se matamataga masani, lea Uepi saite na asiasi i ai tagata auai, ma po o fea vaega o ponokalafi. e sili atu ona latou filifilia pe a latou asiasi i luga o upega tafaʻilagi ma menus e mafai ai e tagata faʻaoga ona filifili se ituaiga o vitio. Sa faavasegaina faatalanoaga taitasi mo autu e faatatau i mea na matamata i ai tagata auai, o anafea, faatasi ma ai, aisea, ma po o a tali a o latou matua i le faaaogaina o ponokalafi, pe ana iloa e matua.
O le fa'agasologa o le fa'asologa e fa'apea: (1) e to'atolu tagata (tusitala NB, EJ, ma CK) na faitau i tusitusiga ta'itasi ina ia maua ai le "se lagona o le atoaga" (Sandelowski, 1995); (2) o nei tusitala e toʻatolu, i le feutagaʻi ma le suʻesuʻega autu suʻesuʻe (tusitala ER), na faia se lisi faʻasologa, lea o loʻo faʻatusalia ai tulafono laiti o se autu na aliaʻe mai faʻamatalaga faʻatalanoaga; ma le (3) fa'aoga tulafono i vaega o tusitusiga e ni tagata fa'akomepiuta tuto'atasi se to'alua (NB, EJ, po'o le CK). Ona fono lea o le au fai tulafono e toe iloilo a latou faaiuga coding, ma faamaumau pe fia vaega o tusitusiga na latou faia tutusa (ie, interrater reliability). O le faʻatuatuaina interrater e 95%. A iai ni eseesega, na talanoaina e le au coders e lua a la faaiuga seia oo ina maua se maliega i se tulafono. Ina ia fa'aleleia le avanoa e faia ai e le au fa'akomepiuta e to'alua ni fa'ai'uga fa'ai'uga tutusa i tusitusiga uma na su'esu'eina, i le amataga o le fa'agasologa sa latou fa'aogaina tusitusiga fa'atalanoaga e fa'ata'ita'i ai a latou fa'ailoga ma fa'atasi a latou fa'ai'uga.
O le taimi lava na faʻamaonia ai faʻatalanoaga uma, na suʻesuʻeina faʻamaumauga i le loloto e faʻaaoga ai le polokalama faʻavasegaina o polokalama faʻapitoa Atlas.ti (ATLAS.ti, 1999). Muamua, o sui o le au su'esu'e na fa'atautaia su'esu'ega e ala i fa'ailoga ma va'ava'ai i vaega ta'itasi o tusitusiga na fa'atatau i ai se fa'ailoga fa'apitoa e maua ai se lagona o tali fa'avae i totonu o lena vaega fa'ailoga. Lona lua, o sui uma o le au suʻesuʻe na fono e talanoaina autu na aliaʻe mai le tusitusiga ma filifili ni upusii faʻataʻitaʻi e faʻatusalia ai.

i'uga

O le a le mea o loo latou matamata ai?

O talavou uma i lenei faʻataʻitaʻiga na lipotia le matamata i ponokalafi mo le leai o se totogi ma luga ole initaneti. E toalua na matamata i ata mataga ma/po o le televise, ae leai se tasi na faamatalaina le matamata i tusi ma mekasini ponokalafi. O upegatafaʻilagi patino na taʻua e le tele o tagata auai e aofia ai YouPorn, RedTube, ma Pornhub. Na lipotia mai e tagata auai le matamata i le tele o ituaiga eseese o ponokalafi, ma o le tele o taimi na lipotia mai na latou matamata i ponokalafi o loʻo faʻaalia ai feusuaʻiga faʻafeusuaiga poʻo fafine o loʻo faia feusuaʻiga ma fafine, ae na latou lipotia foi le matamata i ponokalafi e faʻaalia ai le mataifale, faʻamalosi, ma le faʻafeusuaiga. O nisi na taʻua na latou vaʻaia ponokalafi o loʻo faʻaalia ai le nofo pologa, bukkake (faʻataʻitaʻiga, o le tele o tamaloloa e faʻafefe i luga o foliga o se tamaitai e toʻatasi), feusuaʻiga faʻavae, titina, ma le faʻalumaina lautele - ma e ui o nai tamaitai na faʻaalia le le fiafia ma le ofo, o le tali lautele i nei ituaiga sili atu ona ogaoga. o ponokalafi o le le amanaiaina po o le taliaina. E toalima tagata auai—lua tane ma le toatolu tamaitai—na ta'ua e sili atu i taimi uma latou po o a latou paaga e matamata i ponokalafi o loo faaalia ai tagata o lo latou lava ituaiga po o ituaiga (eg, Black, Hispanic). Sa masani ona tuuina mai e alii ni faamatalaga itiiti e uiga i ponokalafi sa latou matamata ai. O le fesuiaiga lea (ma se tama e 18 tausaga le matua) sa masani ai:

Fa'atalanoaga: O a upegatafa'ilagi e te alu i ai?

Tagata auai: E leai sa'u [tasi]. Po o le a lava le mea ou te [google].

Fa'atalanoaga: E te kiliki i luga o so'o se ituaiga o ponokalafi?

Tagata auai: E, e masani lava ona ou nofo i, pei, sa'o.

Ae ui i lea, o nisi o fafine i totonu o le faʻataʻitaʻiga na tuʻuina atu faʻamatalaga auiliili o mea na latou vaʻaia, aemaise lava kilipa na tulaga ese ia i latou o se mea e ofo ai. Mo se faaaʻoaʻoga, na faapea mai se tamaʻitaʻi e 17 tausaga:

Ua ta'ua o le faalumaina lautele. O lona uiga latou te saisai le teine, fai i luga o le faatagata po o le pou po o se mea. Ona latou aveese lea o i latou e le lavalava ma o le a faamaasiasi i latou e se tama po o se teine ​​i nofoaga faitele. Ae o le tagata e manaʻo i ai, o lea latou te ole atu ai ... o lea latou, pei, faʻamalosia e fai mea e pei o le tuʻuina atu o le ulu pe tusa lava pe latou te leʻi faia muamua, e tatau ona latou faia, ona na latou talosagaina. .

E faapena foi, o se tamaitai e 18 tausaga le matua na ia faamatalaina le ituaiga o ponokalafi e taʻua o le toso teine ​​porn na ia vaai i ai:

E pei, o le mea moni, sa latou i ai o ia i totonu o le potu lenei, o lenei fa'ama'i palapala i luga o le fola, sa taoto o ia i luga o le fa'amalama, ma, pei, e ono tama eseese o lo'o alu i tua ma luma. Na o le taoto lava iina. Ae mulimuli ane, sa latou agaleaga ia te ia, sa latou togi uma ona ofu ia te ia, fai atu ia te ia e alu i fafo ma mea.

O se tasi tamaitai e 18 tausaga le matua na faamatalaina le matamata i ponokalafi e faaalia ai sauaga, ia atonu na ioeina (faataitaiga, pologa/a'oa'iga/sadomasochism [BDSM]). E tusa lava pe na ioe le au fai ponokalafi, o ata o sauaga sa le fiafia ia te ia. Sa ia faamatalaina le ata vitio i le auala lenei:

[Na ou vaai] i tamaloloa e sasa teine ​​i o latou gutu, e pei o latou foliga, pe pei, tatala o latou gutu pe a latou faia ni pu i tua … e pei o le sasaina o latou susu. E pei o le sasa, pei o lena e tiga ai au. Ioe, latou te faia mea valea.

O Fea Latou te Maua ai Ponokalafi ma E Faapefea Ona Latou Mauaina?

Na lipotia e le autalavou i lenei faataitaiga le matamata i ponokalafi i luga o le initaneti i le fale ma le aoga i luga o komepiuta komepiuta ma telefonipoto. Na latou lipotia mai na mafai ona latou mauaina ponokalafi e aunoa ma se totogi i luga o le Initoneti e tusa lava pe laiti ifo i le 18 tausaga. O le mea e ofo ai, e tele (n = 3) lipotia mai o le asiasi atu i luga o upega tafaʻilagi e leai ni ponokalafi e faʻaalia ai tagata taʻutaʻua patino na taʻitaʻia ai i latou i saite ponokalafi lea na faʻaalia ai lena tagata lauiloa. Mo se faʻataʻitaʻiga, na lipotia mai e se tamaitai e 17 tausaga le matua:

[Ou te] na o le fiafia [i porn] pe a ou iloa [le] tagata, e pei o tagata lauiloa. E pei, o loʻo i ai le tele o tagata taʻutaʻua i fafo e te manatu latou te lelei tele, ma o le mea moni, e te taina o latou igoa ma e iai a latou saite porn.

E faapena foi, na faamatalaina e se tamaitai e 18 tausaga le matua se taimi na ia faamoemoe e faalogologo ai i musika a se tusiata puʻe ae, ona o sootaga o ponokalafi i luga o le upega tafaʻilagi a lena tusiata, na liliu ai e matamata i ponokalafi:

[Afai e te asiasi i le] Google, ma afai e te taina i totonu “[IGOA],” o ia o se rapper, ae o ia foi o se fetu porn. E iai a latou sootaga i le itu [o lana Upega Tafaʻilagi] ma ata porn ma mea faapena .... Sa ou fia faalogo i lana musika ona ou alu ese ai lea.

Na faamatalaina e le toatele o talavou le matamata i ponokalafi i le aoga i taimi o aoga. E tele foi na faamatalaina aafiaga ina ua matamata faatasi se vaega i ponokalafi i le aoga ma le ala le lelei na aafia ai le siosiomaga o le potuaoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻamatalaina e se tamaʻitaʻi e 17 tausaga se mea na tupu ina ua matamata i ponokalafi i totonu o le aʻoga na iʻu ai i lona faʻaleagaina o feusuaiga, faʻaogaina o ia lava o le faʻamalosi, ma mulimuli ane tuliesea ai o ia mai le aʻoga:

O nisi tama e na o le tatalaina lava o le porn [site], ona amata loa lea ona matamata i ai. Ona pei lea o tama e amata ona pei o le sasaina o tama teine, uu o latou susu ma mea. Ae o le mea moni lava i se tasi taimi o lenei alii—o le tasi lea taimi i le vasega sefulu, o le alii lenei, sa ia fai mai faapena ia te au, sa ia aapa mai pea i lo'u susu, ona, um, sa ou poina o ia. E pei o le faigata tele. Ona ia toe tu’i mai lea ia te a’u, ma amata ona ou tu’i ia te ia, ona tuli ai lea o a’u.

Na faamatala e le isi tamaitai e 17 tausaga le matua:

Sa ou matamata moni lava i ponokalafi i le aoga, ia faamaoni ia te oe. Matou te faapupuu uma i luga o le komepiuta e tasi [ata], ona matua malie ai lea aua—matou te faapupuu uma i luga o le komepiuta e tasi, ona sosoo ai lea ma teine, latou te maua le lagona i totonu o le vasega ma tama, ma amata ona po e tama ma mea faapena. E tupu moni lava lena mea.

Ina ua fesiligia pe mafai faapefea e tamaiti aoga ona matamata i ponokalafi i le aoga, sa ia tali mai:

Ua poloka, ae ua iloa e le toatele o tagata le ala e tatala ai. O lo'o i ai le 'upega tafa'ilagi fa'atusa lea. Mm-hm. O le ala lena latou te tatalaina ai ... pei, lelei le tama lea, na ia tuu i luga o le komepiuta, saʻo, ma o tagata uma i tua o komepiuta e le mafai e le faiaoga ona iloa se mea. E pei o komepiuta mulimuli i tua. O iina e o ai tagata uma. Ma o le taimi lena latou te amata tatala ai 'upega tafaʻilagi.

Na lipotia mai e se alii e 17 tausaga le matua:

A ou alu i le aoga, sa masani ona ou alu i luga o saite porn i nisi taimi, e te iloa? 'Aua na ou iloa la'u fanau tama, so'o se taimi lava matou te o ai i le vasega komepiuta po o le a lava, latou te iloa le auala e fai ai-ia maua luga o le Facebook, ia maua mea uma'. E mafai la ona matou faia mea uma lava, mea uma matou te mananaʻo ai. Alu i luga o se Upega tafaʻilagi, poʻo le a lava.

Aisea Latou te Matamata ai Ponokalafi?

Na lipotia mai e le autalavou na latou matamata i ponokalafi mo mafuaaga eseese, e aofia ai o ponokalafi e faafiafiaina ma o se vaifofo mo le tuuatoatasi ma le le fiafia (faʻataʻitaʻiga, "na o le 5 minute ou te fasioti ai"; "Ou te le fiafia i nisi taimi") ma mo le faamalieina o feusuaiga ( fa'ata'ita'iga, “aua ua ou ivi”; “ona o la'u uo teine ​​ua ma'i masina”; “pe a ou manao e fai feusua'iga”; “e pa le nati”). Na aoteleina e se tasi alii e 17 tausaga ona uuna'iga i le auala lenei: “Ioe, ua ou le fiafia, pe ta'u atu ia te oe, o nisi taimi ou te ita ma e te iloa, e matua leai lava se tasi e latalata mai ou te valaau atu i ai. , ia faamaoni ia te oe. O lea na o lou iloa, masturbate.”

Toeitiiti lava o tagata auai uma (n = 21) lipotia le aʻoaʻoina pe faʻafefea ona faia feusuaʻiga e ala i le matamata i ponokalafi. Aemaise lava, na latou lipotia mai o ponokalafi na latou aʻoaʻoina ai tulaga faʻafeusuaiga, mea e ono fiafia ai paaga faʻafeusuaiga i feusuaiga, ma aʻoaʻo pe faʻafefea ona faia ni faiga faʻafeusuaiga faapitoa (faʻataʻitaʻiga, feusuaiga tuʻu, feusuaʻiga). Na lipotia uma e tane ma fafine le aʻoaʻoina e uiga i feusuaiga mai ponokalafi (faʻataʻitaʻiga, fitu tane ma le 14 fafine), e ui o fafine na ofoina atu ni faʻataʻitaʻiga sili atu o mea na latou aʻoaʻoina. Na lipotia mai e se tamaitai e 18 tausaga le matua:

A aunoa ma porn, ou te le iloa tulaga, ou te le iloa le afa o mea ua ou iloa nei. Ou te lei iloaina lava i le vasega o le soifua maloloina, vasega o le biology, o mea uma na ou oo i ai, o le tino fafine e iai le malosi e sasaa ai.

Na faamatala e le isi tamaitai e 17 tausaga le matua na ia aoaoina le auala e faia ai feusuaʻiga gutu e ala i le matamata i ponokalafi:

Ou te le iloa pe faapefea ona fiafia, susu le titi, ma sa ou alu iina e vaai pe faapefea ona fai. Ma o le auala lena na ou aoaoina ai.

E faapena foi, na faamatala mai e se alii e 18 tausaga le matua na ia matamata i ponokalafi e aoao ai pe faapefea ona faatino feusuaiga, tautala i taimi o feusuaiga, ma amata feusuaiga:

Um, masalo pe faapefea ona 'ai se teine ​​i fafo. Um, um, pei o le a se tala e fai, ou te mate. E pei o mea eseese e fai. Um, ma pe faapefea ona amata, ou te masalo.

Na fesiligia faapitoa tagata auai pe na faapefea ona latou manatu na aafia o latou lava olaga i ponokalafi, pe afai e leai. O le autu autu na aliaʻe, aemaise lava mai tamaitai, o o latou manatu o le matamata i ponokalafi na mafua ai ona latou faia ni feusuaiga semanu latou te le taumafai i se isi itu. O se faataʻitaʻiga, na faapea mai se tamaʻitaʻi e 17 tausaga:

Ou te manatu anal. O se mea uiga ese, 'aua na ou tiga i le vaai atu i [se tasi] toe aumai iina. Sa ou le fiafia i ai [ata] … Sa faateia le mafai e se tasi ona faia lena mea. Na ou manatu o le mea lena e te faʻaoga ai le faletaele, e le o le mea e te tuʻuina ai se mea i totonu.

I le toe faamatalaina foi o le aoaoina o feusuaiga mai ponokalafi, na faamatalaina ai e se tamaitai e 17-tausaga le taumafai ia te ia lava ina ua uma ona matamata i ai ma lavea ai:

O le mea na ou te'i ai o le auala e mafai ai e na fafine ona faia feusua'iga. Sa ou faataitaia faatasi. Na ou vaai i le tulaga o le fafine ma isi mea-e foliga mai latou te maua se orgasm mai ai. Ae ina ua ou taumafai i ai, sa ou matua te'i, pei, na iu ina ou mauaina le ibuprofens [sic] ma isi mea ona sa ou matuā tiga.

O se tamaitai e 18 tausaga le matua na ia faailoa mai na ia aoao e faia ni leo patino i le taimi o feusuaiga e ala i le matamata i ponokalafi, e ui lava o ia o se taupou lava ia i le taimi na matamata ai:

E pei o le taimi o le tifaga ... sa tagi o ia ma faia uma nei leo. O lea sa ou pei, e tatau ona ou taumafai i lena mea. E pei o aʻu sa ou ogaoga ... Sa ou matamata i le tele o ata tifaga e faia lena mea, ma o le mea lea aʻo leʻi faia [laʻu feusuaʻiga], o lea na ou pei ai, e tatau ona ou taumafai i lena mea.

Mulimuli ane, na faailoa mai e se alii e 17 tausaga le mafuaaga na ia faataitai ai i mea na ia vaaia i ponokalafi i le olaga moni:

Afai ou te matamata i porn ma, pei, ou te vaʻai i se fetu porn tama, ma o nisi taimi e pei, afai ou te faʻatasi ma se fafine, ou te taumafai e fai le mea lava e tasi e pei ona latou faia, 'aua ou te manatu o latou o fetu. .

Pe Fa'aaafia e Ponokalafi le Autalavou e Fa'aaoga Amioga Le lelei o Mafutaga?

E ui o nai talavou i lenei faataitaiga na lipotia mai ni aafiaga le lelei ma paaga ona o le matamata i ponokalafi, e lua ni auala na faamatalaina ai ponokalafi sa i ai se sao i amioga le lelei o mafutaga (ie, o amioga tau feusuaiga faamalosi), ma isi na faamatalaina o loo feagai ma uunaiga mai uo tama e faatino. faatinoga muamua na vaaia i ponokalafi. Mo se faataitaiga, o se tasi alii e 17 tausaga le matua, na musuia e ponokalafi faanatura sa ia matamata ai, na ia faamatalaina se taimi na ia faaaogaina ai lana telefonipoto e pueina ai le vitio o ia lava o faia feusuaʻiga ma lana uo teine ​​e aunoa ma lona faatagaga:

O le taimi lea sa matou faatasi ai [o ni paaga], o lea na le mafai ai ona ia taʻu mai ia te aʻu leai, e te iloa? O lona uiga, na te mafaia, 'aua, e te iloa, ae ou te le manatu na te taʻu mai ia te aʻu e leai. Ona, e te iloa, o aʻu o lana uo tama, ma afai ou te manaʻo e puʻeina se vitio ... e te iloa?

Na faʻamatala mai e le na teteʻe o le telefoni na ia faʻaaogaina e puʻeina ai le vitio na iu lava ina leiloa ma atonu na vaʻaia e isi. O le isi alii, 18 tausaga le matua, na ia faamatalaina foi le faia o ata vitio o ia lava faia feusuaiga. Na ia faamalamalama mai e le o se mea fou mo uo le fefaasoaaʻi o ata o feusuaiga i se auala masani, e oʻo lava i nofoaga faitele e pei o se taavale afi. E le o manino le malilie o tamaʻitaʻi e puʻeina pe faʻasalalau vitio. E lē gata i lea, afai o tamaʻitaʻi e laiti ifo i le 18 i le taimi na puʻeina ai, o tane na gaosia, umia, ma tufatufaina atu ponokalafi tamaiti.

O aʻu ma laʻu uo, e te iloa, matou te faia a matou lava vitio, ona pei o se tasi taimi, na faia ai e laʻu tama se vitio. O lea na matou i ai i luga o le nofoaafi, e pei o le filemu ma na o ia—na ia liliu i luga e pei o se leotele moni, ma pau lava le mea e te faalogoina o le oi o le teine, ma o tagata uma sa na o le tilotilo. O lana vitio, na o mea faapena, pei, e te iloa. Matou te matamata i ai ma pei, e leai se tasi e ma i ai.

Na faapea mai se tamaʻitaʻi e 17-tausaga le matua, e masani ona fesagaʻi o ia ma uunaʻiga mai lana uō tama e matamata i ata matagā ma faataʻitaʻi i ai, ae e oo mai i le taimi nei ua mafai ona ia teena ma le manuia:

E fiafia o ia i [ponokalafi]. Sa ia fai mai ou te faia le tele o mea, ae ou te le faia. Ou te pei, afai e te le fiafia i le auala ou te faamalieina ai oe, ona e alu lea e suʻe oe se tamaʻitaʻi e faia porn!

I se tulaga talitutusa, na taʻua e se tamaitai e 18-tausaga le la faʻataʻitaʻiina ma lana uo tama i tulaga faʻafeusuaiga fou na la vaʻaia i ponokalafi ma ni taunuuga le lelei:

[O le tulaga] o loʻo ou taoto i luga o loʻu manava ma o ia o loʻo taoto i luga o aʻu. E masani lava, um, ou te iloa o se mea e sili ona ogaoga, ae e lagona e pei o le toso teine. E pei, ou te le iloa [ata]. Na'o lo'u lagona ua le mafai ona ou minoi. Ou te lagona e tusa lava pe le o saua o ia po o se mea ia te aʻu, ou te lagona lava le tumu, pei e le saʻo. Ou te lagona e pei o se mea lena—e matua leai lava—e le o se lagona e pei o … e le o se toafilemu. Ioe, e le pei o le mea lena e fai e ulugalii [talie]. E pei ua faamalosia a'u. Ou te le fiafia i ai.

Na faapea mai se tama e 17 tausaga le matua, o le matamata i ata matagā taufeusuaʻiga e lē toʻafimālie ai o ia ona sa ia manatu e uunaʻia ai le faaleagaina o fafine. Sa ia faamatala mai foi sa ia “le manao e” matamata i ponokalafi ae sa ia faia ona “sa i ai iina”:

Ou te le manatu e aoga le porn…. Ou te manatu e matua leaga lava i alii ma tamaitai. Ma ou te le manatu e tatau ona i ai iina. Ae o se punaoa na ou maua, o lea na ou aveina ai. Um, ou te leʻi manaʻo e fai, ae e te iloa, talu ai e te iloa, sa i ai iina, na ou faia, o lea ... e foliga mai ai se fafine e itiiti ifo nai lo le tagata. Ma e pei lava, latou te taʻua o ia o le fafine, ula, ave lea ma lea, ma ou te le manatu o le mea moni lena, e te iloa, manaia le fai atu. O lea ou te le fautuaina ai, ae sa i ai iina, o lea na ou aveina ai.

O le a le tala a Matua?

Na fesiligia i latou na tali pe iloa e o latou matua latou te matamata i ponokalafi, ma afai o lea, pe na faapefea ona latou tali atu i ai. O le tele o faamatalaga e uiga i manatu o matua o tagata auai e uiga i ponokalafi na tuufaatasia i le manatu faapea e masani lava ona faalotovaivai e matua le faaaogaina e le autalavou o ponokalafi ae lei talanoa pe aisea e le tatau ai i le autalavou ona faaaoga ponokalafi ma e masani ona le fiafia i le autu. Na faaalia foi e le toatele o talavou latou te nofouta i le faaaogaina e o latou matua o ponokalafi ma masalomia o le faaaogaina e o latou matua o ponokalafi o se mafuaaga lea o lo latou mumusu e soona le lelei i a latou fanau. Mo se faaaʻoaʻoga, na faapea mai se tama e 18 tausaga:  

O lo'u tina ma le uo tama a lo'u tina e tele naua ata palapala, ma i se tasi taimi sa ou faaaogaina ni nai ata, ma sa latou iloa na ou aveina. O lea sa latou [pei] pei, “Oi, aua le faaaogaina a tatou ata tifaga palapala.”

Na lipotia mai e se tama e 17-tausaga le matua saisai o ona matua i le faaaogaina o ponokalafi ina ua 11 pe 12 ona tausaga ae sa faaitiitia le sauaina ina ua matua. Na ia faamatalaina le otegia e lona tama mo le matamata i ponokalafi a o talavou:

Ia, talu ai nei latou te le o fai mai ai se mea', ae ina ua ou pei o le sefululua—atonu e sefulutasi pe sefululua, sa masani ona latou faia lena mea. Sa latou le mananao ou te matamata i ai. O se tasi o taimi na latou maua ai a'u … na faapea mai lo'u tama, ..."Oi, a ou toe maua oe e te tilotilo i mea nei, o le a ou aveese lau iPod."

Na saunia e se tamaitai e 18 tausaga le matua se faataitaiga manino o le tulaga faigata e ono oo i ai matua. E tusa ai ma lana faamatalaga, e leʻi manao lona tina e talanoa i ponokalafi ma lana tama a o lei oo i le matua, ae i le taimi lava e tasi na ia lagona le faamalosia e faalotovaivaia o ia mai le faaaogaina. lea. Sa ia fai mai:

[O lo’u tina], e taumafai o ia e aua nei talanoa i [lo’u tuagane laitiiti] e uiga i ai ae tuu atu ia te ia ni auala e iloa ai le mea o loo ia faia, e le tatau ona ia faia i lona matua. Aua e na o le sefulutasi ona tausaga.

Talanoaga

I lo matou iloa, o le suʻesuʻega muamua lea e suʻesuʻe ai ponokalafi matamataga ma masaniga o se faʻataʻitaʻiga o talavou Black ma Hispanic o loʻo nonofo i le taulaga. E tele autu na fa'atupuina, e aofia ai (a) na va'aia e le autalavou le tele o vaega laiti o ponokalafi; (b) sa faigofie, saoloto le avanoa o talavou i ponokalafi i luga o le initaneti e le gata i le fale ma le aoga; (c) o le autalavou na matamata i ponokalafi mo le tele o mafuaaga, ae toetoe lava o tagata auai uma na lipotia mai le aoaoina o le faia o feusuaiga e ala i le matamata i ponokalafi; (d) o uunaiga e fai pe faataitai i ponokalafi e mafai ona avea o se elemene o nisi o tafaoga faamasani le lelei; ma (e) matua o talavou i lenei faataitaiga sa masani ona faamatalaina e le lagolagoina e le autalavou le faaaogaina o ponokalafi ae sa le lava foi le saunia e talanoaina ma i latou.
 
E ui o tagata auai na lipotia mai latou te fiafia i ponokalafi e faʻaalia ai feusuaiga taʻitoʻatasi, na vaʻaia foʻi e le autalavou ma le le iloa poʻo le faʻamoemoeina le tele o mea faʻapitoa faʻapitoa ma i nisi tulaga faʻaleagaina ponokalafi, lea e moni mo isi faʻataʻitaʻiga o talavou (Gonzalez-Ortega & Orgaz -Pasa, 2013). O nisi o tamaitai na auai ma le tasi alii na faaalia le le fiafia i le vaai atu i tamaitai ua toso teine, fasi, faatiga, ma taʻua o upu taufaifai e pei o le "vale." Ae ui i lea, o le lagona atoa i tagata taitoatasi i lenei faataitaiga o ponokalafi—e oo lava i tulaga ogaoga—o se vaega le mafaatusalia o le olaga i aso taitasi, lea e atagia mai ai taunuuga o se suesuega o le faaaogaina o ponokalafi i talavou Suetena (Lofgren-Martenson & Mansson, 2010). O le mea moni e faapea o le toatele o tagata auai na faapea mai o a latou tusiata musika e sili ona latou fiafia i ai na faia foi ponokalafi, o fetu o ponokalafi e masani ona faaaoga e faalauiloa ai le tatalaina o kalapu po o isi mea faapitoa, ma latou te mananao e matamata i ponokalafi ona e taugata—e faailoa ai o ponokalafi ua manatu i ai. sili atu le aulelei nai lo le maasiasi.
 
Atonu e le o se mea e ofo ai, na lipotia mai e le autalavou i lenei faataitaiga le faigofie ona maua ponokalafi i luga o le Initoneti i le fale ma i luga o a latou masini faaeletonika patino (faataitaiga, telefonipoto). Matou te lei mafaufauina o le aafiaga o le matamataina o ponokalafi i fanua o le aoga, i le taimi o vasega, ma faatasi ai ma uo o le a masani ona lipotia. Atonu o le matamataina o ponokalafi i totonu o le aʻoga e sili atu ona tupu nai lo le mea na faʻamoemoeina i aʻoga e luʻitauina punaʻoa ona e toʻaitiiti faiaoga o loʻo avanoa e mataʻituina le faʻaogaina o masini faaeletonika a le tagata lava ia poʻo le faʻafouina o tekinolosi e poloka ai le avanoa o talavou i luga o upega tafaʻilagi faʻasaina. O le popolega ona o le toatele o talavou i lenei faataitaiga na lipotia mai e faapea o tamaiti o le vasega na amata ona "tu'i asini" ma uu fatafata o tamaitai i le taimi lava na matamata ai i ponokalafi i totonu o le potuaoga ma, i se tasi taimi, na fufusu ai. E ui lava e le fesiligia e foliga mai o loʻo faia e aʻoga mea uma latou te mafaia e taofia ai le avanoa o tamaiti aoga i ponokalafi, atonu e aoga mo faiaoga le iloa o ponokalafi e mafai ona saofagā i le aʻoga faʻafeusuaiga e faʻafaigofie ai le faʻalavelave. O le mea sili lava, o taunuuga o lenei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia manino ai e mafai e nisi o talavou ona maua ponokalafi i le aʻoga e ui lava i le US Children's Internet Protection Act (CIPA), lea e manaʻomia ai aʻoga o loʻo mauaina le faʻatupeina o le Universal Service Administrative Company (USAC) e iai puipuiga faʻatekonolosi i totonu. nofoaga e taofia ai lea avanoa.
 
I se faaopoopoga, oa tatou sailiga na faamamafaina o nisi talavou o loo faaaogaina ponokalafi e avea o se punaoa aoaoga: o le autalavou na saili ponokalafi e aoao pe faapefea ona faia feusuaiga; o isi na faʻaaʻoaʻo pe sa talosagaina e se paaga e faʻataʻitaʻi, mea na latou vaʻaia. O la matou sailiga o le autalavou e faʻataʻitaʻi i mea latou te matamata i ponokalafi e ogatusa ma suʻesuʻega muamua o le 51 pusakalafi matamata i talavou o ē na lipotia mai na latou kopiina mea na latou vaaia i ponokalafi pe a latou feusuaʻi (Smith, 2013), ma se faʻatusatusaga suʻesuʻega na maua 63% o se faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga kolisi na lipotia mai aʻoaʻoga faʻafeusuai fou mai ponokalafi (Trostle, 2003). I le suʻesuʻega nei o loʻo faʻaaogaina ponokalafi e fai ma faʻataʻitaʻiga mo gaoioiga tau feusuaʻiga na i ai ni aʻafiaga le lelei mo nisi o fafine i le faʻataʻitaʻiga na lipotia mai ua "ofo" i le tiga mai le feusuaʻiga talaga, o le lagona faamalosia e faia le feusuaiga i se tulaga le toʻa, le fiafia i feusuaiga, poʻo le faitaaga tali. O nei taunuʻuga e ogatusa ma i latou na lipotia mai e Marston ma Lewis (2014), o le na maua i se faataitaiga o 130 talavou talavou tausaga 16 i le 18 tausaga o tamaitai na lipotia mai le mauaina o le anal sex sex tiga ae na masani ona "ulagia" e alii tane, ma na lagona e lena talavou o le fiafia i feusuaʻiga mataga na mafua ona o ponokalafi.
 
E lua mafuaaga autu e popole ai e uiga i aafiaga e ono tulai mai o ponokalafi i tupulaga talavou. Muamua, o tusitusiga faʻafeusuaiga o loʻo faʻaalia e le tele (55%) o Upega Tafaʻilagi a tagata matutua saoloto e faʻaalia ai le hypermasculinity, pule faʻatamaʻitaʻi, ma le faʻamuamua o fiafiaga faʻafeusuaiga tane e pei o le masani (Gorman, Monk-Turner, & Fish, 2010). Lona lua, o le a taumafai le talavou e toe faia ni vaaiga tau feusuaʻiga mai ponokalafi o loʻo faʻatinoina, faʻaletonu faaletino pe faʻaleagaina, pe le talafeagai (faʻataʻitaʻiga, faʻamoemoe o fafine uma e maua ni orgasms mai feusuaiga). O lenei suʻesuʻega e leʻi fuafuaina e suʻesuʻe le amataga o tusitusiga faʻafeusuaiga a le autalavou na faʻatalanoaina; ae peitai, na maua ai e toatele na auai na faataitai i ponokalafi ma, i la latou lava vaai, na oo i taunuuga le lelei. O le mea lea, o la matou sailiga e lagolagoina ai faʻamaoniga o loʻo tulaʻi mai e faapea, i nisi taimi e mafai e le SEM ma e faʻaleagaina amioga faʻafeusuaiga a talavou (Bleakley et al., 2008; Braun-Courville ma Rojas, 2009; Brown ma LʻEngle, 2009; Aso, 2014; Hald et al., 2013; Hussen, Bowleg, Sagaramoorthy, & Malebranche, 2012; Jonsson et al., 2014).
 
Pe o ponokalafi e faʻateleina ai le faʻamalosi poʻo le sauaina i tafaoga faamasani ma feusuaiga i le va o talavou e le o iloa. O lenei suʻesuʻega e maua ai se amataga mo le suʻesuʻeina atili o lenei mataupu. O se tasi alii i lenei faataitaiga na lipotia mai sa ia pueina feusuaiga ma lana uo teine ​​e aunoa ma lona iloa po o se maliega e faaaoga ai lana telefoni, ae o le isi na lipotia mai o ia ma ana uo e masani ona fefaʻasoaaʻi ata mataga i le fale i le tasi ma le isi i nofoaga faitele. E toʻatolu tamaʻitaʻi i le faʻataʻitaʻiga na lipotia mai na faʻamalosia i latou e a latou uo tama e fai mea na latou vaʻaia i ponokalafi, lea e ogatasi ma suʻesuʻega muamua na maua ai le 11% o se faʻataʻitaʻiga o fafine maʻi falemaʻi soifua maloloina na lipotia tutusa (Rothman et al., 2012). I se aotelega, o le ubiquity o ponokalafi i luga o le Initaneti ma le faʻateleina o Upega tafaʻilagi lea e faʻapipiʻi ai e tagata faʻaoga a latou lava vitio amateur atonu o le a faʻateleina ai le avanoa e fatuina ai e tamaiti laiti le SEM, faʻaleagaina paaga feusuaʻiga, faʻasalalau ata mataga feusuaʻiga a tupulaga laiti, ma faʻamalosia a latou paaga tafaoga. faia ni faiga fa'afeusuaiga e ono afaina pe fa'aita ai. E tatau ona fa'ata'ita'iina lenei manatu fa'atatau i su'esu'ega fa'atele.
 
I se tulaga lautele, o matua o le autalavou i lenei faataitaiga na tuuina mai ni savali fefiloi e uiga i ponokalafi. E ui lava na aoaiina talavou filifilia mo le faaaogaina o ponokalafi a o laiti (faataitaiga, 11 i le 13 tausaga), o isi na lipotia mai o latou matua sa faapalepale i le faaaogaina o ponokalafi ona ua matutua. Na lipotia mai e le autalavou e faapea i nisi o tulaga sa mananao o latou matua e faalotovaivai le faaaogaina o ponokalafi ae aloese mai le talanoa tuusao i ai. Na lipotia mai e nisi o le autalavou na latou vaai pe faalogo foi o latou matua o matamata i ponokalafi, ma e foliga mai e masani ai le faaaogaina o ponokalafi mo i latou. O se suʻesuʻega a Peretania na maua ai e 16% o matua e iai a latou fanau e alu i luga ole laiga i le vaiaso pe sili atu na talitonu na matamata a latou fanau i ponokalafi i luga ole Initaneti (Livingstone & Bober, 2004), ma o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le le gauai atu o matua i le faʻaogaina o le Initaneti a tamaiti e aʻafia ai le avanoa latou te matamata ai i luga o upega tafaʻilagi faʻafeusuaiga (Noll, Shenk, Barnes, & Haralson, 2013). O matua e itiiti a latou tupe maua ma faigaluega i ni galuega se tele e mafai ona faaitiitia le malosi e mataituina ai gaoioiga a a latou fanau i luga o le Initoneti, ma e ono faateleina ai le avanoa e aafia ai fanau i ponokalafi. Afai o le aafia ai o talavou i ponokalafi e saofagā i amioga tau feusuaʻiga mataʻutia, o ponokalafi e mafai ona faʻafetaui le sootaga i le va o le mataʻituina e matua ma taunuʻuga leaga tau feusuaiga ma le soifua maloloina o fanautama i talavou.
 
O se suʻesuʻega e leʻi faʻamoemoeina o lenei suʻesuʻega o se numera (∼ 21%) o talavou Black ma Hispanic i lenei faʻataʻitaʻiga na faʻaalia manaʻoga mo le matamataina o ponokalafi e faʻaalia ai tagata Black ma Hispanic, i le faasologa. O lenei sailiga e ogatasi ma fuainumera o loʻo tuʻuina atu e le pornhub.com Upega Tafaʻilagi, lea e lipotia ai o le "ebony" ma le "Black" o faʻamatalaga lauiloa o ponokalafi suʻesuʻe i totonu o setete i Saute ma soʻo se taulaga e tele pasene o tagata Black/Aferika-Amerika, e pei o. pei o Detroit (Pornhub.com, 2014). Ua lipotia mai foi e Pornhub o sailiga mo ponokalafi "Asia" o loo taatele i aai e toatele tagata Asia, e pei o San Francisco ma Honolulu. O le manatu e faapea o le autalavou atonu o loo sailia ni ata mataga ma ituaiga o tagata e taua tele, aua o faailo mo le faaosofia e mafai ona sili atu ona faamalosia ai amioga lamatia tau feusuaiga e pei o le masani e mafai ona sili atu ona mataʻutia i nei vaega laiti. E pei ona faamatalaina e Ogas ma Gaddam i la latou 2011 tusi Se Manatu Leaga Aiono, o ponokalafi o loʻo faʻaalia ai alii uli e masani lava ona faʻaalia i latou e sili ona malolosi ma faʻatagata, ma e "masani ona manatu e sili atu le pule" nai lo alii o isi ituaiga i ponokalafi (Ogas & Gaddam, 2011, i. 184). Ua finauina foi e faapea "o manatu o le Latina(o) faasinomaga ua maua ma mamafa tele" i ponokalafi na faia e le US, ma o tamaitai Black ma Latina o loo faaalia e sili atu feusuaiga i ponokalafi nai lo tamaitai o isi ituaiga (Brooks, 2010; Miller-Young, 2010; Subero, 2010). O le mea lea, o loʻo i ai se manaʻoga e faʻataʻitaʻi le manatu e sili ona fiafia le autalavou Black ma Hispanic i ponokalafi o loʻo faʻaalia ai tagata o latou lava ituaiga ma / poʻo aganuʻu, o nei ponokalafi e sili atu le vaʻaia i a latou faʻataʻitaʻiga masani o matafaioi a alii ma tamaitai, ma o nei faʻaaliga e aʻafia ai feusuaiga. tusitusiga a talavou Black ma Hispanic i auala e tu'u ai i latou i le fa'atuputeleina o le lamatiaga mo uiga fa'afeusuaiga mata'utia, amioga, ma i'u ai i taunu'uga leaga tau feusuaiga ma le soifua maloloina o fanau.
 
I le ogatasi ma suʻesuʻega muamua, na matou iloa ai o le autalavou i lenei faʻataʻitaʻiga masani e foliga mai e fiafia e fesiligia e uiga i lenei autu ma talanoa ma le le mautonu e uiga i ai (Lofgren-Martenson & Mansson, 2010). Ae ui i lea, o tane e sili atu le le mautonu, e le mafai ona faʻamalamalamaina a latou tali, tuʻuina atu ni faʻamatalaga itiiti, ma ofoina atu le tele o faʻamatalaga poʻo le faʻamalamalamaina o le tagata lava ia e uiga i lo latou taumafaina o le SEM nai lo tamaitai. O faigata o le faʻamalosia o tautalaga tautala mai tama talavou o se luʻitau masani mo le tele o suʻesuʻega suʻesuʻega agavaa (Bahn & Barratt-Pugh, 2013). O a'afiaga o le talosagaina o fa'amatalaga itiiti mai i tama'ita'i i lenei fa'ata'ita'iga, e ono fa'ai'u i'uga i mea na tutupu i tama'ita'i; fa'aopoopoga loloto, su'esu'ega fa'apitoa ma tama'ita'i lanu lanu i le autu o le fa'aogaina o ponokalafi o le a fa'atamaoaigaina ai su'esu'ega o lo'o iai nei. Mo tane ma fafine tutusa, o manaoga faʻaagafesootai atonu na aʻafia ai taunuuga; su'esu'ega fa'aopoopo e le mana'omia ai talavou e fegalegaleai ma se fesoasoani su'esu'e e mafai ona maua ai fa'amanuiaga sili atu.
 
O fa'ai'uga o lenei su'esu'ega e feagai ma fa'atapula'aina e fa. Muamua, o lo'o i totonu o su'esu'ega fa'apitoa o le mafai lea mo i latou e aoina pe au'ili'ili fa'amaumauga e fa'ailoa ai le fa'aituau ma le fa'aituau i le ala latou te tu'uina atu ai fesili, tali atu i tali, pe fa'amatala upusii. Matou te faia le tele o taumafaiga i le faʻaitiitia o nei mafuaʻaga o le faʻaituau e ala i le atinaʻeina ma le faʻatinoina o se aʻoaʻoga faʻapitoa mo le aoina o faʻamaumauga, faʻaogaina le tele o coders mo le auʻiliʻiliga o mea, ma faʻamautinoa ua maua le maliega aʻo leʻi faʻaogaina tulafono laiti. Lona lua, o la matou faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga faigofie; tagata auai i lenei suʻesuʻega e leʻi filifilia faʻafuaseʻi mai le faitau aofaʻi o talavou i totonu o le taulaga na faia ai le suʻesuʻega. O lona uiga afai ei ai se mea tulaga ese i tagata gasegase o faʻalavelave faʻafuaseʻi oe na matamata i ponokalafi e le moni foi i le faitau aofaʻi o tupulaga talavou, atonu o le mea le fuaina lea na aʻafia ai taunuuga. Lona tolu, atonu e iai nisi e va'ai i le fa'ata'ita'iga la'ititi (N = 23) o se tapulaʻa. I le tali atu, matou te faʻailoa atu o le faʻamoemoega o suʻesuʻega faʻapitoa e le o le faʻatupuina o faʻamatalaga faʻamatalaga; ae, o le aoina mai o fa'amatalaga mauoa ma au'ili'ili e mafai ona maua ai le uiga i le tele o su'esu'ega mai isi su'esu'ega pe mafai fo'i ona fa'aoga e fa'atupu ai manatu mo su'esu'ega i le lumana'i. Mulimuli ane, o nisi o talavou i lenei faataitaiga sa seasea matamata i ponokalafi i le tausaga ua mavae; 44% na lipotia mai na matamata faatolu i le lima i le 12 masina talu ai (Siata 1). E talafeagai le mafaufau pe mafai ona a'afia uiga po'o amioga a talavou ona o le fa'aalia soo. Ae ui i lea, o le tulaga masani masani ma le aʻoaʻoga muamua e lagolagoina le finauga e faapea, e na o le tasi lava le faʻaalia i se faʻaosofiaga faapitoa e mafai ona faʻapipiʻiina ma fatuina ai se faʻailoga umi umi (Jo & Berkowitz, 1994). E pei o le neurologists Ogas ma Gaddam (2011) faamalamalama mai, “E foliga mai e tele tuʻinanauga taufeusuaʻiga a alii pe a uma ona faia se mea e tasi, nai lo le taʻua soo o se uunaʻiga lē faaituʻau ma se faaoso faaosofia” (itulau 50). O se tasi poʻo se taimi pupuu faʻaalia i se faʻamalosi faapitoa e mafai ona faʻagaoioia se seti o loʻo i ai, ma le le iloa o talitonuga e ogatusa ma lena faʻaosofia (Jo & Berkowitz, 1994); i se isi faaupuga, o le matamata tasi i se ata ponokalafi e mafai ona faʻamalosia ai tusitusiga faʻafeusuaiga natia po o faʻaaliga faʻaosofia.
I le faaiuga, o lenei suʻesuʻega e faʻatamaoaigaina ai tusitusiga o loʻo i ai i luga o le faʻaogaina o ponokalafi talavou e ala i le tuʻuina atu o faʻamatalaga e uiga i faʻamatalaga e uiga i ponokalafi o se faʻataʻitaʻiga o le maualalo o tupe maua, talavou i le taulaga o lanu. Na faaalia i iʻuga, o loo aʻoaʻoina e talavou le faia o feusuaʻiga mai i ponokalafi ma faataʻitaʻi i feusuaʻiga o loo latou matamata i ata matagā, i nisi tulaga e iai ni aafiaga leaga. O le tele o talavou Black ma Hispanic e ono sailia ni vitio o loʻo faʻaalia ai faʻafitauli faʻafeusuaiga, ia e mafai ona aʻafia ai le leaga o talavou talavou o loʻo i ai pea e le o masani i feusuaiga, i le faagasologa o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, ma le faʻaogaina o tusitusiga faʻafeusuaiga o loʻo tuʻuina atu i ala o faasalalauga.

mau faasino

  • 1. Bahn, S., & Barratt-Pugh, L. (2013). Tuuina atu o tama talavou le mautonu e auai e talanoa: Faʻaaogaina faʻatalanoaga faʻatalanoaga faʻapitoa e faʻalauiloa ai fegalegaleaiga faʻasalalauga. Galuega Fa'aagafesootai Fa'apitoa, 12(2), 186–199. doi:10.1177/1473325011420501 [Toefaʻatau]
  • 2. Baumeister, RF (2000). Eseesega o le itupa i le palasitisi fa'afeusuaiga: O le tu'inanau o tama'ita'i fa'afeusuaiga e fetu'una'i fa'aagafesootai ma tali atu. Failautusi Faʻapitoa, 126(3), 347–374. doi:10.1037/0033-2909.126.3.347 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi], [CSA]
  • 3. Baumgartner, SE, Sumter, SR, Peter, J., Valkenburg, PM, & Livingstone, S. (2014). E taua le talaaga o le atunuu? Su'esu'eina le va'aiga o feusuaiga a tupulaga i Europa atoa. Initaneti i Amio a le Tagata, 34, 157–164. doi:10.1016/j.chb.2014.01.041 [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 4. Bleakley, A., Hennessy, M., Fishbein, M., & Jordan, A. (2008). E galue i auala uma e lua: Le sootaga i le va o le faʻaalia i mataupu tau feusuaiga i totonu o ala o faasalalauga ma amioga faʻafeusuaiga talavou. Failautusi o le mafaufau, 11(4), 443–461. doi:10.1080/15213260802491986 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 5. Bleakley, A., Hennessy, M., Fishbein, M., & Jordan, A. (2011). Fa'aaogāina o le fa'ata'ita'iga tu'ufa'atasi e fa'amatala ai pe fa'afefea ona a'afia amioga fa'afeusuaiga a tupulaga talavou. A'oa'oga Soifua Maloloina ma Amio, 38(5), 530–540. doi:10.1177/1090198110385775 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 6. Braun-Courville, DK, & Rojas, M. (2009). Faʻailoa i 'upega tafaʻilagi mataga faʻamaumauga ma amioga faʻafeusuaiga a talavou ma amioga. Tala o le Soifua Maloloina o le Autalavou, 45(2), 156–162. doi:10.1016/j.jadohealth.2008.12.004 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 7. Brooks, S. (2010). Hypersexualization ma le tino pogisa: Tu'uga ma le le tutusa i le va o tamaitai Black ma Latina i le pisinisi siva ese. Su'esu'ega Fa'afeusuaiga ma Faiga Fa'aagafesootai: A Journal of the NSRC, 7(2), 70–80. doi:10.1007/s13178-010-0010-5 [Toefaʻatau]
  • 8. Brown, J., & L'Engle, K. (2009). O uiga fa'afeusuaiga fa'atatau-X ma amioga e feso'ota'i ma le fa'aalia o tupulaga talavou a Amerika i ala fa'asalalau fa'afeusuaiga. Fesootaiga Fesootaiga, 36(1), 129–151. doi:10.1177/0093650208326465 [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 9. Brown, JD, LʻEngle, KL, Pardun, CJ, Guo, G., Kenneavy, K., & Jackson, C. (2006). Mataga faʻasalalauga mataupu: Faʻaalia i feusuaiga mea i musika, tifaga, televise, ma mekasini valoʻaga Black ma Paʻepaʻe talavou amioga feusuaʻiga. Pediatrics, 117(4), 1018–1027. doi:10.1542/peds.2005-1406 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 10. Carroll, JS, Padilla-Walker, LM, Nelson, LJ, Olson, CD, Barry, CM, & Madsen, SD (2008). Tupulaga XXX: Talia ma le fa'aogaina o ponokalafi i tagata matutua ua a'e mai. Lautusi o le Autalavou Suesuega, 23(1), 6–30. doi:10.1177/0743558407306348 [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 11. Dariotis, JK, Sifakis, F., Pleck, JH, Astone, NM, & Sonenstein, FL (2011). Eseese fa'ailoga tagata ma fa'ale-aganu'u i amioga fa'afeusuaiga lamatia ma STD i le taimi o le suiga o tama talavou i le matua. Va'aiga ile Soifua Maloloina ole Fa'afeusuaiga ma Fanau, 43(1), 51–59. doi:10.1363/4305111 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 12. Aso, A. (2014). Mauaina o le "blues": Le i ai, faʻasalalau, ma le faʻaosoina o ponokalafi i le soifua maloloina o feusuaiga a tupulaga talavou i Sierra Leone. Aganuu Soifua Maloloina ma Feusuaiga, 16(2), 178–189. doi:10.1080/13691058.2013.855819 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 13. Deardorff, J., Tschann, JM, Flores, E., de Groat, CL, Steinberg, JR, & Ozer, EJ (2013). Tulaga fa'afeusuaiga a talavou Latino ma fuafuaga fa'atalanoaga o le condom. Va'aiga ile Soifua Maloloina ole Fa'afeusuaiga ma Fanau, 45(4), 182–190. doi:10.1363/4518213 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 14. Eisenman, R., & Dantzker, ML (2006). Eseesega o itupa ma aganu'u i uiga fa'afeusuaiga i se iunivesete e tautuaina le gagana Hispanika. Journal of General Psychology, 133(2), 153–162. doi:10.3200/GENP.133.2.153-162 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 15. Finer, LB, & Zolna, MR (2011). Ma'itaga le'i mafaufauina i le Iunaite Setete: Fa'alavelave ma fa'alavelave, 2006. Teteʻe, 84(5), 478–485. doi:10.1016/j.contraception.2011.07.013 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 16. Gagnon, JH, & Simon, W. (2005). Amioga fa'afeusuaiga: O fa'apogai fa'aagafesootai o fa'afeusuaiga a tagata. New Brunswick, NJ: Fefaatauaiga.
  • 17. Gonzalez-Ortega, E., & Orgaz-Baz, B. (2013). Fa'aaliga o tamaiti laiti i ponokalafi i luga ole laiga: Fa'asalalauga, fa'aosofiaga, anotusi, ma a'afiaga. Anales De Psicologia [Annals of Psychology], 29(2), 319–327. doi:10.6018/analesps.29.2.131381 [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 18. Gorman, S., Monk-Turner, E., & Fish, J. (2010). Upega Initaneti mo tagata matutua e leai se totogi: O le a le taatele o amioga mataga? Mataupu o Itupa, 27, 131–145. doi:10.1007/s12147-010-9095-7 [Toefaʻatau]
  • 19. Hald, GM, Kuyper, L., Atamu, PCG, & de Wit, JBF (2013). E fa'amatalaina e le va'aiga le faia? Iloiloina o le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o mea faʻafeusuaiga ma amioga faʻafeusuaiga i se faʻataʻitaʻiga tele o talavou Dutch ma talavou matutua. Journal of Sexual Medicine, 10(12), 2986–2995. doi:10.1111/jsm.12157 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 20. Hussen, SA, Bowleg, L., Sangaramoorthy, T., & Malebranche, DJ (2012). Matua, tupulaga, ma ponokalafi: O le aʻafiaga o tusitusiga faʻafeusuaiga faʻavae i luga o amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga HIV matutua i alii uliuli i Amerika. Aganuu, Soifua Maloloina, ma Feusuaiga, 14(8), 863–877. doi:10.1080/13691058.2012.703327 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 21. Jo, E., & Berkowitz, L. (1994). O se aafiaga muamua o a'afiaga a le aufaasālalau: O se fa'afouga. I le J. Bryant & D. Zillmann (Eds.), Faasalalauga: Aafiaga i teuga ma suʻesuʻega (itulau 43–60). Hillsdale, NJ: Erlbaum.
  • 22. Jonsson, LS, Priebe, G., Bladh, M., & Svedin, CG (2014). Feusuaiga tauofo i luga ole laiga i le va o talavou Suetena: Agafesootai, amioga i luga ole Initaneti, ma le soifua maloloina o le mafaufau. Initaneti i Amio a le Tagata, 30, 181–190. doi:10.1016/j.chb.2013.08.005 [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 23. Kaplan, DL, Jones, EJ, Olson, EC, & Yunzal-Butler, CB (2013). Amata o tausaga o feusuaiga muamua ma le soifua maloloina o le faitau aofaʻi o tupulaga talavou. Tusitala o le Soifua Maloloina, 83(5), 350–356. doi:10.1111/josh.12038 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 24. Koh, HK, Graham, G., & Glied, SA (2011). Fa'aiti'itia fa'ailoga tagata ma fa'ailoga tagata: O le fuafuaga fa'atino mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma Auaunaga Lautele. Mataupu tau Soifua Maloloina (Millwood), 30(10), 1822–1829. doi:10.1377/hlthaff.2011.0673 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 25. Livingstone, S., & Bober, M. (2004). O tamaiti Peretania e alu i luga ole laiga: Su'esu'eina o mea na tutupu i tupulaga talavou ma o latou matua. Fono Suesuega Tamaoaiga ma Agafesootai. Lonetona, UK: London School of Economics and Political Science.
  • 26. Lofgren-Martenson, L., & Mansson, SA (2010). Tuinanau, alofa, ma le ola: O se suʻesuʻega faʻapitoa o manatu ma aafiaga a talavou Suetena i ponokalafi. Journal of Sex Research, 47(6), 568–579. doi:10.1080/00224490903151374 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 27. Luder, MT, Pittet, I., Berchtold, A., Akre, C., Michaud, PA, & Suris, JC (2011). Fesoʻotaʻiga i le va o ponokalafi i luga ole laiga ma amioga faʻafeusuaiga i tupulaga talavou: Tala faʻasolopito poʻo le mea moni? Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 40(5), 1027–1035. doi:10.1007/s10508-010-9714-0 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 28. Ma, CMS, & Shek, DTL (2013). Fa'aaogāina o mea fa'akomepiuta i le amataga o talavou i Hong Kong. Lautusi o Pediatric and Adolescent Gynecology, 26(3), S18–S25. doi:10.1016/j.jpag.2013.03.011 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 29. Marston, C., & Lewis, R. (2014). Anal heterosex i totonu o tupulaga talavou ma aʻafiaga mo le faʻaleleia o le soifua maloloina: O se suʻesuʻega agavaa i Peretania. BMJ Open, 4(e004996), 1–6. doi:10.1136/bmjopen-2014-004996 [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 30. Meston, CM, & Ahrold, T. (2010). Fa'ailoga tagata, itupa, ma aganu'u a'afiaga i amioga fa'afeusuaiga. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 39(1), 179–189. doi:10.1007/s10508-008-9415-0 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 31. Miller-Young, M. (2010). Tuʻuina o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e galue: Faʻataʻitaʻi uliuli ma faʻasalaga faʻaleagaina i ponokalafi. Feusuaiga, 13(2), 219–235. doi:10.1177/1363460709359229 [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 32. Morgan, E. (2011). Feso'ota'iga i le va o le fa'aogaina e talavou matutua o mea fa'afeusuaiga ma a latou mana'oga, amioga, ma le fa'amalieina. Journal of Sex Research, 48(6), 520–530. doi:10.1080/00224499.2010.543960 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 33. Mulya, TW, & Hald, GM (2014). O aʻafiaga o le tagata lava ia o le taumafaina o ponokalafi i se faʻataʻitaʻiga o tamaiti aʻoga iunivesete a Initonesia. Failautusi o le mafaufau, 17(1), 78–101. doi:10.1080/15213269.2013.850038 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]
  • 34. Noll, JG, Shenk, CE, Barnes, JE, & Haralson, KJ (2013). Feso'ota'iga o faiga fa'aleagaina fa'atasi ai ma amioga fa'ainitaneti maualuga ma fa'afesaga'i tuusao. Pediatrics, 131(2), E510–E517. doi:10.1542/peds.2012-1281 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 35. Ogas, O., & Gaddam, S. (2011). A piliona mafaufauga leaga. Niu Ioka, NY: Penguin.
  • 36. Olmstead, SB, Negash, S., Pasley, K., & Fincham, FD (2013). O faʻamoemoega a tagata matutua e faʻaaogaina mo ponokalafi e faʻaaogaina i totonu o le faʻalapotopotoga o fegalegaleaiga alofa faʻaalia i le lumanaʻi: O se suʻesuʻega agavaa. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 42(4), 625–635. doi:10.1007/s10508-012-9986-7 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 37. Peter, J., & Valkenburg, P. (2009). O le faʻaalia o le tupulaga talavou i mea tau feusuaʻiga i luga ole initaneti ma manatu o fafine o ni mea faʻafeusuaiga: Iloiloina mafuaʻaga ma faiga faʻavae. Journal of Communication, 59(3), 407–433. doi:10.1111/j.1460-2466.2009.01422.x [Toefaʻatau], [Uepi saienisi]
  • 38. Peter, J., & Valkenburg, PM (2011). Le faʻaogaina o mea tau feusuaʻiga i luga ole initaneti ma ona faʻasologa: O se faʻatusatusaga umi o talavou ma tagata matutua. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 40(5), 1015–1025. doi:10.1007/s10508-010-9644-x [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 39. Pfaus, JG, Kippin, TE, Coria-Avila, GA, Gelez, H., Afonso, VM, Ismail, N., & Parada, M. (2012). O ai, o le a, o fea, o afea (ma atonu foi pe aisea)? E faʻafefea ona fesoʻotaʻi e le poto masani o taui faʻafeusuaiga manaʻoga, manaʻoga, ma le faʻatinoga. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 41(1), 31–62. doi:10.1007/s10508-012-9935-5 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 40. Pornhub.com. (2014). O upu pito i luga ole su'esu'ega a Pornhub i taulaga a Amerika. Mauaina Aokuso 5, 2014, mai http://www.pornhub.com/insights/top-search-terms-usa-cities/
  • 41. Rothman, EF, Decker, MR, Miller, E., Reed, E., Raj, A., & Silverman, JG (2012). Feusuaiga a tagata e to'atele i se fa'ata'ita'iga o tama'ita'i ma'i falema'i i le taulaga. Journal of Urban Health—Bulletin of the New York Academy of Medicine, 89(1), 129–137. doi:10.1007/s11524-011-9630-1 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 42. Rothman, EF, Linden, JA, Baughman, AL, Kaczmarsky, C., & Thompson, M. (2013). “O le ava ua na ona ou ita ai”: Vaaiga e uiga i le auala e aafia ai le ava malosi ma le mariuana i faiga sauā o tafaoga faamasani talavou: I'uga o se su'esu'ega agavaa. Talavou ma le Sosaiete. Fa'agasolo fa'asalalauga i luga ole laiga. doi:10.1177/0044118 × 13491973 [Toefaʻatau], [PubMed]
  • 43. Sakaluk, JK, Todd, LM, Milhausen, R., & Lachowsky, NJ (2014). Fa'ailoga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i le fa'atupuina o le matua: Fa'ata'ita'iga ma fua. Journal of Sex Research, 51(5), 516–531. doi:10.1080/00224499.2012.745473 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 44. Sandelowski, M. (1995). Su'esu'ega fa'apitoa: O le a le mea ma le auala e amata ai. Suesuega ile Tausisoifua & Soifua Maloloina, 18(4), 371-375. [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 45. Sinkovic, M., Stulhofer, A., & Bozic, J. (2013). Toe asia le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaogaina o ponokalafi ma amioga faʻafeusuaiga lamatia: O le matafaioi o le vave faʻaalia i ponokalafi ma le sailia o lagona feusuaʻiga. Journal of Sex Research, 50(7), 633–641. doi:10.1080/00224499.2012.681403 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 46. Smith, M. (2013). Autalavou o lo'o matamata i mea fa'afeusuaiga mataga i luga ole laiga: Fa'amatala le elefane ile lau. Feusuaiga ma Faiga Faʻavae Faiga Faʻavae, 10(1), 62–75. doi:10.1007/s13178-012-0103-4 [Toefaʻatau]
  • 47. Stulhofer, A., Jelovica, V., & Ruzic, J. (2008). Pe o le vave ona matamata i ponokalafi o se tulaga lamatia mo le faamalosia o feusuaiga? Sa'iliga mai se su'esu'ega i luga ole laiga i le va o talavou fa'afeusuaiga matutua. Faʻamatalaga Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina Faʻafeusuaiga, 20(4), 270–280. doi:10.1080/19317610802411870 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [Uepi saienisi]
  • 48. Subero, G. (2010). Gay Mexican ponokalafi i le fetaulaiga o ituaiga tagata ma le atunuu i Jorge Diestra's La Putiza. Fa'afeusuaiga ma Aganu'u: Ose Va'aiga Fa'alekuata, 14(3), 217–233. doi:10.1007/s12119-010-9071-0 [Toefaʻatau]
  • 49. Trostle, LC (2003). O le faʻateleina o ponokalafi e avea o se punavai o faʻamatalaga tau feusuaiga mo tamaiti aʻoga i le iunivesite: Faʻaopoopoga faʻaopoopo faʻatasi. Lipoti Faaletafaufau, 92(1), 143–150. doi:10.2466/pr0.92.1.143-150 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 50. Tsitsika, A., Critselis, E., Kormas, G., Konstantoulaki, E., Constantopoulos, A., & Kafetzis, D. (2009). Fa'aoga i luga ole Initaneti ponokalafi a talavou: O se suʻesuʻega faʻasolosolo faʻasolosolo o mea taua o le faʻaaogaina ma aʻafiaga o le mafaufau. Cyberpsychology ma Amio, 12(5), 545–550. doi:10.1089/cpb.2008.0346 [Toefaʻatau], [PubMed]
  • 51. Wolak, J., Mitchell, K., & Finkelhor, D. (2007). Le mana'omia ma mana'omia le fa'aalia i ponokalafi i luga o le initaneti i se fa'ata'ita'iga a le atunu'u o tupulaga talavou fa'aoga Initaneti. Pediatrics, 119(2), 247–257. doi:10.1542/peds.2006-1891 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 52. Wright, PJ (2013). US male ma ponokalafi, 1973–2010: Consumption, Predictors, correlates. Journal of Sex Research, 50(1), 60–71. doi:10.1080/00224499.2011.628132 [Teila ma Francis i luga ole laiga], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 53. Wright, PJ, Bae, S., & Funk, M. (2013). O tamaitai o le Iunaite Setete ma ponokalafi i le fasefulu tausaga: Faʻaalia, uiga, amio, eseesega o tagata taitoatasi. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 42(7), 1131–1144. doi:10.1007/s10508-013-0116-y [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]
  • 54. Ybarra, ML, Mitchell, KJ, Hamburger, M., Diener-West, M., & Leaf, PJ (2011). X-rated meafaitino ma le faia o amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i tamaiti ma tupulaga talavou: E iai se soʻotaga? Amio Leaga, 37(1), 1–18. doi:10.1002/ab.20367 [Toefaʻatau], [PubMed], [Uepi saienisi]