Faʻasalalau Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina o Mafaufau ma le Toto
Fepuari 2017, Volume 15, Mataupu 1, pp 16-27
Craig S. Cashwell, Amanda L. Giordano, Kelly King, Cody Lankford, Robin K. Henson
lē faʻatino
Mo tagata taʻitoʻatasi e fai ma vaisu faʻafeusuaiga, o amioga feusuai e masani lava o le auala autu o le faatonutonuina o lagona le fiafia poʻo le le manaʻomia. I lenei suʻesuʻega, matou te saili e suʻesuʻe le eseesega i vaega o tulafono faʻalagona i le va o tamaiti aʻoga i le tele o vailaau faʻafeusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o le mea e le faʻalogo. Faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga o le 337 kolisi tamaiti aʻoga, 57 (16.9%) togiina i le falemaʻi tele o feusuaʻiga fai ma vaʻaia ma tamaiti aʻoga i le falemaʻi tele eseese eseʻese mai tamaiti aʻoga i le nonclinical tulaga i luga o tolu vaega o lagona faʻatonutonuina: (b) faʻatapulaʻaina le faʻatinoina o ni amioga faʻatonutonuina i le tali atu i aafiaga le lelei, ma (c) laʻititi lagona faʻatonutonu tulafono faatonutonu. Aʻafiaga mo faʻalavelaveina i kolisi kolisi e avatua.
Faʻasologa o lagona ma feusuaiga i totonu o Kolisi
Ua faʻailoa mai e le au suʻesuʻe e tusa ma le 75% tamaiti aʻoga e ulufale i kolisi ma mea na tutupu muamua (Holway, Tillman, & Brewster, 2015) ma tamaiti aʻoga o le kolisi e faia amioga faʻafeusuaiga e mafai ona faʻavasega lemu o se soifua maloloina, faʻafitauli, pe faʻamalosi. I le tasi itu o le fusi o alaleo, le saolotoga ma avanoa aʻoaʻoga maua e le kolisi siosiomaga mafai totoina maloloina tagata taitoatasi mai le aiga o amataga ma sailiiliga o le tagata lava ia tulaga faatauaina, talitonuga, ma faiga masani, e aofia ai mea e fesoʻotaʻi ma feusuaiga (Smith, Franklin, Borzumato-Gainey , & Degges-White, 2014). Tele kolisi tamaiti aʻoga atiina ae se malamalama sili atu o latou lava ma a latou lava tulaga faatauaina ma auai i feusuaiga gaioiga vavalalata ma a latou lava talitonuga faiga. O isi tamaiti aʻoga, peitaʻi, e ono fetaiaʻi ma le tele o tulaga lamatia o le kolisi siosiomaga ma auai i faʻafitauli poʻo le lamatia amioga faʻafeusuaiga.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi tulaga ono ono aʻafia aofia ai tulaga faʻafeusuaiga o kolisi lotoa, a o tamaiti aʻoga taumafai e soʻona faʻatauaina le aofai o feusuaʻiga paʻaga ma le taatele o feusuaʻiga gaioiga a latou uo (Scholly, Katz, Gascoigne, & Holck, 2005). O nei faiga faʻafeusuaiga e ono unaʻia le faʻatonutonu ina ia o gatasi ma le le saʻo faʻamoemoega tau feusuaʻiga ma saofaga i le tele o le leaga faʻaiuga, e pei o le le manaʻomia maitaga (James-Hawkins, 2015), feusuaʻiga pipisi (STIs; Wilton, Palmer, & Maramba 2014), feusuaiga (Cleere & Lynn, 2013), ma le maasiasi (Lunceford, 2010). O leisi itu e mafua ai amioga mataga i fanau aʻoga i kolisi o le inu ava malosi. Ua faʻafesoʻotaʻi e le au suʻesuʻe le inuina o le 'ava i le numera o paʻaga feusuaʻi i talavou ma talavou matutua. Faʻapitoa lava, Dogan, Stockdale, Wildaman, and Coger (2010) faʻatautaia se suʻesuʻega faʻaumiumi i le silia ma le 13 tausaga ma iloa ai o le tagofia o le 'ava malosi na faʻamaonia lelei ma le numera o feusuaiga paʻaga i le va o talavou matutua. E ui lava o amioga mataga i feusuaiga i le va o tamaiti aʻoga kolisi ono taitai atu ai i le leaga poʻo le leaga taunuʻuga, o nei gaioiga e le o lona uiga faʻafeusuaiga vaisu. Naʻo le taimi e maua ai e tamaiti aʻoga le le toe faʻatonutonuina o a latou amioga tau feusuaʻiga ma faʻaauau pea ona faia e ui lava i aʻafiaga leaga e ono iai ma vaisu feusuaiga (Goodman, 2001).
Togafitiga Feusuai
E ui o loʻo i ai ni feteʻenaʻiga e uiga i vaisu o feusuaiga, aemaise lava le toesea i le Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga (DSM-5; American Psychiatric Association, 2013), taʻitaʻia tagata atamamai i le tele o aʻoaʻoga masani ioeina o feusuaiga fai ma vaisu o se faamaʻi (Carnes, 2001; Goodman 2001; Phillips, Hajela, & Hilton, 2015). Goodman (1993) faʻatulagaina aiaiga faʻataʻitaʻi mo le tagofia o feusuaiga e ala i le faʻaofiina o le vaitaimi amio feusuaʻi i totonu o le taiala mo le faʻaaogaina o vailaʻau ma le faʻalagolago. Mai lenei manatu, o le tagofia o feusuaiga e le o le ituaiga poo le taimi o le feusuaiga. Ae, o le faʻaopopoina o feusuaiga e aofia ai le popole ma le faʻalauiloaina o feusuaiga, le le mafaia ona taofi pe faʻaitiitia uma (e pei o le popole, faʻanoanoa) ma amioga i fafo (faʻataʻitaʻiga, matamataina o ponokalafi, totogiina o feusuaiga) e ui i taunuuga e le manaʻomia, (e mafua ai le faateleina o le taimi, umi, poʻo le gaogao o amioga), ma le tolopoina (ie, lagona o le dysphoric pe a taofia le amio).
O isi tagata atamamai ua latou ioeina o amioga le faia feusuaiga i fafo atu o le pulega e iai faafitauli, ae filifili e faʻatulaga le mataupu ose faʻamaʻi feusuaʻi nai lo vaisu (Kafka, 2010; 2014; Kor, Fogel, Reid, & Potenza, 2013). Mai lenei vaʻaiga, amioga faʻafeusuaiga i fafo atu o le faʻatonutonu o se faʻatonutonu o lagona le atoatoa. O nei tagata suʻesuʻe mautinoa o le tele o suʻesuʻega e uiga i le amio lelei o feusuaʻiga e manaʻomia muamua ae leʻi faʻavasegaina o se vaisu (Kor et al., 2013).
O nei feeseeseaiga faafilosofia i le uiga o le le pulea lelei o amioga tau feusuaʻiga ma tulaga tau suʻesuʻeina o le mauaina o le sao atoatoa o fuainumera o luitau e faigata, ae o Carnes (2005) na faailoa atu e oo atu i le 6% o tagata Amelika o loo i ai le tagofia o feusuaiga. O suʻesuʻega i vaega faapitoa o le faitau aofaʻi, e ui i lea, e faʻaalia ai ala eseese. Faʻatasi tonu lava i lenei suʻesuʻega, ua maua ai e tagata suʻesuʻe le fua o le tagofiaina o feusuaiga ma le feusuaʻiga i tama aʻoga kolisi ina ia sili atu le maualuga nai lo le faitau aofaʻi lautele. Mo se faʻataʻitaʻiga, na maua e le Reid (2010) le 19% o alii kolisi na latou ausia tuʻutuʻuga mo le feusuaʻiga ma Giordano ma Cecil (2014) na maua le 11.1% o le tane ma le fafine i lalo ifo o lenei tulaga. E le gata i lea, na lipotia mai e Cashwell, Giordano, Lewis, Wachtel, ma Bartley (2015) le 21.2% o le tane ma le 6.7% o tamaitai i lalo ifo o aʻoga i a latou faʻataʻitaʻiga na ausia ai le faʻataʻitaʻiga mo le toe faia o iloiloga o mea e fai ma vaisu. E tusa ai ma lea, o le maualuga o le masani ai o amioga feusuaʻiga i fafo o tagata aʻoga o le kolisi o loʻo taʻu mai ai se manaʻoga mo se malamalamaga sili atu i mea taumatematega. Ona o le natura faalelagona ma le le solomuli e fesootaʻi ma vaisu feusuaiga, o se tasi o fale e fesootaʻi atu i vaisu feusuaiga lea atonu e taua faapitoa mo tamaiti aʻoga kolisi o tulafono faatonutonu faʻalagona.
Faiga Faʻavae
Emotion tulafono faʻatonutonu (ER) o loʻo i le ogatotonu o le faʻateleina tusitusiga, ma le tele finauga faʻauiga, faʻamamafaina, ma talosaga (Prosen & Vitulić, 2014). Mo mafuaʻaga o le suʻesuʻeina nei, matou lautele faʻamatalaina ER o le gaioiga o le mataʻituina, iloiloina, ma suia lagona ootia lagona ina ia faʻamalieina se tasi sini (Berking & Wupperman, 2012). Galue malosi o le ER aofia ai le agavaʻa e (a) mataala i, malamalama ma talia lagona, (b) gaioiga i sini faʻatonu, leai-faʻaosofia auala i taimi le lelei lagona lagona, (c) faʻaaogaina fetuutuunai tulafono faʻatonutonu metotia e faʻalagolago-faʻalagolago , ma (d) faʻalauteleina le iloa o lagona le lelei o se vaega o le olaga (Buckholdt et al., 2015). Gratz ma Roemer (2004) na fuafuaina o le gaioiga o le ER e ese mai i taumafaiga e faʻatino le faʻatonutonuina o lagona, aveʻese lagona, pe taofiofia lagona. O le mea moni, ua maua e tagata suʻesuʻe o le faʻatonutonuina, aveʻesea, pe o le taofiofia o lagona e mafai ona maua ai le maualuga maualuga o lagona faʻaleagaina ma le faʻaletonu mafatiaga (Gratz & Roemer, 2004). Nai lo le taofiofia pe faʻamasinoina se tasi o lagona lagona, ER o se gaioiga e faʻailoa ai ma talia ai e se tasi le lagona o loʻo iai nei ina ia mafai ai ona faʻaititia lona faʻamalosiʻau ma faʻamalosiʻau ai i ni amioga e tali atu i ai (Gratz & Roemer, 2004). O lenei faʻauigaina o lona uiga o le uai atu i ma faʻamafanafanaina ma lagona avea ma se maloloina tali.
O le gaioiga a le ER e faifai pea, ma e taua ai i le atinaʻeina ma le tausiga o faʻatonuga lelei o le soifua maloloina o le mafaufau ma le mafaufau (Berking & Wupperman, 2012). Suesuega i le fesootaiga i le va o le ER ma le mafaufau fetuutuunai faailoa mai ai le taua o le mauaina o le tele o tulafono faatonutonu ma le mafai ona suia i latou ia fetaui ma manaoga o eseesega o mataupu (Bonanno & Burton, 2013; Kashdan & Rottenberg, 2010). Tagata taʻitoʻatasi oe lelei faʻaogaina fetuʻutuʻunaʻi ER taʻiala e masani ona sili atu fetuʻunaʻi ma masani ona fiafia i sili atu soifua maloloina faʻaiʻuga ma se puipuiga puipuiga faʻafitauli o le mafaufau (Aldao, Sheppes & Gross, 2015). E faʻapena foi, o nisi ua amata faʻavae talaaga o le ER e fesoʻotaʻi ma psychopathology (Dixon-Gordon, Aldao, & De Los Reyes, 2015; Fowler et al., 2014). O tagata suʻesuʻe, e tatau la ona suʻesuʻeina le aofaʻi o tagata ile falemaʻi ma o latou aafiaga tulaga ese i le faʻaleagaina o lagona (Berking & Wupperman, 2012; Sheppes, Suri & Gross, 2015), e aofia ai ma i latou o loʻo tauivi ma vaisu o feusuaiga.
Faʻasalaga Faʻafeusuaiga ma Feusuaiga
O le tamaʻitaʻi lelei (1993, 2001) na faʻamatalaina uiga tau feusuaʻiga fai ma vaisu e pei o le faia o galuega e lua: gaosia o le fiafia ma faʻaitiitia le faʻaleagaina o le loto. O le mea lea, o vaisu amioga e maua ai le taui poʻo se faʻamatalaga euphoric e mafua mai i le tuʻuina atu o le dopamine i le faiʻai (faʻamalosia lelei) faʻapea foi ma le faʻamalosia le faʻamalosi poʻo le toomaga mai faʻalagona lagona o le dysphoric (e pei o le faʻaitiitia o le atuatuvale pe faʻaitiitia le atuatuvale). O le mea moni, o Adams ma Robinson (2001) na manatu o le tagofia o feusuaiga o se auala lea e taumafai ai tagata taʻitoʻatasi e sosola ese mai le faʻalavelave faʻalagona ma le toʻafilemu, ma o le togafitiga faʻafeusuaiga e tatau ona i ai se vaega ER.
I le lagolago ai i lenei fautuaga, na iloa ai e Reid (2010) o tane feusuaʻi e matua tele lava le maualuga o lagona faʻaletonu (e pei o le le fiafia, tausalaina, ma le ita) ma le fuainumera o lagona lelei (e pei o le fiafia, fiafia, le maofa) nai lo se faataitaiga faataitai. Aemaise lava, o le feitagaʻi faaletagata lava ia o le tagata sili ona malosi o le faʻataʻitaʻiga o amioga feusuaʻiga i totonu o le faʻataʻitaʻiga. E le gata i lea, i se suʻesuʻega agavaʻa mo tagata e leai ni amioga pulea tau feusuaʻiga, na maua ai e Guigliamo (2006) autu e valu i tali a tagata auai pe faapefea ona latou malamalama io latou faafitauli. O le tele o autu o loʻo faʻatusalia ai le fegalegaleaiga i le va o amioga feusuai ma le ER e pei o: (a) taui mo lagona faaletagata o le maualalo o le manatu o le tagata ia te ia lava, ma le, (e) sola ese mai lagona le mautonu. O nei autu e lua na amata mai le 9 o tali a le 14 (Guigliamo, 2006). O le mea lea, o suʻesuʻega talu ai e lagolagoina ai le manatu e ono tulaʻi mai le amio le faʻafeusuaiga, e le itiiti ifo i se vaega, o se taumafaiga e faʻaitiitia ai lagona faʻalavelave.
O le fesoʻotaʻiga i le va o le tagofia o feusuaiga ma le ER e mafai ona faapitoa le talafeagai mo faʻataʻitaʻiga kolisi. O tamaiti aoga kolisi e tele ni suiga taua ma feagai ma le tele o mafatiaga ao faagasolo kolisi. Mo se faʻataʻitaʻiga, na suʻesuʻeina e Hurst, Baranik, ma Daniel (2013) ni mataupu taua i luga o matāʻupu o le kolisi ma faʻamaonia ai mea taua o loʻo taʻua i lalo o le aʻoga a le kolisi: aʻafiaga o fesoʻotaʻiga, le lava o punaoa (tupe, moe, taimi), faʻamoemoega, aʻoaʻoga, siosiomaga taufaasese, ma eseese, faatasi ai ma isi.
I se faʻaopopoga i faʻalavelave faʻapitoa-popole, o le faʻateleina o le soifua maloloina o le mafaufau i tamaiti aʻoga kolisi ua maeʻa lelei ona faʻamaonia. I se suʻesuʻega o le silia ma le 14,000 tamaiti aʻoga o le kolisi i luga o 26 'aʻai eseese, na maua ai e le au suʻesuʻe, e 32% le itiiti ifo ma le tasi le popolega o le mafaufau (e aofia ai le faʻanoanoaga, popole, pule i le ola, poʻo le afaina o oe lava) I le malamalama ai i nei mafatiaga ma popolega o le mafaufau, ua suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe le sootaga i le va o amioga mataga faafeusuaiga ma lagona o le kolisi. I se suʻesuʻega o le 235 tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi kolisi, Carvalho, Guerro, Neves, and Nobre (2015) maua ai o uiga le lelei e aʻafia ai (tulaga masani o le le lelei lagona) ma faigata faʻailoaina lagona matua faʻamatalaina feusuaʻi faʻamalosia i kolisi fafine. O nei sailiga lagolagoina le manatu o le iloa ma malamalama i lagona, o se itu taua o le ER (Gratz & Roemer, 2008), atonu e sili ona faʻafitauli mo tamaiti aʻoga ma feusuaiga fai ma vaisu.
O popolega ma mafaufauga o le soifua maloloina o le mafaufau o tamaiti aʻoga kolisi atonu latou te faʻaogaina atili ai i le atinaʻeina o le tagofia o feusuaiga e fai ma auala e faʻafoeina ai lagona le fiafia poʻo le le manaʻomia. O le mea moni, o amioga mataga tau feusuaʻiga e mafai ona atagia mai ai le sili atu o le taumafaiga a le tamaititi a le ER, e maua ai le faʻamalosia ma le le tumau le fesoasoani. I le taimi nei, e ui i lea, e le lava le mafaufau i le ER ona e faatatau i tamaiti aʻoga i le kolisi 'amioga faʻafeusuaiga. O le mea lea, o le faamoemoega o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻeina pe o iai ni eseesega o faafitauli ER i le va o se vaega o tamaiti aʻoga i le falemaʻi mo le tagofia o feusuaiga ma se vaega o tamaiti aʻoga i le tulaga e le faʻalogo. Aemaise lava, matou te maitauina o le eseesega taua tele i faigata faʻafitauli o le a iai i le va o vaega e lua, faatasi ai ma tamaiti o le vasega i le tele o vailaau faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le sili atu ona faigata nai lo i latou i totonu o le vaʻaia.
Metotia
Tagata auai ma Taualumaga
O le suʻega mo lenei suʻesuʻega na tupu i se iunivesite lautele, lautele i le itu i sauté sisifo. Ina ua maeʻa le mauaina o le faamaoniga a le Komiti Faatonu Toe Iloiloga, ua matou faʻaogaina le faʻaogaina o sampling e faʻafesoʻotaʻi ai polofesa o loʻo aʻoaʻoina le faʻatagaga e faʻatautaia la matou suʻesuʻega i le taimi o fonotaga a le vasega. Na matou mauaina le faʻatagaga e asiasi ai i le 12 i vasega laiti mai le tele o matata eseese (faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻiga, vailaʻau, tala faʻataʻitaʻi, aʻoga, sociology) ma valaʻaulia uma tamaiti aʻoga laiti o le 18-tausaga pe matutua atu e auai i le suʻesuʻega. O tamaiti aoga na filifili e auai sa maua le avanoa e ulufale ai i se ata tusi mo se meaalofa meaalofa i se faleoloa faʻatau fale. O le aoina o faʻamaumauga na maua ai le 360 tagata auai. Laasaga o le aofia ai o loʻo i ai nei le lesitalaina i le iunivesite ma a itiiti mai 18 tausaga. E sefulufitu tagata auai e leʻi lipotia o latou tausaga ma sa aveesea. E le gata i lea, e ono laasaga o suʻesuʻega ma e le aofia ai i nisi suʻesuʻega. O le mea lea, o le faʻataʻitaʻiga mulimuli na aofia ai sui 337.
Na lipotia e le au auai le aofaʻi o le 23.19 (SD = 5.04). O le toatele o tagata na auai o loʻo taʻua o le tamaʻitaʻi (n = 200, 59.35%), faatasi ai ma 135 tagata auai (40.06%) faʻaaogaina o le tane, tasi tagata (.3%) faʻamalamalamaina o le transgender, ma le tasi tagata auai (.3%) e le tali atu lenei mea. I tulaga o taʻaloga / ituaiga, o a tatou faataitaiga na matuā eseese lava: 11.57% ua faʻamaonia o Asia (n = 39), 13.06% ua faailoaina o Aferika Amerika / Black (n = 44), 17.21% ua faailoaina o Latino / Hisipani (n = 58), 5.64% ua faailoaina o le lanu eseese (n = 19), 0.3% faʻamaonia o Amerika Samoa (n = 1), 50.74% ua faailoaina o White (n = 171), ma 1.48% ua faailoaina o isi (n = 5). O sui na faʻatusalia le tele o faʻasalalauga faʻafeusuaiga: 2.1% faʻamaonia o le gay (n = 7), 0.9% ua faʻamaonia e avea ma tamaʻitaʻi (n = 3), 4.7% faʻamaonia o le bisexual (n = 16), 0.6% ua faailoaina e pei o isi, ma 91.4% ua faailoaina e pei o le tamaʻitaʻi (n = 308). O le toatele o tagata na auai na sili atu i le iunivesite ao avea 0.9% ma faʻavaeina i latou lava (newman)n = 3), 6.5% pei o sophomores (n = 22), 30.9% o ni tagata matutua (n = 104), ma le 56.7% o matua (n = 191), faatasi ai ma le tasi tagata auai (.3%) e le tali atu i lenei mea. E tolusefululima tagata na auai (10.39%) na latou faʻamaonia o loʻo i ai se faʻamautinoaga o le soifua maloloina o le mafaufau, faatasi ai ma le vaega pito i tele o nei tagata auai o lo o lipotia se ituaiga o maʻi faaletonu (n = 27).
Tufugaga
O le pepa suʻesuʻega o loʻo iai se pepa faʻafanua ma ni mea faigaluega faʻavasega e lua. Tagata na faʻamaeaina le Faigata i le Emotion Regulate Scale (DERS; Gratz & Roemer, 2004). O aitema e 36 o le DERS e maua ai ono mea taua o le ER: (a) Le taliaina o tali faʻalagona, poʻo le agaʻi atu i lagona le lelei faʻalua i lagona le manaʻomia, (b) Faigata Faʻaauai i Amioga Faʻatautaia Sini, faʻamatalaina o se faigata faʻatonutonuina ma faʻataunuʻu manaʻomia. gaioiga pe a iai ni lagona le lelei, (c) Faigata Faʻatonutonu Faigata, poʻo le tauivi e taofiofia le faʻatonutonuina o amioga i tali atu pe a oʻo ia lagona le lelei, (d) Le lava o Faʻaloalogia Lagona, faʻamatalaina o le le auai i lagona le lelei, (e) Limited Access to Emotion Tulafono Faatonutonu, faʻauigaina o se talitonuga, pe a oʻo ina puapuagatia, e i ai mea laiti e mafai ona faia e faʻafetaui lelei ai le mafatiaga, ma (f) Le lava o lagona manino, poʻo le lautele e iloa ai ma manino le tagata e uiga i lagona e o loʻo ia feagai (Gratz & Roemer, 2004). O tagata na auai na matamata i aitema e fesoʻotaʻi ma le ER (eg "E faigata ia te aʻu ona malamalama i lagona o aʻu,") ma faʻaalia le masani i le 5-point Likert-type scale mai le "Almost Never, 0-10% o le taimi" i le "Almost Pea, 91-100% o taimi. ” O togi maualuluga o le subscale ua taʻu mai ai o loʻo faigata tele ile ER. Sa faʻaogaina ma le manuia e le au suʻesuʻe le DERS ma faʻataʻitaʻiga o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma vailaʻau ma faʻagaioiga o vailaʻau (Fox, Hong & Sinha, 2008; Hormes, Kearns & Timko, 2014; Williams et al., 2012) ma togi na faʻaalia ai le maualuga i totonu ma fausia lelei. (Gratz & Roemer, 2004; Schreiber, Grant & Odlaug, 2012). Faʻailoga mai le DERS subscales na taliaina Cronbach's alpha maualuga (Henson, 2001) i totonu o le taimi nei faʻataʻitaʻiga: Nonaccept (.91), Goals (.90), Impulse (.88), Aware (.81), Strategies (.90), ma le Malamalama (.82).
I le iuga, matou aofia ai 20-aitema Core Subscale o le Faʻafeusuaiga Faʻataʻitaʻiga Suʻesuʻega Toe Iloiloina (SAST-R; Carnes, Green & Carnes, 2010) ina ia mafai ona iloa le eseesega i le va o falemaʻi ma e le o ni falemaʻi sub-vaega i totonu o la matou faʻataʻitaʻiga. O le SAST-R e lautele faʻaaoga e vailiili ai mo vaisu o feusuaiga i ni tulaga eseese ma o ana togi na faʻaalia ai le maualuga i totonu ma le faʻailoga tagata (Carnes et al., 2010). O le Core Subscale o loʻo i ai le Ioe / Leai dichotomous tali faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻe ai uiga o faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga masani i isi vaega o tagata e aofia ai le mafaufau loloto, leiloa o le faʻatonutonu, faʻalavelave faʻalavelave, ma le faʻaletonu o le va fealofani (Carnes et al., 2010). O se faʻataʻitaʻiga o le SAST-R Core Scale o le, "Na e faia ni taumafaiga e tuu se ituaiga o gaioiga faʻafeusuaiga ma ua le manuia?" O le taliaina taliaina togi togi mo le SAST-R autu subscale e ono ma faʻailoa mai ai le manaʻoga mo nisi suʻesuʻega ma ono togafitiga mo feusuaʻiga. Faʻailoga i le taimi nei faʻataʻitaʻiga faʻaalia taliaina taliaina totonu ma se Cronbach's alpha o .81.
i'uga
Aʻo leʻi suʻesuʻeina fesili muamua a le suʻesuʻega, matou te suʻesuʻeina auala ma faʻasesega faʻasalalauga taʻitasi o le DERS i le va o tamaiti o le vasega i le falemaʻi mo le tagofia o feusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o le telefoni (Table 1). Ina ia suʻesuʻeina le faʻatusatusa o le feeseeseaiga, matou te faʻaaogaina le Pusa M suega. O lenei suʻega na matua taua tele, e fautuaina ai le solia o le manatu mo a tatou faʻataʻitaʻiga oi ai nei. E pei o le Pusa M O le suʻega e maaleale i le le masani ai, ae ui i lea, o matou le tutusa faʻataʻitaʻiga lapoʻa tuʻufaʻatasia ma le tele numera o faʻamoemoeina fesuiaʻiga ono saofaga i lenei iʻuga (Huberty & Lowman, 2000). O le mea lea, matou vaʻaia vaʻaia le eseesega / covariance matrices ma faʻamaonia o le tele na paʻu i totonu o le vavalalata vavalalata ma sili atu mea tutusa nai lo eseesega.
Ina ia faʻatalanoaina le fesili suʻesuʻe muamua, matou te faʻaaogaina se suʻesuʻega faʻapitoa faʻamaonia (DDA), o se suʻega eseese e faʻaaogaina i lenei tulaga e fuafua ai poʻo a vaega o le ER e saofaga i le vavaeeseina o vaega e lua, i lenei tulaga o le falemaʻi e le o le falemaʻi (Sherry, 2006). O le DDA e sili atu nai lo le MANOVA se tasi o auala e maua ai faʻamatalaga e uiga i le saofaga o fesoʻotaʻiga o fesuiaiga taʻitasi i le faʻamatalaina o feeseeseaiga a kulupu i totonu o se faʻalapotopotoga eseese, e ese mai i ANOVA e le faʻasolosolo ina ia mulimuli i le tele o iuga (Enders, 2003). I lenei auala, o fesuiaiga i le DDA ua faʻapipiʻiina i se vailaʻau faʻapitoa, vailaʻau faʻapitoa e faʻaaogaina e faʻaeseese ai le va o vaega. I a matou suʻesuʻega, na faʻatalanoaina e le auʻiliʻiliga pe eseese feeseeseaiga i le va o tamaiti aʻoga i le tele o vailaau faʻafeusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o vaega e ono o le DERS.
Sa matou faʻaogaina le score Soff-R cutoff e faʻavasega ai tamaiti aʻoga o le falemaʻi pe leai foi mo le tagofia o feusuaiga. Matou te faʻavasegaina tamaiti aʻoga na latou togi i le ono pe sili atu i luga o le SAST-R Core Scale pei o le falemaʻi (n = 57, 16.9%) ma i latou na togiina le itiiti ifo ma le ono e le o ni falemaʻi (n = 280, 83.1%). Tuʻuina i lalo e le itupa, 17.8% o tane ma 15.5% o fafine i le faʻataʻitaʻiga sili atu nai lo le siakiina o falemaʻi.
O le suʻesuʻega muamua na faʻaaoga ai le DDA e taua tele, e faʻaalia ai le eseesega o sui auai o le kulupu i le fesuiaiga faʻapitoa o fatuga na faia mai i le ono alalafaga (Ripoti 2). Aemaise lava, o le tuufaatasiga o le tuufaatasiga o le tuufaatasiga o fesootaiga ua faailoa mai ai le avea o le sui auai o le sui ma 8.82% o le feteenaiga i le fesuiaiga o mea e faalagolago i ai. Na matou faamatalaina le tele o lenei fuainumera (1- Wilks 'lambda = .088) e pei ona i ai i le tulaga lautele na tuuina mai le natura o le faataitaiga ma le eseesega na suesueina (cf Cohen, 1988). O le mea lea, o eseʻesega 'anoa i faigata faʻafitauli o loʻo i ai i le va o tagata auai i le tele o vailaau faʻafeusuaiga ma i latou o loʻo i totonu o le telefoni.
I le isi itu, sa matou suʻesuʻeina le tulaga tutusa o le aufaʻatasi ma le faʻavaeina o le faʻasologa o fuainumera e fuafua ai le sao o saofaga taitasi a le DERS i le eseesega i le va o vaega e lua. O a matou sailiga na faʻaalia mai ai o le Nonaccept, Strategies, ma Sini Autu e sili ona tali atu i le eseesega i le va o vaega e lua (Laulau 3). Aemaise lava, o numera i luga o le numera Nonaccept na mafua ai le 89.3% o le eseesega na faʻamatalaina, o fuainumera i luga o le Laasaga o Fuafuaga na taʻua mo le 59.4%, ma togi i luga o le aotelega o sini o le 49.7%. O le le manino ma le le mautonu o le faiva o le vaega lona lua o matafaioi i le faamatalaina o le eseesega o le vaega, e ui o le feteenaiga lea na mafai ona faamatalaina e le Malamalama i le aafiaga na toetoe lava a le atoatoa ma faamalamalamaina e isi tagata taumatemate eseese, e pei ona faailoa mai e lona latalata-zero beta weight and coefficient structure . O le faʻaaogaina o tupe maua e le o tele sona sao i le saofagā i le eseesega o le kulupu. O le suʻesuʻega o vaega centroids na faʻamaonia ai o le vaega o le falemaʻi e maualuga le maualuga o le DERS scores (e sili atu ona sili atu le faʻaosoosoina o faʻatonuga o le faʻalagonaina) nai lo le vaega e le faʻamalosi. O fuainumera uma o faʻatulagaga sa lelei, e faʻaalia ai o i latou o loʻo i totonu o le vaega o le falemaʻi na i ai le tele o faafitauli ER i luga o saofaga uma, e oo lava ia i latou na le saofaga tele i le eseesega o vaega eseese.
E le gata i lea, o le vaega o lona uiga ma faʻasesega faʻasalalau ua faʻamaonia mai o le Nonaccept, Taʻiala, ma sikolasipi o sini sikolasipi na sili atu ona maualuga i le vaega o le falemaʻi pe a faʻatusatusa atu i le vaega e le faʻasalalau (silasila i le Pusa 1). O le mea lea, o tamaiti aoga i le falemaʻi mo le tagofiaina o feusuaiga na lipotia mai le itiiti ifo o le taliaina o lagona, sili atu le faigata ona auai i amioga masani-sini, ma le itiiti ifo i le faʻaaogaina o faiga faʻavae faatonutonu e faʻatusatusa atu i tamaiti aʻoga i le tulaga e le faʻalogo.
Talanoaga
O le mauaina o 57 sui auai (16.9%) togi i luga o le falemaʻi tipiina luga o le SAST-R e ogatusa ma sailiga talu ai (Cashwell et al., 2015; Giordano & Cecil, 2014; Reid, 2010), faʻailoa mai o kolisi tamaiti aʻoga ono i ai maualuga maualuga o amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga sili atu nai lo le lautele o tagata. O nei sailiga e ono mafua mai, i se vaega, i se siʻosiʻomaga faigata, tele aofaʻi o taimi le faʻatulagaina, soo se mea i luga o le upega tafaʻilagi, ma se siʻosiʻomaga e lagolagoina le faʻaaogaina o agaifanua (Bogle, 2008). O lenei sailiga e le o se mea e leʻi mafaufauina, ona, ma e o gatasi foʻi ma le finauga o feusuaʻiga i feusuaʻiga e masani ona aliaʻe i le taimi o le talavou ma le amataga o le matua (Goodman, 2005). O le mea e foliga ese mai e uiga i lenei faʻataʻitaʻiga o le leai o se eseesega i le va o aliʻi ma fafine (17.8% ma le 15.5%, i le faʻatulagaina), ae o tagata na suʻesuʻe muamua (Cashwell et al., 2015) na maua e aliʻi e sili atu le maualuga o fua o faʻasologa o feusuaiga nai lo fafine. O tagata suʻesuʻe i le lumanaʻi e tatau ona vaʻavaʻai totoʻa i le tele o mea e fua ai le faʻaogaina e tagata suʻesuʻe ma faʻaauau ona suʻesuʻe ma faʻamamaina mea ua iloa e uiga i le faʻatele o vaisu o feusuaiga i le va o aliʻi ma fafine kolisi.
O a matou sailiga na lagolagoina lo matou talitonuga o tamaiti aoga e sikola i luga poʻo luga atu foi o le faʻamaʻi ile falemaʻi i le SAST-R Core Scale o le a sili atu le faigata ona faʻatonutonu lagona. Aemaise lava, o le tolu o lafoga o le DERS o le tele lava o le mafuaʻaga mo le eseesega o fuainumera taua i le va o vaega, e mafua ai le tele o le numera o le aafiaga. O a matou sailiga na faʻaalia ai o tamaiti aʻoga i le vailaʻau o le SAST-R e sili atu le faigata ona talia o latou tali faʻalagona, auai i amioga e faʻatonuina sini, ma le faʻaaogaina o taʻiala faatonutonuina o lagona. O le mea moni o tamaiti aʻoga i le tele o faʻataʻitaʻiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e sili atu le faigata o le lagolagosua a le Goodman's (1993, 2001) o se tasi o galuega autu o le tagofia o feusuaiga o le faatonutonuina o aʻafiaga leaga. O le mea lea, oi latou e feagai ma faigata i le faʻatonutonuina oo latou lagona faʻalagona e mafai ona sili atu le lamatia o le auai i amioga tau feusuaiga o se auala e aveesea ai mafatiaga afaina. I le aluga o taimi, o lenei mea e mafai ona oʻo atu ai i amioga faʻamalosi ma le malosi o feusuaiga.
Faʻamatalaga Polyvagal (Porges, 2001, 2003) o loʻo tuʻuina mai ai se faʻamaumauga faavae taua mo le neurobiological faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma atonu, a itiiti mai i se vaega, faamalamalama nei sailiiliga. E tusa ai ma le tusi a Porges, o tali a le amio (e pei o amioga faʻafeusuaiga fai ma vaisu) e tupu mai i faʻataʻitaʻiga fetuutuunai e iloa e le tino, ma o nei tali e fesootaʻi atu i le ER. Mo se faʻataʻitaʻiga, o aʻafiaga e aʻafia ai le mafai ona faʻatonutonu le physiology ma faʻalapotopotoga faʻale-agavaʻa, e masani ona taʻitaʻia ai se faʻatapulaʻaina o faʻalagona lagona. I taimi e sili ona maualuga le atuatuvale, e masani ona faʻaaogaina e tagata taʻitoʻatasi ni tali talafeagai, e pei o le taua, lele, poʻo le malolo (Porges, 2001). E masani lava, o amioga faʻafeusuaiga fai ma vaisu a faʻalele poʻo le 'alo ese mai galuega, e fesoasoani ai i le tagata lava ia taofi pe' aloese mai lagona o loʻo latou lagonaina o se faʻatiga. Ae paga lea, e ui lava i lea, o amioga lava e maua ai se mapusaga le tumau mai faʻanoanoaga lagona faʻaosofia umi-taimi faʻalauteleina lagona faʻaletonu ma le tino popole (Gratz & Roemer, 2004), lea e fesoasoani i le taʻamilosaga taʻamilosaga.
Iloiloga o tupe maua sili ona lelei e fesoasoani i le eseesega o vaega i la tatou suʻesuʻega lata mai (ie, Nonaccept, Strategies, ma Sini), e tuʻuina atu ai faʻamatalaga i le faiga o le ER o i latou i le falemaʻi mo le tagofia o feusuaiga. E ui lava e le mafai ona maua ni faaiuga mausali i luga o le faʻataʻitaʻiina, e foliga mai e sili atu le talafeagai o le auai i amioga taʻiala ma le faʻaaogaina o fuafuaga a le ER e faavae i luga o le talia e se tasi o ia poʻo ana tali faʻalagona. O lona uiga, o le gafatia e faʻatonutonu ai lagona (Taʻiala laʻasaga) ma auai i amioga faʻatonutonuina sini (Atinaʻe sini) e faʻafefeteina pe a taofia e se tasi pe faʻafefe lagona mafatia (Nonuccept subscale). O le mea lea, o le uiga o le ER e foliga mai e matua taua tele, ma o le saofaga foi i le tele o le eseesega na faamatalaina. O aitema i le laasaga o Nonaccept e taʻu mai ai o tagata e teena o latou aʻafiaga aʻafia e masani ona latou maua ni lagona malolosi faalelagona i o latou lagona mafatia, e aofia ai le taʻusalaina, maasiasi, faalumaina, ita i le tagata lava ia, ita i le tagata lava ia, poʻo lagona vaivai. O le mea lea, o se tasi o le gasegase e aʻafia i le galulue faatasi ma tagata faʻatau ma amioga faʻafeusuaiga e fai ma vaisu, o le faʻamalosia lea o se tali sili atu-alofa i lagona mafatiaga. O taunuʻuga mai lenei suʻesuʻega o loʻo taʻu mai ai oi latou o loʻo faia amioga faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le faitioina pe a latou feagai ma le faʻalavelave faʻalagona, ma e tusa ai ma lea tulaga, e naunau e galulue e teena poʻo le faʻaitiitia o le faʻalavelave faʻalagona e aloese ai mai le lagona faʻalagona lona lua, filifili filifiliga o tulafono faatonutonu soifua maloloina ma auai i amioga pulea-sini.
Na fautuaina e Porges (2001), o togafitiga faʻasoifua maloloina e faʻaaoga e fausia ai ni tulaga toʻafilemu ma faʻagaoioia ai le tulafono faʻatonutonu o le faiʻai, lea e ono fesoasoani e unaʻi ai le tulafono faʻatonutonu o le faiga o faʻafesoʻotaʻiga lautele. E sili atu nai lo le lautele o lenei pepa e suʻesuʻe maeʻaeʻa metotia ma metotia mo le faia o lenei, ae o se amataga mo falemaʻi o le a mafaufau-faʻavae faiga (Gordon, & Griffiths, 2014; Roemer, Williston, & Rollins, 2015; Vallejo & Amaro , 2009). Mo se faʻataʻitaʻiga, Roemer et al. (2015) maua ai o le mafaufau lelei gaioiga tutusa ma le faʻaititia o le faʻanoanoa ogaoga ma le lelei le faʻatonutonuina o oe lava ia gaioiga, ma faʻateleina ai le mafai e se tasi ona auai i le faʻatutuina o ni amioga. E faʻapena foi, Menezes and Bizarro (2015) mauaina o le taulaʻi mafaufauga loloto lelei afaina ai taliaina o le lelei lagona. Faʻalautelega faʻaopoopo faʻataʻitaʻiga ono ono taulaʻi atu ia te oe lava le agaalofa (Neff, 2015), ma auala na aumaia mai le Acceptance and Commitment Therapy (ACT) e faʻalauteleina ai le taliaina, faʻaletonu mafaufau, ma taimi nei malamalamaaga (Hayes, Luoma, Bond, Masuda, & Lillis, 2006 ), o mea uma e ono lagolagoina le faʻatonutonuina o lagona.
O le mea lea, o le sini, o le faʻaaogaina o fuafuaga faʻavae mafaufauga o le ofoina atu lea i tagata o le vasega o le soifua maloloina e faʻatonutonu ai lagona. I le malamalama ai i le atuatuvale ma le mafaufau na maua e le toatele o tamaiti aoga kolisi, o faigata i tulafono faatonutonu o lagona e le o se mea e ofo ai. O fetaulaiga talafeagai ma lelei mo le talanoaina o nei faigata e ono aofia ai le tuuina atu o auala maloloina e faatonutonu ai le le lelei o aʻafiaga (e pei o le mafaufau), ma faaitiitia ai le faalagolago o tamaiti i amioga feusuai mo fuafuaga a le ER. Talu ai o le mamanu o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o le faʻasologa o fesoʻotaʻiga, o faʻasalalauga faaopoopo ma suʻesuʻega faʻapitoa, e tatau ona faʻaauau pea ona faʻailoa mai le malosi o le ER i amio faʻafeusuai ma le faʻamalosia o taʻiala taufaasese.
tapulaa
O suʻesuʻega nei e tatau ona suʻesuʻeina i totonu o le anotusi o tapulaa suʻesuʻega. O faʻamaumauga uma na aoina mai potu aʻoga e le i totonu i se tasi iunivesite a le malo. E ui lava na maua mai tagata aʻoga mai le tele o aʻoga faʻaleaʻoaʻoga, e le o iloa pe faʻapefea ona faʻapupulaina nei taunuʻuga i isi faʻafanua poʻo ituaiga o iunivesite. E le gata i lea, o le auai sa ofo fua ma e le o iloa pe faapefea e tagata auai na filifili e auai ona eseese ese mai i latou na teenaina. E le gata i lea, o faʻamaumauga uma na aoina e ala i le lipoti a le tagata lava ia, lea na ono taitaiina ai nisi o tagata auai i lalo o lipoti o amioga feusuai i luga o le SAST-R poʻo le faʻaitiitia o lagona faʻalagona ile DERS. Ma le mea mulimuli, e ui lava o le kulupu o le kulupu na maua ai se malamalamaaga taua e uiga i faigata i tulafono faatonutonu o lagona, o le tele o feteenaiga e tumau pea le le malamalama.
iʻuga
O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le taua o le iloiloga ma le togafitia o le ER i tamaiti aoga kolisi o loʻo tauivi ma amio faʻafeusuai. E ui o loʻo manaʻomia le suʻesuʻega e sili atu ona manino le faia o lenei fesoʻotaʻiga, o le a lelei tele le suʻesuʻeina o faiga faʻafeusuaiga e fai ma vaisu i le va o tagata o loʻo tauivi ma amioga faʻafeusuai, ma le faʻaogaina o faʻasalalauga e fesoasoani i tamaiti aʻoga e faʻatautaia lagona mafatia i le soifua maloloina auala ma atiina ae taʻiala taʻiala e taulimaina ai le atuatuvale o le olaga kolisi.
mau faasino
Adams, KM, & Robinson, DW (2001). Faʻalumaina le maasiasi, aʻafia ai tulafono faʻatonutonu, ma le atinaeina o tuaoi o tulaga faʻafeusuaiga: Faʻavae taua fale o feusuaiga fai ma vaisu. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8, 23-44. Pule: 10.1080 / 107201601750259455
Aldao, A., Sheppes, G., & Gross, JJ (2015). Lagolagosua faʻatonutonu lagona. Malamalama
Lelei ma Suesuega, 39(3), 263-278. doi:10.1007/s10608-014-9662-4
American Psychiatric Association. (2013). Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu (5th ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Association.
Berking, M., & Wupperman, P. (2012). Faʻatonutonu lagona ma soifua maloloina faalemafaufau: Talu ai nei
sailiiliga, luitau i le taimi nei, ma faatonuga i le lumanai. Faʻamatalaga i le taimi nei i le Fomaʻi. 25(2). 128-134. Doi:10.1097/YCO.0b013e3283503669.
Pipi, KA (2008). Faʻafiafiaina. Niu Ioka: Lautusi a le Iunivesite a Niu Ioka.
Bonanno, GA, & Burton, CL (2013). Faʻatonutonuina faʻatonutonuina: O le tasi eseesega vaʻaiga i le faʻafetauia ma lagona faʻatonutonu. Vaaiga i le Psychological Science, 8(6), 591-612. doi:10.1177/1745691613504116
Buckholdt, KE, Parra, GR, Anestis, MD, Lavender, JM, Jobe-Shields, LE, Tull,
MT, & Gratz, KL (2015). Faigofie faʻatonutonu faigata ma amio le talafeagai: Suʻesuʻega o le fuafuaina ma le mautinoa ia lava, faʻaleagaina le 'ai, ma vailaʻau le faʻaoga sese i ni faʻataʻitaʻiga se lua. Suʻesuʻega Faʻamalosi ma Suesuega, 39(2), 140-152. doi:10.1007/s10608-014-9655-3
Carnes, P. (2001). Mai le pogisa: Malamalama i vaisu feusuai (3rd ed.). Nofoaga Tutotonu, MN: Hazeldon
Carnes, P. (2005). Faʻasaga i le ata lafoia: Amata le toe faʻaleleia o feusuaiga ma mafutaga (2nd ed.). Le alofa, AZ: Ala Agamalu.
Carnes, P., Green, B., & Carnes, S. (2010). Le tutusa ae eseʻese: Toe faʻatonuina o le faiaiga
suega o suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu (SAST) e faʻaalia ai le faʻasalalauga ma le itupa. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 17(1), 7-30. doi:10.1080/10720161003604087
Carvalho, J., Guerra, L., Neves, S., & Nobre, PJ (2015). Psychopathological valoʻaga faʻailoaina uiga feusuaʻi faʻamalosia i se nonclinical faʻataʻitaʻiga o fafine. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 41, 467-480. doi:10.1080/0092623x.2014.920755
Cashwell, CS, Giordano, AL, Lewis, TF, Wachtel, K., & Bartley, JL (2015). Faʻaaogaina
le fesili a le PATHOS mo le suʻeina o vaisu i feusuaiga i totonu o tamaiti aʻoga kolisi: O se suʻesuʻega muamua. Faʻamatalaga o Togafitiga Faʻafeusuaiga ma le Faʻavaivaia, 22, 154-166.
Cleere, C., & Lynn, SJ (2013). Faʻafeiloaʻiga faʻatusatusa i le le faʻailoaina o faiga faʻasotoma
i totonu o tamaitai kolisi. Journal of Interpersonal Violence, 28, 2593-2611.
Cohen, J. (1988). Iloiloga o le malosiaga o fuainumera faamaumauina mo le faasaienisi amioga (2nd ed.). Niu Ioka: Polokalame Tausipepa.
Dixon-Gordon, KL, Aldao, A., & De Los Reyes, A. (2015). Repertoires o lagona faʻatonutonu: O se tagata-totonugalemu auala i le iloiloina o lagona faʻatonutonu taiala ma sootaga i psychopathology. Cognition and Emotion, 29, 1314-1325.
Dogan, SJ, Stockdale, GD, Widaman, KF, & Conger, RD (2010). Atinaʻega vafealoaʻi ma faʻataʻitaʻiga o suiga i le va o le faʻaaogaina o le 'ava malosi ma le numera o paʻaga feusuaʻi mai le talavou e ala i le matua. Psychology Atinaʻe, 46, 1747-1759.
Enders, CK (2003). Faatinoga faʻatusatusaga o vaega faʻavae i le mulimuli ai i se fuainumera taua tele MANOVA. Measuring and Evaluation in Counseling and Development, 36, 40-56.
Fowler, JC, Charak, R., Elhai, JD, Allen, JG, Frueh, BC, & Oldham, JM (2014). Fausia le aoga ma le faʻavae vaega o Faigata i le Faʻaosofiaina o Lagona Fua faʻataʻitaʻi i tagata matutua ma o latou mafaufau matua maʻi. Journal of Psychiatric Research, 58, 175-180.
Fox, HC, Hong, KA, & Sinha, R. (2008). Faigata i le faʻatonutonuina o lagona ma
faʻatonutonu le faʻamalosi i le 'ava malosi talu ai nei faʻatusatusa i tagata inu pia. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga, 33(2), 388-394. doi:10.1016/j.addbeh.2007.10.002
Giordano, AL, & Cecil, AL (2014). Faʻafitauli faʻalelotu, faʻaleagaga, ma amioga faʻafeusuaiga
i totonu o tamaiti aʻoga kolisi. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 21, 225-239.
Goodman, A. (1993). Faʻamatalaga ma togafitiga o le tagofia o feusuaiga. Tusi o talaaga o feusuaiga & faʻaipoipoga togafitiga, 19(3), 225-251.
Goodman, A. (2001). O le a le igoa? Taʻotoga mo le filifilia o se faʻafitauli o le faʻamalosia o amioga tau feusuaiga. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 8, 191-213.
Goodman, A. (2005). Vaisu i feusuaiga: Nosology, diagnosis, etiology, ma togafitiga. I le JH Lowinson, P. Ruiz, RB Millman, & JG Langrod (Eds.). Faʻaaoga sese o mea: O se tusi aoga (4th ed.). (504-539). Philadelphia, PA: Lippincoll Williams & Wilkins.
Gratz, KL, & Roemer, L. (2004). Multidimensional iloiloina o lagona faʻatonutonu ma le faʻaleagaina: Atinaʻe, vaega fausaga, ma le amataga faʻamaonia o le faigata i lagona faʻatonutonu fua. Journal of Psychopathology and Assessment Behavioral, 26, 41-54.
Guigliamo, J. (2006). Faʻasalaga amio pulea feusuaiga: O se suʻesuʻega agavaa. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 13, 361-375. Pule: 10.1080 / 10720160601011273
Hayes, SC, Luoma, J., Bond, F., Masuda, A., & Lillis, J. (2006). Taliaina ma Tautinoga Togafitiga: Faʻataʻitaʻiga, gaioiga, ma taunuʻuga. Suesuega o le Amio ma le Tomai, 44, 1-25.
Henson, RK (2001). Malamalama i fua faʻatatau o le faʻatuatuaina o le lotogatasi: O se faʻamatalaga faʻamatalaga i luga o le alafaʻofaʻi tusitusi. Fuataga ma Iloiloga i Fautuaga ma Atinae, 34, 177-189.
Holway, GV, Tillman, KH, & Brewster, KL (2015). Binge inu i le talavou matua: O le aʻafiaga o le matua i le taimi muamua feusuaiga ma fua faatatau o feusuaiga paʻaga faaputuputu. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 1-13. DOI: 10.1007/s10508-015-0597-y
Hormes, JM, Kearns, B., & Timko, CA (2014). Faʻafiafia Facebook? Amio
vaisu i luga o le upega tafailagi fesoʻotaʻi vavave ma fesoʻotaʻiga ma tulafono faatonutonu faʻalagona
faaletonu. onāga i vailāʻau, 109(12), 2079-2088. doi:10.1111/add.12713
Huberty CJ, & Lowman, LL (2000). Vaega faʻapipiʻi o se faʻavae mo le tele tele o le aoga. Faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le mafaufau, 60(4), 543-563.
Hurst, CS, Baranik, LE, & Daniel, F. (2013). Kolisi tamaiti aʻoga popole: O se toe iloiloga o le agavaʻa suʻesuʻega. Faʻamalosiaga & Soifua Maloloina: Tusi o talafaʻasolopito a le Sosaiete Faʻavaomalo mo le Sailiiliga o Faʻafitauli, 29, 275-285.
James-Hawkins, L. (2015). Aisea e lamatia ai le maitaga o tamaʻitaʻi kolisi fafine: E le o ou mafaufau. Lautusi o le Faatosaga ma le Soifua Maloloina o Tamaitai, 60, 169-174.
Kafka, MP (2010). Tigāina o le gasegase faʻasolosolo: O se mea na fuafuaina mo DSM-V. Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 39, 377–400. doi:10.1007/510508-009-9574-7
Kafka, MP (2014). O le a le mea na tupu i le faʻafitauli o le Hypersexual? Faʻamaumauga o amioga tau feusuaiga, 43, 1259-1261. doi:10.1007/s10508-014-0326-y
Kashdan, TB, & Rottenberg, J. (2010). Faʻaletino mafaufau e avea o se vaega taua o
soifua maloloina. Suʻesuʻega o Suesuega Faʻapitoa o le Soifua Maloloina, 30, 467-480.
Kor, A., Fogel, YA, Reid, RC, & Potenza, MN (2013). Tatau ona faʻavasegaina faʻamaʻi pipisi e fai ma vaisu? Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 20, 27-47. Pule: 10.1080
/ 10720162.2013.768132
Lunceford, B. (2010). Faʻafefiloi ma mea faʻapipiʻi lima: Ofu, feusuaiga, ma
le savali o maasiasi I le M. Bruce & RM Stewart (Eds.), Kolisi Kolisi - filosofia mo tagata uma: Faʻailoga ma faʻamanuiaga (pp. 52-60). Lauga, NJ: Wiley-Blackwell.
Menezes, CB, & Bizarro, L. (2015). Aʻafiaga o le taulaʻi mafaufau loloto i faigata i lagona
tulafono faatonutonu ma le popole popole. Siosiomaga ma Neuroscience, 8, 350-365.
Neff, K. (2015). Alofa o le tagata ia te ia lava: O le mana faʻaalia o le agalelei ia te oe lava. Niu ioka:
Viliamu Morrow.
Phillips, B., Hajela, R., & Hilton, D. (2015). Faʻafeusuaiga fai ma vaisu o se faʻamaʻi: Faʻamaoniga mo
iloiloga, suʻesuʻega, ma tali i faitioga. Faʻamatalaga o Togafitiga Faʻafeusuaiga ma le Faʻavaivaia, 22, 167-192.
Porges, SW (2001). O le polyvagal theory: filogeneetic substrates o se sosaiete popolevale. Faava o Malo Journal o Psychophysiology, 42, 123-146.
Porges, SW (2003). Fegalegaleaiga lautele ma le faʻauigaina: O se vaaiga faʻapitoa.
Faʻamaumauga Niu Ioka Academy o Saienisi, 1008, 31-47. Pule: 10.1196 / annals.1301.004
Prosen, S., & Vitulić, HS (2014). Eseese vaaiga i lagona faʻatonutonu ma lona
lelei. Psihologijske Teme, 23(3), 389-405.
Reid, RC (2010). Eseese lagona i se faataitaiga o alii i togafitiga mo
amioga feusuaʻi. Lautusi o Galuega Faʻale-agavaʻa faʻafaigofie i totonu o mea ua fai ma vaisu, 10(2), 197-213. doi:10.1080/15332561003769369
Roemer, L., Williston, SK, & Rollins, LG (2015). Mafaufauga ma lagona faʻatonutonu.
Faʻamatalaga o loʻo i ai nei i le Psychology, 3, 52-57. Pule: 10.1016 / j.copsyc.2015.02.006
Scholly, K., Katz, AR, Gascoigne, J., & Holck, PS (2005). Faʻaaogaina o le Social Norms Theory i
faʻamatalaga faʻamatalaga ma amioga faʻafeusuaʻiga tau feusuaʻiga i lalo o tamaiti aʻoga kolisi maualuga: O suʻesuʻega suʻesuʻe. Journal of American College Health, 53, 159-166.
Schreiber, LN, Grant, JE, & Odlaug, BL (2012). Faatonutonu lagona ma
le maelega i talavou matutua. Journal of Psychiatric Research, 46(5), 651-658. doi:10.1016/j.jpsychires.2012.02.005
Sheppes, G., Suri, G., & Gross, JJ (2015). Faʻatonutonu lagona ma psychopathology. Iloiloga Faʻaletausaga o Psychology Clinical, 11379-405. doi:10.1146/annurev-clinpsy-032814-112739
Sherry, A. (2006). Faʻavasegaina auʻiliʻiliga i le fautuaina o suʻesuʻega o le mafaufau. The Counseling Psychologist, 34, 661-683. Doi: 10.1177 / 0011000006287103
Shonin, E., Gordon, WV, & Griffiths, MD (2014). Mafaufauga o se Togafitiga mo
Faʻasalaga Faʻasalaga. Tusi o talaaga o vaisu ma suesuega, 5(1), Tui:
10.4172 / 2155-6105.1000e122
Smith, CV, Franklin, E., Borzumat-Gainey, C., & Degges-White, S. (2014). Fautuaina
tagata aʻoga kolisi e uiga i feusuaiga ma feusuaiga. I S. Degges-White ma C. Borzumato-Gainey (Eds.), Polokalame faʻaleaʻoaʻoga mafaufau maloloina a le aʻoga maualuga: O se atinaʻe atinae (pp. 133-153). New York: Springer.
Vallejo, Z., & Amaro, H. (2009). Fetuunaiga o le mafaufau loloto-faʻavae popole faʻaititia mo vaisu
toe faʻaleagaina. The Psychologist Humanistic, 37, 192-196.
Pule: 10.1080 / 08873260902892287
Williams, AD, Grisham, JR, Erskine, A., & Cassedy, E. (2012). Le lava i lagona
tulafono faatonutonu e fesoʻotai ma taaloga faitupe. British Journal of Clinical
mataupu tau le mafaufau, 51(2), 223-238. doi:10.1111/j.2044-8260.2011.02022.x
Wilton, L., Palmer, RT, & Maramba, DC (Eds.) (2014). Malamalama i le HIV ma le STI
puipuiga mo tamaiti aoga kolisi (Routledge Research i Higher Education). New York: Routledge.
Laulau 1
DERS Subscale Means ma Aiaiga Masani
DERS Subscale | Clinical SA Group | Non Clinical SA Group | ||
M | SD | M | SD | |
Nonaccept | 17.05 | 6.21 | 12.57 | 5.63 |
mālamalamaga | 12.32 | 3.23 | 10.40 | 3.96 |
sini | 16.15 | 4.48 | 13.26 | 5.05 |
Malamalama | 15.35 | 4.54 | 14.36 | 4.54 |
Tetee | 13.24 | 5.07 | 10.75 | 4.72 |
fuafuaga | 18.98 | 6.65 | 14.84 | 6.45 |
Manatua. Clinical SA Group: n = 57; Non Clinical SA Vaega: n = 280
Laulau 2
Wilks 'Lambda ma Canonical Correlation mo Vaega e Lua
Wilks 'Lambda | χ2 | df | p | Rc | Rc2 |
.912 | 30.67 | 6 | <.001 | .297 | 8.82% |
Laulau 3
Tuʻufaʻatasia Tagata Faʻatasi ma Tagata Faʻatulagaina Faʻatasi
DERS Variable | Faʻatasi | rs | rs2 |
Nonaccept | .782 | .945 | 89.30% |
mālamalamaga | -O046 | .603 | 36.36% |
sini | .309 | .705 | 49.70% |
Malamalama | .142 | .265 | 7.02% |
Tetee | -O193 | .630 | 39.69% |
fuafuaga | .201 | .771 | 59.44% |