Auala faʻamalosi i le tauleʻaleʻa: ono aʻafiaga mo le eseesega o tausaga i le faʻaaogaina o vailaau ma isi amioga faʻatau (2010)

Brain Cogn. 2010 Fep;72(1):114-23. Epub 2009 Setema 16.
 

puna

Nofoaga Autu mo Atinaʻe ma Amio Neuroscience, Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Binghamton, Binghamton, NY 13902-6000, ISA.

lē faʻatino

O le talavou o se vaega fa'aolaola fa'aolaola e fa'aalia i suiga o le hormonal, physiological, neural ma le amio e fa'aalia i le tele o meaola mama. Mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu talavou, e pei o latou tagata, faʻaalia le maualuga i fegalegaleaiga faʻaagafesootai e taʻitaʻia e tupulaga, tulaga lamatia / suʻesuʻega fou ma vailaʻau ma le ava malosi e faʻatatau i tagata matutua, faʻatasi ai ma suiga iloga i vaega o faiʻai faʻaosofia ma taui. A maeʻa ona iloiloina nei autu, o loʻo faʻatalanoaina e le pepa o loʻo i ai nei faʻamatalaga tuʻufaʻatasiga ma faʻamatalaga aversion e faʻaalia ai tupulaga talavou e sili atu ona maaleale nai lo tagata matutua i mea lelei tauia o vailaʻau eseese ma mea faʻanatura, ae faʻaitiitia le maaleale i mea leaga o nei faʻamalosi. O suʻesuʻega faʻaopoopo na fuafuaina e faʻavasega vaega patino o le faʻaogaina o taui e faʻaaoga ai taui faʻanatura na maua ai le tele o suʻesuʻega fefiloi, faatasi ai ma lipoti o le faʻamalosia o le lagona lelei o le hedonic i le taimi o le talavou e faʻatusatusa ma suʻesuʻega e faʻaitiitia ai le aʻafiaga o le hedonic ma le faʻaitiitia o le faʻamalosi sali i lenei tausaga. O a'afiaga o nei su'esu'ega mo le fa'aaogaina o vaila'au o le a talanoaina.

uputatala: O le talavou, faʻataʻitaʻiga manu, faʻaosofia, taui, faʻaaogaina fualaau faasaina

O le talavou o se taimi o suiga vave o le tino, faatasi ai ma suiga mataʻina i nisi taimi i uiga ma amioga. E ui o le talavou e manatu i nisi taimi o se vaega tulaga ese o le atinaʻeina o tagata, o le atinaʻeina o meaola o ituaiga uma o mammalian e alu i se suiga tutusa mai le faʻalagolago i le tutoʻatasi. O le mea moni, o tagata talavou ma a latou paaga i isi ituaiga e tutusa le tele o mea e tutusa ai suiga o le hormonal, uiga o amioga ma suiga o faiʻai (Spear, 2000), e aofia ai suiga i le matagaluega e fesoʻotaʻi ma taui (Ernst & Spear, 2008), o lo'o fautua mai ai o nei uiga fa'atalavou e mafai ona atagia mai i se vaega fa'apipi'i ma'a'a, faiga fa'a-evolutionarily.

Suiga o amioga fa'aletalavou, e aofia ai le fa'alauteleina o fegalegaleaiga ma aumea ma le fa'atupula'ia o tulaga lamatia, lagona ma/po'o le su'esu'eina o mea fou o lo'o fa'aalia i le tele o ituaiga, ma e foliga mai ua fa'atupula'ia i se vaega e faafaigofie ai femalagaaiga e ala i le tuʻuina atu o le malosi e suʻe ni teritori fou, paaga fa'afeusuaiga, ma mea'ai fou (Spear, 2000, 2007a). E tusa ai ma le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi ua taʻitaʻia ai tupulaga talavou o le tele o ituaiga e faʻaalia ni uiga faʻasoa faʻatasi, o nei amioga masani e mafai ona atagia ai mea faʻapitoa faʻapitoa, ma vaega o faiʻai o loʻo feagai ma suiga iloga i le taimi o le talavou e matua faʻasaoina. Suiga i le taimi o le talavou i faiga faʻaosofia o le faiʻai anamua ma le neurocircuitry e fesoʻotaʻi ma taui e mafai ona faia se sao taua tele i le faʻaalia o uiga masani a le tupulaga.

E ui o le tele o le lavelave o le talavou o le tagata e mafai ona sili ona lelei na o se vaega o faʻataʻitaʻiga i manu suʻesuʻe, o itulagi neural e faʻafetaui fiafiaga ma amioga faʻaosofia taui e iai le tutusa tele i le va o tagata ma isi meaola mama (Berridge & Kringlebach, 2008). O nei mea tutusa e maua ai foliga talafeagai ma fausia le aoga mo le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga manu e suʻesuʻe ai amioga faʻatatau i taui, e aofia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le ava i le taimi o le talavou.

I. Amioga e Faatatau i Taui o le Tupulaga Talavou

O tupulaga talavou e masani ona ese mai tagata laiti pe matutua atu i auala latou te tali atu ai ma fegalegaleai ma faaosofiaga anoa io latou siosiomaga. O uiga masani fa'atalavou e aofia ai le fa'ailogaina o si'itia i fegalegaleai ma tupulaga, su'esu'ega fou/tulaga lamatia, ma amio fa'atumauina (Spear, 2000, 2007a). Fegalegaleaiga ma uo e sili ona taua i le taimi o le talavou, ma o nei fegalegaleaiga ua amata ona faʻaaogaina se faatosinaga sili atu i le faia o filifiliga ma amioga nai lo latou faia i tagata matutua (Gardner & Steinberg, 2005; Grosbras et al., 2007; Steinberg, 2005). I le taimi o le talavou, e faʻaalu e tagata le tele o taimi e fegalegaleai ai ma tupulaga nai lo soʻo se isi taimi tuputupu aʻe (Hartup & Stevens, 1997), ma o nei mafutaga e maua ai se puna taua o aafiaga lelei mo tupulaga talavou (Brown, 2004; LaGreca et al., 2001, Steinberg & Morris, 2001). E fa'apena fo'i, i le va o le matua mai aso failele (P) 28 i le 42, lea na fa'auigaina fa'apitoa o le talavou i le iole (mo le iloiloga va'ai. Spear, 2000), o isumu e fa'aalia le maualuga atu o gaioiga fa'aagafesootai nai lo manu laiti ma matutua. O nei tulaga maualuga o fegalegaleaiga faʻaagafesootai e faʻapitoa ona faʻaalia i le taʻaloga fusuaga i le talavou, e ese mai i suʻesuʻega faʻaagafesootai lea e sili atu le faʻaogaina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai vaaia i tagata matutua (vaai Vanderschuren et al., 1997 mo fa'amatalaga ma iloiloga; Varlinskaya & Spear, 2002, 2008). O tupulaga talavou e le gata e auai i le tele o fegalegaleaiga faʻaagafesootai nai lo tagata matutua, ae latou te iloa o nei fegalegaleaiga faʻaagafesootai e le masani ai le tauia (Douglas et al., 2004).

O le fa'atupula'ia o tulaga lamatia ma le su'esu'eina o mea fou o isi ia uiga fa'asao fa'aa'oa'oga o le talavou. O le faʻateleina o le faʻatupulaia o amioga faʻalavelave e vaʻaia i le va o le laʻititi ma le talavou, faʻatasi ai ma tupulaga talavou o loʻo faia ni gaioiga e sili atu ona lamatia nai lo tagata matutua (Steinberg, 2008). O nei faʻatuputeleina o amioga lamatia i tupulaga talavou e fesoʻotaʻi ma le faʻaosofia e iloa le tele o faʻaosofiaga fou ma le malosi e maua ai taui (Arnett, 1994; Trimpop et al., 1999; Steinberg, 2005). O lenei faaosofiaga e saili ni aafiaga fou, o lona uiga, o le sailia o amioga fou, ua faailoaina o se sao taua i le taimi nei ma le lumanai o le faaaogaina o fualaau faasaina, le tele o le faaaogaina o fualaau faasaina, ma mulimuli ane faatautala (Hittner & Swickert, 2006; Kelly et al., 2006).

O le faʻaleleia atili o tali fou ua faʻaalia foi i tamaʻi tootoo e faʻatatau i a latou tagata matutua i le tele o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga (Adriani et al., 1998; Adriani & Laviola, 2000; Beluzzi et al., 2004; Caster iā al., 2007; Collins & Izenwasser, 2004; Douglas et al., 2003; Philpot & Wecker, 2008; Tao & Taofi, 1983; Stansfield & Kirstein, 2006, ae vaai foi Cao et al., 2007; Caster iā al., 2005). Talu ai ona o le talavou o se taimi e maua ai tomai fou mo le ola ese mai matua, o le faʻaleleia atili o le sailiga fou atonu na faʻapolopoloina faʻasao mo lona tau faʻafetaui i lenei vaitau atinaʻe, fesoasoani i le suʻesuʻeina o nofoaga fou ma maua ai le avanoa e suʻe ai punaoa fou o meaʻai, vai, ma paaga (Spear, 2000).

O mea fa'ale-agafesootai e iai sona sao taua i le tali atu i mea fou i tupulaga tagata, fa'apea fo'i ma tupulaga o isi ituaiga. I totonu o tagata, faʻasalalauga faʻaagafesootai, faʻasesega a tupulaga, ma le lagolago faʻaagafesootai e aʻafia ai le sailia o mea fou ma le lamatiaga i le talavou (Matini ma al., 1995), faʻatasi ai ma aʻafiaga a tupulaga i le faia o tulaga lamatia ma le faia o filifiliga lamatia e sili atu le malosi i tupulaga talavou nai lo tagata matutua (Gardner & Steinberg, 2005). O le tauia o meatotino o mea fou e aʻafia i le faʻaleagaina o agafesootai i auala faʻapitoa a talavou (ma faʻafeusuaiga) i suʻesuʻega o manuʻai o taui foi (Douglas et al., 2003).

A itiiti mai o nisi fa'ata'ita'iga o le 'ava mālosi ma isi vaila'au e masani fo'i i le taimi o le talavou, ma o lenei fa'aoga atonu e atagia mai ai se fa'ata'ita'iga o amioga e ono lamatia ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Suʻesuʻega o le Mataʻituina o le Lumanai o le 2007, e tusa ma le 50% o le au matutua aʻoga maualuga na lipotia mai na faʻaaogaina se vailaʻau faʻasaina i le taimi o latou olaga (Johnston et al., 2008). O le fa'aaogaina so'o ma le soona inu ava malosi e fa'atupu tele i tupulaga talavou, ma e tusa ma le 25% o tamaiti i le vasega 12 o lo'o lipotia mai se mea na tupu o le inu tele i totonu o le masina talu ai. O le mea e sili ona taua, o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma le ava malosi i le taimi o le talavou ua fa'aalia e feso'ota'i ma le fa'ateleina o fa'afitauli o fualaau fa'asaina ma le ava i le matua (DeWit et al., 2000; Grant et al., 2001). I se tulaga talitutusa, i le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi manu faigofie o le talavou i le isumu, ua matou faʻaalia o le inu a le tupulaga 2-3 taimi sili atu le ethanol nai lo tagata matutua (Brunel & Spear, 2005: Doremus et al., 2005, Vetter et al., 2007), i se vaega e foliga mai ona o lo latou le lagona i nisi o aʻafiaga leaga ma le le mafai ona maua o le ethanol (silasila i Spear & Varlinskaya, 2005 mo faʻamatalaga ma iloiloga). E foliga mai o uiga masani o le talavou o se vaega e saofagā i lenei amataga o fualaau faasaina ma le ava malosi, faatasi ai ma faatosinaga a tupulaga (Segal & Stewart, 1996) ma le manaʻo mo ni fegalegaleaiga faʻaagafesootai sili atu le toʻa (Smith et al., 1995) e ono saofagā i le taumafaina o le ava malosi i tupulaga talavou i lenei vaitau o le tuputupu aʻe. O rodents talavou faʻaalia foi se sootaga tulaga ese i le va o le ethanol ma amioga faʻaagafesootai, faʻatasi ai ma tupulaga talavou o loʻo faʻaalia le malosi o le faʻatupulaia o fegalegaleaiga faʻaagafesootai pe a maeʻa le faʻaogaina o le ethanol, faʻaogaina faʻaagafesootai ethanol e le o vaʻaia i tagata matutua (Varlinskaya & Spear, 2002, 2006, 2007).

Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le tele o faʻataʻitaʻiga faʻatatau o taui o loʻo matauina i se faʻataʻitaʻiga manu faigofie o le talavou i le iole e tutusa ma mea o loʻo vaʻaia i tupulaga talavou. O nei uiga malosi faʻaosofia o le talavou e foliga mai e atagia mai ai, i se vaega, suiga o le atinaʻe i vaega o faiʻai faʻasao faʻaleleia e faʻatonutonuina faʻagaioiga faʻaosofia ma taui, o se autu tatou te liliu atu nei.

II. Neurobiology of Motivational and Reward Systems

O itulagi fai'ai anamua e fa'atalanoaina galuega fa'avae, fa'alagolago i le ola o le mana'o, su'e, su'e, ma fiafia i taui fa'alenatura e pei o mea'ai, mea fou, ma fa'agaioiga fa'aagafesootai. O nei faiga taui o loʻo faʻagaoioia foi e le ava malosi ma isi vailaʻau faʻaaogaina mo o latou aʻafiaga, atonu e le masani ai, faʻatasi ai ma le faʻaalia faifaipea i ia "supranormal" fualaau faʻamalosi e fesoasoani i le atinaʻeina o fualaau faʻalagolago. O se elemene autu o ia neurocircuitry e fesoʻotaʻi ma taui ua leva ona faʻatatau i le nucleus accumbens (NAc) ma le dopamine (DA) faʻaoga e maua mai i tino o le DA i le vaeluagalemu (VTA) o le ogatotonu. O isi vaega taua o le faʻasologa o taui e aofia ai isi taulaʻi muamua o faʻataʻitaʻiga a le DA mai le VTA, e aofia ai le amygdala, hippocampus, ma le pito i luma (PFC), faʻatasi ai ma le pito i tua ma le mea e maua mai i tino o le DA i totonu ole midbrain substantia nigra ( SN) (ie, le nigra-striatal DA system), faʻatasi ai ma nei mesolimbic ma mesocortical faiʻai itulagi vavalalata vavalalata (faʻataʻitaʻiga, vaʻai Berridge, 2004).

O suʻesuʻega faʻamaʻi i manu suʻesuʻe ua faʻaalia ai o amioga faʻaoso faʻaosofia agaʻi i taui faʻanatura ma vailaʻau e mafai ona vaevaeina i ni vaega eseese o le mafaufau, e taʻitasi ma faʻalavelave, o nisi taimi e faʻapipiʻi, ma e le malamalama atoatoa i neural faʻaaliga (faʻataʻitaʻiga, Baxter & Murray, 2002; Cardinal et al., 2002). O loʻo faʻaauau pea le feeseeseaiga, e ui i lea, e uiga i le faʻaogaina o auala e faʻatatau i taui e tatau ona faʻavasegaina, o matafaioi o vaega faʻapitoa o neural i nei faiga tuʻufaʻatasia, ma le faʻamaoniaina o mea faʻapitoa e faʻaleagaina i le taimi o le atinaʻeina o vaisu (faʻataʻitaʻiga, vaʻai Berridge, 2007). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o aʻoaʻoga faʻapitoa e vaʻavaʻai i fuafuaga a le DA i le muai mafaufau e taua tele mo le faʻatalanoaina o le aʻafiaga o taui, faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e faʻaosofia ai se tulaga o le hypo-DA, e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le lagona i taui masani ma fualaau faasaina lea e faʻateleina ai le maualuga o fualaau faasaina. fa'aaoga e fa'afetauia ai lenei fa'aletonu (fa'ata'ita'iga, Volkow et al., 2007). O lenei manatu e matua ese lava mai se isi vaaiga iloga o loʻo vaʻavaʻai i nei fuafuaga a le DA e taua tele mo le faʻaalia o le faʻamalosia o le salience, ma o le mea lea o le faʻaosofiaga, i faʻamaʻi faʻatau; O lenei talitonuga o loʻo faʻapea o le faʻaaogaina pea o fualaau faasaina e faʻateleina ai le lagona o le DA, e oʻo atu ai i le faʻateleina o amioga "manaʻo" poʻo le tuʻinanau o fualaau faasaina (Robinson & Berridge, 2003). E tusa ai ma lenei manatu, e le taua tele le DA mo le faʻatalanoaina o le hedonic, faʻaalia faʻaalia (ie, "fiafia" tali) i se faʻaosofia tauia. Nai lo lena, o ia ituaiga "fiafia" o loʻo faʻamaopoopoina e isi faiga neurochemical i le tele o mea laiti, opioid ma cannabinoid-maaleale "vevela" o aʻafiaga lelei o le hedonic i totonu o vaega o le NAc ma le ventral pallidum (Smith & Berridge, 2005).

O isi ua taulaʻi atu i le taua o suʻesuʻega a le mesolimbic DA i le matagaluega e aofia ai le aʻoaʻoina e uiga i taui, o loʻo taʻua ai suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e taua tele le DA mo le "faʻailogaina" o le aʻoaʻoina o taui, poʻo le suʻeina o mea sese i le valoʻaga taui, ma le taunuuga o le tuʻuina atu o le DA e avea o se " faailoga faafaiaoga” mo aoaoga fou pe a le maua se taui valoia (tagai Hollerman et al., 2000; Berridge, 2007, mo iloiloga ma faʻamatalaga). O ia aʻoaʻoga faʻavae e manatu e aofia ai le neurocircuitry e aofia ai afferents ma efferents mai vaega uma e lua o le striatum (ie, le NAc) ma mai le dorsal striatum (eg, nigrostriatal DA system) (Meredith et al., 2008), faʻatasi ai ma le amygdala, hippocampus, ma itulagi o le pito i luma (eg, vaʻai Berridge & Kringelbach, 2008).

III. Suiga fai'ai talavou i faiga faaosofia ma taui

Ona o le fefinauai faifaipea e uiga i le faʻaogaina o vaega eseese o faiga faʻameaalofa faʻapitoa i totonu o faiga e faʻaalia ai le taua tele, faʻamalosiaga faʻamalosi, aʻoaʻoga ma le taua faʻaosofia i taui-taua faʻaosofia i tagata matutua, e le o se mea e ofo ai e tusa lava pe itiiti ifo. iloa e uiga i galuega a nei faiga faʻavae taui i le taimi o le talavou. Ae ui i lea, o le mea e manino, o vaega e fesoʻotaʻi ma taui o le faiʻai ma o latou neurocircuitry e feagai ma suiga faʻapitoa tau atinaʻe i le taimi o le talavou.

O faʻamatalaga lata mai ua faʻaalia ai o fesoʻotaʻiga i totonu o nei itulagi e faʻatatau i taui o loʻo faʻaauau pea ona faʻamalamalamaina i le taimi o le talavou. E ogatasi ma le fa'atuai o le atina'eina o itu pito i luma o le cortical e fa'aauau pea i le talavou ma le talavou matua (silasila i Tao, 2007b), o le neurocircuitry e fesoʻotaʻi ai le PFC ma vaega e fesoʻotaʻi ma taui i lalo o loʻo faʻaauau pea ona atiaʻe i lenei vaitau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega glutaminergic mai le amygdala basolateral i le PFC o loʻo faʻaauau pea ona faʻamalamalamaina i le talavou (Cunningham et al., 2008), e ui lava ina faʻaitiitia le maualuga o le synaptic ma le faʻamalosi i le PFC i le taimi o le talavou (vaai Tao, 2007b, mo iloiloga ma faʻamatalaga). O le numera o fila DA e faʻamutaina i le PFC e faʻateleina foi i le talavou (Benes et al., 2000), e pei foi o le taofiofia o le PFC gaoioiga e nei DA afferents mai VTA (Tseng & O'Donnell, 2007). Laʻasaga o le fua faʻatapulaʻaina enzyme i le tuʻufaʻatasia o le DA, tyrosine hydroxylase, faʻapea foʻi ona faʻateleina i le talavou ma le matua i le PFC medial ma le NAc o isumu (Mathews et al., 2009).

O fesoʻotaʻiga mai le PFC i le NAc o loʻo faʻaauau pea ona tulaʻi mai i le taimi o le talavou, faʻatasi ai ma le faʻatupulaia o le atinaʻeina o le numera o sela PFC pyramidal e faʻatautaia i le NAc, faʻatasi ai ma se faʻaopoopoga le tumau i le vaega o nei neurons projection e faʻaalia DA D1 receptors (D1-Rs). ). O le iʻuga, o le pasene o sela pyramidal faʻapipiʻi faʻapipiʻiina o loʻo i ai D1-Rs o loʻo maualuga i tulaga e sili atu le maualuga i le tuai o le talavou (> 40%) nai lo le matutua pe laiti (<4-5%) (Brenhouse et al., 2008). O nei suʻesuʻega e mataʻina, tuʻuina atu faʻamaoniga mo le taua o faʻataʻitaʻiga a le PFC i le NAc i le suʻeina o vailaʻau (faʻataʻitaʻiga, Kalivas et al., 2005) ma mo se matafaioi a le PFC D1-Rs i le faʻateleina o le faʻamalosia o le aoga o vailaʻau (silasila i Brenhouse et al., 2008). O le teuteuina o nei PFC DA faʻafeiloaʻi e le tupu seʻia oʻo i le amataga o le matua, faʻatasi ai ma le faʻaitiitia tele o le D1- ma le D2-R density e iloagofie i le va o P60 ma P80 (Andersen et al., 2000).

I se faʻatusatusaga, o le faʻailogaina o atinaʻe maualuga i le DA receptor density o loʻo vaʻaia i le pito i tua i le taimi o le talavou e mulimulitaʻia e le tele o le teuteuina o nei tali i le taimi o le suiga o le talavou, e faʻaalia i le leiloa o le 1 / 3 - 1 / 2 o le faitau aofaʻi o le DA i le va o talavou talavou. ma talavou matutua, o se gau e iloagofie i mea uma e lua o le autopsy a le tagata ma i suʻesuʻega e faʻaogaina ai manu (faʻataʻitaʻiga, Seeman et al., 1987; Tarazi & Baldessarini, 2000; Teicher et al., 2003). O loʻo faʻaalia foi e le NAc le maualuga o le D1- ma le D2-R maualuga i le taimi o le talavou, e ui o le teuteuga mulimuli ane e foliga mai e laʻititi, faʻatasi ai ma lipoti o le paʻu tele o le 20-35% poʻo le va o le amataga o le talavou ma le talavou matua (eg, Andersen, 2002; Tarazi & Baldessarini, 2000😉 faʻatusatusa i le leai o se teuteuga taua i isi suʻesuʻega (faʻataʻitaʻiga, vaʻai Andersen et al., 2000).

O suiga tau atinaʻe i le leo DA ua lipotia mai foi i nei itulagi e faʻatatau i taui. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le maualuga o le DA leo ("hyperdopaminergic" state) na faʻamoemoeina e oʻo i le tuai o le talavou i le NAc ma le pito i tua e faʻavae i luga o faʻamaumauga o faʻamaumauga o le cAMP faʻaosoina foskolin (Andersen, 2002) ma fua faatatau o tupe maua (va'ai Spear, 2000 mo le toe iloiloga) e matua ese le eseesega ma le (atonu o le taui) o le tali atu o le camp i le DA D1- ma le D2-R stimulation (faʻaalia o le DA "hyposensitivity") o loʻo vaaia foi i nei vaega i le tuai o le talavou (Andersen, 2002). O ia tali taui ua leva ona iloa o loʻo faʻateleina i totonu o faiga a le DA (faʻataʻitaʻiga, Zigmond et al., 1990) ma e oʻo lava i faiga faʻavae. Mo se faʻataʻitaʻiga o le mea mulimuli, o faʻailoga o le faʻateleina o le tuʻuina atu o le DA i le taimi o le talavou na fesoʻotaʻi ma suiga tau i le cholinergic neurons lea latou te faʻatinoina i le striatum, e mafua ai le faʻaogaina o le DA system (Bolanos et al., 1998), faʻatasi ai ma le faʻafefe o le psychomotor stimulant tali i le DA agonists i taimi uma (faʻataʻitaʻiga, Bolanos et al., 1998; Frantz et al., 2007; Mathews et al., 2009; Tao & Taofi, 1983; Zombeck et al., 2008) ae le o taimi uma (Collins & Izenwasser, 2002; Niculescu et al., 2005; Smith & Morell, 2008) va'aia pe a fa'atusatusa iole talavou ma tagata matutua. O fesuiaiga o le siosiomaga (e pei o le aofaʻi o faʻataʻitaʻiga muamua poʻo le taulimaina) e mafai ona saofagā i nei suʻesuʻega psychopharmacological eseese i suʻesuʻega (Maldonado & Kirstein, 2005a,b; Doremus-Fitzwater & Spear, i lalo o le toe iloiloga), atonu e ala i la latou faatosinaga i faiga mesocorticolimbic DA (Taofi et al., 2004) fa'aopoopo atili lavelave.

E faʻafefea ona faʻafefea e suiga tau atinaʻe i nei faʻataʻitaʻiga a le DA e faʻatatau i vaega muamua o le mafaufau e mafai ona aʻafia ai amioga tau taui i le taimi o le talavou e le o manino. Afai o nei suiga e atagia mai ai le le mautonu o faiga a le DA, o se faʻalavelave i le tuʻuina atu o le faʻamalosia o le salience poʻo le faʻaalia o amioga faʻataʻitaʻiina i le taimi o le talavou e mafai ona tupu (faʻataʻitaʻiga, vaʻai Berridge, 2007). I le isi itu, soʻo se faʻafitauli a le DA e fesoʻotaʻi ma talavou e mafai ona faʻamaonia e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le lagona i taui faʻalenatura poʻo fualaau faʻasaina, faʻateleina le faʻaaogaina o fualaau faasaina e totogi ai lenei faʻaletonu o le taui (e pei o manatu o vaisu e fai ma sui o le le atoatoa o taui -eg, Volkow et al., 2007). Peitaʻi, e tele isi “tagata taʻaalo” e ono iai i vaipanoa e iai taui e suia foʻi i le taimi o le talavou. Mafaufau, mo se faʻataʻitaʻiga, o le cannabinoid system, faʻatasi ai ma tali (CB1-Rs) e tele lava ina faʻaogaina i faʻauʻuga o le presynaptic lea latou te galulue ai o ni faʻatonuga taua o mea faʻaoga neural i itulagi faʻatatau i le DA (Cohen et al., 2008). O le CB1-Rs e maualuga lona tuputupu aʻe i vaega striatum ma limbic i le taimi o le talavou (P30-40 i isumu), aʻo leʻi faʻaitiitia tele e oʻo atu i tulaga matutua (Rodriguez de Fonseca et al., 1993). O suiga iloga o atinaʻe i le endocannabinoid maualuga e faʻaalia foi i le taimi o le talavou, faatasi ai ma, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatupulaia le atinaʻe i le anandamide, ae faʻaitiitia i le 2-Arachidonoylglycerol (2-AG) vaʻaia i le taimi atoa o le talavou i le PFC (Ellgren et al., 2008). O le mea lea, e ui lava o le tele o le taulaʻi i le taimi nei o loʻo i luga o suiga i faiga e fesoʻotaʻi ma le DA i le talavou, o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o isi suiga i le faʻasologa o taui e leʻi suʻesuʻeina tele ae atonu e saofagā tele i tupulaga talavou. tali atu i mea faaosofia tauia.

IV. Fa'aosofiaga a le tupulaga mo taui fa'alenatura ma vaila'au o le fa'aleagaina

Tuuina atu o suiga tau atinaʻe o loʻo talanoaina i luga i vaega o faiʻai e fesoʻotaʻi ma taui, e le o se mea e ofo ai le eseese o tupulaga talavou mai a latou tupulaga laiti ma matutua atu i auala latou te tali atu ai i mea faʻaosofia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i manu suʻesuʻe e faʻaogaina ai le tulaga faʻapitoa (CPP) faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai o le faʻaosofia mo le tele o taui faʻalenatura, e aofia ai agafesootai ma mea fou, e mafai ona faʻaleleia i le taimi o le talavou pe a faʻatusatusa i le matua. O le fa'atulagaina o nofoaga e fa'aluaina ai le i ai o se mea fa'aosofia (fa'ata'ita'iga, fa'atonuga o se vaila'au, i ai o se mea fou, po'o se paaga fa'aagafesootai) ma se potu ma'oti, a'o fa'afetaui le leai o le fa'aosofia ma se isi potu ma'oti i su'ega eseese. I le aso o le su'ega, e fa'atagaina manu i le taimi e tasi e ulufale atu ai i potu uma e lua, e aunoa ma le fa'aosoina o a'oa'oga. O le tele o le taimi e faʻaalu i le itu na tuʻufaʻatasia muamua ma le faʻamalositino aʻoaʻoga e faʻaaogaina e avea o se faʻailoga o le fiafia mo lena faʻaosofia (ie, o le faʻaosofia e tauia), faʻatasi ai ma le tele o le taimi e faʻaalu i le isi itu e faʻasinoina ai se faʻafefe mo le faʻaosofia (ie, a conditioned. le fa'anofonofo). I le faʻaaogaina o lenei faiga, na faʻaalia ai le faʻaalia o le CPP o tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi faʻaagafesootai mo faʻaosofiaga fou, faʻatulagaina e leʻi iloa i latou tagata matutua (Douglas et al, 2003). E faʻapena foʻi, pe a suʻesuʻeina le faʻaalia o le CPP faʻaagafesootai i totonu o la matou fale suʻesuʻe e faʻaaoga ai se itupa e tasi, paaga e le masani ai e avea ma faʻaosofiaga faʻaagafesootai, o tama ma tamaitai talavou i le lautele na faʻaalia CPP sili atu le malosi nai lo tagata matutua (Douglas et al., 2004). O nei mea tauia o fegalegaleaiga faʻaagafesootai na faʻaleleia e ala i le faʻaleagaina o agafesootai muamua i tupulaga talavou ma tagata matutua, e ui lava o faʻaosofiaga faʻaagafesootai sa tauia pea i tupulaga talavou e tusa lava pe leai se faʻaagafesootai muamua (Douglas et al., 2004). O le leai o se vafealoa'i mo taimi pupuu (5-7 aso o fale tu'ufua) o isumu talavou ua fa'apea fo'i ona lipotia e fa'ateleina ai amioga fa'aagafesootai, aemaise lava i tulaga tau ta'aloga (Holloway & Suter, 2004; Panksepp, 1981; Takahashi & Lore, 1983; Varlinskaya et al., 1999), o a'afiaga e matua iloga lava i le amataga o le talavou (Varlinskaya & Spear, 2008).

E tutusa ma le tauia o aafiaga faanatura, o le tauia o meatotino o fualaau faasaina e mafai foi ona eseese i le va o talavou ma tagata matutua. O le tele o nei suʻesuʻega faʻapitoa e taulaʻi i le nicotine ma faʻamalosi masani, aemaise lava le cocaine, faʻatasi ai ma faʻamatalaga e oʻo mai i le taimi nei e masani ona faʻaalia le faʻaleleia atili o nei vailaʻau i tupulaga talavou e faʻatatau i tagata matutua. I se suʻesuʻega mai la matou fale suʻesuʻe, na maua ai e tamaʻitaʻi ma tamaʻi tamaʻi iole e faʻaalia le CPP taua o le nicotine i se fua maualalo o le nicotine (0.6 mg / kg), ae o latou tagata matutua na le mafai ona faʻaalia le CPP i lalo o nei tulaga (Vastola et al., 2002). Ua lipotia mai talavou e faʻaalia le malosi o le CPP faʻaosoina i le nicotine nai lo tagata matutua i isi suʻesuʻega (faʻataʻitaʻiga, Shram et al., 2006; Torres et al., 2008).

O faʻamatalaga sili atu o le CPP i cocaine faʻapea foʻi na lipotia i tupulaga talavou e faʻatatau i tagata matutua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaʻitaʻi tamaʻi iole na faʻaalia le CPP i lalo ifo o tui o cocaine nai lo tama matutua (Badanich et al., 2006; Brenhouse & Andersen, 2008; Brenhouse et al., 2008; Zakharova et al., 2008a), faatasi ai ma lenei eseesega o tausaga i le lagona i cocaine CPP na lipotia foi mo tamaitai (Zakharova et al., 2008b). Cocaine-induced CPP na faʻaalia e atiaʻe e le gata i tui maualalo i le taimi o le talavou, ae faʻapea foi ona tape lemu ma faʻaalia ai le sili atu o le faʻaleleia o tupulaga talavou pe a faʻatusatusa i tagata matutua (Brenhouse & Andersen, 2008). O lipoti o le faʻaleleia o le CPP i cocaine i tupulaga talavou e le o faʻasalalau, ae ui i lea, o nisi suʻesuʻega ua le mafai ona matauina eseesega o tausaga (Aberg et al., 2007; Campbell et al., 2000).

O suʻesuʻega faʻaleleia o meatotino tauia o le ethanol ua faʻamaonia luʻitau, i se vaega ona o faigata i le faʻatuina o le CPP mo le ethanol i isumu, faʻatasi ai ma isumu, i se faʻatusatusaga, faʻaalia le faatuatuaina o le ethanol-induced CPP (silasila i Green & Grahame, 2008 mo faʻamatalaga ma iloiloga). Ae ui i lea, o isumu, e masani ona faʻaalia le ethanol-induced conditioned place aversion (CPA), faʻatasi ai ma le ethanol CPP o loʻo lipotia i manu pe a uma ona faʻaalia muamua i le ethanol (silasila i Fidler et al., 2004 mo faʻamatalaga). O le alia'e faifaipea o le CPA e fa'aosoina le ethanol (nai lo le CPP) i isumu matutua e le o iai le ethanol e ono feso'ota'i ma le fa'aleleia atili o le lagona o isumu matutua i le fa'aleagaina o a'afiaga o le ethanol (Fidler et al., 2004). O le fa'aaogaina o isi ta'iala mo le su'esu'eina o le taui o le ethanol, peita'i, o nisi o lipoti talu ai nei ua maua ai ni fa'amaoniga muamua e mafai e isumu talavou ona maua le ethanol e sili atu le fa'amalosia nai lo tagata matutua. I le suʻesuʻeina o le faʻatonuga lona lua, o isumu faʻataʻitaʻi (paiga) na maua ai faʻamaʻi intragastric o le ethanol (le unconditioned stimulus [US]) faʻatasi ma intra-oral infusions o le sucrose (CS1) i le taimi o le vaega 1, ae o manu e leʻi faʻapipiʻiina na faʻaalia i le sucrose. CS1 fa itula a'o lumana'i le fa'aaogaina o le ethanol US (Pautassi et al., 2008). I le vaega lona lua o le faʻatulagaina, o manu i vaega taʻitoʻalua ma le le faʻapipiʻiina na faʻaalia i le sucrose CS1 i se siosiomaga faʻapitoa (CS2). I le suʻega, ina ua tuʻuina atu i ai le avanoa e suʻesuʻe ai se 3-chamber apparatus o loʻo i ai le siosiomaga CS2, o talavou i le tulaga paga na faʻaalia le sili atu le fiafia i le CS2 nai lo a latou pulega e leʻi faʻaogaina, faʻapea na maua e le CS2 le faʻamalosia lelei. meatotino e ala i se fesoʻotaʻiga CS1-mediated ma le ethanol US. O le faʻatonuga lona lua e leʻi faʻaalia i tagata matutua, faʻatasi ai ma tagata matutua e maua le faʻafeiloaʻiga i le CS1 / US i le vaega 1 e le ese mai tagata matutua e leʻi faʻamaonia pe a suʻesuʻeina le CS2 i le suʻega.

O faʻamaoniga faʻaopoopo mo faʻamanuiaga sili atu o le ethanol i tupulaga talavou nai lo tagata matutua na maua talu ai nei e ala i le suʻesuʻeina o le tachycardia e aʻafia ai le ethanol, o se fua faʻapitoa e faʻaalia e faʻamaonia lelei ma le tuʻuina atu o le DA i le ventral striatum (Boileau et al., 2003), ma faʻatasi ai ma fua faʻatatau o aafiaga tauia a le ethanol i suʻesuʻega a tagata (Conrod et al., 1998; Holdstock & de Wit, 2001; Holdstock et al., 2000). Ristuccia & Spear (2008) fa'aaogaina le tachycardia e fa'aosoina le ethanol e fa'asino ai le taua o le ethanol i tama'i tama talavou ma tama matutua i le taimi o le 2-hr e fa'atapula'aina le avanoa, fa'atonuga a le tagata lava ia. I lalo o nei tulaga, e le gata ina faʻaaogaina e isumu talavou le tele o le ethanol nai lo tagata matutua, o se eseesega o tausaga i le faʻaaogaina o le ethanol lea na matauina pea (Brunel & Spear, 2005; Doremus et al., 2005; Vetter et al., 2007), ae na latou faʻaalia foi se faʻaopoopoga sili atu o le fatu pe a inuina le ethanol e faʻatatau i le saccharin control solution-o se eseesega e le o matauina i tagata matutua. I le tulaga e faapea o tali tachycardic i le ethanol e pulea e le tagata lava ia e fai ma sui o se faasinoupu aoga o ona aafiaga tauia / lelei hedonic, o nei taunuuga e fautua mai ai e sili atu le tele o tupulaga talavou nai lo tagata matutua e ofo fua le tele o le ethanol e maua ai ana faamanuiaga tauia.

O suʻesuʻega talu ai nei a tagata ma manu o loʻo fautua mai ai o le tauia o vailaʻau o le faʻaleagaina e mafai ona aʻafia i agafesootai, ma o lenei fegalegaleaiga e sili atu ona faʻaalia i le talavou nai lo le matua. Ole a'afiaga ole agafesootai ile inupia ile taimi ole talavou e va'aia e taua tele (Faitau et al., 2005), fa'atasi ai ma fua fa'atatau o le inupia e sili ona maualuga i tupulaga talavou o lo'o fa'amalosia malosi le fa'aagafesootai mo le inupia (Mohr et al., 2005). O a'afiaga fa'aagafesootai o se tasi lea o fa'amatalaga sili ona malosi o le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina e talavou, ma o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina a tupulaga ma uo o se fa'alavelave tele mo le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina (Epstein et al., 2007; Skara & Sussman, 2003). O le fa'anaunauta'iga mo le fa'aogaina maualuga o fualaau fa'asaina ma le fa'atatauga fa'aagafesootai i le taimi o le talavou e mafai, i se vaega, o mea ola. Fa'amanatu a latou tagata, o isumu talavou e sili atu ona maaleale i a'afiaga fa'aagafesootai o le ethanol nai lo tagata matutua (Varlinskaya & Spear, 2002). E le gata i lea, o le faʻaalia o fualaau faʻasaina i totonu o agafesootai ua faʻaalia e faʻaleleia ai le tauia o cocaine (Thiel et al., 2008) ma le nicotine (Thiel et al., 2009) i isumu talavou pe a faʻataʻitaʻiina i le CPP paradigm, e ui lava e leai se faʻatusatusaga o tausaga na faia i nei suʻesuʻega. O lenei faʻalautelega faʻaagafesootai o le nicotine ma le cocaine taui o loʻo vaʻaia i manu talavou e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻagaoioia o le mu opioid system e ala i faʻalapotopotoga faʻaagafesootai, talu ai o lenei faiga e aʻafia i amioga faʻaagafesootai ma taui fualaau (Van Ree et al., 2000; Gianoulakis, 2004).

E ese mai i le masani ona faʻalauteleina le lagona i mea tauia o taui masani ma vailaʻau o le faʻaleagaina o loʻo vaʻaia i tupulaga talavou e faʻatatau i tagata matutua, o lo latou lagona i taunuuga leaga o vailaʻau (ma atonu e oʻo lava i ni taui masani) e foliga mai e faʻaitiitia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega eseese i totonu o le faʻataʻitaʻiga tutusa na maua ai, e faʻatatau i tagata matutua, na faʻaalia e tupulaga talavou le sili atu ona maaleale i le nicotine-induced CPP, ae sili atu le vaivai o tali i le nicotine pe a faʻasinoina e ala i le conditioned tofo aversions (CTA) i le nicotine (Shram et al, 2006) po'o le fa'aogaina o nofoaga fa'amatu'u ole fa'a'ese'ese ile tui maualuga ole nicotine (Torres et al., 2008). E mafai e talavou ona faʻaalia e le gata i le faʻaleleia atili o aʻafiaga tauia ae faʻaitiitia ai foi aʻafiaga leaga i isi vailaʻau. Talu ai nei, na matou faʻaogaina ai le CTA taualumaga e iloilo ai aʻafiaga leaga o le ethanol, faʻatasi ai ma tupulaga talavou e manaʻomia ni tui sili atu nai lo tagata matutua ina ia mafai ai ona faʻatuina se CTA faʻaosoina ethanol i se fofo CS faʻapipiʻi (Anderson et al., 2008a, b; Varlinskaya et al., 2006). E lē gata i lea, Infurna & Spear (1979) na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le malosi o le amphetamine i le faʻaosofia o le CTA i le talavou, lea e faʻatusatusa i le masani ona lipotia faʻaleleia CPP mo psychomotor stimulants i le taimi o talavou na talanoaina muamua (eg. Badanich et al., 2006; Brenhouse & Andersen, 2008; Brenhouse et al., 2008; Zakharova et al., 2009a , b). Ole fa'alapotopotoga fa'aagafesootai e le gata ina fa'aleleia ai le taui o vaila'au i manu talavou, ae fa'aitiitia ai fo'i a'afiaga leaga o le fa'aalia o le ethanol. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaalia i se faʻalapotopotoga faʻaagafesootai i le taimi o le inupia e faʻaitiitia ai le lagona i aafiaga leaga o le ethanol e pei ona faʻasinoina e le CTA, o se aʻafiaga e matauina i tamaʻi talavou ae le o tamaʻitaʻi matutua (Vetter-O'Hagen et al., 2009).

E ui lava e le o iloa tonu le faʻaogaina o le neural o lenei le mautonu e fesoʻotaʻi ma talavou i aʻafiaga o fualaau faʻasaina, o loʻo i ai nisi faʻamaoniga o le dynorphyn / kappa opioid receptor system o loʻo i totonu o le neurocircuitry e fesoʻotaʻi ma taui e ono aʻafia i le lagona le lelei o aʻafiaga o fualaau faasaina, e aofia ai cocaine ma ethanol. (Chefer et al., 2005; Zapata & Shippenberg, 2006). O le faateleina o le gaioiga o lenei faiga o le opioid e tetee atu i le cocaine-poʻo le ethanol-faʻamalosia le faʻaogaina o le mesolimbic DA system, ma faʻaitiitia ai aʻafiaga lelei o nei vailaʻau poʻo le gaosia o le dysphoria (silasila i Shippenberg et al., 2007). O a matou suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o isumu talavou e matua le mautonu i aʻafiaga faʻalavelave faʻaagafesootai e le gata o le ethanol (Varlinskaya & Spear, 2002), ae faʻapea foʻi ma le filifilia o le kappa agonist, U60,622E, faʻatasi ai ma vailaʻau uma e faʻaitiitia ai suʻesuʻega faʻaagafesootai ma suia ai le fiafia lautele i le aloese mai agafesootai (Varlinskaya & Spear, 2009). O loʻo faʻaauau pea galuega e suʻesuʻe atili ai le aʻafiaga o eseesega o le ontogenetic i le kappa opioid system i le le mautonu o talavou i taunuuga leaga o le ava malosi.

Faʻatasi, o suʻesuʻega o lenei natura e maua ai le faʻateleina o faʻamaoniga e mafai ona avea le talavou ma se vaitaimi faʻapitoa o lagona faʻaosofia tulaga ese mo taui masani, faʻapea foʻi ma vailaʻau ma le ava malosi, faʻatasi ai ma agafesootai e faʻaleleia ai le tauia o fualaau faasaina (Theil et al., 2008, 2009), ma fa'aitiitia a latou mea fa'aleagaina (Vetter-O'Hagen et al., 2009). I le taimi o le talavou, o le faateleina o le lagona i le taui o fualaau faasaina, faatasi ai ma le tetee atu i taunuuga o fualaau faasaina, e mafai ona faateleina e le gata i le ono faaauau pea ona faaaoga ona o aafiaga lelei o fualaau faasaina, ae faapea foi le tele o le faaaogaina mulimuli ane ona o le faaitiitia o le lagona i le vaega aversive o lena faaaogaina.

E ui ina aoga mo le faʻaalia o mea faʻamalieina lautele ma mea faʻafefe o mea faʻaosofia anoa, ua finauina le CPP e atagia mai ai le tele o vaega o taui, e pei o le faʻaalia o le aʻafiaga, amioga faʻatatau i sini, ma faʻagasologa o aʻoaʻoga (Berridge & Robinson, 2003). O le mea lea, o le eseesega o tausaga i suʻesuʻega a le CPP e mafai ona atagia ai soʻo se tuʻufaʻatasiga o faiga faʻatatau i taui. O le mea lea, i la matou galuega ua amata ona matou taulaʻi atu i vaega sili atu ona tuʻufaʻatasia o faʻagasologa o taui i luga o le ontogeny ina ia sili atu ona faʻaalia eseesega faʻaosofia i le va o talavou ma tagata matutua. O se tasi o ia fuafuaga o le taulaʻi atu lea i le iloiloina o eseesega i luga ole laiga i le manatu o le aʻafiaga o le faʻaleagaina faʻalenatura (faapea, ioe, o le aʻafiaga o le hedonic o loʻo faʻatusalia ai se faʻaoga aoga i ituaiga meaola e le o ni tagata). Faatasi ai ma auala masani mo le faasinoupuina o tulaga o le hedonic i suʻesuʻega i manu suʻesuʻe o le suʻesuʻeina o le sucrose taumafaina, ona o le taumafaina o se vaifofo suamalie e faʻaitiitia i lalo o le tele o setete anhedonic i rodents (faʻataʻitaʻiga. Papp & Moryl, 1996; Willner et al., 1987). Ina ua faʻaaogaina lenei metotia e fuafua ai le eseesega o tausaga i le sucrose intake i le va o tamaʻi tama ma tama matutua, na maua ai e talavou le faʻaalia o le tele o le sucrose i luga ole ml / kg faʻatatau i a latou tagata matutua (Wilmouth & Spear, 2009).

Sa fa'aaogaina fo'i le su'esu'ega o le fa'agaoioiga o le tofo e fa'asino ai uiga fa'atosina (po'o le "fiafia") o fa'aosofiaga o le tofo, fa'atasi ai ma lenei tali e matua fa'asaoina i ituaiga eseese (mo iloiloga va'ai. Berridge, 2007; Grill & Berridge 1985). Mo se fa'ata'ita'iga, e fa'aalia le fa'aoso po'o le laulaufaiva pito i tua e tali atu i le tu'uina atu o se tofo lelei (tali lelei), ae o le tofo fa'afefe e fa'aalia ai isi tali e pei o se tali gaping (Berridge & Treit, 1986; Grill & Norgren, 1978). O le numera ma le malosi o tali lelei i fofo faʻalelei ua fautuaina e faʻasino i mea lelei hedonic e mafua mai i le fofo e le suʻega suʻega (Grill & Berridge, 1985). I se faasologa o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le gaioiga o le tofo i tupulaga talavou ma tagata matutua i suʻesuʻega eseese o le sucrose ma isi vaifofo e tuʻuina atu i totonu o le gutu, o isumu talavou ua faʻaalia i taimi uma e faʻaalia ai le tele o tali lelei o le tofo (faʻataʻitaʻiga sili atu le pao ma le laulaufaiva pito) nai lo tagata matutua (Wilmouth & Spear, 2009). O ia faʻatuputeleina o le tofo lelei ma le sucrose intake i tupulaga talavou e faʻamanatuina ai le faʻaosofia sili atu mo taui masani, fualaau faasaina ma le ava faʻaalia i le CPP, faʻasologa lona lua ma suʻesuʻega tachycardia na faʻamatalaina muamua. O le faʻaleleia atili o aʻafiaga o loʻo vaʻaia i le taimi o le talavou e faʻaaoga ai nei fua faʻatatau o aʻafiaga lelei o le hedonic e faʻaalia ai foi suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata e fautua mai ai le sili atu o le faʻafaigaluegaina o le NAc i le taimi o le mauaina o taui i talavou nai lo tagata matutua (eg, Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006), e ui lava o nei suʻesuʻega e leʻo faʻaalia i soo se mea (faʻataʻitaʻiga, Bjork et al., 2004).

I le faaopoopo atu i le faaalia o tali sili atu ona lelei i vaifofo sucrose i le tofo reactivity paradigm, ua maua foi e isumu talavou e faʻaalia le faʻaitiitia o lagona le lelei o le tofo e faʻatatau i tagata matutua i se vaifofo faʻafefe, e pei o le quinine (Wilmouth & Spear, 2009), o se mamanu o suʻesuʻega e faʻamanatuina ai le faʻaleleia atili o le tauia, ae faʻaitiitia mea leaga o vailaʻau o le faʻaleagaina i le taimi o le talavou na faʻamatalaina muamua. O nisi o suʻesuʻega tutusa o loʻo faʻaalia i galuega faʻataʻitaʻi lata mai lea na lipotia ai le faʻaogaina o le pito i luma o le pito i luma o le pito i luma e faʻaalia ai le sili atu o le faʻafaigaluegaina i le lelei nai lo manatu le lelei i le taimi aʻo leʻi / amataga talavou, faatasi ai ma se suiga malie i le sili atu o le faʻafaigaluegaina e ala i le le lelei nai lo tali lelei i le tuai o le talavou. /amata matua (van Duijvenvoorde et al., 2008). Crone ma paaga (2008) fa'apea fo'i fa'amaoniga o le tuai ona fa'atupuina o tagata matutua-fa'ateleina fa'atuputeleina i fa'amatalaga le lelei i vaega eseese o le fai'ai pito i luma i le vaitau o le talavou.

I le faʻatusatusaina o taunuʻuga o suʻesuʻega sucrose ma suʻesuʻega o le tofo, e ui i lea, o nisi faʻamaoniga o le faʻaogaina o le tupulaga talavou i le tali atu i se faʻamalosiaga faʻaagafesootai faʻamanuiaina ua matauina pe a faʻaaogaina le 50 KHz ultrasonic vocalizations (USVs) e fai ma faʻamatalaga o. aafiaga lelei (Blanchard et al., 1993; Fu & Brudzynksi, 1994). I suʻesuʻega talu ai, o isumu na faʻaalia e faʻauluina USV i le va o le 22 KHz i lalo o le tele o tulaga faʻalavelave (vaʻai Brudzynski, 2001), e aofia ai le te'i vae (Tonoue et al., 1986) ma le iai o le manogi manogi (Blanchard et al., 1991). O le fa'aaliga o USV i le 50-55 KHz, e ui i lea, na feso'ota'i ma tulaga e fa'aosoina ai se tulaga fa'aleaogaina lelei, e pei o le ta'alo fusu'aga (Knutson et al., 1998), tagata suʻesuʻe “fegogo” (Panksepp & Burgdorf, 2000), ma le faʻamalosia eletise o le ala taui (Burgdorf et al., 2000). Ina ua suʻesuʻeina le gaosiga o nei 50 KHz USVs i le 10-min vaitaimi o fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma se tausaga-ma feusuaʻiga tutusa, na maua ai talavou e maua ai le tele o ni telefoni lelei nai lo tagata matutua i lenei vaitaimi "faʻataunuʻu", e ui lava o talavou. auai i amioga sili atu agafesootai i le taimi o le suʻega nai lo tagata matutua (Willey et al., 2009). O nei faʻaiʻuga e sili ona faʻatusalia ma e le mafua mai i se tauvaga i le va o le gaosiga o le 50 KHz USVs ma le faʻaalia o amioga faʻaagafesootai, talu ai o le faʻaleagaina faʻaagafesootai e fetaui lelei ma taimi uma o amioga faʻaagafesootai ma 50 KHz USVs (Knutson et al., 1998; Willey et al., 2007). O le mea lea, o fa'ai'uga o nei su'esu'ega a le USV o lo'o fa'ailoa mai ai se va'aiga fa'atupuina i le va o amioga fa'aagafesootai ma le 50 KHz USV na tu'uina atu i totonu o lena fa'amatalaga - o se fa'ailoga fa'atatau o le taua o le fa'aogaina o fegalegaleaiga lautele.

O le fa'aaogaina o le manatu fa'afinauga e fa'apea o 50 kHz USVs e atagia mai ai a'afiaga lelei, o le Uili et al. (2009) faʻamaumauga e tuʻuina atu faʻamaoniga mo le faʻaitiitia o aʻafiaga lelei i faʻasalalauga faʻaagafesootai i le taimi o le talavou e faʻatatau i le matua, atonu e taʻitaʻia ai le tupulaga i se faʻaopoopoga o le "faʻaaogaina" o lenei taui masani (faʻateleina fegalegaleaiga faʻaagafesootai) ina ia ausia le aofaʻi o manaʻoga o le fiafia. Ae, o le sucrose intake ma le tofo o faʻamatalaga faʻaalia o loʻo talanoaina i luga o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga e lagolago ai le faʻateleina o aʻafiaga lelei o vaifofo palatable i le taimi o le talavou, faʻatasi ai ma lenei faʻateleina o le fiafiaga atonu e faʻateleina ai le faʻaaogaina o taui mo ona tulaga fiafia i le taimi o lenei suiga tau atinaʻe. O le mea lea, o faʻamatalaga e oʻo mai i le taimi nei e le o taʻitaʻia ai i se faʻaiuga faigofie pe o le talavou o se vaitaimi o le faʻaleleia poʻo le faʻaitiitia o le faʻaogaina o tali i le faʻaosoina faʻalenatura, poʻo le manino o faʻamatalaga e uiga i suiga o tausaga i le faʻaogaina o taui faʻatau fualaau. E manino lava, e manaʻomia le tele o suʻesuʻega e foia ai nei faʻafitauli, ma atonu e faʻatatau tonu ile tulaga manaʻomia, faʻapea foʻi ma le faʻaogaina ma le malosi o le taui. O le mea moni, pe a faʻaaoga le fMRI e faʻatusatusa ai le faʻagaioiina o le NAc i taui i tagata talavou ma tagata matutua, Galvan ma ana paʻaga (2006) Na maua le sootaga i le va o le NAc activation ma le tele o taui e masani ona vaaia i tagata matutua e faʻateleina i le taimi o le talavou, faʻatasi ai ma tupulaga talavou o loʻo faʻaalia atili le faʻatupulaia o le NAc faʻafaigaluegaina ma taui sili atu nai lo tagata matutua, ae o loʻo faʻaalia e faʻaalia le vaivai o le faʻafaigaluegaina i le tali atu i taui laiti. Faʻatasi, o suʻesuʻega a le fMRI o le faʻaogaina o taui o tupulaga talavou, faʻatasi ai ma isi suʻesuʻega e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi manu o le talavou, e mafai ona tuʻuina atu faʻamatalaga taua e uiga i le taua o le faʻatupuina o le tauia ma o latou aʻafiaga i amioga faʻatonuina taui i le taimi o le talavou pe a faʻatusatusa i le matua.

O isi fa'ata'ita'iga e fa'atatau i le tali atu a le tupulaga i taui e mafai ona maua mai le taula'i atu i le fa'aosofiaina o tupulaga talavou e taui - o lona uiga, e ala i le su'esu'eina o eseesega o tausaga e ono mafai ona maua i le fa'agasologa o le fa'aosofia o le salience. O le manatu o le faʻamalosi salience, poʻo le "manaʻo," ua matua faʻalauiloaina e Robinson & Berridge (Robinson & Berridge, 2003, 1993, 2008), fa'atasi ai ma le "mana'o" e fa'atatau i amioga e fa'atatau i sini aga'i i fa'aosofiaga o le si'osi'omaga talafeagai. E manaʻomia e meaola se faʻagasologa e iloa ai ma saili faʻamalieina tau i le siosiomaga, e pei o meaʻai ma vai, ina ia mautinoa le ola. E tusa ai ma lenei manatu, o le faagasologa o le faʻamalosia salience e nafa ma le faʻaalia o le taua faʻaosofia i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma taui masani ma vailaʻau (Robinson et al., 1998). O le mea taua, ua fa'apea o vaila'au o le fa'aleagaina e mafai ona fa'afefeina ai faiga e nafa ma le fa'ailoaina o le fa'aosofiaga fa'amalosi, lea na muai fa'atulagaina mo le fa'amoemoe e maua ai taui fa'anatura (mo le iloiloga va'ai. Robinson & Berridge, 2003, 1993, 2008). Aemaise lava, pe a faʻafeiloaʻi faifaipea ma vailaʻau e faʻaosofia ai le faʻaalia o amioga, o le faʻalauiloaina o le faʻamalosia o le salience mo vailaʻau ma faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau (e ala i suiga o neural i le vaʻaia o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma taui) e manatu foi e tupu-o se mea e taʻua o le "faʻaosofia lagona" (Robinson & Berridge, 1993, 2008).

Galue i la matou falesuesue (Doremus-Fitzwater & Spear, 2008) ua amata ona suʻesuʻeina le eseesega o tausaga e ono mafai ona maua i le faʻamalosia o taui mo taui faʻale-natura e faʻaaoga ai le iloiloga o amioga faʻailoga (Flagel et al., 2007, 2008, 2009). Fa'ailoga fa'ailoga e tupu pe a o'o mai se fa'ailoga e feso'ota'i ma se taui mana'omia e fa'aalia ai le aga'i atu ma aga fa'ata'ita'i i le fa'ailoga lava ia, o se fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i amio e mafai ona fa'ateleina i le taimi (Tomie, 1995). Ua manatu Flagel ma ana uo o le faʻaalia o le faʻaogaina ma le faʻataʻitaʻiina o amioga i ia faʻailoga (nai lo le nofoaga faʻapitoa o le tuʻuina atu o taui) o loʻo faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o le faʻailoga (mo le iloiloga vaʻai. Flagel et al., 2009).

I le tulaga o le tele o le taumafaina o taui masani ma fualaau faasaina i le taimi o le talavou e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o le faʻamalosia o faʻailoga mo faʻailoga e faʻatatau i taui, o le a faʻamoemoeina le tupulaga e faʻaalia le sili atu o faʻailoga faʻailoga e faʻatatau i tagata matutua. I le uluai galuega e suʻesuʻe ai lenei manatu, o tamaʻi tama ma tama matutua (ma le 12 manu i le vaitausaga) na tuʻuina i se tulaga faʻapipiʻi, faʻatasi ai ma le 8-sec faʻaalia o se faʻamalama faʻamalama faʻamalama aʻo leʻi tuʻuina atu le tali-tutoatasi o le pellet faʻi. E 25 paiga lever-pellet na tu'uina atu i iole i aso ta'itasi, mo le aofa'i o aso e 5. I le aluga o taimi, o nisi iole na o mai ma faʻafesoʻotaʻi le leve CS i luga o lona faʻaaliga ("sign-trackers"), ae o isi isumu na o mai ma ulu atu i totonu o le meaʻai pe a faʻapipiʻi le leve i totonu o le potu ("tagata siaki sini"), e ui lava o fesoʻotaʻiga. e le'i a'afia ai le leve po'o le ala meaai i le tu'uina atu o le taui o mea'ai. E ui lava o tupulaga talavou ma tagata matutua o loʻo i ai uma ni manu na faʻaalia faʻamaoniga o le siakiina o faʻailoga, o le aofaʻi o tupulaga talavou na faʻaalia le sili atu le vaivai o le siakiina o faʻailoga nai lo o latou tagata matutua (vaai Mati. 1). O lenei fa'aitiitiga fa'atalavou i amioga fa'ailoga fa'ailoga o lo'o fa'aalia fo'i i iole fafine (Doremus-Fitzwater & Spear, 2008; Doremus-Fitzwater & Spear, i lalo o le toe iloiloga) ma ua faʻamaonia e ala i galuega faʻaopoopo i totonu o la matou fale suʻesuʻe (Anderson & Spear, 2009). O le fa'aitiitia o le fa'ailoga i manu talavou pe a fa'atusatusa i tagata matutua na fa'ate'ia, ma fa'afeagai ma le mea na matou manatu. Ae e lagolagoina ai le fautuaga e faapea o le faaosofia o le salience mo se faʻailoga tuʻufaʻatasia e vaʻai ai taui o meaʻai atonu e maualalo i le taimi o le talavou nai lo le matua. I le maualuga o le siakiina o faʻailoga e faʻatusalia ai se faʻasinomaga aoga o faʻaosofiaga faʻaosofia ma faʻasalalau i faʻamatalaga e vaʻai ai isi taui, o mea na maua e mafai ona faauigaina e fautua mai ai atonu e le sili atu le faʻafitauli o tupulaga talavou i le tuʻinanau faʻamalosi mo taui fualaau. E ui lava e feteenai ma lo tatou manatu muamua, o nei faʻamaumauga e faʻamanatuina ai suʻesuʻega mai galuega a le tagata fMRI e faʻaalia ai le itiiti ifo o le faʻafaigaluegaina o le NAc nai lo tagata matutua pe a faʻamoemoeina se taui, aʻo tali tutusa i le mauaina o taui, faʻamatalaga faʻamatalaina e fautua mai ai "talavou filifilia faʻaalia le faʻaitiitia. fa'afaigaluegaina o vaega fa'aosofia ae le o fa'atumauina o amioga e fa'atonuina taui" (Bjork et al., 2004, p.1793).

Ata 1 

O tama talavou (li'o uliuli) ma tagata matutua (li'o pa'epa'e) na fa'aalia i se faiga fa'a-autometi lea na fa'aalia ai le 8-sec fa'aaliga o se lever fa'amalamalamaina (le fa'aoso fa'aoso) na soso'o ai ma le tu'u-tuto'atasi o le tu'uina atu o se pellet fa'i. ...

E mafai fo'i ona fa'apea o le va'aiga fa'ailo ua fa'ateteleina e va'aia i tupulaga talavou e fa'atatau i tagata matutua e mafai ona atagia ai i se vaega o le eseesega o tausaga i le filifilia o fa'aosofiaga ma fa'ata'ita'iga a'oa'oga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se galuega aloese, o se suʻesuʻega tuai na maua ai e faʻaitiitia le faʻalavelaveina o isumu talavou i se suiga i se faʻailoga faʻailoga tagata, ae sili atu ona faʻalavelaveina e se suiga faʻapitoa nai lo iole laiti pe matutua (Barrett et al., 1984). I galuega talu ai nei, o le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina na vaaia i isumu na aʻoaʻoina e faʻatautaia e le tagata lava ia cocaine poʻo le morphine i le talavou pe a faʻatusatusa i manu na amataina le faʻaaogaina o fualaau faasaina a o matutua (Doherty et al, 2009, Li & Frantz, 2009), o fa'amaumauga e fetaui lelei ma le fautuaga e ono fa'aalia e tupulaga talavou le fa'aosofiaga fa'aosofia i fa'aosofia e ese mai nai lo tagata matutua. E manino lava, e tele suʻesuʻega e manaʻomia e foia ai le mataupu pe faʻafefea ona ese le tupulaga talavou mai tagata matutua i lo latou faʻaalia o le faʻamalosia o le salience mo taui ma mo faʻamatalaga e vaʻai ai na taui, faʻapea foʻi ma le fuafuaina o aʻafiaga o nei eseesega tau atinaʻe mo le faʻaogaina o le tupulaga talavou. fa'aaoga ma o nisi taimi o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma le ava malosi.

Aotelega ma Faaiuga

O le talavou o se vaega o le atinaʻe e faʻaalia i suiga tulaga ese i le faiʻai ma amioga. O tupulaga talavou i ituaiga eseese e le gata ina fa'aalia le fa'atupula'ia o amioga fa'aletonu ma le su'esu'eina o amioga fou, ae fa'aalia fo'i le si'itia o fegalegaleaiga fa'atasi ma a latou tupulaga. Suiga o faiʻai i itulagi e aʻafia i le faʻatalanoaina o amioga faʻaosofia ma taui e faʻatatau i le faʻaalia o nei amioga masani a talavou. O se faiga faʻatupu vave poʻo le faʻateleina o taui, atonu e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le tali atu a le NAc, e mafai ona oʻo atu ai i se faʻaleleia atili o le lagona lelei i le faʻaogaina lelei o taui aoga i le taimi o lenei atinaʻe. O faʻamaoniga faʻaopoopo faʻataʻitaʻiga e taʻu mai ai e mafai e tupulaga talavou ona faʻaalia le faʻaitiitia o le lagona i mea leaga o mea faʻamalosi, masalo i se vaega e ala i suiga o atinaʻe i vaega neura o nei lava faiga faʻaosofia, e ui lava e leʻi suʻesuʻeina faʻapitoa i le talavou. Mulimuli ane, o lenei tu'ufa'atasiga fa'atalavou fa'atupuina o fa'aituau fa'aituau lelei/fa'aitiitia fa'aituau aga'i i vaila'au ma isi mea fa'aosofia e ono saofagā i le fa'aogaina o fualaau fa'asaina i le taimi o le talavou. I le fa'aaogaina muamua o se vaila'au fou, e mafai e tupulaga talavou ona maua ni a'afiaga lelei pe a leai ni a'afiaga fa'apitoa (fa'ata'ita'iga fa'afai, fa'amama le ulu), fa'ateleina le avanoa o le a toe fa'aaoga muamua. Faatasi ai ma le faʻaauau pea o le faʻaogaina, o nei faʻataʻitaʻiga o le maaleale e mafai ai ona maualuga le maualuga o le faʻaogaina ma le aliaʻe o faiga faʻaleagaina o le faʻaogaina i totonu o tagata vaivai. E tusa ai ma le eseesega o le atinaʻe o le faiʻai i le va o talavou ma tagata matutua, o se auala ese i faiga faʻaleagaina e mafai ona iai i tagata matutua, ma atonu o le faʻaaogaina faifaipea e oʻo atu ai i le faʻaogaina o fualaau faasaina "manaʻo" (faʻataʻitaʻiga, Robinson & Berridge, 2003) poʻo le faʻateleina o aʻafiaga leaga pe a maeʻa le faʻaaogaina e faʻamalosia ai le faʻaauau pea o le faʻaaogaina mo lo latou toomaga (faʻataʻitaʻiga, vaʻai Koob, 2001). Ina ia malamalama atili i amioga lamatia ma fualaau faasaina i le taimi o le talavou, e manaʻomia le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻaogaina o taui i tupulaga talavou, faʻapea foʻi ma le aʻafiaga o suiga tau atinaʻe i le neurocircuitry e faʻatatau i taui i nei faiga.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • Aberg M, Wade D, Wall E, Izenwasser S. Aafiaga o le MDMA (ecstasy) i luga o le gaoioiga ma le cocaine mea e fiafia i ai tagata matutua ma talavou. Neurotoxicology ma Teratology. 2007;29: 37-46. [PMC free article] [PubMed]
  • Adriani W, Chiarotti F, Laviola G. Faʻateleina suʻesuʻega fou ma le faʻapitoa o le ammonitamine i le faʻaogaina o nifo e masani ona faʻatusatusa i lauusiusi matutua. Neuroscience Neuroscience. 1998;112: 1152-66. [PubMed]
  • Adriani W, Laviola G. A tulaga ese hormonal ma amioga hyporesponsivity i mea uma e lua faamalosia fou ma le d-amphetamine i isumu periadolescent. Neuropharmacology. 2000;39: 334-46. [PubMed]
  • Andersen SL. Suiga i le elemene lona lua o le AMP i le taimi o le atinaʻe e mafai ona faʻaalia ai faʻamaʻi faʻapitoa i le le atoatoa o le le atoatoa / leseesea (ADHD) Suesuega ole Brain Behavioral. 2002;130: 197-201. [PubMed]
  • Andersen SL, Thompson AT, Rutstein M, Hostetter JC, Teicher MH. Faʻapipiʻi le faʻasalaga o le Dopamine i le muaʻi faʻamaʻi i le taimi o le pasekalesene i kusi. Synapse. 2000;37: 167-9. [PubMed]
  • Anderson RI, Tao LP. Fa'ailoga-su'e ma le fa'aaogaina o le ethanol i tama'i ma tama'i iole: a'afiaga o le talavou a'o le'i fa'aalia i se faiga fa'a-auto. Pepa lautele na tuuina atu i le fonotaga faaletausaga a le Sosaiete mo Neuroscience; Chicago, IL. Oke, 2009.
  • Anderson RI, Varlinskaya EI, Tao LP. Taofi le fa'amamafa, sucrose intake ma le ethanol-induced conditioned condition aversion i'ole tama talavou ma tama matutua. Sa tuuina atu se pepa lautele i le fono faaletausaga a le Sosaiete Suesue i le Alcoholism; Uosigitone, DC. Iuni, 2008a.
  • Anderson RI, Varlinskaya EI, Tao LP. Fa'amama fa'amama ma fa'aoso fa'aoso fa'aoso fa'aoso le tofo i tama talavou ma tama matutua. Pepa lautele na tuuina atu i le fonotaga faaletausaga a le International Society for Developmental Psychobiology; Uosigitone, DC. Nov, 2008b.
  • Arnett J. Sensation saili: se manatu fou ma se fua fou. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 1994;16: 289-96.
  • Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL. E ese mai tamaiti matutua mai tagata matutua i le cocaine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai ma le dopamine i totonu o le toto i totonu o le siama faʻapitoa sosolo. Faʻamatalaga a le Europa o Faʻataʻitaʻi. 2006;550: 95-106. [PubMed]
  • Barrett BA, Rizzo T, Spear NE, Spear LP. Filifiliga faʻamalosi i le aʻoaʻoina ma le taofiofia o le aloese mai le susu: Teteina o le susu, tamaʻi talavou, ma iole talavou matutua. Amioga ma Neural Biology. 1984;42: 23-32. [PubMed]
  • Baxter MG, Murray EA. O le amygdala ma le taui. Iloiloga o le Natura. Neuroscience. 2002;3: 563-73.
  • Belluzzi JD, Lee AG, Oliff HS, Leslie FM. O aʻafiaga o le tausaga o le nicotine i luga o le mafutaga a le locomotor ma faʻapipiʻi le mea e sili ona fiafia i ai. Psychopharmacology. 2004;174: 389-95. [PubMed]
  • Benes FM, Taylor JB, Cunningham MC. Fesoʻotaʻiga ma palasitika o faiga monoaminergic i le medial prefrontal cortex i le taimi o le postnatal: aʻafiaga mo le atinaʻeina o le psychopathology. Cerebral Cortex. 2000;10: 1014-27. [PubMed]
  • Berridge KC. Manatu faaosofia i le neuroscience amio. Faaletino ma Amioga. 2004;81: 179-209. [PubMed]
  • Berridge KC. Le finauga i luga o le matafaioi a dopamine i le taui: o le mataupu mo le soifua maloloina. Psychopharmacology (Berl) 2007;191: 391-431. [PubMed]
  • Berridge KC, Kringelbach ML. Neuroscience o le fiafia: taui i tagata ma manu. Psychopharmacology (Berl) 2008;199: 457-80. [PMC free article] [PubMed]
  • Berridge KC, Robinson TE. Fa'asoa taui. Tulaga i le Neuroscience. 2003;26: 507-13.
  • Berridge KC, Treit D. Chlordiazepoxide e faʻaleleia saʻo ai gaioiga faʻaogaina lelei i isumu. Pharmacology, Biochemistry ma Amio. 1986;24: 217-21.
  • Bjork JM, Knutson B, Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. Journal of Neuroscience. 2004;24: 1793-802. [PubMed]
  • Blanchard RJ, Blanchard DC, Agullana R, Weiss SM. E 22 kHz fa'ailo i le fa'aalia o se manu fe'ai, e isumu su'esu'e o lo'o ola i totonu o le lua va'aiga. Physiology & Amioga. 1991;50: 967-972. [PubMed]
  • Blanchard RJ, Yudko ​​EB, Blanchard DC, Taukulis HK. Fa'asao maualuga (35-70 kHz) leo ultrasonic i isumu fa'afeagai ma fa'ama'i fa'ama'i: a'afiaga o le gepirone, ethanol, ma le diazepam. Pharmacology, Biochemistry ma Amio. 1993;44: 313-19.
  • Boileau I, Assaad JM, Pihl RO, Benkelfat C, Leyton M, Diksic M, Tremblay RE, Dagher A. Alcohol faʻamalosia le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens. Synapse. 2003;49: 226-231. [PubMed]
  • Bolanos CA, Glatt SJ, Jackson D. Subsensitivity i vailaʻau dopaminergic i isumu taʻutaʻua: o se suʻesuʻega o amioga ma le neurochemical. Su'esu'ega Fai'ai. Su'esu'ega Fai'ai Atina'e. 1998;111: 25-33. [PubMed]
  • Brake WG, Zhang TY, Diorio J, Meaney MJ, Gratton A. Aafiaga o le amataga o le tausiaina o tulaga i luga o le mesocorticolimbic dopamine ma tali amio i psychostimulants ma faʻalavelave i isumu matutua. Europa a le Neuroscience. 2004;19: 1863-74. [PubMed]
  • Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻateʻaina le faʻaumatia ma toe faʻaleleia atili le tulaga o le cocaine i tulaga o tama talavou, pe a faatusatusa i tagata matutua. Neuroscience Neuroscience. 2008;122: 460-5. [PubMed]
  • Brenhouse HC, Sonntag KC, Andersen SL. Faʻaaliga o le nusipepa D1 dopamine o loʻo faʻaogaina i luga o laina uʻamea o le gasegase muamua: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le fualaau o fualaau oona i le talavou. Journal of Neuroscience. 2008;28: 2375-82. [PubMed]
  • Brown BB. Fegalegaleaiga a tupulaga ma tupulaga. I totonu: Lerner RM, Steinberg LD, faatonu. Tusitaulima o Adolescent Psychology. 2. Hoboken: Wiley; 2004. itulau 363–94.
  • Brudzynski SM. Fa'amatalaga fa'afoma'i ma uiga o le fa'ailo 22 kHz valaau i isumu. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2001;25: 611-617. [PubMed]
  • Brunell SC, Spear LP. Aafiaga o le atuatuvale i le faʻaaogaina ma le lotofuatiaifo o se faʻamalosaga o le ethanol faʻamalosi i paga-vaʻaia ma talavou matutua. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 2005;29: 1641-53.
  • Burgdorf J, Knutson B, Panksepp J. O le faʻamoemoeina o le tauia o le faiʻai eletise faʻamalosi e faʻaalia ai leo o le ultrasonic i isumu. Neuroscience Neuroscience. 2000;114: 320-7. [PubMed]
  • Campbell JO, Wood RD, Spear LP. Cocaine ma le morphine-mea tuʻufaʻatasia i le tauleʻaleʻa ma tagata matutua. Physioloy ma Amio. 2000;68: 487-93.
  • Cao J, Lotfipour S, Loughlin SE, Leslie FM. O le matua o le talavou o le cocaine-sensitive neural mechanisms. Neuropsychopharmacology. 2007;32: 2279-89. [PubMed]
  • Cardinal RN, Parkinson JA, Hall J, Everitt BJ. Uiga ma le faaosofiaga: o le matafaioi a le amygdala, le telefoni feaveaʻi, ma le pito i luma. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2002;26: 321-52. [PubMed]
  • Caster JM, Walker QD, Kuhn CM. Faʻaleleia le tali o amioga i le faʻateleina o cocaine i tama talavou. Psychopharmacology (Berl) 2005;183: 218-25. [PubMed]
  • Caster JM, Walker QD, Kuhn CM. O le maualuga o le koko o le cocaine e faʻafeiloaʻi ai le eseesega o lagona ile amio lelei ile talavou. Psychopharmacology. 2007;193: 247-60. [PubMed]
  • Chefer VI, Czyzyk T, Bolan EA, Moron J, Pintar JE, Shippenberg TS. Endogenous kappa-opioid recept system e faʻatonutonu le mesoaccumbal dopamine dynamics ma faʻafitauli i cocaine. Le Journal of Neuroscience. 2005;25(20): 5029-5037. [PMC free article] [PubMed]
  • Cohen M, Solowig N, Carr V. Cannabis, cannabinoids ma le schizophrenia: Faʻasalalauga o faʻamaoniga. Ausetalia ma Niu Sila ole Psychiatry. 2008;42: 357-68.
  • Collins SL, Izenwasser S. Cocaine ese'ese suiga o amio ma neurochemistry i periadolescent ma iole matutua. Su'esu'ega Fai'ai. Su'esu'ega Fai'ai Atina'e. 2002;138: 27-34. [PubMed]
  • Collins SL, Izenwasser S. Faasologa o le nicotine eseese le suia o gaoioiga i luga o le cocaine i le tauleʻaleʻa vs. tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi matutua. Neuropharmacology. 2004;46: 349-62. [PubMed]
  • Conrod PJ, Pihl RO, Vassileva J. Tulaga ese'esega i le fa'amalosia o le ava malosi i vaega o tama'ita'i o lo'o a'afia i vaega laiti o le ava malosi. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 1998;22: 585-97.
  • Crone EA, Zanolie K, Van Leijenhorst L, Westenberg PM, Rombouts SA. Neural masini e lagolagoina fetuutuunai faʻatinoga faʻatinoga i le taimi o le atinaʻe. Mafaufau, Afe & Amio Neuroscience. 2008;8(2): 165-177.
  • Cunningham MG, Bhattacharyya S, Benes FM. Faʻateleina Fesoʻotaʻiga o amygdalar afferents ma GABAergic interneurons i le va o le fanau mai ma le matua. Cerebral Cortex. 2008;18: 1529-35. [PubMed]
  • DeWit DJ, Adlaf EM, Offord DR, Ogborne AC. Tausaga i le taimi muamua na faʻaaogaina ai le ava: o se tulaga lamatia mo le atinaʻeina o faʻafitauli o le ava. Amerika Journal of Psychiatry. 2000;157: 745-50. [PubMed]
  • Doherty J, Ogbomnwan Y, Williams B, Frantz K. Faʻalagolago i le matua o le morphine ma le faʻaaogaina o le faʻailoga, ae le o le faʻateleina o le faʻaaogaina, ma tamaʻi tama ma tama matutua. Pharmacology, Biochemistry ma Amio. 2009;92: 164-172.
  • Doremus-Fitzwater TL, Tao LP. Faiga faʻaosofia faʻamalosi i tamaʻi tama ma tama matutua: aʻafiaga o le faʻalogoina o le amphetamine i luga o le faʻamalosia o faʻailoga mo taui masani. Pepa lautele na tuuina atu i le fonotaga faaletausaga a le Sosaiete mo Neuroscience; Uosigitone, DC. Nov, 2008.
  • Doremus-Fitzwater TL, Tao LP. Fa'aaliga o amio fa'ailoga i tama'i tama'i ma tama'i tama'i isumu fa'atasi ma pe leai se tala'aga o le fa'aosoina muamua. Suesuega ole Brain Behavioral i lalo o le toe iloiloga.
  • Doremus TL, Brunell SC, Rajendran P, Spear LP. Faʻailoga e aʻafia ai le faʻaaogaina o le ethanol i le tauleʻaleʻa e tusa ai ma matua matutua. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 2005;29: 1796-808.
  • Douglas LA, Varlinskaya EI, Tao LP. Fa'atonu-mea-mea fa'apitoa i tama'i talavou ma tagata matutua ma tama'i isumu: a'afiaga o le fa'aesea fa'aagafesootai. Faaletino ma Amioga. 2003;80: 317-25. [PubMed]
  • Douglas LA, Varlinskaya EI, Tao LP. Tauia meatotino o fegalegaleaiga faʻaagafesootai i tama ma tama matutua ma tamaʻi iole: aʻafiaga o agafesootai ma fale tuʻufua o mataupu ma paaga. Atinae o le Psychobiology. 2004;45: 153-62. [PubMed]
  • Ellgren M, Artmann A, Tkalych O, Gupta A, Hansen HS, Hansen SH, Devi LA, Hurd YL. Suiga malosi o le cannabinoid endogenous ma opioid mesocorticolimbic faiga i le taimi o le talavou: THC aafiaga. European Neuropsychopharmacology. 2008;18: 826-34. [PMC free article] [PubMed]
  • Epstein JA, Bang H, Botvin GJ. O a a'afiaga fa'ale-mafaufau e fa'atatau pe a'afia tu'usa'o i le fa'aaogaina o vaila'au i totonu o le 'a'ai talavou? Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2007;32: 700-713. [PubMed]
  • Ernst M, Tao LP. Faiga Taui. I: de Han M, Gunner MR, faatonu. Tusitaulima o le neuroscience atinae. Niu Ioka: Gilford Press; 2008.
  • Fidler TL, Bakner L, Cunningham CL. Fa'a'ese'ese nofoaga fa'a'ese'ese fa'aosoina e le fa'aogaina o le ethanol i isumu. Physiology, Biochemistry ma Amio. 2004;77: 731-743.
  • Flagel SB, Akil H, Robinson TE. Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaogaina o le faʻamalosi faʻamalosi i faʻailoga e fesoʻotaʻi ma taui: Aʻafiaga mo vaisu. Neuropharmacology. 2009;56: 139-148. [PMC free article] [PubMed]
  • Flagel SB, Watson SJ, Akil H, Robinson TE. Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le tuʻufaʻatasia o le faʻamalosi faʻamalosi i se faʻailoga e fesoʻotaʻi ma taui: faʻamalosi i le faʻaogaina o cocaine. Suesuega ole Brain Behavioral. 2008;186: 48-56.
  • Flagel SB, Watson SJ, Robinson TE, Akil H. O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻataʻitaʻiga e faʻalatalata atu faʻailoga vs sini faʻalauiloa suiga eseese i le dopamine system of rats. Psychopharmacology (Berl) 2007;191: 599-607. [PubMed]
  • Frantz KJ, O'Dell LE, Parsons LH. Tali o le tino ma le neurochimika i le cocaine i tagatanuu ma tagata matutua. Neuropsychopharmacology. 2007;32: 625-37. [PubMed]
  • Fu XW, Brudzynski SM. Fa'aoso leo fa'aoso ultrasoni fa'aosoina e le intracerebral glutamate i isumu. Pharmacology, Biochemistry ma Amio. 1994;49: 835-41.
  • Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, Glover G, Casey BJ. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. Journal of Neuroscience. 2006;26: 6885-92. [PubMed]
  • Gardner M, Steinberg L. Aafiaga a tupulaga i le faia o tulaga lamatia, mea e fiafia i ai, ma le faia o filifiliga lamatia i le talavou ma le matua: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga. Atinaʻe o Atinaʻe. 2005;41: 625-35. [PubMed]
  • Gianoulakis C. Endogenous opioids ma vaisu i le ava malosi ma isi fualaau faasaina o le sauaina. Mataupu o lo'o i ai i le taimi nei i le kemisi fa'afoma'i. 2004;4: 39-50. [PubMed]
  • Grant BF, Stinson FS, Harford TC. Tausaga i le amataga o le faʻaaogaina o le ava ma le DSM-IV le faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻalagolago: o se 12-tausaga tulitatao. Tusitala o Vailaau Fa'atautala. 2001;13: 493-504. [PubMed]
  • Green AS, Grahame NJ. Inu ethanol i rodents: e feso'ota'i le inu fua-filifiliga ma a'afiaga fa'amalosia o le ethanol? Alu. 2008;42: 1-11. [PMC free article] [PubMed]
  • Mea'ai HJ, Berridge KC. Tofo fa'afofoga e fai ma fua o le pulea neural o le palatability. Alualu i luma ile Psychobiology ma Physiological Psychology. 1985;11: 1-61.
  • Grill HJ, Norgren R. O le su'ega o le tofo. I. Mimetic tali i gustatory stimuli i iole masani neurologically. Suesueina o Brain. 1978;143: 263-79. [PubMed]
  • Grosbras MH, Jansen M, Leonard G, McIntosh A, Osswald K, Poulsen C, Steinberg L, Toro R, Paus T. Neural mechanisms o teteʻe atu i faatosinaga a tupulaga i le amataga o le talavou. Journal of Neuroscience. 2007;27: 8040-5. [PubMed]
  • Hartup WW, Stevens N. Faauo ma fetuunaiga i le olaga. Fomaʻi Faʻapitoa. 1997;121: 335-70.
  • Hittner JB, Swickert R. Sensation saili ma le faʻaaogaina o le ava: o se iloiloga meta-analytic. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2006;31: 1383-401. [PubMed]
  • Holdstock L, de Wit H. Eseesega taʻitoʻatasi i tali i le ethanol ma le d-amphetamine: o se suʻesuʻega i totonu-mataupu. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 2001;25: 540-8.
  • Holdstock L, King AC, de Wit H. Tali tali ma faʻamoemoega i le ethanol i le faʻaogaina / mamafa ma le malamalama o tagata e inu i mea faʻalapotopotoga. Alcoholism, Falema'i ma Su'esu'ega Fa'ata'ita'i. 2000;24: 789-94.
  • Hollerman JR, Tremblay L, Schultz W. Aafiaga o ganglia basal ma le orbitofrontal cortex i amioga faʻataʻitaʻiina sini. Alualu i luma ile Su'esu'ega Fai'ai. 2000;126: 193-215.
  • Holloway KS, Suter RB. Ta'alo le tagolima e aunoa ma le fa'aesea fa'aagafesootai: fa'atonu fale. Atinae o le Psychobiology. 2004;44: 58-67. [PubMed]
  • Infurna RN, Spear LP. Faʻafouina o suiga i amphetamine e faʻaosoina ai le tofo. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 1979;11: 31-5.
  • Johnston LD, O'Malley PM, Bachman JG, Schulenberg JE. Fa'aleagaina, NI o. D. Petesa, MD: National Institute on Drug Abuse; 2008. Mata'itūina o taunu'uga a le atunu'u i le lumana'i i le fa'aaogāina o fualaau fa'asaina e tupulaga talavou: Va'aiga lautele o su'esu'ega autu, 2007; i. 70.
  • Kalivas PW, Volkow N, Seamans J. Le faʻamalosia le faʻamalosia i vaisu: o se faʻamaʻi i le faʻasalalauga muamua-accumbens glutamate. Neuron. 2005;45: 647-50. [PubMed]
  • Kelly TH, Robbins G, Martin CA, Fillmore MT, Lane SD, Harrington NG, Rush CR. Eseesega taʻitoʻatasi i le faʻaleagaina o fualaau faʻasaina: d-amphetamine ma le tulaga suʻesuʻe lagona. Psychopharmacology. 2006;189: 17-25. [PMC free article] [PubMed]
  • Knutson B, Burgdorf J, Panksepp J. O le faʻamoemoe o le taʻaloga e faʻaalia ai le tele o leo ultrasonic i tamaʻi isumu. Journal of Comprehensive Psychology. 1998;112: 65-73.
  • Koob GF, Le Moal M. Drug addictive, dysregulation o taui, ma le allostasis. Neuropsychopharmacology. 2001;24: 97-129. [PubMed]
  • LaGreca AM, Prinstein MJ. Fegalegaleaiga a tupulaga talavou: So'oga ma amioga e lamatia ai le soifua maloloina ma faauoga vavalalata. Tusitala o Pediatric Psychology. 2001;26: 131-43. [PubMed]
  • Li C, Frantz KJ. O le faʻaaogaina o le suʻeina o le cocaine i tama tama na toleniina i le suʻeina o le cocaine i le taimi masani. Psychopharmacology. 2009;2004: 725-733. [PubMed]
  • Maldonado AM, Kirstein CL. E fa'atuputeleina le gaioiga o le locomotor e fa'aosoina i le cocaine e ala i le tagofiaina muamua o tama'ita'i ae le o tama'ita'i matutua. Faaletino ma Amioga. 2005a;86: 568-72. [PubMed]
  • Maldonado AM, Kirstein CL. O le tagofiaina e suia ai le gaioiga o le cocaine i tama talavou ae le o tamaʻitaʻi matutua. Physiol Behav. 2005b;84: 321-6. [PubMed]
  • Matini SS, Robbins CA, Kaplan HB. Su'esu'ega umi i su'esu'ega fa'aagafesootai ma amio: o se fa'asologa fa'atasi. Niu Ioka: Plenum; 1995. Fualaau faasaina, solitulafono ma isi fetuutuunaiga sese: su'esu'ega umi; itulau 145–61.
  • Mathews IZ, Vai P, McCormick CM. Suiga i le hyporesponsiveness i acute amphetamine ma le eseesega o tausaga i le tyrosine hydroxylase immunoreactivity i le faiʻai i luga o le talavou i tamaʻi ma tamaʻi iole. Atinae o le Psychobiology. 2009 E-Pub (Iun 2, 2009)
  • Meredith GE, Baldo BA, Andrezjewski ME, Kelley AE. Le fa'avae fa'avae mo le fa'afanua o amioga i luga o le ventral striatum ma ona vaevaega. Fa'afai'ai ma Galuega. 2008;213: 17-27. [PMC free article] [PubMed]
  • Mohr CD, Armeli S, Tennen H, Malumalu M, Todd M, Clark J, et al. Alu i tua atu o le pati keg: o se suʻesuʻega faʻagasologa o aso taʻitasi o faʻaosofiaga inu a tamaiti aʻoga kolisi. Psychology o Amioga Fa'afaisu. 2005;19: 392-403. [PubMed]
  • Niculescu M, Ehrlich ME, Unterwald EM. O tali fa'aletausaga fa'apitoa ile psychostimulants ile isumu. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 2005;82: 280-8.
  • Panksepp J. O le ontogeny o le taʻaloga i isumu. Atinae o le Psychobiology. 1981;14: 327-32. [PubMed]
  • Panksepp J, Burgdorf J. 50-kHz chirpin (atae?) I le tali atu i taui faʻapipiʻi ma le le faʻaosoina i isumu: Aʻafiaga o fale faʻaagafesootai ma fesuiaiga lautele. Suesuega ole Brain Behavioral. 2000;115: 25-38.
  • Papp M, Moryl E. Antidepressant-pei o aʻafiaga o le 1-amniocyclopropanecarboxylic acid ma le d-cycloserine i se manu faʻataʻitaʻiga o le atuatuvale. European Journal of Pharmacology. 1996;316: 145-51. [PubMed]
  • Pautassi RM, Myers M, Spear LP, Molina JC, Upu NE. Tupulaga ae e le o matutua matutua e faʻaalia le ethanol-faʻasalalauga e faʻaogaina le lua-order conditioning. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 2008;32: 2016-27.
  • Philpot RM, Wecker L. Faʻalagolago i amioga suʻesuʻe fou a talavou i luga o le faʻasologa o tali ma aʻafiaga o le faʻaogaina o meafaigaluega. Neuroscience Neuroscience. 2008;122: 861-75. [PubMed]
  • Faitau JP, Wood MD, Capone C. O se su'esu'ega fa'amoemoe o va'aiga i le va o a'afiaga fa'aagafesootai ma le a'afia o le ava i le taimi o le suiga i le kolisi. Journal of Studies on Alcohol. 2005;66: 23-34. [PubMed]
  • Ristuccia RC, Tao LP. Tali a le fatu ma tagata matutua i le ethanol e pulea e le tagata lava ia. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 2008;32: 1807-15.
  • Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Su'esu'ega Fai'ai. Fai'ai Su'esu'ega Iloiloga. 1993;18: 247-91. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Vaisu. Iloiloga Fa'aletausaga ile Psychology. 2003;54: 25-53.
  • Robinson TE, Berridge KC. Iloiloga. O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Fa'amatalaga Fa'afilosofia a le Royal Society of London. Fa'asologa B, Biological Sciences. 2008;363: 3137-46.
  • Robinson TE, Browman KE, Crombag HS, Badiani A. Faʻatulagaina o le faʻaogaina poʻo le faʻaalia o le faʻaogaina o le psychostimulant e ala i tulaga o loʻo siomia ai le puleaina o fualaau faasaina. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 1998;22: 347-54. [PubMed]
  • Rodriguez de Fonseca F, Ramos JA, Bonnin A, Fernandez-Ruiz JJ. Le i ai o nofoaga faʻapipiʻi cannabinoid i totonu o le faiʻai mai le amataga o le postnatal tausaga. Neuroreport. 1993;4: 135-8. [PubMed]
  • Seeman P, Bzowej NH, Guan HC, Bergeron C, Becker LE, Reynolds GP, Bird ED, Riederer P, Jellinger K, Watanabe S, et al. O le faiʻai o le tagata dopamine receptors i tamaiti ma tagata matutua matutua. Synapse. 1987;1: 399-404. [PubMed]
  • Segal BM, Stewart JC. Fa'aaogaina o mea'ai ma le fa'aleagaina i le talavou: o se aotelega. Tamaiti Fa'afoma'i ma le Atina'eina o Tagata. 1996;26: 193. [PubMed]
  • Shram MJ, Funk D, Li Z, Le AD. E ese le tali mai o isumu pe a talavou ma matutua i su'ega e fuaina ai le tauia ma le leaga o le nicotine. Psychopharmacology (Berl) 2006;186: 201-8. [PubMed]
  • Skara S, Sussman S. O se toe iloiloga o le 25 umi o le tapaa a le tupulaga talavou ma isi suʻesuʻega polokalame o le puipuia o fualaau faasaina. Vailaau Puipui. 2003;37: 451-474. [PubMed]
  • Smith GT, Goldman MS, Greenbaum PE, Christiansen BA. Fa'amoemoega mo le fa'afaigofieina fa'aagafesootai mai le inupia: o ala 'ese'ese o le maualuga o le fa'amoemoe ma le maualalo o le fa'amoemoe o talavou. Journal of Abnormal Psychology. 1995;104: 32-40. [PubMed]
  • Smith KS, Berridge KC. O le pallidum ventral ma le taui hedonic: faʻafanua neurochemical o le sucrose "fiafia" ma meaʻai. Journal of Neuroscience. 2005;25: 8637-49. [PubMed]
  • Smith KS, Morell JI. Tali fa'aamioga i le taimi muamua na fa'aalia i se fua maualalo o cocaine i le tuai o le susu ma iole matutua. Neurotoxicology ma Teratology. 2008;30: 202-12. [PMC free article] [PubMed]
  • Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2000;24: 417-63. [PubMed]
  • Spear LP. O le atinaʻeina o faiʻai ma tagata talavou-masani masani amioga: O se auala faʻalauiloa. I: Walker E, Romer D, faatonu. Adolescent Psychopathology and the Developing Brain: Tuʻufaʻatasia o Faiʻai ma Faʻasaienisi Puipuia. Niu Ioka: Oxford University Press; 2007a. itulau 9–30.
  • Tao LP. Le psychobiology o le talavou. I: Kline K, faatonu. Nu'u fa'atulafonoina: Le mataupu fa'asaienisi mo le fa'afaileleina o le tamaititi atoa (le fa'asologa o le inisitituti su'esu'e ile atina'e ma le sosaiete ma sosaiete) Niu Ioka: Springer Publishing; 2007b. itulau 263–80.
  • Spear LP, Brake SC. Faʻaauau: faʻatupuina o tausaga taʻitasi ma le mafaufau o le psychopharmacological i tamaʻi. Atinae o le Psychobiology. 1983;16: 83-109. [PubMed]
  • Tao LP, Varlinskaya EI. O le talavou. Ma'ale'ale le ava malosi, faapalepale, ma le inuina. Atina'e lata mai i le 'ava. 2005;17: 143-59. [PubMed]
  • Stansfield KH, Kirstein CL. Aafiaga o le fiafia i amioga i le tauleʻaleʻa ma le matutua. Atinae o le Psychobiology. 2006;48: 10-5. [PubMed]
  • Steinberg L. Faʻaleleia ma aʻafia le atinaʻe i le talavou. Trends in Scientific Science. 2005;9: 69-74.
  • Steinberg L. O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻale-agafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa. Atinaeina o Atinae. 2008;28: 76-106.
  • Steinberg L, Morris AS. Atiina ae o le tupulaga. Iloiloga Faaletausaga ole Psychology. 2001;52: 83-110.
  • Takashi LK, Lore RK. Ta'alo fusu'aga ma le fa'atupuina o amioga fa'atiga i iole tane ma tama'ita'i. Amio Leaga. 1983;9: 217-27.
  • Tarazi FI, Baldessarini RJ. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le numera o dopamine D (1), D (2) ma le D (4) i le rat. Tusitala Faava o Malo o Atinae Neuroscience. 2000;18: 29-37. [PubMed]
  • Teicher MH, Krenzel E, Thompson AP, Andersen SL. O le sueteni ole Dopamine e teuteuina i le vaitaimi ole gasegase e le faʻaaogaina e le NMDA setagonism i le rat. Neuroscience Letters. 2003;339: 169-71. [PubMed]
  • Thiel KJ, Okun AC, Neisewander JL. Fa'aagafesootai-tulaga nofoaga e fiafia i ai: o se faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai se fegalegaleaiga i le va o cocaine ma taui faʻaagafesootai i isumu. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2008;96: 202-212. [PMC free article] [PubMed]
  • Thiel KJ, Sanabria F, Neisewander JL. Fegalegaleaiga faʻatasi i le va o le nicotine ma taui faʻaagafesootai i tamaʻi tamaʻi iole. Psychopharmacology. 2009;204: 391-402. [PMC free article] [PubMed]
  • Tomie A. CAM: O se faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga manu o le faʻaogaina o fualaau faʻasaina i tagata e soona fai ma faʻamalosi. Suʻesuʻega o Suʻesuʻega Faʻasoifua Maloloina. 1995;15: 145-67.
  • Tonoue T, Ashida K, Kakino H, Hata H. Fa'asaina o le fa'ate'ia o le leo ultrasonic e ala i le opioid peptides i le iole: O se aafiaga psychotropic. Psychoneuroendocrinology. 1986;11: 177-84. [PubMed]
  • Torres OV, Tejeda HA, Natividad LA, O'Dell LE. Faaleleia le tulaga lamatia i taunuuga lelei o le nicotine i le taimi o le talavou o le atinae. Pharmacology Biochemistry ma Amio. 2008;90: 658-63.
  • Trimpop RM, Kerr JH, Kirkcaldy BD. Fa'atusatusa uiga fa'avae o amioga fa'alavelave. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 1999;26: 237-54.
  • Tseng KY, O'Donnell P. Dopamine faʻafouina le faʻaogaina o vailaau faʻataunuʻu muamua i le taimi o le talavou. Cerebral Cortex. 2007;17: 1235-40. [PMC free article] [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Niesink RJ, Van Ree JM. O le neurobiology o amioga faʻaagafesootai i iole. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 1997;21: 309-26. [PubMed]
  • van Duijvenvoorde AC, Zanolie K, Rombouts SA, Raijmakers ME, Crone EA. Iloiloina le leaga pe faʻatauaina le lelei? Neural mechanisms lagolago a'oa'oga fa'avae fa'amatalaga ile atina'e. Le Journal of Neuroscience. 2008;28(38): 9495-9503. [PubMed]
  • Van Ree JM, Niesink RJ, Van Wolfswinkel L, Ramsey NF, Kornet MM, Van Furth WR, et al. Endogenous opioids ma taui. Faʻamatalaga a le Europa o Faʻataʻitaʻi. 2000;405(1-3): 89-101. [PubMed]
  • Varlinskaya EI, Falkowitz S, Tao LP. O le le lagona o tupulaga talavou i le tofo e mafua mai i le ethanol. Pepa fa'asalalau na tu'uina atu i le fono fa'aleaogaina a le Sosaiete mo Neuroscience; Atlanta, GA. Oke, 2006.
  • Varlinskaya EI, Tao LP. O aʻafiaga ogaoga o le ethanol i luga o amioga faʻaagafesootai a tamaʻi maʻi matutua: matafaioi o le masani i le tulaga o suʻega. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 2002;26: 1502-11.
  • Varlinskaya EI, Tao LP. O eseesega i aʻafiaga faʻaagafesootai o le ethanol e aliaʻe i le taimi o le talavou i isumu: faʻafaigofie faʻalapotopotoga, faʻalavelave faʻaagafesootai, ma le popolevale. Atinae o le Psychobiology. 2006;48: 146-61. [PubMed]
  • Varlinskaya EI, Spear LP. Faʻapalepale faʻaletonu i aʻafiaga faʻapitoa o le ethanol i tamaiti matutua ma tagata matutua Sprague-Dawley. Neurotoxicology ma Teratology. 2007;29: 23-30. [PMC free article] [PubMed]
  • Varlinskaya EI, Tao LP. Fegalegaleaiga faʻaagafesootai i tamaʻi talavou ma tagata matutua Sprague-Dawley rats: aʻafiaga o agafesootai faʻaleagaina ma faʻataʻitaʻiga masani masani. Suesuega ole Brain Behavioral. 2008;188: 398-405.
  • Varlinskaya EI, Tao LP. Faʻamalosia o vailaʻau o le kappa opioid receptors ma le popolega lautele: aʻafiaga o le matua, feusuaiga ma le faʻalavelave faifaipea. Pepa lautele na tuuina atu i le fonotaga faaletausaga a le Sosaiete mo Neuroscience; Chicago, IL. 2009.
  • Varlinskaya EI, Spear LP, Spear NE. Amioga fa'aagafesootai ma fa'aosofiaga fa'aagafesootai i isumu talavou: matafaioi o tulaga fale ma gaioiga a le paaga. Physioloy ma Amio. 1999;67: 475-82.
  • Vastola BJ, Douglas LA, Varlinskaya EI, Spear LP. O le mea e fiafia i ai le Nicotine e faʻafeiloaʻi i tama talavou ma tagata matutua. Faaletino ma Amioga. 2002;77: 107-14. [PubMed]
  • Vetter CS, Doremus-Fitzwater TL, Spea LP. Taimi o le maualuga o le faʻaaogaina o le ethanol i le tauleʻaleʻa e tusa ai ma matua matutua i lalo o le faʻaauauina, faʻaaloalo-avanoa. Alcoholism Clinical and Experimental Research. 2007;31: 1159-68.
  • Vetter-O'Hagen CS, Varlinskaya EI, Tao LP. Eseesega o feusuaiga i le taumafaina o le ethanol ma le maaleale i aafiaga leaga i le taimi o le talavou ma le matua. Ava ma le ava malosi. 2009 (i le lolomiina)
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Jayne M, et al. Faʻaitiitia le faʻaitiitia o le faʻamalolo o le dopamine i le striatum i 'ava malosi faʻamaʻi: mafai ona aʻafia orbitofrontal. Le Journal of Neuroscience. 2007;27: 12700-12706. [PubMed]
  • Willey AR, Varlinskaya EI, Spear LP. Fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma le 50 kHz ultrasonic vocalizations i tamaʻi tama ma tama matutua. Suesuega ole Brain Behavioral. 2009;202: 122-129. [PMC free article] [PubMed]
  • Willner P, Towell A, Sampson D, Sophokleous S, Muscat R. Fa'aitiitiga o le sucrose e fiafia i ai e ala i le faʻalavelave faʻafuaseʻi le mautonu, ma lona toe faʻaleleia e se tricyclic antidepressant. Psychopharmacology. 1987;93: 358-64. [PubMed]
  • Wilmouth CE, Tao LP. Ma'ale'ale Hedonic i isumu talavou ma matutua: tofo fa'afofoga ma le taumafaina o le sucrose ofo fua. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2009;92: 566-573.
  • Zakharova E, Leoni G, Kichko I, Izenwasser S. Aafiaga eseese o methamphetamine ma cocaine i luga o tulaga e fiafia iai ma gaoioiga i luga o tagata matutua ma tamaʻitaʻi. Suesuega ole Brain Behavioral. 2009a;198: 45-50. [PMC free article] [PubMed]
  • Zakharova E, Wade D, Izenwasser S. Sensitivity to cocaine tauia e faalagolago i le feusuaiga ma tausaga. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2009;92: 131-134.
  • Shippenberg TS, Zapata A, Chefer VI. Dynorphin ma le pathophysiology o vaisu fualaau. Pharmacology & Therapeutics. 2007;116: 306-321. [PMC free article] [PubMed]
  • Zapata A, Shippenberg TS. Endogenous kappa opioid receptor system e faʻafetaui le tali atu o mesoaccumbal dopamine neurons i le ethanol. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2006;30: 592-597.
  • Zigmond MJ, Abercrombie ED, Berger TW, Grace AA, Stricker EM. Totogi pe a maeʻa manuʻa o neurons dopaminergic totonugalemu: o nisi o aʻafiaga faʻapitoa ma faʻavae. Tulaga i le Neuroscience. 1990;13: 290-6.
  • Zombeck JA, Gupta T, Rhodes JS. Iloiloga o le pharmacokinetic hypothesis mo le faʻaitiitia o le faʻaosofia o le locomotor mai le methamphetamine ma le cocaine i le talavou ma le tama matua C57BL / 6J isumu. Psychopharmacology (Berl,) 2009;201: 589-99. [PubMed]