Suesuega Suʻeina o Manatu o le Binge-Trigger

FAʻAFAIGALUEGA: O lenei mea e tuʻuina atu ai faʻamatalaga mo la tatou taʻiala o se taamilosaga paʻu e pei ona faʻamatalaina i totonu oa tatou vitio ma tala. E foliga mai o nisi auala e ono amataina ai le fafagaina o meaai, ma atonu o le feusuaiga, ae o le le mautonu masani e mafua ai le faaputuputuina o le DeltaFosB ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu-toe suia ai le faiʻai.


 

Suesuega Faʻafesoʻotaʻi Insulin Action On Brains Reward Circuitry To Obesity (2011)

O tagata suʻesuʻe na lipotia mai le lomiga o Iuni i le Cell Metabolism, o le Cell Press publication, latou te fai mai o nisi o Muamua faʻamaoniga mautinoa o le inisalini ei ai ona aafiaga tuusao i le matagaluega o taui o le faiʻai. Mice e le mafai ona toe tali atu i le inisalini e sili atu ona 'ai ma sili atu ona fiafia, latou te faʻaalia.

O mea na maua e maua mai ai o le faʻamalosia o le inisalini e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina pe aisea e ono faigata tele ai i latou o loʻo fefefe ona teena le faaosoosoga o meaai ma ave le mamafa.

“O le taimi lava e te puta ai pe faʻasolosolo i se paleni lelei o le malosi, o le teteʻe o le inisalini i totonu [o le faiʻai le nofoaga autu o taui] e ono tupu ai se taʻamilosaga leaga,” na fai mai ai Jens Brüning o le Institute a Max Planck mo Suesuega Neurological. "E leai se faʻamaoniga o le amataga lenei o le auala i le lapoʻa, ae atonu o se fesoasoani taua i le lapoʻa ma i le faigata o loʻo tatou feagai ai."

O suʻesuʻega na muamua atu sa faʻatauaina lava le aʻafiaga o le inisalini i le hypothalamus o le faiʻai, o se itulagi e faʻatonutonuina le fafagaina o amioga i le mea o loʻo faʻamatalaina e Brüning o se taofi ma amata le "reflex." Ae fai mai a ia, ua tatou iloa uma lava e soona 'aʻai tagata mo mafuaʻaga e tele atu mea e fai i le neuropsychology nai lo le fia' aʻai. Matou te 'ai faʻavae i luga o le kamupani matou te tausia, le manogi o meaai ma o matou uiga. "Atonu tatou te lagona le malilie ae tatou te 'ai pea," o le tala lea a Brüning.

Sa manao lana 'au e malamalama lelei i itu taua o meaʻai ma faʻamautinoa pe faapefea ona aʻafia le maualuga o faiʻai i le inisalini. Latou te taulaʻi atu i manoa autu o le vaeluagalemu e faʻasaʻo le dopamine, o se avefeʻau faʻamaʻi i totonu o le faiʻai e aʻafia i le faaosofia, faʻasalaga ma taui, i isi galuega. Ina ua le gaoioi le inisalini i totonu o na neu, na faasolo ina sili atu le mamafa o mice ma sili atu ona mamafa ao latou 'ai tele.

Na latou iloa o le inisalini e masani ona mafua ai ona mu tele na laina, o se tali na leiloloa i manu e leai ni atigipusa. Na faʻaalia foi e le isumu se tali fesuiaʻi i le koko ma le suka pe a le lava meaai, o nisi faʻamaoniga o le tau o taui o le faiʻai e faalagolago i le insulin e galue masani ai.

Afai e maua e tagata sailiiliga, e ono iai ni o latou aʻafiaga moni.

"I se tuʻufaʻatasiga, o le matou suʻesuʻega faʻaalia ai se taua tele mo le inisalini gaioiga i catecholaminergic neu i le taimi umi pulea o le fafagaina," na tusia e le au suʻesuʻe. ” O le toe faʻamalamalamaina o le neuronal subpopulation (s) ma sela feʻaveaʻi nafa ma lenei aʻafiaga ono faʻauigaina ono sini mo le togafitia o gaʻoa. "

I le isi laasaga, fai mai Brüning, latou te fuafua e taitaia suʻesuʻega o le magnetic resonance imaging (fMRI) i tagata oe na inosia le inisalini i le mafaufau e iloa ai pe mafai faapefea e lena mea ona faatosinaina le gaioiga i le nofoaga autu.


 

O le inisalini i le faiʻai e mafai ona oʻo atu ai i le oona (2011)

Iuni 6th, 2011 i Neuroscience

O meaʻai e tele-gaʻo e gaʻo ai oe. I tua atu o lenei faʻamatalaga faigofie o loʻo taoto ai ala faʻailo, e ala ai ona faʻatonu e le neurotransmitters i le faiʻai le paleni o le malosi o le tino. Saienitisi a le Scientists i le Cologne e faʻavaeina le Max Planck Institute mo Suesuega Neurological ma le Flusili o le Silisili i Tali Faʻatonu i le Cellular Responses in Diseases Associated Diseases (CECAD) i le Iunivesite o Cologne ua faʻamalamalamaina se laasaga tāua i lenei matagaluega faʻapitoa faʻatautaia.

Ua latou manuia i le faʻaalia o le hormone Inisalini e galue i le vaega o le faiʻai e pei o le vavalo o le vavalo. O le taumafaina o meaʻai maualuga-mea e maua ai le tele o inisalini e faʻasaʻoloto e le pancreas. O lenei mea e mafua ai le faʻaleleia o le faʻaleleia o namu i totonu o le faiʻai, o laina SF-1, lea e taua ai le taua o le enzyme P13-kinase. Aʻo faagasolo le tele o laʻasaga faʻatautaia, o le inisalini e taofia ai le faʻafefe o aʻafiaga o le nasu i se auala e faʻaitiitia ai le lagona o le faʻavasegaina ma faʻaitiitia tupe faʻaalu. O lenei mea e faʻatele ai le mamafa ma le gaʻo.

O le hypothalamus e taua tele i le malosi o le homeostasis: o le faʻatonutonuina o le paleni o le malosi o le tino. Niu faapitoa i lenei vaega o le faiʻai, ua taʻua o le POMC, faʻafesoʻotaʻi i le neurotransmitters ma pulea lelei amioga ma mea faʻaalu. O le inisalini o le hormone o se mea taua tele o avefeʻau. O le insulin e mafua ai ona faʻaaogaina le carbohydrate i meaʻai ina ia feaveaʻi i sosoʻo faʻapipiʻi (eg muso) ma o loʻo avanoa i nei siama o se punaoa malosi. A taumafaina le maualuga-gaʻo meaʻai, o le tele o inisalini e gaosia i le pancreas, ma o lona faʻatauaina i le faiʻai foi faʻateleina. O le fesoʻotaʻiga i le va o le inisalini ma sela faʻatutuina i le faiʻai e iai foʻi sona sao taua i le faʻatonutonuina o le paleni o le malosi o le tino. Ae ui i lea, o masini molécula maoti o loo i tua o le pule e faʻaaogaina e le inisalini e tumau pea le manino.

O se vaega o suʻesuʻega na taitaia e Jens Brüning, o le Faatonu o le Max Planck Institute for Neurological Research ma le saienitisi faasaienisi o le CECAD (Cellular Stress Responses in Diseased Diseases) o se tulaga taua i le Iunivesite o Cologne ua ausia se laasaga taua i le faamalamalamaga a lenei faiga faʻavae tulafono faatonutonu.

E pei ona faʻaalia e saienitisi, inisalini i le neo SF-1 - o le isi vaega o neurons i le hypothalamus - e faʻapogai ai le faʻaleleia o le galu. O le mea e malie ai, e ui i lea, o nei sene e aliali mai naʻo le faʻatulafonoina e le inisalini pe a fufulu meaʻai gaʻo ma i le tulaga o le mamafa. O le enzyme P13-kinase e tāua tele i lenei faʻalavelave o mea avefeʻau. I le gasologa o laʻasaga o fefaʻatauaiga i le faagasologa, o le enzyme e faʻaosoina ai laina eletise ma puipuia ai le felaʻiaʻi o lagona faʻaoʻo. Ua masalomia e le au suʻesuʻe e faapea, o fesootaiga SF-1 e fesootai i lenei auala faatasi ai ma le POMC.

Kinases o enzymes e faʻagaoioia isi mole mole ala i le phosporylasi - o le faʻaopopoina o le vaega phosphate i le polotini poʻo isi vailaʻau. "Afai o le inisalini e fusifusia i lona taliaina i luga o sela SF-1, e faʻaosofia ai le faʻagaina o le PI3-kinase," o le faʻamatalaga lea a Tim Klöckener, o le tusitala muamua o le suʻesuʻega. "O le PI3-kinase, i le isi itu, e faʻatonutonuina le fausiaina o le PIP3, o le isi faailo mole, ala i le phosphorylation. PIP3 faia auala tutusa i totonu o le sela pa permeable i potasiuma ioni. " La latou faʻatosinaina mafua ai le neuron e 'afi' sili atu lemu ma le faʻasalalauina o eletise faʻaosofia ua taofiofia.

"O le mea lea, i tagata lapoʻa tagata, inisalini masalo le faʻamalosia ona taofia le POMC neo, lea e nafa ma le lagona o le faʻamalieina, ala i le ogatotonu nofoaga o le SF-1 neo," manatu le saienitisi. “I le taimi lava e tasi, o loʻo iai foi le isi faʻaopoopoga o taumafa taumafa. ” O le faʻamaoniga tuusaʻo o ituaiga e lua o fesoʻotaʻiga faʻatasi ma isi i lenei auala o loʻo tumau pea ona maua, peitaʻi.

Ina ia iloa pe faapefea ona galue le inisalini i le faiʻai, na faʻatusatusaina e saienitisi faʻavae o Cologne ia fua e leai se inisalini na maua i luga o neo SF-1 ma ni mailei na maua i le iniseti. Faatasi ai ma le masani ai o taumafa, e leai se eseesega i le va o vaega e lua. O lenei mea o le a faʻaalia ai o le inisalini e le faʻaaogaina se aafiaga autu i le gaioiga a nei siama i tagata taʻitasi. Ae ui i lea, ina ua fafagaina le tootoo i meaʻai maualuga, oi latou na maua le inisalini o le inisalini e tumau pea le miti, ao latou tino ma gaioiga galue e vave ona maua le mamafa. O le mamafa o le tupe na mafua ona o le faateleina o le manava ma le faʻaitiitia o tupe faʻaalu ile kalori. O le aʻafiaga o le inisalini e mafai ona avea ma suiga faʻavasegaina e le tino i se meaʻai e le masani ai ma taimi umi o le fiaai: afai o le tele o le tele o meaʻai gaʻo e maua mo se taimi le tumau, e mafai e le tino ona tuʻuina atu malosi malosiaga faʻapitoa e ala i le gaioiga o le inisalini .

E le o mafai nei ona faʻapea pe o mea na maua i lenei suʻesuʻega o le a iʻu lava ina fesoasoani e faʻatino ai gaioiga faʻatosina i le tino o le malosi paleni. "O loʻo matou mamao lava mai le taimi nei i se mea aoga," o le tala lea a Jens Brüning. "O la matou sini o le sailia pe faʻafefea ona tupu le fiaʻai ma le lagona o le faʻamalieina. Seʻi vagana ua tatou malamalama i le faiga atoa o loʻo faigaluega iinei, ona faʻatoa mafai loa lea ona tatou amata amataina togafitiga. ”

Faʻamatalaga: Tim Klöckener, Simon Hess, Bengt F. Belgardt, Lars Paeger, Linda AW Verhagen, Andreas Husch, Jong-Woo Sohn, Brigitte Hampel, Harveen Dhillon, Jeffrey M. Zigman, Bradford B. Lowell, Kevin W. Williams, O Joel K. Elmquist, Tamas L. Horvath, Peter Kloppenburg, Jens C. Brüning, Maualuga Maualuga Fafagaina le Siʻitaga e ala i Insulin Receptor / P13k-Faʻalogoina le Faʻailoga o le SF-1 VMH Neurons, Nature Neuroscience, June 5th 2011

Tuuina mai e Max-Planck-Gesellschaft


 

Binge Mechanism Faʻanatinatiina e le Iʻa i Totonu o Vailaau Faʻataʻitaʻiina Endocannabinoids (2011)

Suʻesuʻe Mauaina Aisea Tatou Te Manaʻomia ai Chips & Fries

Stephanie Pappas, LiveScience Senior Writer

Aso: 04 Iulai 2011

E faigata ona 'ai naʻo le tasi poti chips, ma o se suʻesuʻega fou e ono faʻamatalaina ai le mafuaʻaga.

O meaʻai gaʻo pei o chips ma falai e faʻaosofia ai le tino e gaosia vailaʻau e pei o mea na maua i mariuana, o le lipoti lea a le au suʻesuʻe i le aso, i le tusi faʻamaumauga o le National Academy of Science (PNAS). O nei vailaʻau, ua faʻaigoaina o le "endocannabinoids," o se vaega o le taʻamilosaga e te toe foʻi ai i tua mo na o le tasi lava le vaega o sisi falai, ua maua i le suʻesuʻega.

"O le muamua faʻataʻitaʻiga lenei o le faʻailoga endocannabinoid i totonu o le manava e taua tele i le faʻatonutonuina o le lololo taumafaina," o le suʻesuʻe suʻesuʻe o Daniele Piomelli, o se polofesa o vailaʻau i le Iunivesite o Kalefonia, Irvine, i se faamatalaga.

O vailaau vailaau mariuana

O le suʻesuʻega na maua ai o le gaʻo i le manava na mafua ai le tatalaina o endocannabinoids i le faiʻai, ae o le mea efuefu i le va o ou taliga e le na o le totoga e faia ai mariuana masani pei o vailaʻau. Tagata paʻu faia foi mea. Paʻu cannabinoids ono avea le tutusa matafaioi mo tatou e pei ona latou faia mo ulo poti: Puipuiga puipuia mai le matagi ma le la.

O le Endocanabinoids e lauiloa foi e faatosina ai le manaʻo ma le lagona o le tofo, e tusa ai ma se suesuega a le 2009 i le PNAS, lea e faʻamatalaina ai tagata maua pe a latou ulaula mariuana.

I le suʻesuʻega fou, o Piomelli ma ana paaga na faʻapipiʻiina ni togi ma faʻamaʻi e faʻamalo ai mea o latou manava ao latou 'ai pe inu. O nei manava manava na mafai ai e tagata suʻesuʻe ona taʻu pe o gaʻo o loʻo galue i luga o le laulaufaiva, o le fea itu latou te vaʻavaʻai i ai

endocannabinoid faʻasaʻolotoina tusa lava ma paipa totoina, pe i totonu o le manava, i le tulaga latou te le vaʻaia le aʻafiaga.

E tatau ona tosoina e le kiona se luluina o le soifua maloloina (vanilla mautinoa), o le suka, o le protein-rich rich liquid called peptone, poʻo se meaʻai maualuga-gaʻo e faia i le suāuu. Ona fafaguina lea e le au suesue ma vaevaeina ia manoa, ma vave ona faamatuu a latou okeni mo le auiliiliga.

Mo le alofa o gaʻo

O le tofoina o suka ma polotini e leʻi aʻafia ai le faʻasaʻolotoina o vailaʻau o le mariuana o le tino, na maua e le au suʻesuʻe. Ae o le sapasapaia gaʻo na faia. O iʻuga na faʻaalia ai o le gaʻo i le laulaufaiva e faʻaoso ai se faʻailo i le faiai, ona faʻasolo atu ai lea o se feʻau i lalo i le alatoto e ala i se fusi neura e taʻua o le nerve vagus. O lenei feʻau faʻatonuina le gaosiaina o endocannabinoids i totonu o le manava, lea e faʻasolosolo atu ai le paʻu o isi faʻailo uma tuleia le savali lava e tasi: 'Ai,' ai, 'ai!

O lenei savali o le a fesoasoani tele i le talafaasolopito o le soifua maloloina o mammals, o le tala lea a Piomelli. O le susu e taua tele i le ola, ma sa faigata ona latou o mai i le meaai mamamea. Ae i le taimi nei lalolagi, le mea o se faʻafaigofie faleoloa tumu i lapisi meaai nofo i luga o tulimanu uma, lo tatou evolusione alofa o gaʻo faigofie paʻu i tua.

O mea na maua e maua ai e ala i le taofia o le mauaina o faailoga endocannabinoid, e mafai e le au suʻesuʻe suʻesuʻe ona faʻaumatia le taamilosaga lea e tosina ai tagata e fafaga mea taumafa. O le taofia o aʻafiaga o endocannabinoid i le faiʻai e mafai ona mafua ai le atuatuvale ma le atuatuvale, o le tala lea a Piomelli, ae o se vailaau faasaina e fuafua ai le pu e ono le afaina ai na aʻafiaga le lelei.


 

Faʻafefea ona faʻamamaina e le meaʻai le meaʻai i le faiʻai (2015)

Fepuari 23, 2016 na Christopher Packham

(Medical Xpress) -O le faʻamaʻi o le puta i le taimi nei i atunuʻu atiaʻe tatau ona avea ma lapataʻiga mo le soifua maloloina ofisa i le atiaʻe lalolagi ma fou tatalaina maketi. Mea gaosi meaʻai, kamupani faʻatau faleʻaiga, kamupani galulue faʻatasi ma tagata faʻasalalau e galulue faʻatasi e fausia ni siʻosiʻomaga e faigofie ona maua ai, o meaʻai tetele ma faʻamalosi tino ma o latou fesoʻotaiga faʻapitoa; ae ui i lea, o tagata o loʻo i ai lava fetuutuunai neural tusiata fale sili ona fetaui lelei mo se siʻosiʻomaga o le lava meaai. I nisi upu, o le faiʻai polokalame e ono faʻafaigata ai ona faʻatautaia le soifuaga o meaola faʻaonapo nei i se auala maloloina.

O tagata, pei o meaola uma, o loʻo iai tuʻufaʻatasiga o latou tuʻufaʻatasiga e faʻamautinoaina ai le faʻaaogaina o meaʻai ma amioga e ola ai. O faʻamatalaga a le siosiomaga o loʻo malosi le aʻafia o nei amioga e ala i le suia o fausaga o neural, ma kamupani ua faʻamaeʻaina le saienisi o le faʻaaogaina o le fiafia o tagata ma atonu e leʻi fuafuaina faʻafuaseʻi mafaufau o tagata e saili le tele o kalori. I se siʻosiʻomaga e mauʻoa i meaai e manaia tele, o le malosi o le malosi, o le salalau o meaʻai e fesoʻotaʻi ma meaʻai e mafai ona taitai atu ai i le sailia o meaai ma le soona 'ai tusa lava poʻo le a le faʻamalieina, o se mea e ono avea ma avetaavale o le puta tele.

O se vaega o tagata suʻesuʻe a Kanata i le Iunivesite o Calgary ma le Iunivesite o British Columbia talu ai nei na lomia ai taunuʻuga o se suʻesuʻega i le Taualumaga a le National Academy of Sciences lea na latou suʻesuʻeina ai le faʻaaogaina o neura i tua o nei suiga i amioga e sailia ai meaʻai.

Polokalame polokalame o meaʻai i le lumanaʻi

Latou te lipotia o le taumafa i taimi pupuu o meaai e sili ona palata-aemaise lava, meaʻai suamalie suamalie-o le mea moni o amioga i le lumanaʻi. Na latou iloa o le aʻafiaga o loʻo faʻatalanoaina e ala i le faʻamalosiina o le faʻasalalauga faʻasalalauga i luga dopamine neurons, ma mulimuli mo aso pe a maeʻa ona amata le 24-itula i mea manogi suamalie suamalie.

O nei suiga e tupu i le faiʻai o le vene o le tegmental area (VTA) ma ana mesolimbic faʻaaliga, o se vaega e aʻafia i fetuʻunaʻiga i siosiomaga e faʻaaogaina mo le vaʻaia o taunuuga talafeagai ma le faaosofia-i se isi faaupuga, o le VTA e nafa ma le fatuina o manaʻoga mo mea faʻaleleia e maua ai le taui i nisi auala.

Na tusia e le au suʻesuʻe, "Talu ai ona o le faʻaosofia o le synaptic transmittation i luga o le neurope o le dopamine, ua manatu ai e suia ni tulaga le mautonu i ni faamatalaga manino, o nei suiga i le faʻaosofiaina o le synaptic transmission e ono avea ma mafuaʻaga o le faʻatupulaia o amioga-faʻatino amioga na maitauina i le maeʻa ai ona faʻaalia o meaʻai e sili ona gaʻoa ma ono sili ona lelei. faateleina le taumafaina o taumafa. ”

O ni togafitiga faʻapitoa i le gaʻo

O le malosi malosi o le synaptic e tumau mo aso pe a uma ona aafia i mea taumafa maualuga-malosi, ma e faʻatalanoaina e le tele o le faʻaogaina o le manava o le tino. Na iloa e le au suʻesuʻe o le faʻasagaina o inisalini tuusao i le VTA e taofia ai le fiafia synaptic transmission i le dopamine neurons ma taofiofia uma ai amioga e sailia ai meaai na matauina pe a mavae le avanoa 24-itula i meaʻai suamalie suamalie.

I le vaitaimi lena o le faʻaaogaina o meaʻai, o le aofaʻi o glutamate faʻasaʻoloto nofoaga i luga o dopamine neurons faʻateleina. Insulin galue e poloka na 'upega tafaʻilagi, tauva ma le glutamate. Na maitauina e le tusitala e faapea, o le auala e mafai ai ona togafitia le puta tele, na tusia ai e tusitala, "O le mea lea, o galuega i le lumanaʻi e tatau ona iloa ai pe mafai e le inisalini intranasal ona faʻaititia le soona 'ai ona o meaʻai muamua na faʻatupuina e mea taumafa lelei. ai-o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi. ”

nisi faamatalaga: Faʻaaogaina o meaʻai faʻamalosi meaai muamua amioga i le faʻateleina o le tele o le synaptic i le VTA. PNAS 2016; lomia i luma atu o lomiga Fepuari 16, 2016, FAIA: 10.1073 / pnas.1515724113

lē faʻatino

I se siʻosiʻomaga e faigofie ona ofi i meaai e sili ona manaia ma faʻamalosi tino, o mea e faʻatatau i meaʻai e unaʻia ai le sailia o meaʻai tusa lava poʻo le a le faʻamalieina, o se aʻafiaga e mafai ona maua ai i le lapoʻa. O le ventral tegmental area (VTA) ma ana mesolimbic faʻaaliga o ni mea taua o loʻo aʻafia i le aʻoaʻoina o siʻosiʻomaga o loʻo faʻaaoga e vaʻaia ai le taua o taunuʻuga. Aoga muamua o faʻasalalauga e faʻatatau i meaʻai ma le taumafaina o taumafa lelei e mafai ona unaʻia ai le faʻaaogaina o meaʻai. Ae ui i lea, o le auala e tupu ai lenei aʻafiaga, ma pe o nei priming aʻafiaga mulimuli aso talu ona taumafaina, e le o iloa. Lenei, matou te faʻaalia o le taumafaina i taimi pupuu o meaʻai manogi e mafai ona sili atu i le lumanaʻi taumafa auala agaʻi i amioga ma le faʻaaogaina o meaʻai. O lenei aafiaga e faʻatalanoa e ala i le faʻamalosia o le faʻamalosia o le synaptic faʻaliliuina i luga o le neo o le dopamine e muaʻi faʻapaleniina e le faʻateleina o le leo o le endocannabinoid, ae e tele aso pe a maeʻa le 24-itula na faʻaaluina i meaai suamalie maualuga-gaʻo (SHF). O lenei faʻalauteleina le malosi o le synaptic o loʻo faʻatonutonuina e le umi-faʻateleina o le faʻateleina o le synaptic density i luga o le VTA dopamine neurons. O le faʻatonutonuina o le inisalini i totonu o le VTA, o loʻo taofia ai le faʻaosofia o le synaptic i luga o neura o le dopamine, e mafai ona faʻaleaogaina ai le faʻatinoina o taumafa i mea taumafa ma meaʻai na matauina i le maeʻa ai o le 24-itula i le SHF. O nei taunuʻuga faʻailoa mai e oʻo lava i se taimi puʻupuʻu e aliali mai i meaai manogi e mafai ona unaʻia ai amioga i le lumanaʻi i le fafagaina e le "rewiring" mesolimbic dopamine neurons.

Tusiga faʻamaumauga: Taualumaga a le National Academy of Sciences 


 

Iloiloina o Alafua Neural e Pulea ai le Suʻeina o Sucrose Sailiga (2015)

faatumutumuga

  • • LH-VTA neu e faʻafesoʻotaʻi ai le sailiga o taui pe a maeʻa suiga i masaniga
  • • Se vaega ole LH neurons i lalo o le VTA faʻapipiʻi taui faʻamoemoe
  • • Vaaiga LH-VTA e maua ai le puleaina o le sailiga o le sogasoga malosi
  • • Faʻatinoina o taʻiala LH-VTA GABAergic e faʻateleina ai amioga faʻafefeteina

aotelega

Ole fesoʻotaʻiga ole hypothalamic lateral (LH) i le ventral tegmental area (VTA) na fesoʻotaʻi ma le faʻagaioiga o taui, ae o faʻatatauga i totonu ole LH-VTA loop e mafua ai ni itu taua o amioga na faigata ona tuʻu ese. Matou te faʻaalia o LH-VTA neurons faʻailogaina le gaioiga aʻoaʻo o le sailia o se taui, tutoʻatasi mai le maua avanoa. I se faʻatusatusaga, o LH neu i lalo o le VTA o loʻo faʻamatalaina ni faʻailoga taua-ma le le mautinoa ma le le faʻamoemoeina o faʻafitauli. Matou te faʻaalia o le taofiofia o le ala LH-VTA e faʻaititia ai le "faamalosia" le sailiga o le suʻega ae le o le taumafaina o taumafa i naiva fiaai. Matou te faailoa atu o le LH na te faʻaaogaina le faʻaogaina ma le faʻatagaina o mea i luga o le VTA dopamine (DA) ma le GABA, ma o le GABAergic e faʻataʻitaʻiina amioga e aʻafia ai le fafaga. O a tatou suʻesuʻega e faʻapipiʻi ai faʻamatalaga e uiga i le ituaiga, galuega, ma le fesoʻotaʻiga o neu LH ma faʻamaonia ai se eletise faʻaiʻu e pulea lelei ai le malosi o le suka, e aunoa ma le puipuia o meaai e tatau ai mo le ola, e maua ai se mea e mafai ona faʻamoemoeina mo togafitiga faʻapitoa mo le malosi o le maʻi.


 

E fesoasoani le Orexins i le faʻaaogaina o le pingiva-faʻasolosolo malosi o le faʻaleleia o le faʻaleleia ma le fesuiaiga i fualaau faasaina / taumafa faalagolago? (2015)

Pharmacol Biochem Behav. 2015 Apr 28.

Alcaraz-Iborra M1, Cubero I2.

lē faʻatino

Orexins (OX) o ni neuropeptides o loʻo faʻapipiʻiina i le itulagi o le hypothalamic pito i tua o loʻo i ai se matafaioi autu i le tele o galuega o le physiological ma le mafaufau, e aofia ai le faʻanofo, popolega, faʻamalosi poʻo amioga e 'ai. O lenei iloiloga o pepa i lalo o le auivi o le suiga o mea ua fai ma vaisu (Koob, 2010), o le matafaioi a le OX polokalama o se eletise autu i le faamalosia o le malosi o taumafa e aofia ai le ethanol, meaai ma fualaau faasaina ma o latou matafaioi i le impulsivity ma le pinge-like consumption e leʻo faʻalagolago i mea ola.

Matou te fautuaina iinei o fualaau faasaina / mea taumafa-pei o le taumafaina i meaola lamatia e faateleina ai le OX gaoioiga, lea o le a avea ma mea e faaleleia atili ai le sola ese ma le faateleina o le malosi o le pulunaunau i totonu o se gaioiga lelei lea o le a uunaia ai le faamalosia o le pinge-consumption ma le fesuiaiga i fualaau / meaʻai i le taimi.


 

O le vavalalata i le maualuga o le gaʻo i le faʻaaogaina o se meaʻai faʻasolosolo e faʻaogaina ai le dopamine mailei o le faʻalapotopotoga faʻalautele ma e manaʻomia ai le faʻamaonia o faʻailoga (2015)

Psychoneuroendocrinology. 2015 Oketopa; 60: 206-16.

Valdivia S1, Sui o Cornejo1, Reynaldo M1, De Francesco PN1, Perello M2.

lē faʻatino

Binge 'ai o se amioga matauina i le' eseʻese o le tagata 'ai faʻaletonu. Ad libitum fafagaina rodents i aso uma ma taimi-faʻatapulaʻa faʻaalia i se maualuga-gaʻo meaai (HFD) faʻaalia malosi malosi 'ai meaʻai na faʻasolosolo faʻateleina luga o uluaʻi ulufale. Intakes escalation ua fuafuaina e avea ma vaega o le suiga mai le pulea i se faʻamalosia pe leiloa o le amio pulea. Lenei, na matou faʻaaogaina le tuʻufaʻatasia o amioga ma faʻataʻitaʻiga neuroanatomical i isumu i aso uma ma taimi-faʻatapulaʻa faʻaalia i le HFD e fuafua ai le neuronal mafaufau sini o loʻo faʻagaoioia - e pei ona faʻailoa mai e le faʻailoga o le cellular activation c-Fos - i lalo o nei tulaga. Faʻapea foi, matou faʻaaogaina vailaʻau faʻasolosolo pe faʻasolosolo faʻamalosi e isumu e suʻesuʻe ai le matafaioi a le orexin poʻo le ghrelin signaling, faʻatulagaina, ile faʻatulagaina o lenei amioga.

Ua matou maua e fa aso e gata ai le avanoa i le HFD e faatosina mai ai: (i) se hyperphagia malosi ma se talaaga alualu i luma, (ii) o le faatoaagaina mai o vaega eseese o le vaega o le aotelega o le dopamine launiu ma mimita o le, i se tulaga lautele , sili atu ona faʻaalia nai lo le faʻaagaaga na matauina pe a maeʻa se faʻataʻitaʻiga o le HFD e tasi, ma (iii) faʻafouina o neo o le hypothalamic orexin, e ui lava o le faʻaogaina o le signifika ore e le aʻafia ai le faʻaitiitia o le faʻaoga HFD. E le gata i lea, ua matou iloa ai o le a le mafai e le maunu ona maua mai ai le fua o le HFD i aso mulimuli o le faʻaalia ma faʻamalosia le faʻagasologaina o le auala mesolimbic i le tali atu i le faʻaaoga HFD. Faʻamatalaga o nei aso e faapea, o le faʻalauteleina o le maualuga o le gaʻo i le taimi e masani ona maua, e ese le faʻaaogāina o le DNamine o le vaega faʻalauteleina o le faʻalauiloa ma e manaʻomia ai le faʻamaonia o faʻailoga.


 

Opioid system i le medial forefrontal cortex faʻatalanoaina le 'ai e pei o le' aʻai (2013)

Addict Biol. 2013 Jan 24. Pule: 10.1111 / adb.12033.

Blasio A, Steardo L, Sabino V, Cottone P.

lē faʻatino

O le maʻi ole Binge o se onāga i vailāʻau-o le maʻi e pei o le tele naua ai taumafa i taimi vavalalata.

O lenei suʻesuʻega na faʻatatau i le malamalama i le matafaioi a le opioid system i totonu o le medial frontfront cortex (mPFC) i tulaga taua ma le faʻamalosia o le taumafa e pei o le pinge-like. Mo lenei faʻamoemoe, matou te toleniina tamaʻi tama e maua ai se meaai sugary, meaai e sili ona palata (Palatable paʻu) poʻo se taumafataga (Chow rats) mo le 1 itula / aso.

Ona tatouIloiloga o aʻafiaga o le tagata faʻatautau o le talioid, naltrexone, tuʻuina atu i se faʻalapotopotoga poʻo se 'upega tafaʻilagi-faʻapitoa i totonu o le nucleus accumbens (NAcc) poʻo le mPFC i luga o le fua faʻatulagaina 1 (FR1) ma se faasologa o fuainumera o le faʻamalosi mo meaai.

Mulimuli ane, na matou iloiloina le faʻamatalaga o genes proopiomelanocortin (POMC), pro-dynorphin (PDyn) ma pro-enkephalin (PEnk), faʻamaonia mo peptide opioids i le NAcc ma le mPFC i vaega e lua.

O le a mafai ai ona vave faʻavaveina a latou fua i taimi e fa. Naltrexone, pe a faʻafoe faʻaletausaga ma i totonu o le NAcc, faʻaitiitia FR1 tali mo meaʻai ma le faʻamalosi e 'ai i lalo o le alualu i luma o le au Chow ma Palatable; e ese mai ai, pe a faʻatonuina i le mPFC, o aʻafiaga e sili ona filifilia mo le togiina o le ate. E le gata i lea, na matou mauaina le lua faʻateleina o le POMC ma le ~50% faʻaititia o le faʻamatalaga o le genyn genyn i le mPFC o ratiti e mafai ona faʻaaogaina, pe a faʻatusatusa i rato o loʻo pulea; ae ui i lea, e leai ni suiga na matauina i le NAcc.

O a matou faʻamatalaga e taʻu mai ai o le neuroadaptations o le opioid system i le mPFC e tupu pe a maeʻa le avanoa faʻapitoa i luga o le pala ai, lea e mafai ona nafa ma le atinaʻeina o le taumafa pinge.


 

Ua tatala e tagata suʻesuʻe ia faiga i le faiʻai e vavae ese ai taumafa mai le manaʻoga (2016)

Mati 8, 2016

O tagata suʻesuʻe e suʻesuʻeina mea e 'ai e masani ona suʻesuʻe suʻesuʻega o vailaʻau ma le neurological i le faiʻai ina ia maua ai faʻataʻitaʻiga i le tagofiaina o meaai. O le malamalama i le leai o se homeostatic o le 'ai-poʻo le' ai e faʻateleina e ala i le gafatia, masaniga ma meaʻai-ma le auala e galue ai i le faiʻai e mafai ona fesoasoani ai i tagata suʻe suʻega e fuafua le auala e pulea ai manaʻoga, faatumauina le mamafa o le mamafa ma faʻaleleia le soifua maloloina. Saienitisi na maua e saienitisi i le Iunivesite o Misuri ia taamilomika ma masini i totonu o le faiʻai e vavaeese ai taumafa mai mea e manaʻo ai. O le iloa atili e uiga i nei auala e mafai ona fesoasoani i tagata suʻesuʻe e atiaʻe vailaʻau e faʻaitiitia ai le fafagaina.

"O le le-homeostatic 'ai e mafai ona mafaufauina o le' aʻai meaai suamalie pe a uma ona 'ai lau' aiga atoa," o le tala lea a Kyle Parker, o se sa avea muamua ma tama aʻoga aʻoga ma suʻesuʻe i le MU Bond Life Science Center. “Atonu ou te iloa ou te leʻi fia 'aʻai, ae o lenei meaai suamalie e suamalie o lea o le a ou' ai ai lava. O loʻo matou vaʻavaʻai ile a le neural circuitry o loʻo aʻafia i le aveina o lena amioga. "

Matthew J. Will, o se polofesa lagolago o le mafaufau faasaienisi i le MU College of Arts ma Saienisi, o se tagata sailiili sailiili i le Bond Life Science Center ma Parker faufautua, fai mai mo amio saienitisi, o le 'ai ua faamatalaina o se lua-laasaga gaioiga taua o le manaʻomia. ma vaega faʻatupuina.

"Ou te mafaufau i le neon sign mo se donut shop-o le tagavai ma le manogi o mafanafana susulu Donuts o faailo o le siosiomaga na amataina le manaʻoga, po o le manaʻomia, vaega," o le tala lea a Will. "Ole vaega ole faʻamalosi tino pe a uma ona e tago i lena lima i le lima ma 'ai."

Na suʻesuʻe Parker i amioga a tamaʻiʻi a le fale suʻesuʻe e ala i le faʻagaoioia o le faiʻai o le mafaufau, o se mea vevela i le faiʻai e faʻagaioia ma faʻamalosia feau e fesoʻotaʻi ma taui ma fiafiaga. Ona ia fafagaina lea o isumu i meaʻai pei o paluga kuki ina ia faʻateleina ai a latou amioga fafaga ma maua ai o isumu na 'ai faʻalua i le tele e pei ona masani ai. Ina ua ia faʻagaoioia i le taimi e tasi le isi vaega o le faiʻai e taʻua o le basolateral amygdala, na taofi e le iole le 'ai tele. Sa latou toe foʻi pea ia latou ato meaai i le sailiga o isi, ae naʻo le aofaʻi masani na faʻaaogaina.

"Na pei lava o manaʻomia e isumu le paluga falaoa," o le tala lea a Uili. “Sa latou toe foi e fai meaai ae na o le le 'aia. Na matou iloa na matou motusia le vaega o le faiʻai e faʻapitoa i le fafaga - o le taʻamilosaga e fesoʻotaʻi ma le meaʻai moni - ae leʻo le manaʻoga. Ae o le mea moni, na matou tuua lena manaʻoga. ”

Ina ia iloa po o le a le mea na tupu i le faiʻai i le taimi o gaioiga, na faatuina ai e Parker se suʻega. E pei o le taimi muamua, na ia suia le itu o le faiʻai e fesootaʻi ma le taui ma le fiafia ma le faʻaaogaina le amygdala leʻo i le tasi ituaiga o manoa ae le o le isi. Ae peitai, o le taimi lenei, na ia faatapulaaina le tele o meaʻai gaʻo e maua e kusi ina ia mafai ai e vaega uma ona tutusa le aofaʻi.

I fafo atu, o vaega uma o rati na faʻaalia le tutusa o amioga fafaga. Sa latou 'aina se vaega o meaai, ae sa latou o atu pea i luma ia latou ato meaai. Ae ui i lea, i totonu o le faiʻai, na iloa ai e Parker ni eseesega eseese. O lapisi faʻatasi ai ma faʻalavelave faʻapipiʻi faʻamaonia na faʻaalia ai le faateleina o le gaoioiga o le dopamine neuron, lea e fesoʻotaʻi ma amioga faaosofia faaosofia.

Na iloa foi e le 'au o le setete o le amygdala leai se aoga i fuainumera faailo dopamine. Ae ui i lea, i se itulagi o le faiʻai na taʻua o le hypothalamus, na vaaia ai e Parker le maualuga o le orexin-A, o se mole e fesootai ma le fiaai, na o tama ma ni amygdala le aoga.

"Na matou faʻaalia o le mea e ono poloka ai le amio taumafa o le poloka lea o amioga orexin," o le tala lea a Parker.

"O iʻuga na faʻamalosia ai le manatu o le dopamine o loʻo aʻafia i le faiga-poʻo le manaʻoga vaega - ma orexin-A i le taumafaina," o le tala lea a Will.

E talitonu le 'au e mafai ona maua e nei suʻesuʻega se malamalama atili i vaega eseese o le inu ma le tagofia o fualaau faasaina. E ala i le faʻaalia o le matagaluega tutoʻatasi o le manaʻo i ai ma le taumafa moni poʻo le tagofia o fualaau oona, e mafai ona taʻitaʻia ai togafitiga o fualaau faʻasaina e sili atu ona maoti ma itiiti ai le aʻafiaga e le manaʻomia.

O le suʻesuʻega a Parker ma Will, "O mamanu o le faʻafouina o le Neural Amygdala o loʻo faʻamalosia i luga o le faʻaaogaina o le gaosiga o le gaosiga o le opioid faatasi ai ma le malosi o le fafagaina o le gaʻo i le rat, ”Talu ai nei na lolomiina i le Neuroscience Neuroscience. Sa faʻatupeina suʻesuʻega i se vaega e le National Institute of Drug Abuse (DA024829).