O le matafaioi o le faʻatulagaina o manaʻoga a le paaga tamaʻitaʻi ma le faʻafeusuaiga tutusa i kio (2012)

Socioaffect Neurosci Psychol. 2012; 2: 17340.

Lomia i luga o le initaneti Mar 15, 2012. Tui:  10.3402 / snp.v2i0.17340

PMCID: PMC3960032

Genaro A. Coria-Avila, DVM, MSc, PhD*

O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

Alu i le:

lē faʻatino

O mea e fiafia i ai paaga e faʻaalia e le tele o ituaiga tagata lautele, e aofia ai tagata. E masani ona matauina e pei o le fefaʻasoaʻiga lelei ma se tagata, sili atu le taimi na faʻaaluina, ma faʻatautaia faʻatalanoaga masani e oʻo atu ai i le filifilia o le faʻataʻitaʻiga. O lenei iloiloga e talanoaina ai le aʻafiaga o le faʻalagolago i le atinaʻeina o le tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi ma le tamaʻitaʻi e faʻafeusuaʻiga e faʻafeiloaʻi i paga. O aʻoaʻoga e fiafia i ai e mafai ona tupu pe a faʻaosoosoina se faʻaosoosoina (CS) faʻatasi ma se mea e ono tulaʻi mai ma se faʻamalosi e aunoa ma se faʻatulagaina (UCS) e galue o se faʻamalosi. O le mea la lea, e mafai e se tagata ona faʻaalia le fiafiaga mo se paaga e tauaveina se CS. O nisi o le UCS atonu e faʻaititia pe itiiti foi le faʻamalosi, e fuafua lava pe a oʻo i latou, ma atonu e eseese mo alii ma tamaitai. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ono mafai, e naʻo taimi o le vave amataina, o mea faʻaleleia e fesootaʻi ma le faʻaleleia ma le tamaititi e taʻavale. I le avea ma tagata matua, o isi faʻamaunuuga e pei o le tau feusuaʻiga, nofo faʻatasi, le faʻavaivai vaivai, poʻo le faʻaaogaina o vailaʻau faʻataʻitaʻi e mafai ona galue e avea ma faʻamalosia e faʻamalieina ai paaga. E tatau i tagata suʻesuʻe o meaola faʻapitoa ma tagata suʻesuʻe o le mafaufau ona mafaufau i le manatu e mafai e le tagata ona maua le taui (e pei o le faʻafeusuaiga ma le vailaau faʻataʻitaʻi) e ono mafai ona faʻaaogaina (filifiliga faʻataʻitaʻiga) ma faʻataʻitaʻiga (e pei o le monogalii po o le faʻaipoipo) e ala i Pavlovian ma i latou o vaʻaia. O le mea moni, e foliga mai o se mea fou le aʻoaʻoina e uiga i le siʻosiʻomaga i auala e sili atu ai le taui ma faʻaitiitia ai faʻalavelave faʻaleagaina, faia o le 'latalata' mafuaʻaga (e pei o le fiafia) mulimuli ane sili atu le malosi o faʻataʻitaʻiga o agafesootai ma filifiliga nai lo mea ua taua 'mafuaʻaga (faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga poʻo le faʻaleleia).

uputatala: pavlovian, tagata faigaluega, aʻoga, feusuaʻiga, faʻataʻitaʻiga

O mea e fiafia i ai paaga e tupu i le tele o ituaiga tagata, e aofia ai tagata. O se mea e fiafia i ai e masani ona matauina e pei o le filifilia ma le tagata, le tele o le taimi e faʻaaluina, ma le amio faʻasalaga faʻatautaia lea e tau atu i le faia o filifiliga saʻo. I le tulaga lautele, o ituaiga e le o ni paaga faapitoa e fiafia i ai e taua o le televave. O na ituaiga e mafai ona faʻaalia le fiafiaga mo se paaga faapitoa, ae e naʻo na o vaitau o matāʻupu. E le gata i lea, o le mea e sili ona fiafia i ai e le mafai mo se tagata patino poʻo foliga o se tasi, ae mo le faʻaaliga lautele o le mauaina o feusuaiga. I le isi itu, o ituaiga o meaola e faʻaalia ma le fiafia tumau i se tasi paaga faapitoa e masani lava ona taua o le tasi le paga. O le a faʻaalia e le tagata nofofua se filifiliga sili ona filifilia i le faamasinoga, faʻataʻitaʻiina, faʻafefete-atinaʻe, ma tausia se fanau, ma se paaga faapitoa e tauaveina ni faʻamatalaga patino ma iloagofie (Coria-Avila, 2007). I le faaopoopo atu i ai, o nisi tagata suʻesuʻe e malilie i le manatu o ituaiga meaola e tasi na fausia se paaga lua e mafai ona teteʻe faʻasalalau faʻasalalauga e le masani ai, e aʻafia ai ma isi matai mafai (Aragona et al., 2006; Carter, DeVries, & Getz, 1995; Wang, Hulihan, & Insel, 1997; Winslow, Hastings, Carter, Harbaugh, & Insel, 1993).

O mea e fiafia i ai le paaga o le taunuuga lea o se vavalalata fesoʻotaʻiga i le va o gaioiga faʻavae, aafiaga o le hormonal, ma le aʻoaʻoina. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e le tagata ona fanau mai ma faʻamatalaga faʻavae o loʻo faʻatautaia ai le faʻalapotopotoga o le faiʻai ma le tala faʻasolopito o loʻo faʻaalia ai le lagona e tali atu i se ituaiga o paaga, lea e masani lava ona tupu i se tagata matua o le isi itupa. Ae ui i lea, amata i le fanau mai, e mafai e manu ona aʻoaʻoina ni mea fou e fiafia iai i luga o le faʻaalia i tagata taʻitoʻatasi o latou lava ituaiga. O lenei vave fesoʻotaʻiga e faʻaalia ai faʻafitauli e pei o le faʻaaogaina (Batenson, 1978), lea e iloa ai muamua fuamoa faʻatupulaia e faʻatau i le vaitau o le atinaʻe e mafai ona faʻataʻitaʻiina ai le fiafia i le lumanai. O le mea lea, o le mea e fiafia i ai paaga o loʻo matauina i se tagata matua matua le fiafia, e mafai ona avea ma taunuuga o mea faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma vave aʻoaʻoga i taimi o vaitaimi ogaoga. E le gata i lea, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona atiina ae ni mea fou poʻo ni feteʻenaʻiga i le gasologa o le olaga ma faia ni fegalegaleaiga fou ina ia mafai ona maua le fiafiaga ma 'alofia ai le tiga. O le mea lea, o paaga matutua matua e fiafia i ai e ono aʻafia i fuamalie na avea ma tagata vavalo i tau feusuaʻiga (poʻo isi ituaiga taui). O le mea lea, i le i ai o se tagata vavalo o le taui, o le fiafia i le paaga e mafai ona faafaigofieina pe sili atu foi ona faigofie ona faaalia, ae, i le i ai o se tagata vavalalata, e mafai ona aloese mai se paaga, toesea, poo le le mautonu foi. O le mea e tupu, o mea e fiafia i ai le paaga (faʻataʻitaʻiga mo faʻataʻitaʻiga) poʻo faʻataʻitaʻiga faʻapitoa (e pei o le monogalii po o le faʻaipoipo) e mafai ona faʻaititia atili pe suia foi e ala i tulaga mulimuli i le matua e ala i foliga e patino ma taui.

E mafai ona suʻesuʻeina vaega e fiafia iai paʻaga mai vaaiga eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, mai se vaaiga masani, e taua le suʻesuʻeina o iʻuga o le i ai o se paʻaga fiafia i le ola ma le toe fanafanau malosi o se ituaiga. Mai le mafaufau mafaufauga, paʻaga fiafia e suʻesuʻeina aua e mafai ona latou taʻitaʻia ai i fegalegaleaiga faʻafesoʻotaʻi, taʻua o paʻaga noataga i nisi manu ma le 'alofa alofa' i tagata; ma le faʻalavelaveina ole faʻapipiʻiina o mea faʻapipiʻi, poʻo le le lava gafatia e fausia ai ni mea fou, e mafai ona i ai ni faʻaletonu i le mafaufau (Insel & Young, 2001). O le mea lea, o le malamalama lelei o faavae o le faʻavaeina o paaga e talafeagai e malamalama ai i se vaega taua o agafesootai i meaola ma tagata.

O le sini o lenei tusitusiga o le talanoaina lea o le matafaioi o le aʻoaʻoina i luga o le faʻamatalaga o le faʻafeiloaʻiga a le paaga tamaʻitaʻi ma le faʻafeusuaʻiga e faʻafeiloaʻi i paga. I lenei sini, o le a ou faamatalaina le faiga o Pavlovian ma mea faigaluega (faagaioia). E le gata i lea, o le a ou tuʻuina atu faʻamaoniga i le auala e talafeagai ai nei auala e lua e aʻoaʻo ai i taimi o vaitaimi faigata, e aofia ai pitonuu amata ma le matutua. Ae ui i lea, o le a ou talanoaina pe faʻapefea ona 'tatala isi vaitau faigata' i le taimi o le faʻafeusuaʻiga taufeusuaʻiga pe a matua e ala i togafitiga faafomaʻi.

Pavlovian paʻu o paaga pele

Pavlovian po o le tulaga masani masani e faasino i se mafutaga lea ua faia i le va o ni fuamoa se lua (Pavlov, 1927). Mo se faʻataʻitaʻiga, i lalo o tulaga masani, e le faʻapologaina fuamosa (UCSs) o le a faʻaalia ai tali e aunoa ma le faʻalagolago i le physiological (UCRs). UCRs o tali na e leʻi aʻoaʻoina i totonu o le tusiga faʻanatura a le manu. UCSs o fua masani masani ia e masani ona faʻaaogaina ai UCR i totonu o se fesoʻotaʻiga vavave faʻasili-tali (SR). Ae peitai, e le mafai ona amataina se UCR, ae afai e fetaui lelei i se tulaga le lelei ma se mea e ono tulai mai i se UCS, e mafai e manu ona faia se fegalegaleaiga vavalalata i le va o le tuusao ma le UCS, lea e mafua ai le UCR. Afai o se mea e le faaituau e mafai ona amataina se tali e leʻi i ai aʻo lei aʻoina, e taua o se mea e faʻaosofia ai (TT), ma o le tali e taua o se tali tuʻufaʻatasia (CR). Pe a tupu lenei mea, e talitonuina o le CS o loʻo avea ma sui o le UCS i se tulaga faʻavave.

E i ai auala 'eseʻese e mafai ai e le faʻamamaina o le Pavlovian ona aʻafia amioga faʻafeusuaiga ma, mulimuli ane, o le faʻaalia o le fiafia i paʻaga. Muamua, e mafai ona vaʻaia se paʻaga o se faʻatasiga o le tele o faʻamalosiʻau. O nisi o mea faʻamalosia e ono avea ma UCS, e faʻaosofia ai le UCR, ae o le tele o isi e le aoga ona ua latou le faʻamalosia e amataina soʻo se UCR (Kippin & Pfaus, 2001). O aʻafiaga masani faʻapitoa (e pei o le lanu o le tamaʻi male) e mafai ona fesoʻotaʻi ma UCS (e pei o le alu ese atu mai ia te ia) e ala i aafiaga tau feusuaʻiga ma i le isi itu, e ono mafai ona faʻavaeina CRs (e pei o le faʻamalosi o feusuaiga) (Coria-Avila et al. , 2006). E le gata i lea, o mea muamua e le faʻaituau pe le aoga (e pei o le manogi almond) e mafai ona faʻatulagaina pe a fai e tuʻufaʻatasia i feteʻenaʻiga ma le UCS (Coria-Avila, Ouimet, Pacheco, Manzo, & Pfaus, 2005; Kippin, Kaino, & Pfaus, 2003). E ono mafai ona tupu i luga ole vaitau o le soifuaga le faʻaleleia o aʻafiaga a paaga. Ae ui i lea, o nisi o taimi ogaoga e aofia ai le amataga o vaiaso, talavou, poʻo taimi e fesoʻotai ma togafitiga faʻapitoa.

Vaitaimi i le taimi muamua

O nisi fuamoa e faʻalogoina i taimi faigata o le olaga e faʻapitoa e ala i Pavlovian paʻu ma taui faʻanatura (faʻataʻitaʻiga, tausiga o tina, meaʻai paleni, ma isi). O lenei ituaiga o tuʻutuʻuga o loʻo taua o le 'afaina' ma e mafai ona aʻafia ai lagona feusuaʻiga i le matua (Batenson, 1978). O lenei faʻamamaina e tupu i le matua o le tausaga pe a fai o le faiʻai e sili atu ona maaleale e faia ni faʻavaʻa fou. Imprinting masani tupu i le foliga o matua ma ituaiga ma ua manatu o le muamua laasaga i le tulaga o assortative feusuaiga, lea manu filifili e paʻaga filifili ma tagata o lo latou lava faatiga faatatau i sui o se eseʻese ituaiga po o ituaiga e genetically itiiti tutusa . O le faʻaipoipoga tuʻufaʻatasia e talitonuina e faʻatumauina le homozygosity i se faʻalavelave ma, i lea tulaga, taofiofia ituaiga mai le faʻatupuina o uiga lelei. I tagata, faʻaipoipoga faʻateʻa ono tupu pe a faʻaalia e tagata le fiafia i paʻaga mo phenotypic (eg lanu, foliga, ma isi), agafesoʻotaʻi (eg aganuʻu / talitonuga faʻalelotu), ma uiga o le tagata (eg faʻasolosolo / faʻasolosolo) e foliga tutusa ma se tasi ( Luo & Klohnen, 2005; Malina, Selby, Buschang, Aronson, & Little, 1983; Salces, Rebato, & Susana, 2004), lea o le a mafua mai i le mea moni o tagata o le a sili atu ona fegalegaleai ma isi ma uiga faapena / tagata.

O loʻo iai faʻamaoniga o faʻailoa mai o tamaloloa o tuʻa eseʻese ituaiga e mafai ona tupu aʻe feusuaʻiga mo paʻaga e maua faʻailoga fesoʻotaʻi ma le fafine na tausimaʻi latou poʻo faʻaaliga fesoʻotaʻi ma le vaitaimi tausimai. I se tasi suʻesuʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaʻi isumu na fananau mai na fafagaina e lo latou tina moni, lea na maua ai le manogi (lemon) i lona manava. I le taimi talafeagai, na susu susu tama ma e leʻi toe faʻaalia foʻi le manogi, seʻia oʻo i le 100 aso le matua, ina ua faʻapipiʻiina i latou ma manogi poʻo tamaʻitaʻi le masani ai tamaʻitaʻi mo le faia o amioga. O iʻuga na faʻailoa mai ai o tama na faʻaalia i le amataga o le aso fanau i le manogi o lemoni, na faʻaalia ai le puʻupuʻu o le taimi e faʻateʻa ai ma fafine e maua i le tipolo i le taimi na latou tuputupu aʻe ai, e faʻatatau i le faʻatapulaʻaina o le ejaculation i le taimi na latou faʻaalia ai i tamaʻitaʻi e le manogi (Fillion & Blass, 1986). O lena faʻataʻitaʻiga o se tasi lea o le muamua e faʻaalia ai o manogi le mautonu e lagona i taimi popo e mafai ona faateleina le fiafia i feusuaiga i taimi o feusuaiga i le lumanaʻi. I lena tulaga, o se fiafiaga feusuaʻi malosi na matauina e pei o le taofiofia puupuu o le gaioiga ma se tamaitai e talia lelei le manogi.

O isi faʻataʻitaʻiga ma le faʻaaogaina o tamaʻi tama ua sili atu ona taulaʻi atu i fefaʻasoaaʻiga a le paaga ma ua faʻaalia ai o lenei ituaiga o aʻoaʻoga e sili atu ona faalagolago i fuamalie tauleleia e tuʻuina atu e le tina i le fanau i taimi faigata o le olaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o aʻafiaga lelei o le faʻasaina i le taimi o le 10 aso muamua o le olaga e mafai ona faʻatulagaina i fualaau faʻamalosi. I se tasi suʻesuʻega a Menard, Gelez, Coria-Avila, Jacubovich, ma Pfaus (2006), o tamaʻi pepe faatoa fananau mai na aveesea mai o latou tina mo 15 min i aso uma. A o faagasolo lea taimi, o tane i se vaega tuʻufaʻatasia na faʻaalia i le manogi o le lemoni na sosolo i luga o le moega laupapa o se paolo eseese. I le taimi lava e tasi, na latou maua ai se lagona malosi na faia i luga o se pito i luga o le pito i tua ma le ulu, ina ia mafai ai e le tafaoga ona atagia le sasaina o le dam i le taimi na latou manogi ai le manogi o lemoni. O tamaʻitaʻi o loʻo i totonu o le kulupu e faʻataʻitaʻiina na faʻaalia i luga o le togavao na gaosia i le vai na o ia i le taimi e faʻamalosi ai le aʻa. O nei vaega e toʻalua na faʻamaʻaʻaina i le 21 aso o le matua ma e leʻi toe faʻafefeteina le manogi. A maeʻa masina 2, sa tuʻuina tama i se laufanua lautele (123 × 123 × 46 cm) ma faʻatagaina e kopi faʻatasi ma tamaitai e lua i le taimi e tasi, e tasi le manogi ma le tasi e leʻi faʻaaogaina. O le taunuuga o lenei suega o filifiliga na faailoa mai ai o se vaega tele o tane felagolagomaʻi na faʻaalia se mea e sili ona fiafia i ai e muamua faʻatasi ma tamaʻi manogi, ae o le vaega o loʻo pulea e leai se mea e sili ona fiafia mo tamaitai manogi (Menard et al., 2006).

O isi faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai o le lolomiina e matua mamana lava e mafai ai ona faʻaosofia ai lagona feusuaʻi i se isi ituaiga. I se tasi suʻesuʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaʻi mamoe ma 'oti na fusifusia faʻamalosia na atiaʻe se paʻaga feusuaʻi fiafia i fafine o le ituaiga o le tausi tina (Kendrick, Hinton, Atkins, Haupt, & Skinner, 1998). I le tuufaatasia, o nei suʻesuʻega ua faailoa mai ai o fuamoa e iloa i le taimi o le amataga o le atinaʻeina e mafai ona aʻoaʻoina ma o le mea lea e sili atu le lelei o le paaga i le vavalalata o feusuaiga i le lumanaʻi.

Tupulaga Talavou

E ui lava o le vaitaimi ole tausiga o tina e taua tele mo le atinaeina, e taua foi le taimi e faʻamavae ai ona o le a maua e manu a latou uluaʻi fefaʻatauaʻiga lautele e ala ile taʻalo amioga. I isumu, o lenei amioga e aofia ai le fusuʻaga soʻosoʻo o le talatala ma le taʻavale faʻafesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga agaʻi i le nifo o le fili (Panksepp, Jalowiec, DeEskinazi, & Bishop, 1985). O taʻaloga lautele e i ai ona aafiaga lelei i le atinaʻe masani o manu ma e talitonu foi e tauia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi suʻesuʻega na faʻaalia ai o agaʻiaga tuʻaoti tamaititi tuʻuititi faʻatagaina faʻatagaina e auai i osofaʻiga ogaoga ma faigata taʻalo i vaitaimi puʻupuʻu, o aso uma, e leʻi liliu matamuli ma saua, pe a faʻatusatusa i tuufua manu faʻatagaina e taʻalo (Einon, Humphreys, Chivers, Fanua, & Naylor, 1981). E le gata i lea, o manu laiti e atiaʻe le mea e fiafia iai naʻo itu e fesoʻotaʻi ma le avanoa e faia ai amioga taʻalo (Calcagnetti & Schechter, 1992). O mea tauia o le agafesootai (faapea foi ma isi aafiaga faaagafesootai) ua teuteuina e le oona, aua o togafitiga ma le opioid agonists e pei o le morphine e faateleina ai le malosi ma le tele o le amio (Panksepp et al., 1985), ae o se tagata faʻatautau o le opioid e pei o le keloxone e faʻateleina lona faʻaitiitia.

Talu ai nei lava, o se suʻesuʻega mai le matou fale suʻesuʻe na faʻaalia ai o tamaʻi isumu e faʻatupuina le faʻaipoipoga paʻaga fiafia i aliʻi o loʻo maua ai ni vailaʻau foliga na fesoʻotaʻi muamua ma le taʻaloga a tamaiti (Paredes-Ramos, Miquel, Manzo, & Coria-Avila, 2011). I lena suʻesuʻega, o tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi tuai na vavaeʻesea i le 31 aso le matua ma na faʻatagaina e taʻalo i aso uma mo le 30 min, i le 10 o faʻataʻitaʻiga, ma le isi tamaʻitaʻi fafine na maua se manogi (a le o le sekati poʻo le manogi manogi) o se CS. I le tasi aso ina ua maeʻa le faʻamasinoga faʻaiʻu talu ai, sa faʻataʻitaʻia uma ai tamaʻitaʻi mo le faʻaaogaga o paʻaga taʻalo fiafia i ai ma tamaʻi tamaʻi tamaʻi tamaʻi ma tamaʻi tama, o le tasi na manogi i le sekati ma le isi i le tipolo. O faʻaiʻuga na faʻailoa mai, o tamaʻitaʻi i le kulupu a le sekati e sili atu le tama o le sekati e avea ma paʻaga taʻalo, ae le amanaʻia le tamaʻi manogi-tipolo. Peitaʻi, i le kulimi-paga kulupu, fafine fiafia le tamaʻi lemoni-manogi. I ni nai aso mulimuli ane, pe a fafine tusa ma le 55 aso le matua, na latou ovariectomized, ma homone-primed ma estradiol ma progesterone e faʻaosofia ai feusuaʻiga taliaina. Ma, na tofotofoina i latou mo a latou paʻaga muamua feusuaiga fiafia ma lua le masani ai tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi, tasi almond-manogi ma le tasi lemoni-manogi. O iʻuga na faʻaalia ai o tamaʻitaʻi faʻaalia se paʻaga feusuaʻi filifilia i tama e maua se manogi (a le o le sekati poʻo le tipolo) muamua paga ma taʻaloga talavou. O lenei na maitauina ma sili atu solicitations, hops ma fana, asiasiga, ma olfactory suʻesuʻega, faʻasino agai i le sili tama. Faʻafeusuaiga faʻamalosiʻau (aofia ai osooso ma u fanafana) faʻailoa fafine feusuaiga manaʻoga ma gaioiga o se valaaulia mo tama e faia feusuaʻiga ma latou (Pfaus, Shadiack, Van Soest, Tse, & Molinoff, 2004). O le mea moni, o fafine na sili atu ona faʻamalosi atu i aliʻi o loʻo maua le tulaga faʻaosofia, na mafua ai le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻamalosi mai ia latou, e aofia ai le uluaʻi ejaculation. Lenei ono i ai taua taua aʻafiaga i gonadally maopoopo fafine. Mo se faʻataʻitaʻiga, na matou faʻaalia muamua o le muamua faʻateʻaeʻae ono aliaʻe i le 100% o le tama peʻa fai e le maua e le fafine se isi faʻasologa mo le itiiti ifo i le 10 min mulimuli ane (Coria-Avila, Pfaus, Hernandez, Manzo, & Pacheco, 2004). E tusa ai ma lea tulaga, o le faʻamaoniaina o paaga i le vaitau o le tupulaga e mafai ona faʻasalaga faʻasalaga.

Faʻasalalau tausaga

O le postpubertal vaitaimi e sili atu fetuʻunaʻi i le taimi nai lo le amataga postnatal vaiaso ma juvenile vaega. O se vaitaimi faigata ona o manu e masani ona tofo i latou muamua feusuaʻiga faʻamanuiaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se tasi suʻesuʻega o tama isumu, o le maualuga o le luteinizing homone ma le testosterone na faʻateleina i le maeʻa ai ona maua i se tulaga malulu manogi (ie wintergreen) muamua faʻatasi ma copulation (Graham & Desjardins, 1980). O le faʻaopoopoga e talitutusa ma na o le faʻaalia o le manogi o tamaʻi tane, ma fai mai o le mafutaga faʻatasi ma le taui o le totogiina o tulafono e faia ai se lagona le mautonu e avea ai ma se CS e mafai ona faʻaalia se tali mai le neuroendocrine e saunia ai le manu mo amioga tau feusuaʻiga.

O manogi faʻapitoa e fesootaʻi ma le faʻataʻitaʻiina e mafai foʻi ona faʻamalosia le faʻamalosi mo se paʻaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, Kippin, Talinakis, Chattmann, Patolomaio, ma Pfaus (1998) aʻoaʻoina se tasi vaega o tane (le vaega tuʻufaʻatasia) e faʻafesoʻotaʻi se mea manogi po o lemoni o loʻo valiina i tua o le ua o le fafine ma le isi itu o loʻo i ai le faʻataʻitaʻiga i le gaʻo. O le isi vaega (le vaega e le totogia) na latou mauaina faamasinoga faʻataʻitaʻiga ma fafine e leʻi faʻafeiloaʻi (Kippin et al., 1998). I le faʻaiuga o le suʻesuʻega i totonu o le fale suesue, na maua ai e tama le avanoa i tamaʻitaʻi e toʻalua, o le tasi na manogi i le manogi ma le isi e leai se manogi. O aliʻi i le paga kulupu na faʻaalia se paʻaga faʻaipoipoga faʻamuamua lea na filifilia ai manogi fafine e maua ai le faʻateʻaina muamua a aliʻi. O suʻesuʻega na sosoʻo mai na faʻailoa mai ai o le aʻoaʻoina o lenei mea e manaʻomia le faʻamalosi i le faʻamalosi tino na tupu i le vaitaimi o le postejaculatory refactory period (Kippin & Pfaus, 2001). O le mea lea, na maua ai e tamaloloa tamaʻitaʻi se paaga e sili ona fiafia e ala i le faʻaalia i se faiga faigofie o le Pavlovian lea e fesoʻotaʻi atu ai i se faʻaosofiaina o mea lelei i le tau feusuaʻiga e aʻafia ai e le ejaculation.

Faʻavae i luga o le mea moni o le postejacontrol vaitaimi e lava tauia e lagolagoina le atinaʻeina o paʻaga faʻaipoipo fiafia i tama tane, na matou tofotofoina ona aʻafiaga i le tuʻufaʻatasia faʻaipoipoga fiafia i le fiafia. I se suʻesuʻega mai le matou fale suesue (Cibrian-Llanderal, Triana-Del Rio, Tecamachaltzi-Silvaran, & Coria-Avila, 2011), matou te faatagaina tama tama e faʻataʻitaʻi i se tasi o feeseeseaiga ma fusi fafine faʻafeusuaiga. I le taimi lava na faʻasolosolo ai, na aveeseina malie ai tama mai le malae o le fafine ma tuʻuina i se isi malae e nonofo faʻatasi mo 1 h ma se isi tamaʻi na i ai le manogi o almond pei o se CS. Na tupu lenei mea i le taimi o le 10 faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga, e pei lava o le suʻesuʻega a Kippin ma Pfaus (2001). I totonu o se vaega e pulea, na tuʻuina tane mo le nonofo faʻatasi ma le 12 H pe a uma ona faʻataʻitaʻiina ma le fafine. I le tasi aso ina ua maeʻa le faamasinoga mulimuli, na tofotofoina alii mo le fiafia i le paaga tutusa i se potu ma ni alii se toalua e avea ma paaga talafeagai, tasi almond manogi ma tasi e lei totogia. E le tusa ai ma o tatou talitonuga, o vaega uma e lua ua le mafai ona atiae se tulaga faatauatane o le tamaʻitaʻi o le CS +, e faailoa ai o le 'taimi sili ona taua' na faaosofia e le ejaculation ua lava lea e lagolago ai le tamaʻitaʻi, ae le o le faʻafeusuaiga tutusa o le paaga tamaʻitaʻi i tamaʻitaʻi tane. Ae ui i lea, sa i ai nisi o fuainumera taua fuainumera (e le taua). Mo se faʻataʻitaʻiga, e uiga i le 40% o tane i le vaega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaali atu le maualuga o tamatamaʻe agai i tama manogi, pe a faʻatusatusa i le 20% o tane i le kulupu pule. E le gata i lea, o tane faataitai sa sili atu le maualuga o taimi o amioga taaalo (faʻasalalauga faʻasalalau ma mea leaga-tutupu) agai i tama manogi. E mafai ona taʻu mai ai o le faʻaalia i se tamaloa i le taimi o le vaʻavaʻaleʻaleʻa na mafua ai ona faʻafeiloaʻi le fiafia i paaga ae le o le fiafia i le faʻafeusuaiga.

Tuʻuina o meafaifaʻaili a le paaga

I tagata matutua matutua, o uluai aafiaga tau feusuaʻiga e mafai ona faafaigofieina ai le tulaga o le paaga pele e ala i se tuufaatasiga o Pavlovian ma mea faigaluega. O le aʻoaʻoga faʻapitoa e faʻamatala ai se tali-faʻalavelave faʻamalosi lea e iloa ai e se meaola le faʻaogaina o lona siosiomaga (Skinner, 1953, 1966). E tupu pe a fetuʻunaʻi e se manu ana tali amio i lalo o faʻamatalaga faʻapitoa o le faʻamalosia, tulaga na fesoʻotaʻi ma le tuʻuina mai o taui poʻo faʻasalaga. Faʻapitoa, pe a faʻaalia e se manu se tali e sosoʻo mai ma faʻafeusuaiga taui, o le taimi o lena tali faʻateleina ma lona latency faʻaititia. Mo se faʻataʻitaʻiga, fafine isumu e saoasaoa le fegasoloaʻi e foliga mai e maua i feusuaiga taui (Paredes & Alonso, 1997; Paredes & Vazquez, 1999). O le mea lea, o le a sili atu ona fesiligia tamaitai i taimi uma ma faʻatasi ai ma le vavalalata le vaʻaia i paaga tamaʻitaʻi o loʻo tuʻuina atu CS faʻatasi ma le mafai ona faʻasolosolo kopi (Coria-Avila et al., 2005, 2006). E taua lenei mea o le faʻamalosia lelei. I le isi itu, pe a fesootaʻi le manu ma le faʻasalaga, o le tali atonu o le a faaitiitia i le televave ma faateleina i le gaogao. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui lava o le faʻailoaina e le lima e tauia i tamaʻi tama fafine, e foliga mai e popole i tagata matutua. O le mea lea, o le a talosagaina e tamaitai le itiiti ifo i se paaga tamaititi o loʻo tauaveina se CS e fesoʻotaʻi ma le tickling, o le a faʻaalu sina taimi e faʻatasi ai ma ia, ma o le a sili atu lona fiafia i isi lava tamaititi avanoa (Paredes-Ramos et al., Na tuʻuina). I le taimi lava e tasi, o le fiafia mo se tamaloa tama e mafai ona faʻamalosia pe afai, e ala i le filifilia o ia, o le fafine e faʻaitiitia ai le avanoa e avea ma siama. O lenei mea e taua o le faʻamalosia le lelei. E le gata i lea, afai e maua e le tamaʻitaʻi le taui ma le tamaʻitaʻi, ona mafai lea ona faʻasolosolo le fiafia i le paaga e ala i se tuufaatasiga o le faʻamalosia lelei ma le le lelei.

O le mea lea, e mafai e manu feʻaveaʻi masani ona faʻaalia le fausiaina o le faʻafeusuaiga (e ala i Pavlovian conditioning) pe aoao e faatino ni galuega eseese (e ala i mea faigaluega faʻatulagaina) ina ia mafai ai ona ulufale i se paʻaga, masalo ona o le faʻatasi ma feusuaʻiga taui (Pfaus, Kippin, & Centeno, 2001). E talitonuina o le gafatia e maua ai le taui ao faagasolo amio feusuaʻiga ua faʻaalia e faafaigofieina ai le mafai ona faʻataʻitaʻi. O le mea lea, mai se mafaufauga faʻapitoa, o le feusuaʻiga e maua ai taui aoga ona o mea faʻamalositino e faʻataʻitaʻiina ai le faʻateleina o le faateleina o le ono maua o tali tuusaʻo tali e faʻatatau i le galue mo oe poʻo le oʻo atu i na fuamosa. O lenei faatinoga e mafai ona faailoa ai le maualuga o le feusuaiga e mafua mai i faʻaaliga a le paaga pe mafai foi ona faʻaaogaina e faʻailoa atu ai se paaga sili atu pe afai e faatagaina manu e filifili i le va o faʻamatalaga talafeagai e faʻataʻitaʻi ai (Pfaus et al., 2001).

Uluai aafiaga feusuai

E pei ona talanoaina i le taimi muamua, o le tau feusuaʻiga e aʻafia ai e ala i le faʻataʻitaʻiga o se UCS taua tele lea e faafaigofieina ai se mea e sili ona fiafia i ai mo mea faʻamalosi e faʻatau ai. Ua i ai le talitonuga e faapea, o le mea e sili ona fiafia i ai i rato e mafai ona avea ma se faʻavae o le amioga faʻatoʻateleina o loʻo matauina i isi ituaiga o roi (Pfaus et al., 2001). Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaipoipoga faʻafaigofie paaga-fusia i monogamous prairie voles (Williams, Catania, & Carter, 1992), faʻapea mai o faʻauooga faʻaosoosoina faʻaipoipoga e faʻatonutonuina e feusuaʻiga taui (Young & Wang, 2004). E maitauina pea le faʻapipiʻiina o paʻu pe a filifilia e le paʻaga ni paʻaga se toʻalua, o le tasi e masani lelei, ma le isi na tupu muamua, ma le tusi e tasi. O le fusi vole masani ona filifilia le masani masani e faʻaalu atili le tele o taimi, kopi, ma toe gaosia ma. O nisi lipoti faʻailoa mai o lenei amioga e mafai ona tumau mo le olaga, talu ai fusia faʻatasi tagata seasea paʻaga ma isi paʻaga e tusa lava pe a maeʻa teteʻa tumau mai le uluaʻi paʻaga (Getz, McGuire, Pizzuto, Hofmann, & Frase, 1993). E ono mafai ona tumau le palota ona o le faʻaauau pea o le faʻamalosia mai le paaga i le taimi o fesoʻotaʻiga faʻatasi ma matai faʻaauau. O se taunuuga, o foliga patino o le paaga (faʻamaonia saini) o le a mafai ona sili atu ona fiafia i ai ma faʻamalosia e ala i fefaʻasoaʻiga ma agavaʻa.

Isi fuamoa e aʻafia ai le faʻafeiloaʻi o paaga

meafaigatā

O loʻo faʻaosofia ai fuamoa e ese mai nai lo na mea na tutupu i le taimi o le faʻataʻitaʻiina lea e mafai foi ona faafaigofie ai le fausia o se paaga sili. Mo se faʻataʻitaʻiga, i tama tane, o taimi umi o le aau e manatu mamafa. Afai e faamalosia le faga e aau ma faʻataga e nonofo faʻatasi mo se vaitaimi o le 6 h (lea e masani lava e le lava le taimi e faʻaipoipo ai), o le a sili atu ona tupu faʻamaonia paga (Carter, 1998; DeVries, DeVries, Taymans, & Carter, 1996). O lenei amioga e talitonuina e faʻaaogaina e ala i hormones ua faʻamalolo i le taimi o le faʻafitauli o le atuatuvale (e pei o le corticosteroids), aua o injections o le corticosterone i alii e faʻamalosia ai le fausia o paga paga (DeVries et al., 1996). O le faiga tonu e le malamalama atoatoa; Peitai, o se faamalamalamaga e tasi e faavae i luga o le mea moni o corticosteroids e faaosofia ai le faateleina o le gaioiga i le mesolimbic dopamine (DA) (Der-Avakian et al., 2006; Rouge-Pont, Marinelli, Le Moal, Simon, & Piazza, 1995), ma DA faʻalauteleina le atinaʻeina o paʻaga fiafia ma paʻaga noataga (Aragona, Liu, Curtis, Stephan, & Wang, 2003; Aragona et al., 2006; Wang, et al., 1999). O loʻo i ai faʻamaoniga i tagata e uiga i aʻafiaga o le atuatuvale i le fausiaina o noataga fou. O nisi o mataupu na faʻamaonia i totonu ole maʻi ole Stockholm (Julich, 2005; Namnyak et al., 2008), lea e atiaʻe ai e le tagata faʻauluʻese lagona alofa poʻo se faʻatagaga i le avetaavale. O le mea lea, e mafai ona, e fuafua lava i lona malosi ma le umi, o se faʻafitauli popole e faʻafaigofieina pe faʻalavelave ai le fausia o paaga fiafia. Ae ui i lea, o mea tonu e mafua ai le fiafia poʻo le suiga e le malamalama lelei (Mati. 1).

Mati. 1 

Vaitaimi lea e mafai ai ona tupu le atinaʻega o paaga. I le taimi o le tausaga o le prenatal, o loʻo i ai le faʻapotopotoga o faila o faiʻai (eg, brain dimorphism) lea e faʻamalosia ai le faʻamalosia ma le fiafia mo paaga e malosi malosi le UCS. O lenei mea e fiafia i ai ...

Faʻaaogaina o falemaʻi

Dopamine

O le masani ai o feusuaiga e mafua ai le tau feusuaʻiga atonu e ono faʻatautaia e ala i le vavalalata fesoʻotaiga i le tatalaina o le DA (Pfaus, et al., 1990; Pfaus, Damsma, Wenkstern, & Fibiger, 1995), opioids (Agmo & Berenfeld, 1990; Paredes & Vazquez, 1999; van Furth, Wolterink, & van Ree, 1995), oxytocin (OT), ma vasopressin (Bales et al., 2007; Bielsky & Young, 2004; Carmichael et al., 1987; Carter, Williams, Witt, & Insel, 1992; Cushing & Carter, 2000; Young & Wang, 2004). O nei neotrotransmitters suia manatu, valoʻaga, faʻamoemoeina, taui, ma le faʻatuatuaina, o latou lagona substrates mo paʻaga fiafia (Berridge & Robinson, 1998; Pfaus et al., 1990; Schultz, 2002; Schultz, Apicella, Scarnati, & Ljungberg, 1992; Tauber et al., 2011). E foliga mai o soʻo se faʻaosofia e afaina ai le faʻamalolo o nei neurotransmitters o le a aʻafia ai le faʻavaeina o paaga fiafia.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o le dopaminergic system (DA) faʻatasi ai ma faʻalavelave faʻalavelave e faʻalavelaveina le faʻavaeina o le paaga sili ona fiafia i kio ma vaʻa; ae o laʻititi maualalo o le DA agonist faʻafaigofieina le fai paaga (Aragona et al., 2003; Coria-Avila et al., 2008a; Gingrich, Liu, Cascio, Wang, & Insel, 2000). Ua faaalia mai o le D1- ma le D2-type type agonists e taʻalo i tulaga faʻafeagai i le faʻavaeina o paga paga i leo taʻitasi (Aragona et al., 2006). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le D1 agonist poʻo le D2 faʻataʻitaʻitūina le polokaina o faʻamaufaʻailoga paga faʻatasi (Gingrich et al., 2000); ae o le D2 agonist o le a faafaigofieina le fausia o paʻu uʻamea pe afai o le treated vole e nonofo faatasi mo ni nai itula ma se paaga e ono mafai ona iai (Wang et al., 1999), e talitutusa ma mea e fiafia i ai e atiaʻe pe a uma le faʻalua.

Faʻavae i luga o le mea moni o le faʻaleleia o gaoioiga a le D2-type receptor facilitates le fausiaina o le fiafiaga a le paaga tamaʻitaʻi, ua tatou tofotofoina le aafiaga o se agonist D2, quinpirole, i luga o le fausiaina o le manaʻoga faʻafeusuaiga faʻatusa. O le mea lea, matou te togafitia ai se vaega o tamaʻi tamaʻitaʻi ma fafine e fai ma faʻasalalau ma faʻatagaina i latou e nonofo faʻatasi ma se tasi o le itupa (cagemate) i le 24 h, i aso 4 uma, mo le aofaʻiga o tofotofoga 3 (Triana-Del Rio et al ., 2011). Sa manogi le tagata i le manogi manogi e pei o le TT, o le a faʻapipiʻiina ai e le manulele i le quinpirole le UCS na mafua ona o le tui. I le vaega o le pule, o manu na maua naʻo le saline ae sa mafai ona nonofo faʻatasi ma paga manogi. E fa aso talu ona maeʻa le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga, e leai se fualaau fualaau ma faʻataʻitaʻiina mo le fiafia i paaga tamaʻitaʻi i se potu e tolu-vaega. I totonu o le tasi vaega, sa i ai le paaga manogi sa latou nonofo faatasi, ma i le isi vaega, sa i ai se paaga fou o le itupa e tasi. O le suʻega faataitai na tuʻuina i le vaega lona tolu ma faʻatagaina e alu saoloto i le va o vaega. O iʻuga na faʻaalia ai o tane, ae le o ni fafine, na faʻaalia se mea e sili ona lelei mo le paaga sili ona manogi (o le itupa e tasi), e pei ona matauina ma le tele o le taimi na faʻaalu faatasi, sili atu suʻesuʻega olfaction, maualuga maualuga o le maualuga i luga o vaʻa, ma le tele o faʻasalalauga faʻapitoa pe a na faʻaalia i le tasi ma le isi i tua o se telefoni e taofia ai le faʻafesoʻotaʻi saʻo.

Aragona et al. ua faaalia ai o gaoioiga D2-type receptor i le ogatotonu o le nucleus accumbens (NAc) e faafaigofie ai le fausia o le fiafiaga a le paaga tamaʻitaʻi i le gagana monogamous (Aragona et al., 2003, 2006). E tusa ai ma lea, e foliga mai o le gaoioiga a le NAc D2-type receptor e faʻapipiʻiina ai le fausiaina o manaʻoga a le paaga tutusa i tama tane ma o le toe nonofo faʻatasi i lalo o aafiaga faʻamalositino o le quinpirole na fesoasoani e faʻamalamalamaina le mea e sili ona fiafia i ai le tama tane.

Ua faamatalaina foi faapea o le vaega o le D1 ma le D2 i totonu o le faiʻai e eseese i le va o ni pagakeke malega ma polygamous. O le faʻaaogaina o le D1-pei o faʻamaufaʻailoga e sili atu i le tele o voles (Aragona et al., 2006), ma ua finau e faapea latou te galulue e taofia le fusia i totonu o se meaola lea o le tele o tamaitai o le fuafuaga faataitai. Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai e oo lava i manulele polygamous e mafai ona aʻoaʻo e faʻaali le fiafia i le paaga pe a maeʻa le tele o tulaga faʻaletonu (Coria-Avila et al., 2006; Ismail, Gelez, Lachapelle, & Pfaus, 2009; Kippin & Pfaus, 2001; Paredes-Ramos et al., 2011). E ui lava latou te le avea ma se tasi, ae o le tele o laumei e aoao e sili atu i se paaga faapitoa ona o le fegalegaleaiga ma taui. O loʻo tumau pea le faʻaalia i le tele o le toe faʻateleina (poʻo le nonofo faʻatasi i lalo o aʻafiaga o le uila) e faʻafeiloaʻi ai faʻamaumauga o le D2 pei o se tasi o faiʻai e faʻafefe ai le faʻafeiloaʻi o paaga.

Opioids

O nei e talitonu o le autu modulator o feusuaiga taui (Agmo & Berenfeld, 1990; Coria-Avila et al., 2008b; Paredes & Alonso, 1997; Paredes & Martinez, 2001) talu ai ona o faalavelave o le opioids e faʻalavelave ai le faʻavaeina o manaʻoga faʻapitoa e mafua mai i feusuaiga. E masani lava ona faʻasaolotoina i le medial preoptic area (MPOA) (van Furth, et al., 1995) ma ventral tegmental eria (VTA) (Balfour, Yu, & Coolen, 2004). I le MPOA, o opioids e faʻafaigofieina taui (Garcia-Horsman, Agmo, & Paredes, 2008) ma, i le VTA, faʻaalia le le faʻamaina o neolimbic DAergic neurons (Balfour et al., 2004; van Furth et al., 1995). O se suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai, o tama isumu na togafitia ma le tui e tasi o le 10 mg / kg o le opioid agonist morphine na faʻaalia ai le faʻamalosiʻau i le faʻasologa o meaola i se taimi mulimuli ane fetaiaʻi mo se fafine faʻatasi ma le tui (Jones, Bozzini, & Pfaus, 2009). O sea fualaʻau o le morphine na lava lona maualuga e faʻalavelave ai le faiga o amio i le taimi o le faʻamasinoga toʻatasi. Peitaʻi, e oʻo lava i le leai o ni fesuiaʻiga, e ono faʻataʻitaʻi e le morphine le UCS e tupu i le taimi o le postejacontrol, e faʻafaigofie ai le fausiaina o paaga faʻaipoipo heterosexual. E le o iloa, pe o le togafitiga ma le morphine e mafai ona faʻafaigofieina ai le atinaʻeina o le tuʻufaʻatasia o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi e sili i paʻaga. E le gata i lea, ua lipotia mai foi o opioid mauaina o loʻo maua i le tutusa tutusa i monogamous ma polygamous voles (Insel & Shapiro, 1992), lea e fautua mai ai o le poto masani tau feusuaʻiga i le taimi o le vaʻavaʻai atonu e tutusa. O le mea lea, e ui lava e manaʻomia mea e manaʻomia mo le faʻatulagaina o paaga, o le fausiaina o manaʻoga tumau e faʻalagolago i isi neurokeneka, e pei o le DA, OT, poʻo vasopressin (AVP).

Isi pepides

I faʻataʻitaʻiga e tasi, o tamaitai e faʻamatalaina nisi o tagata e taliaina le OT i nofoaga e fesoʻotai i le faʻaleleia ma le faʻafeusuaiga, pe a faatusatusa i tamaitai e toʻatele (e pei o le cortex muamua, o le moega o le pito i lalo o le stria, thalamus dorsomedial, amygdala laté, ma le NAc; 1992). Ae ui i lea, o fafine feusuaʻi e faʻateleina nisi faʻamaumauga o le OT i isi eria e pei o le septum laumei, vaʻaia o le vaʻaia, ma le amygdala corticomal (Young et al., 1997). Naʻo ni nai nei eseʻesega e foliga mai e talafeagai ile faʻavaeina o mea e manaʻomia e paʻaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, OT antagonist i le prelimbic cortex poʻo le NAc e mafai ona poloka le faʻavaeina o paaga fou e fiafia i voles e faʻatosina e feusuaiga poʻo D2 agonists (Liu & Wang, 2003). E tusa ai ma le AVP, o monogamous male voles e faʻaalia le maualuga o le maualuga i le ventral pallidum, pe a faʻatusatusa i tane e toʻatele (Lim & Young, 2004). Infusions o AVP tetee i le ventral pallidum faʻalavelaveina le atinaeina o paʻaga noataga faʻaosoina e feusuaiga (Young & Wang, 2004). O loʻo i ai se suʻesuʻega e faʻaalia ai le siʻitia o le AVP receptors e ala i vailaʻau viral vevesi mai se tasi i se tamaʻitaʻi tane e tele e mafai ona faʻafesoʻotaʻi le gafatia o le mea mulimuli e fai ai paga faʻamaonia (Lim et al., 2004).

Tuuina atu le vavalalata fesootaiga i le va o DA ma nisi peptides pei OT ma AVP, na matou tofotofoina le aafiaga o se D2-ituaiga receptor agonist + OT i luga o le atinaeina o le fiafia i paaga faatauatane i fafine fafine. E pei ona talanoaina i luga, o le aafiaga o le D2 agonist na o ia (quinpirole) i le taimi o le nonofo faapouliuli, faafaigofieina tuutuuga faatauatane faatauatane i le va o tama tane ae le i le va o fafine fafine. Ae ui i lea, e pei ona matou mauaina mulimuli ane, togafitiga ma le quinpirole, mulimuli i le 10 min mulimuli ane e le OT, faʻafaigofieina le atinaʻeina o tamaʻitaʻi fiafia i le va o fafine i le na o le tolu tofotofoga (Cibrian-Llanderal et al., Lafo). O le mea e manaʻomia na maitauina ma le tele o amioga vaʻaia (ie solicitations ma hops ma darts) ma tele taimi faʻaalu faʻatasi ma le masani fafine. O le aʻafiaga o le quinpirole + OT o loʻo faʻaalia ai o tamaʻi isumu e le gata e manaʻomia ai le D2-type receptor gaioiga faʻapea foi ma aʻafiaga o le peptide e faʻamalamalamaina se mea e fiafia iai le paʻaga. O le mea moni, o lena tuʻufaʻatasiga ono manaʻomia e maua ai feusuaʻiga taui i le taimi o paʻaga ma ono atagia mai ai le tuʻufaʻatasia o nei lua neurochemicals i le taimi o le tauia faʻataʻitaʻiga lea e maua ai e fafine le faʻatagaina (Becker, Rudick, & Jenkins, 2001; Coria-Avila et al., 2005, 2006) (Laulau 1).

Laulau 1 

O nisi fuamoa e leʻi faʻalagolagoina (UCS) o loʻo faʻaaogaina e avea ma faʻamalosia ma fesoasoani e fesoasoani ai i paaga sili ona fiafia i ai. O nisi UCSs e manino lava feusuaiga, ae o isi e leai. O se paaga o loʻo tauaveina ni faʻamalosi (conditioning) faʻasolosolo (CS) o loʻo vaʻai i le UCS o le a sili ona fiafia i ai. ...

Isi faʻafitauli o paaga aloaʻia aloaʻia

Laʻau ma le gaogao

E mafai ona finauina e le tatau ona manaʻomia le fiafia i taimi uma mo uiga faʻaleiga i se paaga, aua o le a faafaigofieina ai le soona inu. O le faifaipea o le gasegase atonu e mafua ai le faʻaalia o le genotypic faʻamatalaga o genotypic faʻamatalaga, lea e pasia e pei o le faʻasolosolo o genes mai lea tupulaga i lea tupulaga e aunoa ma le faʻamalamalamaina, seʻia oʻo i le lua matua e toe faʻatumu faʻatasi. E tusa ai ma lea, o le faʻafefe o feusuaiga e le tatau ona avea ma fuafuaga aupito sili e toe fanauina ai ma meaola e tatau ona vaʻavaʻai mo paʻaga eseese ina ia aloese ai mai le gaogao.

O faʻamatalaga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i mice o fale o loʻo faʻamaonia ai latou te aloese mai le vavalalata ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai se faʻalavelave tutusa o le histocompatibility complex (MHC). O le MHC genes e maua ai ni meaola e fesoasoani i le tino puipuia o meaola e eseese ma e mafai ona afaina ai faʻamaʻi. O se MHC e sili atu le eseesega o le ai ai se lautele lautele e iloa ai mea e masani pe eseese. O lea la, o le sili atu ona ese mai genes mai i matua, o le tele o le eseesega o le MHC o le fanau, lea e mafua ai se faiga e sili atu ona puipuia. Ua finauina e faapea e tatau i manu ona i ai ni auala na amata ona iloa ma alofia ai ni matai talafeagai ma MHC eseese. O lona uiga, e tatau ona faʻafeiloaʻi le paaga i tagata e le o aʻafia, nai lo le tutusa o paaga tutusa e mafai ona tauaveina le kenera e le manaʻomia. O loʻo i ai faʻamaoniga e taʻu mai ai o le natura masani o mumumu e fegalegaleai ma paaga a se haplotype ese e le o se mea fou, talu ai e mafai ona feliuliuai le feusuaʻiga i se paaga o le haplotype lava e ala i le faʻalauiloaina. I se suʻesuʻega e tasi, mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaʻi tama na tausia e se tina tausi maʻi o se faʻalavelave faʻaleagaga na faʻaalia ai se mea e sili ona fiafia i ai tamaitai i le latou lava aʻa (Yamazaki et al., 1988), lea e ono fautua mai ai e le o amanaʻia aiga e pei o le aiga ma, o le mea lea, na sili atu ona fiafia i ai o ni paaga.

O le aʻoaʻo ia iloa le manogi o aiga o le a faʻailoa atu ai i se manu lona faʻasinomaga aiga ma, o le mea lea, o le a fesoasoani e aloese mai le feusuaʻi ma i latou (ono tauʻaveina genes tutusa). I se tasi suʻesuʻega, na faʻaalia ai e mafai e isumu ona amanaʻia le MHC o isi tagata e ala i faʻailoilo olfactory ma o ia faʻamanuiaga faʻamanuiaina e aʻoaʻoina e ala i le lolomiina i amataga o le olaga. I le suʻesuʻega, na latou kolosiina tamaʻi iole tamaʻi maile e eseʻese latou gafa. Ina ua avea tamaiti ma tamaititi matutua, paʻaga fiafia fiafia na faʻataʻitaʻia i tagata taʻitoʻatasi ma tutusa MHC poʻo ma MHC genes o le aiga tausi (Penn & Potts, 1998). E tutusa ma taunuuga o Yamazaki et al. (1988), Penn ma Potts na faailoa mai e aloese tamaitai mai le feusuaiga ma tane o loʻo tauaveina MHC genes tutusa ma le aiga tausia, lea na lagolagoina le manatu e faapea o le MHC-faʻalagolago ile aiga e maua ai se masini mo le aloese mai le gaogao.

Bateson (1978) fautuaina e faapea o le faʻafefe o feusuaiga e faʻamalosia le mea sili e mafai ona gaosia ma puipuia ai manu mai le gaogao. O lana faʻamatalaga na faʻavae i luga o se faasologa o faʻataʻitaʻiga a le paaga-filifiliga ma kilipa a Iapani. Na ia faaalia o tane na latou faaalia le maualuga o fua faatatau o le faigamalo ma le fegalegaleaiga ma tamaʻitaʻi o la latou lanu e ese si ese mai le tina tausia, e faatatau i tamaitai ma le mea tonu (Coloring, 1978). O lenei mea na mafua ai le fautuaga e faapea, o se taunuuga o le faʻailoa, o le filifiliga a le paaga e faʻasino atu i se paaga o loʻo i ai ni faʻamatalaga e le masani ai, lea e iloiloina e faʻavae i luga o manatuaga masani e faʻamalosia i vaitaimi popo ma taimi faigata o le olaga. E tusa ai ma lea, o le lolomiina e mafai ona faafaigofie ai le fiafia i se tagata e ese si ese mai le mautinoa o le suavai, ma i le taimi lava e tasi, e mautinoa ai le fausiaina i se tagata e masani ma masalo e tutusa le fetuunaʻi i tulaga tau le siosiomaga.

E uiga i aʻoaʻoga a le paaga tamaʻitaʻi e faʻafeiloaʻi tutusa i tagata

O a matou sailiga ua faailoa mai ai e mafai e rato ona atiae ni paaga e faʻafeiloaʻi e faʻafeusuaiga tutusa i le taimi o le matua. Mo lenei mea e tupu, e manaʻomia e tane ona nonofo faʻatasi i le taimi o le faaleleia o le D2-type activity, ae e manaʻomia e tamaʻitaʻi le gaoioiga a le D2 + OT faʻaleleia. E le o iloa pe o le a le tele o lenei tulaga matautia e oʻo atu i tagata ma e tatau ona faʻamatalaina ma le faʻaeteete. O nisi vailaʻau e pei o cocaine po o le amphetamine e mafai ona faʻaleleia atili le gaioiga a le ATA i tagata, ae latou te le faia tuusaʻo i luga o le D2-type receptors ae faʻapitoa i faʻamaumauga uma a le AT. E aofia ai le D1-type, o le faʻamalosiaga e taofia ai le atinaʻeina o faʻamaonia fou i voles. O le mea moni, ua faaalia mai o tama tane e maua le amphetamine masani e le mafai ona fausia ni paʻu o le paga tutusa, atonu ona o se tulafono faatonutonu faʻamalosia o le D1-type receptors (Liu et al., 2010).

O le atinaʻeina o manaʻoga faʻafeusuaiga e faʻafeusuaiga tutusa e faʻamalosia e le DA ma le OT agonists atonu e le o se mea e faigofie ona tutupu i le natura. O le mea moni, e ono tupu lava i lalo o le suʻesuʻega. Ae ui i lea, o ia sailiiliga e taʻu mai ai o le tagata matutua matutua e le o faʻamautuina pe faʻamalosia ae sili atu ona fetuunai ma fetaui lelei i le vaʻavaʻaʻiga fou e feagai ma le tino.

faaiuga

O fualaau oona lea e valoia taui lelei o le a maua ai tali e saunia ai le manu ina ia maua ai. O le fiafiaga a le paaga e tupu agai i se tagata taʻitoʻatasi e mafai ona avea ma taunuuga le faʻalagolago o le UCS-UCR faʻapotopotoga poʻo le sui foi o le taunuʻuga o le aʻoaʻoina ma le CS-CR mafutaga. O taui e fesoʻotai ma vaiaso amata, faʻaleleia, vaitau o le tupulaga po o uluai aafiaga tau feusuaʻiga e mafai ona vave fesoasoani i le faʻavaeina o le manaʻoga a le paaga tamaʻitaʻi i ituaiga meaola eseese ma atonu foi i totonu o tagata. E faavae i luga o faʻamatalaga o le aufaigaluega, e mafai foi ona iai nisi o faʻatautaiga faʻatasi ma le itupa e tasi e fesoasoani ai i le paaga tutusa a le itupa, ae e leʻi faʻaalia i le tagata. I lenei itu, o le mauaina o le ogatotonu o le faiʻai ma le neurochimium po o le endocrine e faʻaaogaina i ituaiga e tasi ma le televave ma i latou o loʻo i ai le fiafiaga tamaʻitaʻi poʻo le faʻafeusuaiga tutusa, e tatau ona i ai se aafiaga loloto i lo tatou malamalamaaga i le eseesega i filifiliga filifiliga ma paaga. E tatau i tagata suʻesuʻe o meaolaola ma tagata suʻesuʻe mafaufau ona mafaufau i le manatu e mafai e le tagata ona maua le taui (e pei o le faʻafeusuaiga ma le vailaau faʻataʻitaʻi) e ono mafai ona faʻaaogaina (filifiliga faʻataʻitaʻiga) poʻo faʻataʻitaʻiga (e pei o le monogalii po o le faʻaipoipo) e ala i pavlovian ma mea e galulue ai . O le mea moni, o se mea fou (ma atonu e sili atu le taua) le aʻoaʻoina e uiga i le siosiomaga i auala e sili atu ai le taui ma faʻaitiitia ai faʻalavelave faʻaleagaina, faia o mea e taʻua o le 'vavalalata' (eg fiafia) mulimuli ane sili atu le malosi o valoʻaga o amioga ma filifiliga nai lo mea ua taʻua o 'mafuaʻaga' mafuaʻaga (eg genetic or reproductive fitness).

Faʻafetai

O le tusitala e fia faafetai ia Dr. Jim Pfaus, ma Dr. Larry J. Young mo ni talanoaga aoga ma lana tama aʻoga Tamara Cibrian-Llanderal, Pedro Paredes-Ramos, Rodrigo Triana-Del Rio, ma Felix Montero Dominguez mo lo latou faigata galuega ma le tuuto atu ia latou sailiga suʻesuʻega.

Feeseeseaiga o le tului ma le faʻatupega

E leʻi mauaina e le tusitala soʻo se tupe poʻo ni faʻamanuiaga mai le alamanuia poʻo se isi lava nofoaga e taitaia lenei suʻesuʻega.

mau faasino

  1. Agmo A, Berenfeld R. Toe faʻamalosia o meatotino o le ejaculation i le tama tane: matafaioi o le opioids ma le dopamine. Neuroscience Neuroscience. 1990; 104 (1): 177-182. [PubMed]
  2. Aragona BJ, Liu Y, Curtis JT, Stephan FK, Wang Z. O se matafaioi taua mo le tumutumu o le dopamine i le faia o fegalegaleaiga a le paaga i tama tane. Journal of Neuroscience. 2003; 23 (8): 3483-3490. [PubMed]
  3. Aragona BJ, Liu Y, Yu YJ, Curtis JT, Detwiler JM, Insel TR, et al. Nucleus accumbens dopamine o loʻo faʻasalalau faʻasalalau le faʻatulagaina ma le tausiga o faʻamaufaʻailoga paga tutusa. Natura Neuroscience. 2006; 9 (1): 133-139. [PubMed]
  4. Bales KL, van Westerhuyzen JA, Lewis-Reese AD, Catte ND, Lanter JA, Carter CS Oxytocin o aʻafiaga o le tuputupu ae o le tuputupu ae i luga o le faʻapipiʻiina ma le vaavaaia i le va o tamaʻitaʻi. Hormones ma Amio. 2007; 52 (2): 274-279. [PMC free article] [PubMed]
  5. Balfour ME, Yu L, Coolen LM O amioga tau feusuaiga ma feusuaiga e fesootai i feusuaiga e faʻaalia le faʻagaoioia o le manolimbic system i tama tane. Neuropsychopharmacology. 2004; 29 (4): 718-730. [PubMed]
  6. Batenson P. Muamua poto masani ma feusuaiga fiafia. I: Hutchinson JB, faʻatonu. Faʻatulagaina o meaola o amioga faʻafeusuaiga. Chichester: John Wiley & Atalii; 1978. itulau 29–53.
  7. Becker JB, Rudick CN, Jenkins WJ O le matafaioi a le dopamine i totonu o le tumutumu o le tino ma o le a mafuli i le taimi o amioga feusuai i le tamaʻi fafine. Journal of Neuroscience. 2001; 21 (9): 3236-3241. [PubMed]
  8. Beery AK, Zucker I. Oxytocin ma le va fealoai i feusuaiga i totonu o tamaʻitaʻi. Neuroscience. 2010; 169 (2): 665-673. [PubMed]
  9. Berridge KC, Robinson TE O le a le matafaioi a le dopamine i le taui: Aafiaga faʻapitoa, aʻoaʻoina o taui, poʻo le faʻaosofia o le soifua maloloina? Suesueina o Brain. Iloiloga o le Brain Research. 1998; 28 (3): 309-369. [PubMed]
  10. Bielsky IF, Young LJ Oxytocin, vasopressin, ma faʻasalalauga lautele i mamame. Pepides. 2004; 25 (9): 1565-1574. [PubMed]
  11. Calcagnetti DJ, Schechter MD Place conditioning o loʻo faʻaalia ai le tulaga faʻamalieina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai i tamaʻi tama. Faaletino ma Amioga. 1992; 51 (4): 667-672. [PubMed]
  12. Carmichael MS, Humbert R, Dixen J, Palmisano G, Greenleaf W, Davidson JM O le faateleina o le oxytocin i le feusuaiga a tagata. Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 1987; 64 (1): 27-31. [PubMed]
  13. Carter CS Neuroendocrine vaaiga i luga o fegalegaleaiga lautele ma le alofa. Psychoneuroendocrinology. 1998; 23 (8): 779-818. [PubMed]
  14. Carter CS, DeVries AC, Getz LL Faiga faavae o le mea e tasi o le mammalian monogamy: o le laufanua vavalalata. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 1995; 19 (2): 303-314. [PubMed]
  15. Carter CS, Williams JR, Witt DM, Insel TR Oxytocin ma le sootaga lautele. Annals of the New York of Academic Sciences. 1992; 652: 204-211. [PubMed]
  16. Cibrian-Llanderal IL, Rosas-Aguilar V, Triana-Del Rio R, Perez-Estudillo CA, Manzo J, Garcia LI, Coria-Avila GA. Atinaʻeina o itupa tutusa paʻaga fiafia i tagata matutua iole: Faʻaaofoa i le taimi o le D2-ituaiga receptor ma oxytocin gaioiga; 2012. Tuʻuina atu i: Pharmacology, Biochemistry & Amioga.
  17. Cibrian-Llanderal IT, Triana-Del Rio R, Tecamachaltzi-Silvaran M, Coria-Avila GA Faataʻoto amioga faatauatane i tama tane; 2011. Pepa faʻamaumauga na tuʻuina atu i le Fonotaga Faaletausaga a le Sosaiete mo le Neuroendocrinology Faʻaleaga, Queretaro, Mekisiko.
  18. Coria-Avila GA Gaioioiga ma le faʻaogaina o gaioiga o le manaʻoga i le va o le tamaʻitaʻi. Montreal, Quebec, Kanata: Faʻasalalauga faʻatekonolosi e lei lolomiina. Department of Psychology Department, University of Concordia; 2007.
  19. Coria-Avila GA, Pfaus JG, Cibrian-Llanderal IT, Tecamachaltzi-Silvaran M, Triana-Del Rio R, Montero-Domínguez F, et al. Cómo tuʻuina atu se faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga. e-Neurobiologia. 2010; 1 (1)
  20. Coria-Avila GA, Gavrila AM, Boulard B, Charron N, Stanley G, Pfaus JG Neurochimium faavae o le tulaga masani o paaga i le tamaʻitaʻi: II. Faʻalavelaveina e le flupenthixol. Neuroscience Neuroscience. 2008a; 122 (2): 396-406. [PubMed]
  21. Coria-Avila GA, Jones SL, Solomona CE, Gavrila AM, Jordan GJ, Pfaus JG Faʻamasalaga faʻapitoa i le va o tamaʻitaʻi mo manua o le tane. Faaletino ma Amioga. 2006; 88 (4-5): 529-537. [PubMed]
  22. Coria-Avila GA, Ouimet AJ, Pacheco P, Agelu J, Pfaus JG Faʻatonuina le fiafia i le vaʻai fafine. Neuroscience Neuroscience. 2005; 119 (3): 716-725. [PubMed]
  23. Coria-Avila GA, Pfaus JG, Hernandez ME, le aposetolo J, Pacheco P. O le taimi i le va o fesuiaiga e suia ai le manuia o le fanau. Faaletino ma Amioga. 2004; 80 (5): 733-737. [PubMed]
  24. Coria-Avila GA, Solomon CE, Vargas EB, Lemme I, Ryan R, Menard S, et al. Neurochimium faavae o se mea e fiafia i ai le paaga tamaʻitaʻi: I. Faʻasalaga e leloloone. Neuroscience Neuroscience. 2008b; 122 (2): 385-395. [PubMed]
  25. Cushing BS, Carter CS Faʻalapotopotoga faʻapitoa o le faʻateleina o le faʻamalosia o le oxtocin i le fafine, ae le o le tane, prairie voles. Hormones ma Amio. 2000; 37 (1): 49-56. [PubMed]
  26. O le matafaioi a le glucocorticoids i le le mafaagaloina le atuatuvale-faatupuina le malosi o le nucleus accumbens shell dopamine ma le tulaga e tuu i ai mea e fiafia iai i le morphine. Psychoneuroendocrinology. 2006; 31 (5): 653-663. [PubMed]
  27. DeVries AC, DeVries MB, Taymans SE, Carter CS O aʻafiaga o le atuatuvale i mea e fiafia i ai le tagata, o le faʻafeusuaʻiga i feusuaiga. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 1996; 93 (21): 11980-11984. [PMC free article] [PubMed]
  28. Einon DF, Humphresys AP, Chivers SM, Field S, Naylor V. O le faʻauiga e i ai aafiaga tumau i luga o amioga a le rat, ae le o le kiore, gerbil, poʻo le puaa. Atinae o le Psychobiology. 1981; 14 (4): 343-355. [PubMed]
  29. Fillion TJ, Blass EM O aafiaga faʻapitoa i suā manogi e fuafua ai amioga tau feusuaʻiga matutua i tama tama. Saienisi. 1986; 231 (4739): 729-731. [PubMed]
  30. Garcia-Horsman SP, Agmo A, Paredes RG Infusions o le keloxone i totonu o le medial preoptic area, suauu o le va o le hypothalamus, ma le amygdala poloka poloka o le mea e fiafia i ai e ala i le fetaui o amioga feusuaʻi. Hormones ma Amio. 2008; 54 (5): 709-716. [PubMed]
  31. Getz LL, McGuire B, Pizzuto T, Hofmann J, Frase B. Social organization of the prairie voleie, Microtus ochrogaster . Journal of Mammal. 1993; 74: 44-58.
  32. O Gingrich B, Liu Y, Cascio C, Wang Z, Insel TR Dopamine D2 o loʻo talia i totonu o le nucleus accumbens e taua mo le faʻalapotopotoga faʻafefealoai i le vaʻalele tamaʻitaʻi (Microtus ochrogaster) Neuroscience leʻo. 2000; 114 (1): 173-183. [PubMed]
  33. Graham JM, Desjardins C. Faʻatulagaga faʻapitoa: faʻatoʻaina o le hormone luteinizing ma le siaki o le testosterone i le faʻamoemoeina o feusuaiga. Saienisi. 1980; 210 (4473): 1039-1041. [PubMed]
  34. Insel TR Oxytocin - o se neuropeptide mo le fesoʻotaʻiga: faʻamaoniga mai le amio, faʻamaumauga o faʻamaumauga, ma faʻatusatusaga faʻatusatusa. Psychoneuroendocrinology. 1992; 17 (1): 3-35. [PubMed]
  35. O le Insel TR, Shapiro LE Oxytocin receipor distribution e atagia ai le faʻalapotopotoga faʻavafealoai i ni paga se tasi ma le televave. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 1992; 89 (13): 5981-5985. [PMC free article] [PubMed]
  36. Insel TR, Young LJ Le neurobiology o le faʻaogaina. Faamatalaga o Natura. Neuroscience. 2001; 2 (2): 129-136. [PubMed]
  37. O Ismail N, Gelez H, Lachapelle I, Pfaus JG Pacing conditions e fesoasoani i le ejaculatory preference mo se tamaitai masani i le male rat. Faaletino ma Amioga. 2009; 96 (2): 201-208. [PubMed]
  38. Jones SL, Bozzini P, Pfaus JG Morphine o loʻo faʻaauau le atinaʻeina o se manaʻoga ejaculatory faʻasolo i manoa; Neuroscience Meeting Planner; Sosaiete mo Neuroscience; 2009. Online.
  39. Julich S. Stockholm syndrome ma le faʻaleagaina o feusuaiga a tamaiti. Tusi a le tamaititi o le faʻaleagaina o feusuaiga. 2005; 14 (3): 107-129. [PubMed]
  40. Kendrick KM, Hinton MR, Atkins K, Haupt MA, Skinner JD E fuafua e tina le fiafia i feusuaiga. Natura. 1998; 395 (6699): 229-230. [PubMed]
  41. Kippin TE, Kaina SW, Pfaus JG O mea manogi ma le faʻafeusuaʻiga o mea manogi e faʻasaga ai ni auala eseese i le tane. Neuroscience. 2003; 117 (4): 971-979. [PubMed]
  42. Kippin TE, Pfaus JG O le atinaʻeina o mea e fiafia i ai ejaculatory i le male male. I. Natura o le mea e le faʻaeʻeina. Faaletino ma Amioga. 2001; 73 (4): 457-469. [PubMed]
  43. Kippin TE, Talinakis E, Chattmann L, Patholomew S, Pfaus JG Faʻatonuina o le amio faʻafeusuaiga i le tane (Rattus norvegicus) Journal of Psychology Compartive. 1998; 112 (4): 389-399.
  44. Lim MM, Wang Z, Olazabal DE, Ren X, Terwilliger EF, Young LJ Faʻamalosia le paaga sili atu i se meaola faʻatauvalea e ala i le faʻaaogaina o le faʻaalia o se gene e tasi. Natura. 2004; 429 (6993): 754-757. [PubMed]
  45. Lim MM, Young LJ Vasopressin-faʻalagolago i mea faʻapipiʻi o loʻo tuʻufaʻatasia ai ulugalii o loʻo tuʻuina i totonu o le laufanua monogame. Neuroscience. 2004; 125 (1): 35-45. [PubMed]
  46. Liu Y, Aragona BJ, Young KA, Dietz DM, Kabbaj M, Mazei-Robison M, et al. Nucleus accumbens dopamine e lolomiina le faaleagaina o le amphetamine i le vafealoai i totonu o se ituaiga o meaola. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2010; 107 (3): 1217-1222. [PMC free article] [PubMed]
  47. Liu Y, Wang ZX Nucleus faʻapupulaina le okesene ma le dopamine e faʻatautaia ai le tuʻufaʻatasia o faʻamauina o paaga i le vaʻalele fafine. Neuroscience. 2003; 121 (3): 537-544. [PubMed]
  48. Luo S, Klohnen EC Matutua matutua ma le tulaga faaipoipo i le ulugalii faatoa faaipoipo: o se ulugalii tutotonu. Journal of Personality and Social Psychology. 2005; 88 (2): 304-326. [PubMed]
  49. Malina RM, Selby HA, Buschang PH, Aronson WL, Little BB Faigafaiva fesoasoani mo uiga o le phenotypic i totonu o le nuu o Zapotec i Oaxaca, Mekisiko. Journal of Biosocial Science. 1983; 15 (3): 273-280. [PubMed]
  50. Menard S, Gelez H, Coria-Avila GA, Jacubovich M, Pfaus JG Impact of matai le faamatuu atu i le sili atu o le fiafia i feusuaiga i le tane; 2006. Pepa faʻamaumauga na tuʻuina atu i le Fonotaga Faaletausaga a le Sosaiete mo le Neuroendocrinology Faʻaleaga, Pittsburgh, PE.
  51. Namnyak M, Tufton N, Szekely R, Toal M, Tauvale S, Sampson EL Stockholm maʻi ': suʻesuʻega faʻafomaʻi poo talafatu i le taulaga? Acta Psychiatrica Scandinavica. 2008; 117 (1): 4-11. [PubMed]
  52. Panksepp J, Jalowiec J, DeEskinazi FG, Epikopo P. Opiates ma taʻalo maualuga i tamaiti. Neuroscience Neuroscience. 1985; 99 (3): 441-453. [PubMed]
  53. Parada M, Abdul-Ahad F, Censi S, Sparks L, Pfaus JG Context ua suia ai le gafatia o le faaosofiaina o le tino e faaosofia ai le fiafia o se paaga i totonu o le rat. Hormones ma Amio. 2011; 59: 520-527. [PubMed]
  54. Paredes RG, Alonso A. O amio feusuai na faʻatulafonoina (paced) e le tamaʻitaʻi e faʻailoa ai le mea e manaʻo iai. Neuroscience Neuroscience. 1997; 111 (1): 123-128. [PubMed]
  55. Paredes RG, Martinez I. Naloxone poloka poloka mea e sili ona fiafia i ai pe a maeʻa ona feoai i tamaʻi fafine. Neuroscience Neuroscience. 2001; 115 (6): 1363-1367. [PubMed]
  56. Paredes RG, Vazquez B. O le a le mea e fai e tamaiti fafine e uiga i feusuaiga? Faʻasolosolo faʻatasi. Suesuega ole Brain Behavioral. 1999; 105 (1): 117-127. [PubMed]
  57. Paredes-Ramos P, Miquel M, Messenger J, Coria-Avila GA Juvenile play tulaga fiafia i feusuaiga i tamaʻitaʻi matutua. Faaletino ma Amioga. 2011; 104: 1016-1023. [PubMed]
  58. Paredes-Ramos P, Miquel M, Manzo J, Pfaus JG, López-Meraz ML, Coria-Avila GA Tickling i Juvenile ae le o Matutua Fafine Tamaʻitaʻi Tulaga Faʻafeusuaiga Paʻaga Sili. 2012 Tuʻuina atu i: Physiology & Amioga. [PubMed]
  59. Pavlov I. Faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. Oxford: Iunivesite a le Iunivesite; 1927.
  60. Penn D, Potts W. MHC-faʻafeiloaʻiga matutua faʻamanuiaina e fesuiaʻi e ala i le fausiaina o fusi. Taualumaga o Suesuega Faasaienisi. 1998; 265 (1403): 1299-1306. [PMC free article] [PubMed]
  61. Pfaus JG, Damsma G, Nomikos GG, Wenkstern DG, Blaha CD, Phillips AG, et al. O amio feusuaʻi e faʻaleleia ai le faʻatoʻaina o le dopamine i le tane. Suesueina o Brain. 1990; 530 (2): 345-348. [PubMed]
  62. Pfaus JG, Damsma G, Wenkstern D, Fibiger HC O gaoioiga feusuaiga e faateleina ai le numera o le dopamine i le tumutumu ma le tumutumu o tamaʻi fafine. Suesueina o Brain. 1995; 693 (1-2): 21-30. [PubMed]
  63. Pfaus JG, Kippin TE, Centeno S. Faʻapitoa ma amioga tau feusuaiga: O se toe iloiloga. Hormones ma Amio. 2001; 40 (2): 291-321. [PubMed]
  64. Pfaus JG, Shadiack A, Van Soest T, Tse M, Molinoff P. Filifiliga filifiliga o le faia o feusuaiga i totonu o le tamaʻi fafine e se agonist melinocortin receptor agonist. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2004; 101 (27): 10201-10204. [PMC free article] [PubMed]
  65. Rouge-Pont F, Marinelli M, Le Moal M, Simon H, Piazza PV Faʻatonuina le malosi ma le glucocorticoids. II. O le faʻalauiloaina o le faʻaopoopoga o le extracellular dopamine e aʻafia e le kokeni, e faalagolago i le faʻamalosi o le corticosterone. Journal of Neuroscience. 1995; 15 (11): 7189-7195. [PubMed]
  66. Salces I, Rebato E, Susana C. Faamaoniga o le faʻasologa o mea faʻapitoa ma agafesoʻotai mo uiga o le anthropometric ma le physiological i ulugalii mai le atunuu Basque (Sepania) Journal of Biosocial Science. 2004; 36 (2): 235-250. [PubMed]
  67. Schultz W. Maua aloaia ma le dopamine ma le taui. Neuron. 2002; 36 (2): 241-263. [PubMed]
  68. Schultz W, Apicella P, Scarnati E, Ljungberg T. Neuronal gaoioiga i le manuki ventral striatum e fesootaʻi ma le faʻamoemoe o le taui. Journal of Neuroscience. 1992; 12 (12): 4595-4610. [PubMed]
  69. Skinner BF O nisi o saofaga o se suʻesuʻega suʻesuʻega o le amio i le mafaufau i lona atoaga. American Psychologists. 1953; 8: 69-78.
  70. Skinner BF O le a le faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega o amioga? Faʻamaumauga o le Suʻesuʻega Faʻataʻitaʻiga o Amioga. 1966; 9 (3): 213-218. [PMC free article] [PubMed]
  71. Tauber M, Mantoulan C, Copet P, Jauregui J, Demeer G, Diene G, et al. Oxytocin atonu e aoga e faateleina ai le faʻatuatuaga i isi ma faʻaitiitia ai amioga faʻalavelave i tagata gasegase i le Prader-Willi syndrome: o le siakiina o le placebo e faʻataʻitaʻiina i le 24 maʻi. Faamaumauga a le Orphanet o Rare Diseases. 2011; 6 (1): 47. [PMC free article] [PubMed]
  72. Triana-Del Rio R, Montero-Dominguez F, Cibrian-Talela T, Tecamachaltzi-Silvaran MB, Garcia LI, Manzo J, et al. O le nonofo faʻatasi o le itupa e tasi i lalo o aafiaga o le uila e faaosofia ai le fiafia o le paaga i le vafealoaloai ma feusuaiga, ae le o tamaʻitaʻi. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 2011; 99 (4): 604-613. [PubMed]
  73. van Furth WR, Wolterink G, van Ree JM Faʻasalaga o amioga tau feusuaiga a alii: o aʻafiaga o le faiʻai opioids ma le dopamine. Suesueina o Brain. Iloiloga o le Brain Research. 1995; 21 (2): 162-184. [PubMed]
  74. Wang Z, Hulihan TJ, Insel TR O feusuaiga ma agafesootai e fesoʻotai ma mamanu eseese o amioga ma faʻafouina o le tino i tama tane. Suesueina o Brain. 1997; 767 (2): 321-332. [PubMed]
  75. Wang Z, Yu G, Cascio C, Liu Y, Gingrich B, Faʻasalalau TR Dopamine D2 faʻafeiloaʻi-faʻasalalau faʻasalaga o paaga fiafia i le tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi (Microtus ochrogaster): O se masini mo le tuʻuina o paʻu? Neuroscience Neuroscience. 1999; 113 (3): 602-611. [PubMed]
  76. Williams JR, Catania KC, Carter CS Atinaʻeina o paaga fiafia i tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi (Microtus ochrogaster): O le matafaioi o agafesootai ma feusuaiga. Hormones ma Amio. 1992; 26 (3): 339-349. [PubMed]
  77. Winslow JT, Hastings N, Carter CS, Harbaugh CR, Insel TR O se matafaioi mo le vaopathin center ile paga o loʻo pipii i luga ole pagamoa prairie voles. Natura. 1993; 365 (6446): 545-548. [PubMed]
  78. Yamazaki K, Beauchamp GK, Kupniewski D, Bard J, Thomas L, Boyse EA O le faʻataʻitaʻiina o le aiga e fuafua ai le filifilia o le H-2 matā filifilia. Saienisi. 1988; 240 (4857): 1331-1332. [PubMed]
  79. Young LJ, Wang Z. Le neurobiology o le faʻatasiina o pagalua. Natura Neuroscience. 2004; 7 (10): 1048-1054. [PubMed]
  80. Young LJ, Winslow JT, Wang Z, Gingrich B, Guo Q, Matzuk MM, et al. Gene o loʻo taulai atu i auala i le neuroendocrinology: Oxytocin, amioga mama, ma le fegalegaleaiga. Hormones ma Amio. 1997; 31 (3): 221-231. [PubMed]