Faʻafitauli Lelei o le Amio Lelei i Tagata Taitoatasi ma le Initaneti o Mea Faʻafefiloi: Faʻaaoga Suesuega e Mafai Ona Tutupu (2017)

E mafai Jiao1 †, Ting Wang1 †, Xiaozhe Peng1 ma Fang Cui1,2 *

  • 1Kolisi o Psychology ma Sociology, Iunivesite o Shenzhen, Shenzhen, Saina
  • 2Shenzhen Key Laboratory of Affective and Social Cognitive Science, Shenzhen University, Shenzhen, Saina

O le faaletonu o vaisu i luga ole Initaneti (IAD) e fesoʻotaʻi ma faʻaletonu i fesoʻotaʻiga lautele ma aloese mai fesoʻotaʻiga lautele. O loʻo faʻapea o tagata e iai le IAD e ono iai se faʻafitauli faʻaletonu mo le lagona alofa. O le faʻamoemoega o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le suʻesuʻeina lea o le faʻagasologa o lagona alofa mo tiga o isi i IADs. O mea e tutupu i mea e tutupu na maua i le tali atu i ata o loʻo faʻaalia ai isi i tulaga tiga ma le le faʻaleagaina na faʻamauina i mataupu 16 IAD ma 16 faʻatonuga maloloina (HCs). O le N1, P2, N2, P3, ma le tuai o vaega lelei e mafai ona faʻatusatusa i le va o vaega e lua. Ata malosi × fegalegaleaiga vaega na matauina mo N2 ma P3. O ata tiga na faʻaalia ai le tele o le N2 ma le P3 amplitudes nai lo ata e le o tiga na faia i le vaega HC ae le o le IAD vaega. O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le vave vave ma le gaioiga mulimuli ane o le tiga faʻapitoa e mafai ona faʻaleagaina i IADs. O lenei suʻesuʻega o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga faʻapitoa o lagona faʻaletonu i le fesoʻotaʻiga ma le IAD. E mana'omia nisi su'esu'ega e tu'ufa'atasia ai le tele o fua fa'atatau o lagona alofa e fa'amaonia ai nei su'esu'ega.

faʻatomuaga

O le faaletonu o vaisu i luga o le Initaneti (IAD) ua faamatalaina o se le mafai ona pulea le faaaogaina o le initaneti e ui lava i taunuuga leaga ogaoga ma e masani ona manatu o se vaisu amioga (Tam ma Walter, 2013; D'Hondt et al., 2015; Kuss ma Lopez-Fernandez, 2016), e fai ma sui o se fa'aletonu fa'apitoa e a'afia ai le fa'aoga sese i luga o le initaneti ma/po'o le initaneti, ma e sili ona talafeagai mo tupulaga talavou (Grant et al., 2010; Balconi et al., 2017). E ui lava pe o le IAD o se faaletonu o le mafaufau taʻitasi o loʻo finau pea, o le soifua maloloina lautele ma agafesootai mataupu e fesoʻotaʻi ma le IAD o loʻo manino ma ua amata ona suʻesuʻeina fesoʻotaʻiga neural o le IAD (D'Hondt ma Maurage, 2015).

Ua fa'ailoa mai e ono iai ni mea e masani ai le IAD ma le fa'aaogaina o vaila'au. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai le IAD o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o le malosi o le pulega, e atagia mai ai le leai o se tomai e faʻalavelave ai le amio pe a amataina pe aloese mai le amio pe a maeʻa se vaitaimi o le faʻasaʻo (Brand et al., 2014; D'Hondt ma Maurage, 2015). Electrophysiological suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faʻaitiitia o le N2 amplitudes i le NoGo faʻataʻitaʻiga i se galuega Go / NoGo faʻapea foʻi ma le faʻaititia o le medial frontal negativity (MFN) amplitude i faʻataʻitaʻiga le talafeagai o le galuega Stroop, o suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻaleagaina o le pulega faʻapitoa (Dong et al., 2011). E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai le IAD e faʻaalia foi le faʻaleagaina o gaioiga faʻaagafesootai, pei o foliga. O ia et al. (2011) na maua e faʻatusatusa i pulega faʻalesoifua maloloina (HCs), o mataupu ma IAD na faʻaalia le faʻaitiitia o le P1 ma le N170 i le gaioiga o foliga.

O le lagona alofa e faasino i le mafai ona faasoa ma malamalama i lagona po o lagona o isi (Decety ma Lamm, 2006). O le mauaina o le lagona alofa e faʻalagolago i le tuʻufaʻatasia o vaega e lua: o se faʻamaʻi faʻalagona vave vave ma se tulaga maualuga o le mafaufau e mafai ai ona pulea e le tagata lava ia ma faʻamalamalamaina tulaga (Decety ma Jackson, 2004; Mella et al., 2012). O le mafai ona fa'aalofa i isi ua leva ona va'aia e taua tele mo fegalegaleaiga fa'aagafesootai manuia (Hetu et al., 2012). O le aofaʻi o le faʻaogaina o le initaneti ua maua e fetaui lelei ma le mafai ona fegalegaleai ma isi tagata (Engelberg ma Sjoberg, 2004). E tusa ai ma lea, o tagata e iai le IAD e masani ona tuulafoaia o latou olaga lautele (Talavou, 1998a). O le mea lea, o le lagona alofa e mafai ona avea ma se mea faʻapitoa i le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o fegalegaleaiga faʻaagafesootai moni i le va o tagata faʻaoga initaneti (Melchers et al., 2015).

Ae ui i lea, o suʻesuʻega o loʻo taulaʻi i luga o le faʻavae o le faʻaogaina o lagona i IAD e seasea lava. I le taimi nei, i lo matou iloa, naʻo le lua suʻesuʻega na suʻesuʻeina lagona alofa i IADs. Muamua, Melchers et al. (2015) maua faʻamaoniga o se fesoʻotaʻiga le lelei i le va o vaisu i luga ole laiga ma le lagona alofa, e pei ona faʻamaonia e le taʻutaʻua e le tagata lava ia lagona alofa ma faʻafitauli faʻaoga initaneti (Melchers et al., 2015). Lona lua, o se suʻesuʻega e mafai ona tupu (ERP) na maua ai le autalavou ma le IAD na faʻaalia se faʻaititia o le eseesega i le N2 amplitudes i le va o faʻamaʻi tiga ma le le tiga e faʻatusatusa i HC pe a faʻaalia ata e faʻaalia ai isi i le tiga (Wang et al., 2014). O le su'esu'ega muamua na ta'ua muamua o se su'esu'ega su'esu'e su'esu'e ma le lona lua na aofia ai se faitau aofa'i fa'apitoa (tamaiti i tua atu o le taulaga a Saina), fa'atapula'aina lona fa'alauteleina.

O lagona alofa mo le tiga ua fa'aalia e aofia ai ni faiga fa'aletino se lua. Muamua o le vave otometi, lalo-i luga, e atagia mai i le N1, P2, ma le N2 vaega e fetaui ma faʻamaʻi faʻalagona ma fefaʻasoaaʻi faʻafefe. Lona lua, o loʻo i ai se faʻatonuga pito i lalo, faʻaogaina o le mafaufau, o loʻo atagia mai i le P3 ma le tuai o mea lelei (LPP) vaega e faʻatonutonu ai tali faʻamalosi ma faia ai se faʻaaliga manino o le tagata lava ia.Fan ma Han, 2008; Mella et al., 2012; Sessa et al., 2014). O le faiga i lalo i luga e faasino i le le iloa ma otometi le pipisi o lagona ma fefaʻasoaaʻi faʻaalia e faʻaosoina e ala i le matauina o tiga o isi, lea e le aʻafia i faʻatonuga poʻo manaʻoga o galuega. O le faiga e pulea i luga-lalo, i le isi itu, e faasino i le faagasologa o loʻo i lalo o le puleaina o faʻamoemoega o le tagata matau ma e mafai ona faʻatonuina e ala i mea e pei o faʻatonuga, manaʻoga o galuega, poto masani, fegalegaleaiga faʻaagafesootai, ma isi. (Fan ma Han, 2008). O le mea lea, o lenei faʻataʻitaʻiga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e foia po o fea laʻasaga o le lagona alofa e ono faʻaleagaina ile IADs.

O le IAD e mafai ona faʻatasi ma isi setete o le mafaufau, aemaise lava le atuatuvale ma le popole (Sanders et al., 2000; Yen et al., 2007; Wei et al., 2012; Lai et al., 2015). O tagata faʻanoanoa e faʻaalia le faʻaitiitia o le iloa o lagona o isi, faʻaletonu le faʻaalia o lagona, ma le le atoatoa o le lagona alofa ma le vaʻaiga [mo le iloiloga, (Kupferberg et al., 2016)]. O le popole e mafai fo'i ona fa'aitiitia ai tali fa'aa'ai i le tiga o isi (Negd et al., 2011). O le mea lea, o le atuatuvale ma le atuatuvale e mafai ona avea ma aʻafiaga faʻalavelave i le suʻesuʻega nei. O le mea lea, na matou faʻaaogaina ai le faʻaogaina o tulaga faʻapitoa mo le suʻeina o faʻailoga o le atuatuvale poʻo le popole.

O le faʻamoemoe o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le suʻesuʻeina lea pe faʻafefea ona ese le gaioiga o tiga o isi i tagata taʻitoʻatasi ma IAD ma HCs. Na matou manatu o le IAD o le a le tali mai, pe faʻaitiitia le faʻaituau i tiga o isi nai lo le HCs. Afai o le amataga otometi o le lagona alofa ua faʻaleagaina, e tatau ona faʻaalia i le N1 (Ibanez et al., 2011; Lyu et al., 2014), P2 (Rutgen et al., 2015), ma/po'o le N2 (Cui et al., 2016a) vaega. I le isi itu, afai o le ofo fua, faʻaogaina luga-lalo ua faʻaleagaina, ona tatau lea ona faʻaalia i le P3 ma/poʻo le LPP (Ibanez et al., 2011).

Mea ma Metotia

Talosaga Tetele

O suʻesuʻega uma na faʻamaonia e le Komiti Faʻafomaʻi Faʻataʻitaʻiga a le Shenzhen University Medical School e tusa ai ma le Tautinoga a Helsinki. O tagata uma na auai na tu'uina atu i ai le fa'atagaga tusitusia ina ua latou malamalama atoatoa i le su'esu'ega.

Tagata e Auai

O le aofaʻi o 16 tagata auai ma IAD ma 16 HCs na faʻafaigaluegaina mai iunivesite i le lotoifale. E leai se eseesega tele i le va o vaega e lua e tusa ai ma tausaga, lima, ma aʻoaʻoga. Na matou faʻaaogaina le Suʻega a le Initaneti a le Young's Addiction Test (IAT) e suʻe ai le IAD (Talavou, 1998b). O mataupu IAD uma sa i ai le togi o le ≥ 40 i luga o le IAT (Manatua: IAT scores i luga o le 40-60 faʻaalia ai vaisu i luga ole initaneti; 60-80 faʻaalia le faʻaogaina o le initaneti; ma le 80-100 faʻaalia vaisu luga ole initaneti). E le gata i lea, ona o le IAD e mafai ona faʻatasi ma isi setete o le mafaufau, aemaise lava le atuatuvale ma le popole, matou te le aofia ai tagata auai IAD na togi ≥ 40 i luga ole Zung Self-Rating Depression Scale (SDS) (Zung, 1965) po'o le Zung Self-Rating Anxiety Scale (SAS) (Zung, 1971) (o sikoa tipi e 53 mo SDS ma 50 mo le SAD i le gagana Saina). Tulaga fa'apitoa mo le IAD ma le fa'atonuina o tagata auai e fa'apea: ma'itaga, tala fa'asolopito o manu'a ulu, ma isi fa'afitauli o le neurology fa'aaoga sese po'o le fa'alagolago i masina ua tuana'i.

Suauu

O faʻamalositino vaʻaia na faʻaaogaina o ata o loʻo faʻaalia ai lima / lima / vae o se tagata i tulaga tiga pe leai foi, lea na faʻaaogaina i suʻesuʻega muamua a le ERP (Meng et al., 2012; Meng et al., 2013). O tulaga uma o loʻo faʻaalia i nei ata o ni mea masani i le olaga i aso faisoo. O mea uma na tutupu o loʻo faʻaalia i ata e le o tiga e tutusa ma mea o loʻo i totonu o ata tiga, ae aunoa ma le vaega faʻafefe (Ata 1A). E 60 ata tiga ma 60 ata e le tiga i le aofaiga atoa. O i latou uma e tutusa le tele o le 9 × 6.76 cm (lautele × maualuga) ma le 100 pixels i le inisi. O le malamalama, fa'atusatusaga, ma le lanu na fa'afetaui i le va o ata tiga ma ata e le'o tiga. O suʻesuʻega talu ai na faʻamaonia ai o ata tiga ma le le faʻatiga na matua ese lava i luga o le fua o le malosi o le tiga, tulaga faʻaosofia, ma le valence faʻalagona, e tusa ai ma le faʻamaumauga a le tagata lava ia (Meng et al., 2012).

 
Faʻaaliga 1
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 1. (A) Faataitaiga o ata (Tagata agavale: ata tiga; Itu taumatau: ata e le tiga); (B) Fa'atulagaina o le tasi su'ega. O faʻataʻitaʻiga taʻitasi na amata ile 500 ms faʻamautu, pe a maeʻa le 400-700 ms avanoa avanoa, o le ata na faʻaalia mo le maualuga o le 2000 ms ma e tatau i tagata auai ona faʻamasino pe o le ata o se tiga pe leai se tiga i se taimi vave. ma sa'o i le mea e mafai ai. Na mou atu le ata ina ua tuuina mai se tali. O le ISI i le va o faʻataʻitaʻiga e 800-1200 ms faʻafuaseʻi.

 
 

Faataʻitaʻiga Faʻapitoa

Fa'aaliga fa'aosofia ma le mauaina o fa'amaumauga o amioga na fa'atautaia e fa'aaoga ai le E-Prime software (Version 2.0, Psychology Software Tools, Inc., Boston, MA, United States). I le taimi o le galuega, sa nonofo lelei tagata auai i totonu o se potu puipui eletise e tusa ma le 90 cm mai le 15-inisi le lanu komepiuta mata.

Sa talosagaina le au auai e matau ata. I faʻataʻitaʻiga taʻitasi, na tuʻuina atu se faʻamautu i luga o se paʻepaʻe paʻepaʻe mo le 500 ms, sosoo ai ma le 400- i le 700-ms avanoa avanoa. Ona tu'uina atu lea o le ata fa'atatau mo le maualuga o le 2000 ms. O le ISI i le va o faʻataʻitaʻiga e 800-1200 ms faʻafuaseʻi (Ata 1B). Na faʻatonuina tagata auai e faʻamasino pe o faʻaalia e lenei ata se tulaga tiga pe leai se tiga i se taimi vave e mafai ai e ala i le oomiina o "F" poʻo le "J" faʻamau i luga o le piano o loʻo tuʻuina i luma o latou. O le oomiina o faamau sa faafeagai i le va o tagata auai. O le a mou atu le ata i le taimi lava e maua ai se tali. E fa vasega i le fa'ata'ita'iga. O vasega taʻitasi e aofia ai faʻataʻitaʻiga e 60, e aofia ai ata tiga ma 30 ata e le tiga. O ata taitasi e toe fai faalua i le aofaiga atoa. E fa tulaga na faia e tusa ai: IADs o loʻo matauina ata tiga (IAD_P); IADs o loʻo mataʻituina ata e le tiga (IAD_NP); HCs o lo'o matauina ata tiga (HC_P); ma HCs o lo'o matauina ata e le'o tiga (HC_NP). Ina ua uma le galuega, sa talosagaina vaega uma e lua o tagata auai e faataunuu le Interpersonal Reactivity Index (IRI). O le IRI o se tasi lea o faʻamatalaga sili ona faʻaaogaina o le lagona alofa, o se fesili e suʻesuʻeina ai uiga faʻaalofa e faʻaaoga ai vaega e fa: vaʻavaʻai, mafaufauga, popolega alofa, ma le faʻalavelave patino (PD) (Davis, 1983).

EEG Mauaina ma Fa'atonuga

Electroencephalography (EEG) faʻamaumauga na faʻamauina mai le 63-electrodes scalp cap e faʻaaoga ai le 10-20 system (Brain Products, Munich, Siamani). O le alalaupapa TP10 na faʻaaogaina e fai ma faʻamatalaga i le taimi o le pueina. E lua electrodes o loʻo i luga ma lalo ole mata agavale sa faʻaaogaina e fua ai le electrooculogram (EOG). O gaioiga EEG ma EOG na faʻateleina i le 0.01-100 Hz band-pass ma faʻataʻitaʻi ile 500 Hz. O fa'alavelave eletise uma na tausia i lalo ole 5 kΩ.

Electroencephalography (EEG) faʻamaumauga na muai faʻapipiʻiina ma auʻiliʻili e faʻaaoga ai le MATLAB R2011b (MathWorks) ma le pusa meafaigaluega EEGLAB (Delorme ma Makeig, 2004). O faʻamatalaga EEG i electrode taʻitasi na toe faʻasino i le averesi o mastoids agavale ma taumatau aʻo leʻi toe suʻesuʻeina. Ona pasia lea o le faailo i le 0.01–30 Hz band-pass filter. Taimi faʻamalama o le 200 ms i luma ma le 1000 ms ina ua maeʻa le amataga o ata faʻaosofia na vaeluaina mai le EEG ma o le taimi atoa na faʻasaʻoina e le 200 ms aʻo leʻi amataina le ata. EOG artifacts na faʻasaʻoina e faʻaaoga ai se suʻesuʻega tutoʻatasi (ICA) (Jung et al., 2001). Epochs faʻatasi ai ma le maualuga o le aofaʻi e sili atu i le ± 50 μV i soʻo se electrode na le aofia ai mai le averesi, ma o faʻataʻitaʻiga uma ma tali le saʻo na le aofia ai mai nisi suʻesuʻega [Tagata teena: 16.75 ± 6.04 (HCs); 18.25 ± 2.35 (IADs)].

sitatisika

Mo le taimi faʻaalia ma le saʻo, na faia se ANOVA faʻataʻitaʻiga lua-auala ma ata (ata tiga ma ata e le o se tiga) e avea ma mea i totonu-mataupu ma vaega (IAD ma le HC) e fai ma va o mataupu. O faʻamatalaga faʻamatalaga na tuʻuina atu o le (mean ± SE). O le tulaga taua na seti i p <0.05.

O lenei suʻesuʻega na taulaʻi atu i le ERPs e faʻaalia e ata o loʻo faʻaalia ai isi i tulaga tiga ma le le tiga. Na matou suʻesuʻeina vaega o le pito i luma N1 (90-150 ms), pito i luma P2 (180-220 ms), luma-central N2 (200-280 ms), parietal P3 (300-400 ms), ma centro-parietal LPP ( 550–650 ms) e tusa ai ma le ERP tele-aveve, o fa'afanua, ma tusitusiga talafeagai (Decety et al., 2010; Meng et al., 2013). Sa fuaina amplitude uiga mo vaega taitasi. Matauina o le taimi faʻamalama na filifilia na faʻavae i luga o le ERP tele-average o faʻataʻitaʻiga uma mo tulaga tiga ma le le tiga mai vaega uma e lua. O pupuni taimi o le tele o vaega sa ese teisi mai tusitusiga [40-50 ms a'o le'i mae'a po'o le mae'a o taimi na filifilia i pepa muamua (Meng et al., 2012, 2013)]. Ina ia faʻaalia e le o ni mea faʻapitoa o faʻamalama taimi filifilia muamua, matou te faʻatautaia suʻesuʻega mulimuli e faʻaaoga ai faʻamalama taimi eseese (agai i luma 40 ms ma agai i tua 40 ms) mo vaega na lipotia le taua. O faʻaiʻuga uma na faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga tutusa o taunuuga (na matou lipotia iʻuga mai le faamalama taimi i le ogatotonu). E ala i le fa'atinoina o au'ili'iliga e fa'aaoga ai fa'amalama taimi e fesuisuia'i le umi/amata/offset, e mafai ona fa'aalia ai o le taua o fa'ai'uga o se aafiaga faifaipea (Bacigalupo ma Luck, 2015; Luki ma Gaspelin, 2017).

O isi fa'amaumauga fa'afuainumera na fa'atautaia ile IBM SPSS Statistics 22 (IBM Corp., Armonk, NY, United States). O suʻesuʻega muamua e faʻaaogaina ai faʻamalosi faʻapena na fautua mai ai le vaega muamua N1, P2, N2, ma vaega tuai P3, LPP na faʻapitoa lava i le matauina o tiga o isi. I luga o le faʻavae o le tufatufaina atu o le tele-averaged ERP gaioiga ma suʻesuʻega talu ai, o seti eseese o eletise mo vaega taʻitasi na filifilia (Meng et al., 2012, 2013; Lyu et al., 2014). F3, Fz, F4, FC3, FCz, ma FC3 na filifilia mo le auiliiliga o le N1 ma le N2; FC3, FCz, FC4, C3, Cz, ma C4 na filifilia mo le auiliiliga o le P2; CP3, CPz, CP4, P3, Pz, ma P4 na filifilia mo le auiliiliga o le P3; C3, Cz, C4, CP3, CPz, ma CP4 na filifilia mo le auiliiliga o le LPP. Fua fai fai ANOVA faʻatasi ma ata (tiga ma le le tiga) e fai ma vaega i totonu-mataupu ma vaega (IAD ma le HC) e pei o le va-mataupu vaega na faia mo le amplitudes uiga o nofoaga electrodes filifilia mo vaega taitasi. O su'esu'ega fa'afuainumera uma na fetaui ma mana'oga o su'ega fa'afuainumera. O tikeri o le saolotoga mo fua faatatau-F na faasa'oina e tusa ai ma le metotia Greenhouse-Geisser. O eseesega fa'amaumauga sa manatu taua ile p <0.05; faʻailoga faatusatusaga na faasaʻo Bonferroni i p <0.05.

Ina ia suʻesuʻeina pe o le aʻafiaga na matou matauina i faʻamaumauga a le ERP e fesoʻotaʻi ma uiga faʻapitoa o le tagata auai, muamua, matou te fuafuaina le eseesega i le va o le tele o ERPs e mafua mai i faʻamaʻi tiga ma faʻamaʻi le tiga i le taimi windows o N2 ma P3. O amplitudes na fuafuaina o le uiga o le amplitudes o electrodes filifilia uma (F3, Fz, F4, FC3, FCz, ma FC3 mo N2; CP3, CPz, CP4, P3, Pz, ma P4 mo P3). Lona lua, matou te faʻatautaia suʻesuʻega faʻatasi a Pearson i le va o le eseesega o le maualuga o le ERP ma le togi o le fa subscales o le IRI, eseese.

i'uga

Fa'afitauli

Mo le saʻo saʻo, o le aʻafiaga autu o le ata [F(1,30) = 1.854, p = 0.183, η2p

= 0.058), vaega (F(1,30) = 0.557, p = 0.461, η2p = 0.018], ma le fegalegaleaiga o ata × vaega [F(1,30) = 0.146, p = 0.705, η2p = 0.005] e leʻi taua (vaega o le saʻo saʻo: 79-99%, o lona uiga ± SE: 91.25 ± 4.8%). Mo le taimi e tali atu ai, na matou maua ai se aafiaga taua tele o le ata [F(1,30) = 23.662, p <0.001, η2p = 0.441]. O vaega uma e lua e tali vave atu i tulaga tiga pe a faatusatusa i le tulaga e le tiga (IAD_P: 633.488 ± 54.928 ms; IAD_NP: 669.714 ± 74.255 ms; HC_P: 645.528 ± 55.207 ms; HC_NP: 684.085 ± 61.851 ms). O le aafiaga autu o le vaega [F(1,30) = 0.413, p = 0.525, η2p = 0.014] ma le fegalegaleaiga o ata × vaega [F(1,30) = 0.023, p = 0.880, η2p

= 0.001] e le taua (tele o RTs: 554-861 ms; uiga ± SE: 659.5 ± 62.6 ms).

Mo sikoa IRI, matou te tamo'e tuto'atasi t-su'ega e fa'atusatusa ai togi o le vaega IAD ma le vaega HC mo fa'avae uma e fa. Na maua i luga o le subscale "PD," o togi o le vaega IAD e sili atu ona laʻititi nai lo togi o le vaega HC [IAD: 8.125 ± 0.875; HC: 10.375 ± 0.651; t(30) = -2.063, p = 0.048]. O le eseesega i le va o vaega e lua o isi vaega laiti e tolu e le taua (p > 0.116) (Siata 1).

 
TABLE 1
www.frontiersin.org  

TABLE 1. Tagata auai faʻataʻitaʻiga mo tagata auai IAD ma faʻatonuga maloloina.

 
 

Avanoa Fa'atatau i Mea e tutupu (ERPs)

N1. O le aafiaga autu o le ata [F(1,30) = 3.180, p = 0.085, η2p

= 0.096], o le aafiaga autu o le vaega [F(1,30) = 0.465, p = 0.500, η2p = 0.015] ma le fegalegaleaiga o ata × vaega [F(1,30) = 0.131, p = 0.720, η2p

= 0.004] e le taua.

F2. O le aafiaga autu o le ata [F(1,30) = 1.550, p = 0.223, η2p

= 0.049], o le aafiaga autu o le vaega [F(1,30) = 0.098, p = 0.756, η2p = 0.003] ma le fegalegaleaiga o ata × vaega [F(1,30) = 0.729, p = 0.400, η2p

= 0.024] e le taua.

N2. O le aafiaga autu o le ata sa taua [F(1,30) = 6.406, p = 0.017, η2p

= 0.176]. O ata tiga na faʻaalia ai le tele o amplitudes le lelei nai lo ata e le o tiga (-6.301 ± 0.745 μV ma -5.650 ± 0.769 μV). O le aafiaga autu o le vaega e le taua [F(1,30) = 0.039, p = 0.845, η2p = 0.001]. O le fegalegaleaiga a le vaega × ata sa taua [F(1,30) = 6.838, p = 0.016, η2p

= 0.177]. O faʻatusatusaga faʻalua na faʻaalia ai o le amplitudes e faʻaalia e ata tiga e sili atu le leaga nai lo le faʻaalia e ata e le o tiga i le vaega HC (-6.481 ± 1.088 μV ma -5.176 ± 1.054 μV, p = 0.001) ae le o le vaega IAD (-6.124 ± 1.088 μV ma -6.122 ± 1.054 μV, p = 0.577) (Ata 2, 4A ma le Laulau 2).

 
Faʻaaliga 2
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 2. Ole averesi tele ile Fz ma le FCz ma le fa'afanua o le N2 i tulaga uma e fa [Ata tiga ile vaega HC (HC_P); Ata e le tiga ile vaega HC (HC_NP); Ata tiga ile vaega IAD (IAD_P); ma ata e le tiga ile vaega IAD (IAD_NP)]. O le fa'amalama o le taimi o le fa'afanua sa fetaui ma le sikuea lanu efuefu o lo'o ufiufi.

 
 
Faʻaaliga 3
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 3. Ole averesi tele ile P3, Pz, ma le P4; le fa'afanua o le P3 i tulaga uma e fa (o le fa'amalama o le taimi o le fa'afanua e fetaui ma le sikuea lanu efuefu o lo'o ufiufi).

 
 
Faʻaaliga 4
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 4. Fegalegaleaiga o ata × vaega ile N2 (A) ma le P (B) (***p <0.001; **p <0.01; ns, e le taua).

 
 
TABLE 2
www.frontiersin.org  

TABLE 2. Fa'amatalaga fa'amaumauga mo fa'amaumauga e mafai ona tupu (ERP).

 
 

P3. O le aafiaga autu o le ata sa taua [F(1,30) = 17.668, p <0.001, ηp2 = 0.3371]. O ata tiga na faʻaalia ai le tele o amplitudes nai lo ata e le tiga (7.350 ± 0.799 μV ma le 5.998 ± 0.679 μV). O le aafiaga autu o le vaega e le taua [F(1,30) = 0.989, p = 0.328, η2p

= 0.032]. O le fegalegaleaiga a le vaega × ata sa taua [F(1,30) = 6.283, p = 0.018, η2p

= 0.173]. O faʻatusatusaga faʻalua na faʻaalia ai o le eseesega i le va o ata tiga ma ata e le faʻaleagaina na naʻo le taua i le vaega HC (8.473 ± 1.130 μV ma le 6.316 ± 0.961 μV, i <0.001) ae le o le vaega IAD (6.227 ± 1.130 μV ma 5.681 ± 0.961 μV, i = 0.240) (Ata 3, 4B ma le Laulau 2).

LPP. O le aafiaga autu o le ata sa taua [F(1,30) = 22.517, p <0.001, η2p

= 0.429]. O ata tiga na faʻaalia ai le tele o amplitudes nai lo ata e le tiga (7.469 ± 0.761 μV ma le 5.787 ± 0.674 μV). O le aafiaga autu o le vaega [F(1,30) = 1.128, p = 0.297, η2p = 0.036] ma le fegalegaleaiga o ata × vaega [F(1,30) = 2.055, p = 0.162, η2p

= 0.064] e le taua.

Lipoti Fa'atatau ma a latou Feso'ota'iga ma Gaoioiga Neural

O faʻaiʻuga o suʻesuʻega faʻatasi na faʻaalia ai o le eseesega o le N2 (tiga ma le le tiga) na matua faʻatusatusaina ma togi o le "PD" o le IRI [r (30) = -0.407, p = 0.021] (Ata 5).

 
Faʻaaliga 5
www.frontiersin.org  

Faʻaaliga 5. Fa'atasiga i le va o amplitudes o le N2 (tiga> le tiga) ma sikoa PD.

 
 

Talanoaga

O suʻesuʻega o loʻo i ai nei na suʻesuʻeina ai le neural underpinnings o tali faʻamalosi i isi tiga i le IADs. O le vaega IAD na maua e itiiti ifo le fa'aituau nai lo le vaega HC i le tiga o isi i le amataga otometi ma le mulimuli ane fa'atonuina o le mafaufau, lagolagoina e le ERP data. O nei taunuʻuga e ogatusa ma le fautuaga e fesoʻotaʻi le IAD ma le faʻaletonu o lagona alofa (Melchers et al., 2015).

E tatau ona maitauina i tusitusiga a le ERP suʻesuʻega o loʻo taulaʻi i le lagona alofa mo le tiga, sa i ai suʻesuʻega na lipotia mai ai se suiga lelei o le tulaga tiga pe a faʻatusatusa i le tulaga e le tiga (Fan ma Han, 2008; Sheng ma Han, 2012). Sa i ai isi suʻesuʻega na lipotia mai se taunuuga le taua i vaega muamua, ma o le suiga lelei na naʻo le matauina i vaega mulimuli e pei o le P3 ma le LPP (Meng et al., 2013). E le gata i lea, o loʻo i ai foʻi suʻesuʻega na lipotia mai o se suiga sili atu ona leaga i vaega muamua ma se suiga sili atu ona lelei i vaega mulimuli (Cui et al., 2016a,b). O lenei le tutusa o lona uiga e naʻo le faʻaaogaina o amplitudes o vaega ERP e faʻaalia ai tali neural e le mautu. Na matou fautuaina e faʻaoga le faʻailoga i le va o faʻamaʻi tiga ma le le faʻaleagaina e faʻaalia ai le lelei o le faʻaogaina o mea faʻamalosi. Afai o faʻamaʻi tiga ma le le faʻaleagaina na faʻavasegaina i lalo o le tasi tulaga ae le o le isi tulaga, e mafai ona tatou fai atu na sili atu le faʻaogaina o le faʻamalosi i le mea muamua. O lenei manatu na faʻaaogaina i tusitusiga (Ibanez et al., 2011; Cui et al., 2016a,b).

O le vaega muamua o le N1 ua faʻaalia e faʻailogaina le tiga mai le le faʻaosoina o le tiga ma ua faʻamatalaina o se faʻailoga o le faʻagaoioia otometi o le faʻafefe faʻafefe (Lyu et al., 2014). O nisi suʻesuʻega ua lipotia mai o le matauina o le tiga o isi na mafua ai se vaega sili atu le lelei o le N1 nai lo le le tiga faʻaosofia (Fan ma Han, 2008; Han et al., 2008; Decety et al., 2010; Ibanez et al., 2011), ae o isi na lipotia mai e leai se aʻafiaga o le matauina o tiga o isi ile N1 amplitude (Mella et al., 2012; Lyu et al., 2014). O lenei fete'ena'iga i su'esu'ega e mafai ona mafua ona o le eseesega o metotia, e pei o seti eseese o fa'aosofiaga. Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega e le ogatasi o loʻo taʻu mai ai foi o le aafiaga o ata i luga o le N1 e le o mautu ma e faigofie ona aʻafia i mea faʻapitoa. I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, matou te leʻi mauaina ni eseesega taua i le N1 i le tali atu i le matamataina o tiga ma ata e le o tiga i le IAD poʻo le HC vaega.

O le vaega o le N2 ua fautuaina e atagia ai le vave otometi ona lagona le tiga o isi (Chen et al., 2012). O le maualuga o le N2 ua lipotia mai e fetaui lelei ma fua faatatau o le lagona alofa ma le Empathic Concern Scale scores (Sessa et al., 2014). O le mea e malie ai, na matou matauina se vaega taua × faʻataʻitaʻiga fegalegaleaiga i luga o le N2, lea na matauina ai se eseesega i le tiga ma le le faʻaleagaina o ata faʻaosofia i le HCs, ae le o le IADs. O lenei suʻesuʻega e taʻu mai ai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le IAD atonu e faʻaitiitia le lagona i tiga o isi, e tusa ai ma le faʻaalia o le faʻaosofia o lagona ma le faʻasoaina o lagona.

E le gata i lea, na matou iloa ai o le eseesega o le N2 na faʻaalia e ata tiga ma le le faʻaleagaina na matua faʻatusatusaina ma togi i le PD subscale o le IRI. O le tele o le eseesega i le va o tulaga tiga ma le le tiga o le maualuga o le PD togi na maua e le tagata auai. O le fua ole PD na fuafuaina e fuaina ai le faʻavauvau na maua i le tali atu i le matauina o isi i le tiga. O suʻesuʻega talu ai na fautua mai ai o le fefaʻasoaaʻi otometi faʻatasi ma lagona faʻalagona o isi e mafai ona oʻo atu ai i le PD (Preston ma de Waal, 2002; Gallese, 2003; Lamm et al., 2007). O lenei fesoʻotaʻiga taua na fautua mai ai o le faʻaituau i le va o faʻamaʻi tiga ma le le tiga i le faʻamalama o le taimi o le N2 na atagia mai ai le maualuga o le faʻavauvau e mafua mai i le fefaʻasoaaʻi ma le tiga o isi. E le gata i lea, pe a faʻatusatusa le sikoa IRI i le va o vaega e lua, na o le pau lava le eseesega o le togi o le PD: o togi a le HC e sili atu le maualuga nai lo togi a le IAD. O lenei fa'ai'uga na lagolagoina ai fo'i le 'ese'esega o le fefa'asoaa'i ma tiga o isi i vaega e lua.

Na matou matauina se kulupu tutusa × fefaʻatauaʻiga ata i luga o le vaega P3 lea na faʻaalia ai le tele o le P3 amplitude i le tali atu i le matamataina o ata tiga nai lo ata e le o tiga i le vaega HC, ae le o le vaega IAD. P3 amplitude ua fesoʻotaʻi ma le taua faʻaosofia, tulaga faʻaosofia, ma le aʻafiaga o nei mea taua i le faʻasoaina o punaoa mafaufau (Olofsson et al., 2008). E masani lava, o mea e sili ona taua, faʻaosofia, poʻo faʻaosofia e faʻaosofia ai le P3 sili atu (Delplanque et al., 2004; Nieuwenhuis et al., 2005). O loʻo maua ai o le P3 amplitudes na faʻaalia i fomaʻi e matua le mautonu i le eseesega i le va o faʻamaʻi tiga ma le le faʻaleagaina pe a faʻatusatusa i isi tagata e le o ni fomaʻi, masalo ona o le masani a fomaʻi (Decety et al., 2010). O se faʻalavelave faʻapitoa P3 i le vaega IAD na fautua mai ai e mafai e tagata taʻitoʻatasi ma le IAD ona tuʻufaʻatasia le faʻaitiitia o punaoa faʻapitoa i le gaioiga o tiga o isi ma atonu e faʻaitiitia lagona faʻalagona ma tiga o isi.

E le gata i lea, e tatau ona taʻua o faʻaiʻuga o loʻo tuʻuina atu iinei e le o faʻaalia ai se mafuaʻaga o fesoʻotaʻiga i le va o le faʻavaivai ma le IAD. Pe o le vaisu i luga ole initaneti e mafua ai le leai o se lagona alofa pe o tagata e leai se lagona alofa e sili atu ona faigofie ile vaisu? E pei ona fautuaina mai e se iloiloga talu ai nei ma nai suʻesuʻega, o le lagona alofa e mafai ona i ai se puipuiga i le tetee atu i vaisu (Massey et al., 2017). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega e tasi na maua ai o se malosi sili atu e iloa ai foliga o le faʻanoanoa, ita, ma le fefe i isi na tutoʻatasi e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le ono ulaula i le taimi o le maitaga mo fafine e iai se faʻalavelave faʻapitoa i le maaleale o faʻalapotopotoga lautele (Massey et al., 2015). O tamaiti ei ai se faaletonu ogaoga i lagona alofa e ono i ai i le tele o lamatiaga mo le vave faʻaaogaina o vailaʻau (Frick ma White, 2008; Swendsen et al., 2010). E le gata i lea, i le faitau aofaʻi o le IAD, o le numera o tane na sili atu le maualuga nai lo tamaitai ae o tamaitai na lipotia mai e sili atu le maualuga o le lagona alofa nai lo alii (Han et al., 2008; Jang ma Ji, 2012; Becker et al., 2017). E pei o lea, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e naʻo le faʻamoemoeina o le i ai o faʻafitauli faʻapitoa i IADs ae sili atu suʻesuʻega umi e manaʻomia e fuafua ai le mafuaʻaga o le va o lagona alofa ma IADs.

I le faaiuga, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei na fautua mai ai na faʻaalia e IAD le faʻaitiitia o le lagona i tiga o isi. Aemaise lava, o le faʻaitiitia o le tiga ma le le faʻaleagaina o le faʻaosoina o le eseesega i le N2 ma le P3 amplitude i IADs, e faʻatatau i HCs, faʻaalia ua latou faʻaitiitia le faʻaosofia o lagona ma le fefaʻasoaaʻi faʻalagona faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o punaoa faʻapitoa i tiga o isi. O nei suʻesuʻega e mafai ona fesoasoani e faʻamalamalama ai le faʻaletonu o galuega faʻale-agafesootai o loʻo matauina i IADs.

tapulaa

E tasi le tapula'a o le su'esu'ega o lo'o i ai nei e leai ni fua fa'atatau o fa'aletonu lautele. E ui lava o le ERP index e lagolagoina le IADs e itiiti ifo le faʻaituau nai lo HC i tiga o isi, o le leai o se fua o amioga e faʻavaivaia ai la tatou finauga. O lenei leai o se taua i faʻamatalaga o amioga e ono mafua mai i seti faʻataʻitaʻiga laiti (n = 16 i vaega taitasi). E tatau ona aoina mai nisi su'esu'ega fa'atatau o le malosi fa'aalofa po'o se seti fa'ata'ita'iga tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, nai lo le naʻo le fai atu i tagata auai e faʻamasino pe o se ata e tiga, e mafai ona tatou fai atu ia i latou e fua mai pe o le a le tiga o le tagata poʻo le le lelei o le tiga o isi latou lagona. O fesoʻotaʻiga i le va o nei fua faʻatatau ma le ERP index e mafai ona sili atu ona faʻafesoʻotaʻi le mauaina o gaioiga neural i amioga le atoatoa.

Tusitala Tusitala

FC na mamanuina le suʻega. CJ ma TW aoina ma au'ili'ili fa'amaumauga. CJ, TW, ma XP na tusia le tusitusiga autu. FC ma CJ na saunia fuainumera. Na toe iloiloina e tusitala uma ia tusitusiga.

faatupeina

O lenei suʻesuʻega na faʻatupeina e le National Natural Science Foundation o Saina: 31500877, 31600889, ma le Faʻailoga Faʻapitoa a le Faiaoga Talavou a le Itumalo o Guangdong: YQ2014149.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

mau faasino

Bacigalupo, F., and Luck, SJ (2015). Le tuʻufaʻatasia o le mafaufau ma le galue manatua i le vaʻaia vaʻaia. J. Cogn. Neurosci. 27, 1180–1193. doi: 10.1162/jocn_a_00771

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Balconi, M., Venturella, I., ma Finocchiaro, R. (2017). Faʻamaoniga mai faiga faʻamalieina, FRN ma le P300 aʻafiaga i luga ole initaneti-vaisu i tupulaga talavou SHORT TITLE: faʻamalieina faiga ma EEG i luga ole initaneti-vaisu. Brain Sci. 7:E81. doi: 10.3390/brainsci7070081

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Becker, JB, McClellan, ML, ma Reed, BG (2017). Eseesega o feusuaiga, itupa ma vaisu. J. Neurosci. Re. 95, 136–147. doi: 10.1002/jnr.23963

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Brand, M., Young, KS, ma Laier, C. (2014). Faʻamatalaga muamua ma le initaneti: o se faʻataʻitaʻiga masani ma le iloiloga o suʻesuʻega neuropsychological ma neuroimaging. I luma. Hum. Neurosci. 8: 375. doi: 10.3389 / fnhum.2014.00375

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Chen, C., Yang, CY, ma Cheng, Y. (2012). Sensorimotor resonance o se taunuuga ae le o se faʻavae e faʻamoemoeina le afaina o isi. Soc. Neurosci. 7, 578-590. Pule: 10.1080 / 17470919.2012.686924

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cui, F., Ma, N., and Luo, YJ (2016a). O le faʻamasinoga lelei e faʻafetaui ai tali neural i le manatu o le tiga o isi: o se suʻesuʻega ERP. Sci. Sui. 6: 20851. Pule: 10.1038 / srep20851

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Cui, F., Zhu, X., Duan, F., and Luo, Y. (2016b). Fa'atonuga o le felagolagoma'i ma le tauvaga e a'afia ai tali neural i tiga o isi: o se su'esu'ega ERP. Soc. Neurosci. 11, 289-296. Pule: 10.1080 / 17470919.2015.1078258

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Davis, MH (1983). Fuaina o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le lagona alofa: faʻamaoniga mo se auala e tele. J. Pers. Soc. Toma. 44, 113-126. Pule: 10.1037 / 0022-3514.44.1.113

CrossRef Full Text | Scholar Google

Decety, J., ma Jackson, PL (2004). Le fausaga fa'atino o lagona alofa o le tagata. Amio. Cogn. Neurosci. Fai mai Rev. 3, 71-100. Pule: 10.1177 / 1534582304267187

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Decety, J., ma Lamm, C. (2006). O lagona alofa o le tagata e ala i tioata o le neuroscience agafesootai. ScientificWorldJournal 6, 1146–1163. doi: 10.1100/tsw.2006.221

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Decety, J., Yang, CY, and Cheng, Y. (2010). Fomai i lalo-faʻatonutonu o latou tiga tiga faʻalagona tali: o se suʻesuʻega e mafai ona tupu i le faiʻai. Neuroimage 50, 1676-1682. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2010.01.025

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Delorme, A., ma Makeig, S. (2004). EEGLAB: o se pusa meafaigaluega avanoa mo suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga taʻitasi EEG faʻamalosi e aofia ai suʻesuʻega tutoʻatasi. J. Neurosci. Metotia 134, 9–21. doi: 10.1016/j.jneumeth.2003.10.009

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Delplanque, S., Lavoie, ME, Hot, P., Silvert, L., ma Sequeira, H. (2004). Su'esu'ega ole gaioiga ole mafaufau e ala ile valence fa'alagona su'esu'e e ala i mea e tutupu i tagata. Neurosci. Lett. 356, 1-4. Nu: 10.1016 / j.neulet.2003.10.014

CrossRef Full Text | Scholar Google

D'Hondt, F., Billieux, J., ma Maurage, P. (2015). Electrophysiological faʻamaopoopoina faʻafitauli faʻaoga Initaneti: iloiloga taua ma vaaiga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi. Neurosci. Biobehav. Faaa. 59, 64-82. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2015.10.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

D'Hondt, F., ma Maurage, P. (2015). Electrophysiological suʻesuʻega i vaisu i luga ole Initaneti: o se toe iloiloga i totonu ole faʻasologa lua-faʻasologa. Faʻaaoga. Faʻatasi. 64, 321-327. doi: 10.1016 / j.addbeh.2015.10.012

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Dong, G., Zhou, H., ma Zhao, X. (2011). O vaisu i luga ole Initaneti o loʻo faʻaalia le faʻaleagaina o le pule faʻatonu: faʻamaoniga mai se galuega lanu-upu Stroop. Neurosci. Lett. 499, 114-118. Nu: 10.1016 / j.neulet.2011.05.047

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Engelberg, E., ma Sjoberg, L. (2004). Fa'aoga Initaneti, tomai fa'aagafesootai, ma fetuunaiga. Cyberpsychol. Faʻatasi. 7, 41-47. Pule: 10.1089 / 109493104322820101

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Fan, Y., ma Han, S. (2008). Malosiaga faʻaletino o masini neural o loʻo aʻafia i le lagona alofa mo le tiga: o se suʻesuʻega faʻapitoa ole faiʻai. Neuropsychologia 46, 160-173. doi: 10.1016 / j.neuropsychologia.2007.07.023

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Frick, PJ, ma White, SF (2008). Iloiloga suʻesuʻega: le taua o uiga faʻafefe-leai mo faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o amioga faʻamalosi ma le faʻafefe. J. Child Psychol. Fomaʻi 49, 359-375. Pule: 10.1111 / j.1469-7610.2007.01862.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Gallese, V. (2003). O a'a o le lagona alofa: o le fefa'asoaa'i o manatu fa'aopoopo ma le fa'avae neural o le intersubjectivity. Faʻataʻitaʻiga 36, 171-180. Pule: 10.1159 / 000072786

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Grant, JE, Potenza, MN, Weinstein, A., ma Gorelick, DA (2010). Fa'atomuaga i vaisu tau amio. Am. J. Drug Alcohol Abuse 36, 233-241. Pule: 10.3109 / 00952990.2010.491884

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Han, S., Fan, Y., ma Mao, L. (2008). Eseesega o le itupa i le lagona alofa mo le tiga: suʻesuʻega electrophysiological. Brain Res. 1196, 85-93. doi: 10.1016 / j.brainres.2007.12.062

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

He, JB, Liu, CJ, Guo, YY, and Zhao, L. (2011). O fa'aletonu i le amataga o lo'o feagai ma fa'aaliga i le tele o tagata fa'aoga initaneti. Cyberpsychol. Faʻatasi. Soc. Netw. 14, 303-308. Pule: 10.1089 / cyber.2009.0333

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Hetu, S., Taschereau-Dumouchel, V., ma Jackson, PL (2012). Fa'aosofia le fai'ai e su'esu'e fegalegaleaiga fa'aagafesootai ma lagona alofa. Brain Stimul. 5, 95–102. doi: 10.1016/j.brs.2012.03.005

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Ibanez, A., Hurtado, E., Lobos, A., Escobar, J., Trujillo, N., Baez, S., et al. (2011). O le fa'aalia o isi foliga (ae le o ni foliga) e fa'amuamua amioga ma fa'aosofia ai le fa'agaioiga o le tiga. Brain Res. 1398, 72-85. doi: 10.1016 / j.brainres.2011.05.014

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Jang, MH, ma Ji, ES (2012). Eseesega o alii ma tamaitai i fegalegaleaiga i le va o faafitauli a matua ma vaisu i luga ole initaneti. J. Spec. Pediatr. Tausisoifua. 17, 288-300. Pule: 10.1111 / j.1744-6155.2012.00344.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Jung, TP, Makeig, S., Westerfield, M., Townsend, J., Courchesne, E., ma Sejnowski, TJ (2001). Iloiloga ma faʻaaliga o faʻataʻitaʻiga tasi-faʻataʻitaʻiga faʻalavelave faʻapitoa. Hum. Brain Mapp. 14, 166-185. Nu: 10.1002 / hbm.1050

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kupferberg, A., Bicks, L., ma Hasler, G. (2016). Galuega fa'aagafesootai i fa'alavelave fa'anoanoa tele. Neurosci. Biobehav. Faaa. 69, 313-332. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2016.07.002

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Kuss, DJ, ma Lopez-Fernandez, O. (2016). Initaneti vaisu ma faʻafitauli faʻaoga Initaneti: o se iloiloga faʻapitoa o suʻesuʻega falemaʻi. Lalolagi J. Psychiatry 6, 143–176. doi: 10.5498/wjp.v6.i1.143

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lai, CM, Mak, KK, Watanabe, H., Jeong, J., Kim, D., Bahar, N., et al. (2015). Le faʻasalalauga faʻasalalauga o vaisu i luga ole laiga i le atuatuvale, popolega lautele, ma le soifua manuia o le mafaufau i tupulaga talavou i atunuu Asia e ono: o se faiga faʻataʻitaʻiga faʻatusa. Malo le Soifua Maloloina 129, 1224–1236. doi: 10.1016/j.puhe.2015.07.031

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lamm, C., Nusbaum, HC, Meltzoff, AN, ma Decety, J. (2007). O le a sou lagona? Fa'aaogaina o fa'ata'ita'iga fa'amageta fa'atino e su'esu'e ai le fa'aogaina o tali fa'alogona ma fa'aa'ai i le taimi o lagona alofa mo le tiga. FUAFUA ONA 2: e1292. doi: 10.1371 / journal.pone.0001292

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Luck, SJ, and Gaspelin, N. (2017). E fa'afefea ona maua fa'amaumauga taua i so'o se su'ega ERP (ma pe aisea e le tatau ai). Psychophysiology 54, 146-157. doi: 10.1111 / psyp.12639

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Lyu, Z., Meng, J., ma Jackson, T. (2014). Aafiaga o mafuaʻaga o le tiga i le faʻagasologa o tiga i isi: suʻesuʻega ERP. Faʻaaliga. Brain Res. 232, 2731–2739. doi: 10.1007/s00221-014-3952-7

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Massey, SH, Estabrook, R., O'Brien, TC, Pine, DS, Burns, JL, Iakopo, S., et al. (2015). Fa'amatalaga muamua mo le fegalegaleai o le oxytocin receptor gene (oxtr) ma le fa'aogaina o foliga i le fa'avasegaina o faiga ulaula tapaa. Neurosci. Lett. 584, 259-264. Nu: 10.1016 / j.neulet.2014.10.049

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Massey, SH, Newmark, RL, ma Wakschlag, LS (2017). Fa'amatala le matafaioi o faiga fa'aalofa i fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au: o se fa'avae fa'avae ma su'esu'ega lisi. Fualaau Faʻamaina Faʻaʻona. doi: 10.1111/dar.12548 [Epub i luma o le lolomi].

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Melchers, M., Li, M., Chen, Y., Zhang, W., ma Montag, C. (2015). O le faʻaitiitia o lagona alofa e fesoʻotaʻi ma le faʻafitauli faʻafitauli o le Initaneti: faʻamaoniga faʻamaoniga mai Saina ma Siamani. Asia J. Fomaʻi. 17, 56-60. doi: 10.1016 / j.ajp.2015.06.019

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Mella, N., Studer, J., Gilet, AL, ma Labouvie-Vief, G. (2012). Faʻalogona alofa mo tiga mai le talavou e oʻo atu i le matua: o se suʻesuʻega faʻapitoa ole faiʻai. I luma. Toma. 3: 501. Pule: 10.3389 / fpsyg.2012.00501

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Meng, J., Hu, L., Shen, L., Yang, Z., Chen, H., Huang, X., et al. (2012). O fa'alagona muamua e fa'afetaui ai tali i tiga o isi: o se su'esu'ega ERP. Faʻaaliga. Brain Res. 220, 277–286. doi: 10.1007/s00221-012-3136-2

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Meng, J., Jackson, T., Chen, H., Hu, L., Yang, Z., Su, Y., et al. (2013). Faʻaaliga tiga i le tagata lava ia ma le matauina o isi: suʻesuʻega ERP. Neuroimage 72, 164-173. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2013.01.024

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Negd, M., Mallan, KM, ma Lipp, OV (2011). O le matafaioi a le popole ma le faʻataʻitaʻiga o fuafuaga i luga o tali faʻamalosi. Faʻatasi. Res. Ther. 49, 852–857. doi: 10.1016/j.brat.2011.09.008

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Nieuwenhuis, S., Aston-Jones, G., ma Cohen, JD (2005). Fa'ai'uga, le P3, ma le locus coeruleus-norepinephrine system. Toma. Bull. 131, 510-532. Pule: 10.1037 / 0033-2909.131.4.510

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Olofsson, JK, Nordin, S., Sequeira, H., ma Polich, J. (2008). Fa'ata'ita'iga ata: o se iloiloga tu'ufa'atasi o su'esu'ega a le ERP. Biol. Toma. 77, 247-265. Pule: 10.1016 / j.biopsycho.2007.11.006

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Preston, SD, ma de Waal, FB (2002). Fa'aalofa: ona fa'avae tupito ma fa'alatalata. Faʻatasi. Brain Sci. 25, 1-20.

Scholar Google

Rutgen, M., Seidel, EM, Riecansky, I., ma Lamm, C. (2015). Fa'aitiitiga o le lagona alofa mo le tiga e ala ile placebo analgesia e fa'ailoa mai ai le tutusa o galuega ole lagona alofa ma le poto masani o lagona. J. Neurosci. 35, 8938-8947. Nu: 10.1523 / JNEUROSCI.3936-14.2015

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sanders, C., Field, TM, Diego, M., ma Kaplan, M. (2000). Le soʻotaga o le initaneti faʻaoga i le atuatuvale ma le vavalalata lautele i tupulaga talavou. Tupulaga Talavou 35, 237-242

Scholar Google

Sessa, P., Meconi, F., Castelli, L., ma Dell'Acqua, R. (2014). Fa'aaluina o le taimi e lagona ai le tiga o isi ituaiga: o se su'esu'ega fa'atatau i mea na tutupu i le taimi-va'aiga o lagona alofa fa'afeagai. Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. 9, 454–463. doi: 10.1093/scan/nst003

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Sheng, F., ma Han, S. (2012). Fa'ata'ita'iga o ta'iala fa'alemafaufau ma va'aiga va'ava'ai fa'aitiitia le fa'aituau fa'aituau i tali neural empathic. Neuroimage 61, 786-797. doi: 10.1016 / j.neuroimage.2012.04.028

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Swendsen, J., Conway, KP, Degenhardt, L., Glantz, M., Jin, R., Merikangas, KR, et al. (2010). Fa'aletonu o le mafaufau e avea ma a'afiaga mo le fa'aaogaina o vaila'au, fa'aleagaina ma le fa'alagolago: fa'ai'uga mai le 10-tausaga tulitatao a le National Comorbidity Survey. onāga i vailāʻau 105, 1117-1128. Pule: 10.1111 / j.1360-0443.2010.02902.x

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Tam, P., ma Walter, G. (2013). Faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti i le laʻititi ma le talavou: faʻaleleia o se faʻalavelave 21st seneturi. Ausetalia. Psychiatry 21, 533-536. Pule: 10.1177 / 1039856213509911

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Wang, T., Ge, Y., Zhang, J., Liu, J., and Luo, W. (2014). Le gafatia mo le tiga alofa i totonu o le taulaga i luga o le Initaneti-o loʻo fai ma vaisu i tua o tamaiti i Saina: o se suʻesuʻega e mafai ona tupu. Faʻatauga. Hum. Faʻatasi. 33, 56-62. doi: 10.1016 / j.chb.2013.12.020

CrossRef Full Text | Scholar Google

Wei, HT, Chen, MH, Huang, PC, ma Bai, YM (2012). Le fesoʻotaʻiga i le va o taʻaloga i luga ole laiga, phobia lautele, ma le atuatuvale: o se suʻesuʻega i luga ole laiga. BMC Psychiatry 12:92. doi: 10.1186/1471-244X-12-92

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Yen, JY, Yen, CF, Chen, CC, Chen, SH, ma Ko, CH (2007). O mea taua a le aiga o vaisu i luga ole initaneti ma le faʻaaogaina o vailaʻau i tupulaga talavou Taiwanese. Cyberpsychol. Faʻatasi. 10, 323-329. Pule: 10.1089 / cpb.2006.9948

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Young, KS (1998a). Pu'eina i le upega: Fa'afefea ona Iloa Faailoga o Vaisu Initaneti - Ma se Fuafuaga Manumalo mo le Toe Fa'aleleia. Niu Ioka, NY: Wiley.

Scholar Google

Young, KS (1998b). Initaneti vaisu: o le tulaʻi mai o se faʻamaʻi faʻamaʻi fou. Cyberpsychol. Faʻatasi. 1, 237–244. doi: 10.1007/s10899-011-9287-4

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Scholar Google

Zung, WW (1965). Se fua fa'atatau o le atuatuvale. Faʻau. Gen. Psychiatry 12, 63-70. Pule: 10.1001 / archpsyc.1965.01720310065008

CrossRef Full Text | Scholar Google

Zung, WW (1971). O se meafaigaluega fa'atatau mo fa'alavelave popole. Fomaʻi mafaufau 12, 371–379. doi: 10.1016/S0033-3182(71)71479-0

CrossRef Full Text | Scholar Google

 

Upu autu: faʻafitauli o vaisu i luga ole initaneti (IAD), lagona alofa, ERPs, N2, P3

Faʻamatalaga: Jiao C, Wang T, Peng X ma Cui F (2017) Faʻaleagaina Faʻagasologa Faʻalagona i Tagata Taʻitoʻatasi ma le Initaneti Faʻafitauli Faʻafitauli: O se suʻesuʻega e mafai ona faʻatatau i mea na tutupu. I luma. Hum. Neurosci. 11: 498. doi: 10.3389 / fnhum.2017.00498

Na maua: 07 Aokuso 2017; Taliaina: 27 Setema 2017;
Fa'asalalau: 10 Oketopa 2017.

Faatonutonu e:

Alessio Avenanti, Università di Bologna, Italia

Toe iloiloina e:

Ruolei Gu, Iunivesite o Saina Academy o Saienisi (UCAS), Saina
Markus Rütgen, Iunivesite o Viena, Ausetalia

Puletaofia © 2017 Jiao, Wang, Peng ma Cui. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufatufa atu ile aiaiga ole Laisene Creative Commons (CC BY). O le faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia i isi fonotaga e faatagaina, pe'ā tuʻuina atu le uluaʻi tusitala poʻo le laiseneina ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei tusi o tala o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.

* Tusitusi: Fang Cui, [imeli puipuia]

O nei tusitala na saofagā tutusa i lenei galuega.