Suiga i le le lelei ma le inu ava: gaioiga atinae ma faiga i le va o 10 ma 15 tausaga (2008)

Pediatrics. 2008 Apr;121 Suppl 4:S273-89.

puna

Matagaluega o Saienisi Amio ma A'oa'oga Soifua Maloloina, Iunivesite o Emory, 1518 Clifton Rd NE, Potu 520, Atlanta, GA 30322, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

E tele suiga tau atina'e e tutupu i tulaga o le fa'alapotopotoga a le tagata lava ia (fa'ata'ita'iga, suiga e feso'ota'i ma le la'ititi, fai'ai ma le mafaufau-a'afia fa'avae ma galuega, ma mafutaga a le aiga ma tupulaga) i le vaitau o le 10 i le 15 tausaga. E le gata i lea, o le amataga ma le faʻateleina o le faʻaaogaina o le ava e masani ona tupu i lenei vaitau. O lenei tusiga e faʻaogaina uma suʻesuʻega a manu ma tagata e faʻaalia ai nei suiga tele o le atinaʻe. Ole taimi ole ma fesuiaiga ole suiga ole atina'e e feso'ota'i ile eseesega o tagata ta'ito'atasi ile fa'aaogaina ole ava. O lo'o fa'atonuina ina ia avea lenei va'aiga tu'ufa'atasia o atina'e e fai ma fa'avae mo taumafaiga mulimuli ane e puipuia ma togafitia mafua'aga, fa'afitauli, ma a'afiaga o le taumafaina o le ava.

uputatala: A'o le'i talavou, talavou, la'ititi, la'ititi le inu, inu fa'afitauli, tulaga lamatia, mea e puipuia ai, ava malosi ma isi fualaau fa'asaina (AOD) fa'aaogaina le amataga, AOD fa'aaoga amioga, tuputupu a'e ma atina'e, atina'e olaola, atina'e mafaufau.

E pei ona faamatalaina i le tusiga muamua e Zucker ma ana uo, e oo lava i tamaiti i lalo ifo o le 10 tausaga e mafai ona latou iloaina le ava malosi, amata ona fai ni manatu e uiga i lona faaaogaina ma taunuuga o lena faaaogaina, ma e ono maua foi o latou aafiaga muamua i le ava malosi. E le gata i lea, o tulaga lamatia ma puipuiga eseese ua uma ona faʻagaoioia i lenei vaitau o le tuputupu aʻe e aʻafia ai amioga inu i le taimi o le talavou ma le matua. O nei faiga uma e faʻaauau i le vaitau o le atinaʻe mai le 10 i le 15 tausaga, o le taimi lea e amata ai ona faʻataʻitaʻi le tele o tupulaga i le ava malosi. O lenei tusiga o loʻo vaʻavaʻai totoʻa i le va o le vaitau tuputupu aʻe mai le 10 i le 15 tausaga ma le faʻaaogaina o le ava malosi. O le mataupu e amata i se aotelega o le tuputupu aʻe masani o tagata mo le vaitausaga-vaega (faʻataʻitaʻiga, mea o loʻo faʻamoemoeina i taimi eseese ma le mea masani ma le atypical i se tausaga faapitoa). Ona talanoaina lea o le fa'aaogaina o le 'ava malosi i le amataga ma le ogatotonu o le talavou ma tulaga lamatia ma puipuiga e feso'ota'i ma le inupia e laiti ma le fa'aaogaina i le lumana'i.

Atinaʻe Faʻatonu mo Tausaga 10–15: O Se Vaaiga Aoao

O le vaitau mai le 10 i le 15 tausaga e aofia ai le amataga o le talavou ma le amataga o le ogatotonu o talavou. O lo'o fa'aalia i suiga tetele i le ola fa'aletino, mafaufau, lagona, ma agafesootai, fa'apea fo'i ma si'osi'omaga fa'aletino ma agafesootai. O le talavou o se faailoga o lenei vaitau. O le mea taua, i le seneturi ua tuana'i ua fa'aitiitia le averesi o le matua o le matua, ma fa'alavelave mo le fa'atinoina o amioga ma amioga a tupulaga talavou. O le vaitaimi mai le 10 i le 15 tausaga e iloga foi mo suiga e pei o le siitia mai le aoga tulagalua i le aoga tulagalua ma mai le aoga tulagalua i le aoga maualuga. E le gata i lea, o mataupu faʻaalia o le tagata lava ia e taua tele i lenei vaitau, faʻapea foʻi ma faʻamoemoega a tupulaga ma sosaiete, e aofia ai ma mea e aofia ai le faʻaaogaina o le ava malosi. O le mea moni, o le vaitaimi lea e amata ai e le toʻatele o tupulaga talavou le inu ava malosi ma pe a faʻateleina le inupia ma le inu tele. O le laulau aoteleina vaitau o le atina'e, suiga, tulaga, galuega, ma mataupu e fa'aalia ai le 10-15 tausaga.

laulau

Vaitaimi o Atina'e ma Suiga, Tulaga Autu o Atina'e, ma Galuega Atina'e ma Mataupu o Tamaiti Vaitausaga 10–15

Fa'ailogaina o Suiga i le amataga ma le vaeluagalemu o le talavou

Ole taimi ma le saoasaoa o fa'agasologa o atina'e eseese e eseese uma i totonu ma tagata ta'ito'atasi. O nisi suiga o le amataga ma le ogatotonu o le talavou e vavalalata ma le faasologa o tausaga, e pei o vasega i le aoga. O isi suiga e sili atu ona fetaui lelei ma le atinaʻe, e pei o le talavou, fiafia i le isi itupa, ma le taua o tupulaga.

Faʻaola

O suiga i mamanu faalilolilo o gonadal steroids e faʻamatalaina ai le amataga o le laititi e masani lava e amata i le 10 tausaga. E faʻatasi ma suiga i le fatugalemu o le tino ma le neurophysiology faʻapea foʻi ma le faʻateleina o suiga manino i foliga vaaia faaletino (faʻataʻitaʻiga, maualuga, faʻatulagaina o le tino. , ma le fa'aalia o uiga fa'afeusuaiga lona lua). Ae ui i lea, o le eseesega o tagata taʻitoʻatasi faʻapea foʻi ma le eseesega o ituaiga ma faʻalapotopotoga o loʻo iai i nei faiga. Mo se fa'ata'ita'iga, o le fa'atupuina o le fatafata ma le laulu i tama'ita'i Pa'epa'e e le o ni-Sepanika e masani lava ona amata pe a ma le 10.5 tausaga, ma le tausaga na muamua atu i tama'ita'i Uliuli e le-Sepanika, fa'atasi ai ma teine-Sepanika e pa'u'u i le va. Ole averesi ole tausaga ile fa'ata'ita'iga e mulimuli ane, e amata ile 12.5 tausaga ile teine ​​papa'e e le'i fa'a-Hispanika ma nai masina na muamua atu i teine ​​Uliuli e le o ni fa'asapani.

E ui o le tuputupu aʻe o loʻo fesoʻotaʻi ma le talavou e tupu mulimuli ane i tama nai lo teine, o faʻamatalaga lautele i isi itu o le laʻititi e mafai ona faʻaseseina. Mo tagata e le o ni Hispanic Whites, o le amataga o le tuputupu aʻe o lauulu pubic na maua mulimuli ane i tama nai lo teine ​​(12.0 vs. 10.6 tausaga), ae o le vaeluaga o le tuputupu aʻe o le toto i tama na tupu muamua (10.0 tausaga) nai lo le amataga o le susu. atinae i teine ​​(10.4 tausaga) (Sun et al. 2002).

Suiga i le Fai'ai Atina'e

I le taimi o le talavou, o se faasologa o suiga matua e tupu i totonu o le faiʻai ona o suiga o le hormonal ma le faʻatupulaia o le poto masani. O le faʻateleina o mea efuefu e tupu seia oʻo i le 11 tausaga i teine ​​ma le 12 tausaga i tama e sosoʻo ai ma le faʻaitiitia malie o le lanu efuefu i le cerebral cortex (Giedd et al. 1997, 1999; Gogtay et al. 2004; Sowell et al. 2004; Toga ma Thompson 2003). O le faʻaitiitia o loʻo manatu e mafua mai i faʻagasologa o atinaʻe, e pei o le faʻaitiitia o fesoʻotaʻiga synaptic i totonu o neu ua taʻua o le dendritic "tapuina." O le vaitau i le va o le 10 ma le 15 tausaga le matua e aofia ai le tuputupu aʻe taua i le gaioiga o le mafaufau, e aofia ai le mafai ona fuafua, tausia faʻamatalaga "i luga ole laiga," foia galuega faigata mafaufau, ma faʻaalia le pulea e le tagata lava ia ma le taofiofia (Luna ma Sweeney 2004). O le mea taua, o faiga fa'atulafonoina o lo'o fa'aauau pea ona atia'e i tua atu o le 15 tausaga, i le luasefulu o le tagata.

Ua lipotia mai e tupulaga talavou le tele o fesuiaiga o latou tulaga faalelagona (Larson et al. 2002), e masani ona o'o i fa'alavelave fa'alagona sili atu, ma fa'aalia le tele o vaega o amioga soli tulafono nai lo tamaiti a'o le'i talavou (Moffitt ma Caspi 2001). O faʻataʻitaʻiga o le moe ma le faʻatonuina o le faʻamalosi e matua suia foi i le talavou, faatasi ai ma se suiga i le paʻu o le taamilosaga e faaosofia ai tagata e ala umi ma momoe seia oʻo i se taimi mulimuli ane i le aso (Nelson et al. 2002). O nei suiga e fesoʻotaʻi ma suiga lautele i tulafono faatonutonu o amioga, lea e ono faʻatupu ai le lamatiaga mo le atinaʻeina o ituaiga eseese o psychopathology. O le mea moni, o fua faatatau o le tele o psychopathologies, e aofia ai le atuatuvale tele, faaletonu o popolega lautele, faaletonu o amioga eseese, ma le faaaogaina o fualaau faasaina ua faateleina tele i tupulaga talavou 10-15 (Angold et al. 1998; Costello et al. 2002).

Suiga i Aiga, Uiga, ma Fegalegaleaiga Faauo

O so'otaga fa'aagafesoota'i pito sili ona taua mo tamaiti uma ma tupulaga talavou o i latou ma o latou aiga ma tupulaga. I le va o le 10 ma le 15 tausaga, o nei mafutaga taua e feagai ma suiga tetele.

Fegalegaleaiga Faaleaiga

E le sa'o le talitonuga e masani lava ona vavae ese tagata talavou mai o latou aiga i le taimi o le talavou; ae ui i lea, ua fa'ailoa mai o le o'o atu i le matua fa'afuafua e fa'aosoina ai se faiga fa'aleleia e fa'aleleia ai le vavae'ese mai le aiga fanau (Steinberg 1989). E le gata i lea, o lagona vavalalata i le va o fanau ma o latou matua ua faateleina, aemaise lava i le va o fanau ma o latou tama (Fuligni 1998; Steinberg 1988). E matua itiiti lava le taimi e fa'aalu ai e tupulaga talavou ma o latou matua ma isi tagata o le aiga, e ono fa'amalamalamaina ai le mafua'aga e le fa'atupula'ia ai le tele o fete'ena'iga a matua-tamaiti i nei tausaga. O le malosi o finauga, peitaʻi, pe a tupu, e foliga mai e sili atu (Laursen et al. 1998). I le taimi o lenei vaega, e sailia e tupulaga talavou le tutoatasi lautele ma lagona ma le avanoa e fai ai filifiliga mo i latou lava (Smetana 1988). Ua fa'ateleina le taimi latou te fa'aalu ai ma a latou tupulaga (o le tele o ia mea e tele lava ina le va'aia e tagata matutua) ma e sili atu ona latou fa'aaafiaina. E le gata i lea, a o faateleina lo latou tomai e mafaufau i ai, o le a sili atu le tomai o talavou i le finau ma sili atu ona faitio i o latou matua, ma mafaufau pe faapefea ona latou "tatau" (Collins xnumx). O nei suiga uma e ono suia ai le natura o le mafutaga a matua-tamaiti, ae e taua le matauina o matua e tumau pea se faatosinaga taua i olaga oa latou fanau.

Aafiaga a Tupulaga

O faatosinaga a tupulaga e maualuga i le 11–13 tausaga. Ole fa'asologa ole tausaga lea ole tele o tupulaga Amerika o lo'o i totonu ole a'oga tulagalua (Berndt 1979; Steinberg ma Silverberg 1986) ma pe a sui soo le vasega ma tele taimi e alu i fafo o le vasega e fa'ateleina ai lo latou fa'aalia i tupulaga. O uo, uo, ma isi tagata vavalalata a se talavou e masani lava ona saofagā tele i le atinaʻeina o ona talitonuga, amioga, filifiliga o gaoioiga paganoa, ma mea e fiafia i ai le tagata lava ia (faʻataʻitaʻiga, i lavalava ma musika) nai lo le mea na latou faia aʻo leʻi 10 tausaga. e mafai fo'i ona fa'alautele atu i amioga mata'utia ma fa'afeagai (Berndt 1979). Ae i le isi itu, e tumau pea ona taaʻina mātua i mataupu autū, e pei o lotu, amioga tatau, ma aʻoaʻoga.

O le amataga o talavou e iai ni mafutaga faigata ma o latou aiga (fa'ata'ita'iga, o latou matua e pulepuletutū pe le aafia foi ia i latou) e sili atu ona masani i tupulaga (Fuligni ma Eccles 1993). O nisi ua naunau e ositaulagaina gaoioiga lelei ma vaega o o latou olaga ina ia taliaina e, ma lauiloa ai, a latou tupulaga. E ono ta'ita'ia ai i latou e fai fa'atasi ma isi tupulaga fa'a'au'au fa'a'au'au ma faia ni amioga e sili atu ona mata'utia, e aofia ai le inu 'ava malosi, i le taimi o a'oga maualuluga (Fuligni et al. 2001). O le mea moni, o fa'auo fa'auoga ma vaega a tupulaga e matua 'ese'ese (Brown 1990), ma e le o vaega uma a tupulaga talavou e auai i amioga lamatia.

A'ai a tupulaga ma le matua matutua

O le si'itia o le auai a tupulaga e fetaui lelei ma le tumutumu o le matua matutua. E ui e masani ona tupu lenei mea i le va o le 10 ma le 15 tausaga, e tele suiga i le taimi ma le taimi o le talavou. O le mauaina o le matua faʻatupuina ma le tulaʻi mai o uiga faʻafeusuaiga lona lua e iloagofie ai lenei vaitau e mafai ona avea ma puna o le lauiloa ma le tulaga faʻapea foʻi ma le manatu o le tagata lava ia ma le popolega aʻo fetuunaʻi talavou i o latou tino matutua ma faʻatusatusa i latou i isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tamaʻitaʻi ua matutua ua faʻateleina le lamatiaga mo faʻafitauli i totonu (ie, popole poʻo le atuatuvale). Mo nisi, e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le gaʻo o le tino e manaʻomia mo le faʻalavelave e tupu (Ge et al. 1996; Peterson 1988). E le gata i lea, o nisi o teine ​​matutua e matua maualuga atu le tulaga lamatia o le aafia i tupulaga e tutupu ai amioga e pei o le inupia ona o le latou mafutaga ma tama matutua (Magnusson et al. 1985).

Fegalegaleaiga Faafealofani

A o le amataga o tafaoga faamasani e aafia i itupa, ituaiga, ma tapuaiga (Collins xnumx), faatasi ai ma isi mea, o talavou i le Iunaite Setete e masani lava ona amata ona tafao faamasani pe a ma le 13 po o le 14 tausaga. E sili atu ona ogaoga ma tumau mafutaga alofa e masani lava ona tupu mulimuli ane i le talavou.

I le averesi, o talavou i aso nei e faia feusuaʻiga i se taimi vave ma sili atu ona masani nai lo le taimi ua tuanaʻi. E pei o tafaoga faamasani, e i ai eseesega taua i itupa, ituaiga, ma tapuaiga, ma e ui lava o le toatele o talavou e le o faia feusuaʻiga aʻo leʻi oʻo i le 15 tausaga, oi latou e faia atonu e maualuga le lamatiaga mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le ava malosi (Rosenthal et al. 1999).

Suiga i Tulaga Faaletino ma Aiga ma Aafiaga Faaleagafesootai ma Aganuu

Mo le 10-15 tausaga, o suiga i le siosiomaga ma agafesootai e mataʻina, e atagia ai le faʻalauteleina o aʻafiaga o le siosiomaga. O nisi tulaga e sili atu pe itiiti le taua i le olaga o le talavou nai lo le taimi muamua, ae o isi e fou i lenei vaitausaga. O le aiga ma le a'oga o lo'o tumau pea le tulaga fa'ale-tino, e ui lava, e pei ona ta'ua muamua, e faasolosolo malie lava ona fa'aalu e tupulaga talavou le taimi ma o latou matua, o se tulaga e fa'aauau i le a'oga maualuga. I tama, o le taimi e faatasi ai ma matua ma aiga e suia i le taimi e faaalu na o ia ma, i teine, i le taimi na o ia ma uo (Larson ma Richards 1991).

Mo le to'atele o tamaiti i le Iunaite Setete, o le amataga o le talavou e fa'atatau i le suiga mai le aoga tulagalua i le aoga tulagalua po'o le aoga maualuga. Mo le toʻatele, o le suia o aʻoga naʻo ia e mafai ona faʻalavelave. Faʻaopoopo i le faʻalavelave, o le siʻosiʻomaga aʻoga i aso uma o le aʻoga tulagalua e matua ese lava nai lo le aoga tulagalua (Failauga et al. 1993; Simmons ma Blyth 1987). O le i'uga o a'oga tetele ma fa'alapotopotoga o tamaiti a'oga, tele vasega ma faia'oga, fa'ailoga sili atu, fa'atusatusaga o fa'atinoga o fa'atinoga, fa'aitiitia a'oa'oga ta'ito'atasi, ma tulaga maualalo o fegalegaleaiga a tamaiti-faiaoga, o le to'atele o tupulaga talavou e maua le leai o se fa'aosofiaga fa'atatau i le a'oga. O lo latou pipii atu i la latou a'oga ma lo latou naunau i mea tau a'oa'oga ua mou atu. I le isi itu, o le tele o tupulaga talavou ua sili atu ona auai i gaoioiga filifilia, e pei o 'au taʻaloga poʻo kalapu faʻapitoa. O nei gaioiga e tatalaina ai ni siosiomaga fou taua ma tupulaga ma tagata matutua e le tausi ma'i (fa'ata'ita'iga, faiaoga afeleti, ta'ita'i matutua o a'oga, lotu, po'o vaega o fa'alapotopotoga, ma isi). O nei suiga o le siosiomaga e tuʻuina atu ai manaʻoga fou i le talavou, e manaʻomia ai le fetuunaiga ma le sili atu o le mafaufau, lagona, ma agafesootai.

O tupulaga talavou e masani lava ona tu'uina atu i ai le pule tuto'atasi e o latou aiga ma fa'atofu atili ai i le si'osi'omaga i fafo atu o le aiga. Latou te faʻaalu le tele o taimi e tafafao ai i le pitonuʻu, i fale tifaga, paka, ma faleoloa (Steinberg 1990). O itu fa'afitauli o nisi pitonu'u (fa'ata'ita'iga, maualuga maualuga o le mativa, solitulafono, ma faiga fa'afeagai) e mafai ona i ai se a'afiaga leaga i le atina'e, aemaise lava i tausaga o le talavou pe a fa'aalia tamaiti i ia mea e aunoa ma le fa'amamaina po'o le mata'ituina e matua ma aiga (Leventhal ma Brooks-Gunn 2000). E sili atu le a'afiaga i le leai o ni gaioiga maualuga pe a uma le a'oga (Pedersen ma Seidman 2005). Atonu o se vaega lea ona o le tele o taimi o talavou e faaalu le vaavaaia i le pitonuu e sili atu ona aafia i tupulaga matutua ma talavou matutua o loo aafia i amioga matautia, e pei o le ava malosi ma le faaaogaina o vailaau.

O tupulaga talavou o lo'o galulue malosi i le su'esu'eina po'o ai i latou ma po'o fea latou te fetaui i le va'aiga lautele. O fesili e tula'i mai e uiga i uiga ma fa'amoemoega fa'apitoa o lo'o iai a latou tupulaga ma tagata lautele mo i latou. O ituaiga tagata, itupa, ma tapuaiga e sili atu ona taua e avea o se punavai o le faasinomaga patino (Phinney 1990), ma, e faavae i luga o nei mea, e mafai e talavou amata ona feagai ma togafitiga eseese ma faʻamoemoega ma e mafai ona latou tuleia i latou pe alu ese mai nisi o gaioiga (Greene et al. 2006). A o tauivi talavou ma mataupu o le faasinomaga, e foliga mai o le a latou feagai ma filifiliga e uiga i le inu ava malosi. O le filifiliga e inu atonu o se vaega tele o le taumafai i matafaioi eseese e pei o se faaiuga e iloa ai aafiaga tau vailaau o le ava malosi.

E fa'aalu e tupulaga le tele o o latou aso e fa'alogo ai i nisi ituaiga o fa'asalalauga fa'asalalau (i le averesi, 6 i le 7 itula i le aso mo le 11- i le 15-tausaga le matutua) (Roberts et al. 2004a). O le ala o faasalalauga o se faatosinaga taua faaleagafesootai ma faaleaganuu, ma e masani lava ona oo ese mai matua e itiiti pe leai foi se avanoa mo tagata matutua e mataituina ai, talanoaga, po o le faamatalaina o savali. O le to'atele o tupulaga talavou e iai se televise i totonu o latou potumoe, ma e toetoe lava o tagata uma e iai se mea fa'alogo. Latou te fa'alogo i le tele o fa'asalalauga e fa'amalieina o latou vaitausaga ma, fa'aopoopo i ai, auai i fa'asalalauga fa'atupuina mo tupulaga matutua. E le gata i lea, o lenei vaitausaga e masani ona faʻaaogaina le sili atu ma le tasi le alalaupapa i le taimi e tasi (faʻataʻitaʻiga, faʻalogologo i musika aʻo faʻafefe i luga ole Initaneti). E faʻaalu foʻi e talavou ni itula i aso taʻitasi e faʻaaoga ai tekinolosi e fesoʻotaʻi ai ma a latou uo ma feiloai i tagata fou (faʻataʻitaʻiga, feʻau tusitusia, feʻau vave) (Roberts et al. 2004).a,b)

O fe'au 'ava malosi o lo'o fa'asalalauina i ala o fa'asalalauga e maua e tupulaga talavou. Ole 'ava malosi ole mea'ai po'o meainu e fa'aalia soo ile televise. E tusa ma le lua vaetolu o polokalame televise talafatu muamua o loʻo faʻaalia ai le faʻaaogaina o le ava i le fua o le tusa ma le valu inu i le itula (Mathios et al. 1998). E sili atu ma le tasi vaefa o vitio i luga o le MTV ma le VH-1 o loʻo faʻaalia ai le faʻaaogaina o le ava; o nei televise e lua e fiafia i ai tupulaga talavou (DuRant et al. 1997). O tagata talavou e masani ona faʻaalia o loʻo inu i ata tifaga e faʻatatau i tupulaga talavou, e seasea i ai ni taunuuga leaga (Stern 2005).

O fa'asalalauga fa'asalalau e mafai ona avea o se ituaiga "super peer" mo le fa'aogaina o le 'ava malosi e ala i le fa'ata'ita'iina o tulaga taua ma amioga e feso'ota'i ma le inupia. O suʻesuʻega i aʻafiaga o le matamata i sauaga i luga o le televise e mafai ona fesoasoani e faʻamalamalamaina ai lo tatou malamalama i le auala e aʻafia ai tupulaga talavou i le faʻaalia o le ava i le aufaasālalau. O na suʻesuʻega ua faʻaalia ai e sili atu ona faʻataʻitaʻi tupulaga talavou i amioga faʻamalosi pe a faia e ni tagata aulelei e le o mafatia i ni taunuuga leaga. O le mamanu lava lea e tasi e mafai ona fa'aoga i fa'aaliga lelei o le ava i le aufaasālalau. O le tele o le fa'aalia i luga o televise, vitiō musika, ma fa'asalalauga 'ava malosi i le amataga o le talavou ua fa'atasi, i nisi o su'esu'ega, fa'atasi ai ma le amataga muamua o le fa'aaogaina o le ava malosi ma le inu pia i le lumana'i talavou (Stacey et al. 2004).

Fa'aaogāina le 'Ava i le Vasega 10 i le 15 Tausaga le Matua

Fa'ateleina le Fa'aaogāina o le 'Ava

O fa'amaumauga o su'esu'ega a le atunu'u e uiga i le fa'aaogaina o le ava e le'o avanoa mo tamaiti i lalo ifo o le 12 tausaga. National Survey on Drug Use and Health (NSDUH), ma le Youth Risk Behavior Surveillance System (YRBSS). Fa'amaumauga mai le su'esu'ega MTF 12 (Johnston et al. 2006) o lo'o fa'ailoa mai ai e 41.0 pasene o tamaiti vasega 8 na su'esu'eina na fa'aaogaina le 'ava malosi i o latou olaga, e pei o le 63.2 pasene o tamaiti vasega 10. O fua faatatau masani mo le faaaogaina i le 12 masina talu ai ma le 30 aso mulimuli e 33.9 ma le 17.1 pasene, i le faasologa, mo le vasega 8 ma le 56.7 ma le 33.2 pasene, mo le vasega 10. O mea inu 'ava malosi (eg, alcopops) e foliga mai e lauiloa i lenei vaitausaga; 35.5 pasene o le 8 ma le 57.0 pasene o le vasega 10 na lipotia mai le taumafaina i se taimi io latou olaga.

E tusa ai ma faʻamaumauga a le MTF, 19.5 pasene o tamaiti vasega 8 ma 42.1 pasene o tamaiti vasega 10 na lipotia mai na onana i o latou olaga atoa, ma 10.5 pasene o tamaiti vasega 8 ma le 21 pasene o tamaiti vasega 10 na lipotia mai na latou 'aina ni meainu se lima pe sili atu i se taimi e tasi i le vasega. 2 vaiaso mulimuli. O nei fa'amaumauga o lo'o fa'ailoa mai ai se fa'ata'ita'iga fa'apitoa o le inupia i tupulaga talavou. I se isi faaupuga, pe a inu ava talavou, e masani ona latou inu tele e ui o le toatele o i latou e inupia e le inu i aso uma. O lenei faiga o le inuina e sili ona matautia ma e ono afaina ai le soifua maloloina ma le atinaʻe.

O fa'amaumauga mai su'esu'ega mai le MTF o lo'o fa'ailoa mai ai fo'i e suia uiga ma manatu i lenei vaitau o talavou i le fa'aitiitia o le le taliaina o le 'ava malosi. O le malosi o le le taliaina o le ava malosi (tasi pe lua meainu) sa fai si maualuga i le vasega 8 (51.2 pasene) ae maualalo ifo i le vasega 10 (38.5 pasene). E tusa ma le 57.2 pasene o tamaiti vasega 8 ma le 53.3 pasene o tamaiti vasega 10 na latou fa'avasegaina le lima pe sili atu meainu 'ava malosi e tasi pe faalua i fa'ai'uga uma o vaiaso o se "tulaga tele" mo se fa'aleagaina. Peitaʻi, pe a fesiligia pe o le a le tele o latou manatu e ono lamatia ai e tagata i latou lava (faʻaletino poʻo isi auala) e ala i le inu tasi i le lua meainu toetoe lava i aso uma, 31.4 pasene o tamaiti vasega 8 ma le 32.6 pasene o tamaiti vasega 10 na faʻatatauina lenei mea o se "tulaga sili." E le gata i lea, o le 64.2 pasene o tamaiti vasega 8 ma le 83.7 pasene o tamaiti vasega 10 na fa'atatauina le ava e faigofie pe faigofie tele ona maua (Johnston et al. 2006).

Taunuuga o le Fa'aaogāina o le 'ava mālosi i le amataga o tupulaga talavou

E ui lava o suʻesuʻega i taunuuga o le inu ava talavou e leʻi taulaʻi faʻapitoa i lenei vaitausaga laiti, o nisi e aofia ai talavou laiti. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se tasi o suʻesuʻega e tusa ma le 16.9 tausaga le matutua, na lipotia ai e talavou le tele o taunuuga mai le inupia, e pei o le peʻa, faia o mea latou te salamo ai i le aso na sosoo ai, ma le misa ma se tasi latou te le masani ai (Windle ma Windle 2005). O le fa'aaogaina o le ava malosi a le tupulaga e ono fa'aletonu ai le fa'atinoga o a'oga, e feso'ota'i ma le tapaa ma le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina, ma e ono mafua ai suiga i le fausaga ma le gaioiga o le fai'ai ua atia'e. E le gata i lea, o le vave amataina o le inu e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli i le lumanaʻi, e aofia ai le faʻalagolago i le ava malosi ma isi vailaʻau faʻasaina (Grant ma Dawson 1997; Labouvie et al. 1997).

O le fa'aaogaina o le 'ava malosi e tupulaga talavou e feso'ota'i fo'i ma le tele o amioga fa'aletino, e aofia ai mafaufauga, taumafaiga, ma fa'amae'aina. Fa'amaumauga mai le National Adolescent Student Health Survey (Windle et al. 1992) o lo'o fa'ailoa mai ai i tama'ita'i vasega 10 e le'i inu ava malosi i le 30 aso ua tuana'i), 33.5 pasene na mafaufau e pule i le ola ma 12.3 pasene na taumafai; i tagata inu mama (ie, i latou na inu ava malosi i le tasi i le lima taimi i totonu o le 30 aso talu ai), 52.0 pasene na mafaufau e pule i le ola ma 21.4 pasene na taumafai; ma i latou e feololo/mafaufau inu (e pei o i latou na inu i le ono pe sili atu taimi i le 30 aso talu ai) 63.1 pasene na mafaufau e pule i le ola ma 38.8 pasene na taumafai.

O le taumafaina o le 'ava malosi i tupulaga talavou e feso'ota'i fo'i ma le faia o feusua'iga ma feusua'iga mata'utia (fa'ata'ita'iga, le tele o pa'aga fa'afeusuaiga). I totonu o tupulaga talavou e faia feusuaʻiga, 26.2 pasene o le vasega 9 ma le 21.1 pasene o le vasega 10 i le suʻesuʻega a le YRBS na lipotia le faʻaaogaina o le ava poʻo fualaau faasaina i feusuaiga mulimuli (Eaton et al. 2006).

Ma'ale'ale o le Tamaitiiti i le 'Ava

O mataupu fa'ale-aganu'u e fa'asa ai le tu'uina atu o le 'ava malosi i tupulaga talavou mo fa'amoemoega o su'esu'ega, e fa'afaigata ai ona fa'atulagaina ni su'esu'ega e su'esu'eina ai le ma'ale'ale fa'aola o tagata talavou i le ava malosi. Ae ui i lea, i se suʻesuʻega e tasi na faia i le tele o tausaga talu ai, na tuʻuina atu ai i tama e 8 i le 15 tausaga le fua o le 0.5 ml/kg le ethanol mama, lea na faʻaosoina ai le maualuga o le maualuga o le ava malosi (BALs) i totonu o le tulaga inupia mo tagata matutua. (Eckardt et al. 1998). Ae ui i lea, o tagata suʻesuʻe (Behar et al. 1983) e lei maua ni fa'ailoga o le 'ona i nei talavou, ma ua maitauina e itiiti lava ni suiga matuia o amioga na tutupu i tamaiti ina ua uma ona latou inu i le ava malosi e ono onana ai tagata matutua.

O su'esu'ega a manu mulimuli ane ua maua ai le lagolago mo le mata'ituina o tupulaga talavou e fai lava si le lagona o le a'afiaga o le ava i le faaletonu o le afi. O suʻesuʻega foʻi ua faʻaalia ai o manu talavou e faʻaalia le faʻaitiitia o le lagona i isi aʻafiaga o le ava malosi e mafai ona avea ma faʻailoga e faʻatapulaʻa ai le taumafaina, e aofia ai le faʻaleagaina o agafesootai ma le faʻamalosi (Spear ma Varlinskaya 2005). E le gata i lea, latou te le maaleale i nisi o aʻafiaga "hangover" pe a maeʻa le inu (Doremus et al. 2003). O nei lagona le mautonu i le ava e mafai ona faʻaalia faapitoa i le amataga o le talavou (Varlinskaya ma Spear 2004).

E ese mai i lo latou le mautonu i le tele o aafiaga leaga o le ava malosi, e sili atu ona maaleale manu talavou nai lo tagata matutua i nisi o ona aafiaga fiafia, e aofia ai le faafaigofieina o agafesootai e vaaia i togi maualalo (Varlinskaya ma Spear 2002). O le fa'avasegaina o lenei fa'ai'uga i tagata e ta'u mai ai e fa'apea, o le fa'aitiitia o le ma'ale'ale i a'afiaga leaga o le 'ava mālosi e mafai ona fai ma fa'ailo mo tagata matutua e fa'atapula'a ai lo latou taumafaina, fa'atasi ai ma le sili atu ona maaleale i a'afiaga fiafia o le 'ava malosi, e ono fa'aosofia ai le maualuga o le inu i tupulaga talavou. O lenei aafiaga e mafai, i se vaega, ona faamatalaina ai le maualuga o le inupia o loo matauina i tupulaga talavou (Fa'aaogā Fa'a'ona ma le Pulega o Au'aunaga Soifua Maloloina o le Mafaufau 2003).

O le faʻamatalaga, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai se talaʻaga o le aiga o le ava malosi e itiiti foi le maaleale i le ava malosi, lea e mafai ona faʻamatalaina ai lo latou maualuga maualuga o le faʻalagolago i le ava (Schuckit et al. 2004). Mo tamaiti 'ava malosi, o lenei le mautonu e ono fa'atuputeleina ai lo latou lamatiaga mo le maualuga o le inu 'ava malosi i le taimi o talavou.

I le faaopoopo atu i eseesega i aafiaga tau vailaau oona o le ava malosi, o manu talavou e sili atu ona faigofie nai lo tagata matutua i aafiaga o le ava malosi i le palasitika o le faiʻai ma le manatua (White ma Swartzwelder 2005), faʻatasi ai ma le aʻafiaga mulimuli na lipotia i tupulaga talavou faʻapea foi (Acheson et al. 1998). E le gata i lea, o faʻamaoniga mai suʻesuʻega rodent e faʻaaoga ai se faʻataʻitaʻiga "binge" o le faʻaalia o le ava malosi e taʻu mai ai o talavou e sili atu ona vaivai nai lo tagata matutua i le faʻaleagaina o faiʻai i vaega patino, e aofia ai le pito i luma (cortex).Crews et al. 2000). O nei su'esu'ega ua fa'aalia ai o le fa'aalia o le ava malosi a talavou e mafai ona i'u i ni a'afiaga tumau i le neura ma le amio i manu.

Aafiaga Fa'atatau ile Atina'e ole Fa'aaogāina ole 'Ava ma Fa'aalia

Aafiaga i le maualuga o Hormone

O su'esu'ega a manu ua fa'aalia ai o le taumafaina o le ava malosi e a'afia ai le maualuga o le homone. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻafefe tele i le ava malosi i le amataga o le talavou e faʻateleina ai le maualuga o le testosterone i tamaʻi iole (Little et al. 1992), e leai sona aafiaga i le maualuga o le testosterone i le ogatotonu o le talavou (Tentler et al. 1997), ma taofia le maualuga o le testosterone i isumu pe a uma le talavou ma tagata matutua (Little et al. 1992; Tentler et al. 1997). O suʻesuʻega faʻaopoopo a manu ua faʻaalia ai o le masani ona inu ava malosi i le amataga o le talavou e suia ai le maualuga o le hormone e fesoʻotaʻi ma le laʻititi ma le taimi o le pubertal ae o aʻafiaga e eseese i alii ma tamaitai (Cicero et al. 1990; Emanuele et al. 2002; Ferris et al. 1998; Hernandez-Gonzalez ma Juarez 2000; Hiney et al. 1999; Dees et al. 1990).

Sootaga i le Faalagolago i le Lumanai

O suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega a tagata i tua ua faʻaalia ai o le amataga o le inu e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli mulimuli ane i le ava malosi, e aofia ai le faʻalagolago, ma le faʻaaogaina o isi vailaʻau (Grant ma Dawson 1997; Labouvie et al. 1997). Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega a le atunuʻu na faʻaalia ai e 40 pasene o tagata na lipotia le inu aʻo leʻi oʻo i le 15 tausaga na faʻamatalaina foi a latou amioga inu i nisi taimi o latou olaga i se auala e ogatusa ma se faʻamaoniga o le faʻalagolago i le ava faʻatusatusa i le 10 pasene o tagata na lipotia. amata ona inu ile 21 tausaga pe mulimuli ane (Grant ma Dawson 1997). Peita'i, e le'o manino, pe o le fa'aaogaina vave o le ava ose mafua'aga tonu lea o le fa'aaogaina mulimuli ane o fa'afitauli pe na'o se fa'ailoga mo lea fa'afitauli.

O su'esu'ega su'esu'ega e fa'aogaina ai manu ua amata ona su'esu'e pe iai se fa'atupu fa'atupu i le va o le vave fa'aalia o le 'ava malosi ma le taumafaina mulimuli ane o le 'ava malosi ma pe o le a'afia i le 'ava malosi e tumau pea a'afiaga o le neurobehavioral. I le taimi nei, o mea na maua e fefiloi (tao 2002). I nisi o su'esu'ega, o le taumafaina o le 'ava malosi i le taimi o le talavou na a'afia ai amioga fa'atatau i le 'ava malosi i manu matutua. Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua tuʻuina atu i manu matutua se filifiliga o vai poʻo le ava malosi, sa latou filifilia le ava malosi. E le gata i lea, o manu matutua na faʻaalia i le ava malosi i le taimi o le talavou na faʻaalia ai le faʻateleina o amioga "manaʻo", o se maualuga maualuga o le toe faʻafoʻi (McBride et al. 2005), ma le tele o le ava malosi e tali atu ai i le atuatuvale (Siegmund et al. 2005). I manu, o le masani i le ava malosi i le taimi o le talavou e mafua ai le faapalepale umi e "faʻailogaina" le le mautonu e fesoʻotaʻi ma talavou i le faʻamaʻi (Slaweki 2002) ma fa'aletonu tau afi (White et al. 2000) aafiaga o le ava malosi. O lenei fa'apalepale e fa'aauau pea seia o'o i le matua ma e mafai ona saofagā i le maualuga o le fa'aaogaina o le ava malosi.

O su'esu'ega a manu o lo'o fa'amatalaina i luga o lo'o fa'ailoa mai ai le fa'amatagofieina o le ava malosi e mafai ona suia ai le tuputupu a'e o tupulaga talavou, ma mafua ai a'afiaga umi e fa'atuputeleina ai le fa'aleagaina mulimuli ane. E ogatasi ma lenei manatu, o suʻesuʻega a tagata o loʻo faʻaalia ai o le faʻaaogaina masani o le ava malosi i le taimi o le talavou e fesoʻotaʻi ma le le atoatoa o le mafaufau ma suiga i gaioiga faiʻai (Tapert ma Schweinsburg 2005) ma morphology (De Bellis et al. 2000). E le o manino pe o nei faaletonu o le neurocognitive e mafua mai i le taumafaina o le ava lava ia pe na i ai aʻo leʻi amataina le inu ma atonu o le mea moni na saofagā i le faʻaaogaina masani o le ava malosi (Hill 2004).

Tulaga Le Fa'apitoa ma Fa'afitauli Puipui

Pe a iloiloina le sootaga i le va o le vave inu ava malosi ma faafitauli mulimuli ane o le ava, e aofia ai le faalagolago, e taua le manatua o le tele o auala e mafai ona oo atu ai i faafitauli o le faaaogaina o le ava. O le tele o vaega fa'apitoa ma mea e le fa'apitoa e fa'ateleina ai le lamatiaga o le fa'aaogaina o le ava i le va o tamaiti ma talavou ua fa'amaonia (Hawkins et al. 1992; Windle 1999). O a'afiaga e le fa'apitoa o mea ia e mafai ona a'afia ai le tele o ituaiga o psychopathology ma fa'afitauli fa'afitauli (fa'ata'ita'iga, fa'aletonu i fafo ma fa'afitauli o le a'afiaga ma le popole) fa'aopoopo i le fa'aaogaina o le ava malosi, fa'afitauli o le inu, ma le fa'aaogaina o le ava malosi. O a'afiaga fa'apitoa e feso'ota'i ma le fa'aaogāina o le 'ava mālosi. E leai se mea fa'apitoa po'o se mea fa'apitoa e mafai ona va'ai fa'atasi ai amioga fa'atatau i le 'ava mālosi. Nai lo lena, o le tu'ufa'atasiga o mea e foliga mai e va'ai ai fa'afitauli fa'afitauli ile ava malosi. E pei lava ona iai le tele o tulaga lamatia mo le faʻaaogaina o le ava, e iai le tele o mea puipuia e faʻaitiitia ai lamatiaga (Werner ma Smith 1992).

Fa'atupu Tulaga Lei Fa'apitoa

Ole a'afiaga ole a'afiaga ole fa'apitoa ole a'afiaga (fa'ata'ita'iga, olaola, mafaufau, si'osi'omaga, ma le aganu'u) e eseese uma i tagata ta'ito'atasi ma totonu ole tagata lava e tasi ile taimi.

Fa'afitauli o Amio, Uiga, ma Amio Tamaiti

O uiga o uiga ma uiga e fesoʻotaʻi ma lagona faʻaalia ma le faʻatonutonuina o amioga e vave ona aliali mai, e aʻafia i le kenera, ma e mautu. E pei o le fanau mai i le 10 tausaga, o le tele o nei uiga, e aofia ai se uiga sili atu ona faigata (faʻamatalaina o le faʻaalia o le maualuga o le gaioiga, faʻaititia le faʻatonuga o galuega, le faʻafefeteina, o le alu ese, ma le maualalo o lagona lelei); maualuga le sailia o mea fou; maualuga le faalagolago i taui; fa'aitiitia le fa'aleagaina; osofa'iga; ma amioga le pulea (fa'ata'ita'iga, gaioiga fa'aletonu, fa'alavelave, ma faigata ona taofia tali) na valoia le amataga muamua o le inu, tulaga maualuga o fa'afitauli o le ava i le talavou ma le matua, ma mulimuli ane fa'aaogaina vaila'au ma fa'alavelave fa'aletonu o le mafaufau (Brown et al. 1996; Cloninger et al. 1988; Dobkin et al. 1995; Johnson et al. 1995; Tubman ma Windle 1995; Zucker 2006).

Ituaiga Aiga

O nisi uiga o le aiga e feso'ota'i ma le maualuga o le fa'aaogaina o le ava malosi ma isi amioga fa'afitauli (Hawkins et al. 1992). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o feeseeseaiga faʻaipoipoga ma le le fiafia e fesoʻotaʻi ma le tele o le faʻaaogaina o le ava malosi (Windle 1999). E fa'apena fo'i, o fa'alavelave fa'alavelave ma sauaga i totonu o le aiga e feso'ota'i ma le amataga o le fa'aaogaina o le ava malosi ma le tele o le fa'aaoga soo ma le mamafa (Werner ma Smith 1992).

Dyssynchronies i Atina'e Fa'agasologa

O le atina'e masani e fa'atatau i le manatu e fa'apea o faiga fa'apitoa tau atina'e e masani lava ona tupu i totonu ole va o tausaga. O atina'e e le masani ai e fa'atatau ile atina'e e ese fa'afuainumera mai le to'atele o tupulaga e tutusa tausaga/itupa. I totonu ole va'aiga o tausaga, ole tele o fesuiaiga e le mafai ona atagia ai le tele o le tuai o le atina'e po'o le afaina tele o taunu'uga i le lumana'i. Ae ui i lea, i nisi o tagata, e mafai ona fesoasoani le atinaʻeina o taimi e le masani ai. O se fa'ata'ita'iga e fa'atatau i le inu 'ava e le'i matutua o le matua'i fa'afeusuaiga a nisi teine ​​e fa'atatau i le to'atele o a latou tupulaga. Mo nisi, o tomai faʻapitoa ma agafesootai atonu e le o matua i le saoasaoa tutusa. O le iʻuga, o nei teine ​​talavou, e ala i la latou fegalegaleai ma tama matutua, e ono oo atu ai i tulaga latou te lē o sauni e taulimaina, e pei o le uunaʻia e inupia po o le faia o feusuaʻiga.

Fa'apitoa Puipuiga

O se feso'ota'iga lavelave o le atina'eina o meaola, so'otaga fa'aletagata, ma si'osi'omaga fa'aletino ma agafesootai e iloa ai le ala tulaga ese o le tagata i le tulaga matua. A'o matutua le tupulaga, latou te faia se sao e sili atu ona malosi i le filifilia oa latou fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma siosiomaga faaletino, ma o nei filifiliga e faʻateleina ai lo latou lamatiaga ma/poʻo mea puipuia mo le faʻaaogaina o le ava. O le malamalama i mea e faafaigofie ai auala lelei ma taunuuga ma po o a gaioiga, e aofia ai faʻalavelave, e mafai ona toe faʻafeiloaʻi auala leaga i luga o alaleo o atinaʻe e taua tele.

Malosiaga

E pei lava ona avea nisi o uiga tausaafia ona avea ma tulaga lamatia mo amioga e faatatau i le ava, o isi e mafai ona puipuia. I se suʻesuʻega umi o tamaiti maualalo le tamaoaiga o matua inu ava malosi, na lipotia mai e le au suʻesuʻe e faʻaitiitia le lamatiaga o pepe faʻafefe, alofa ma tamaiti laiti i taunuʻuga e fesoʻotaʻi ma le ava i le talavou ma le matua (Werner ma Smith 1992). O tamaiti ei ai uiga fa'apea e manatu e fa'atupuina le malosi ma le tele o le lagolago fa'aagafesootai ma fa'alagona, lea e faafaigofie ai le atina'e lelei.

Faʻalotu

O le fa'alelotu e masani ona fa'ailoaina ose puipuiga e fa'asaga i le vave amata, ma le aga'i atu i le, a'afia ogaoga o le 'ava malosi i le talavou. Peita'i, o le tapua'iga ta'ito'atasi atonu e sili atu ona atagia mai ai le malosi o so'otaga fa'aleaiga ma so'otaga fa'alenu'u nai lo le puipuiga lava ia.

Fa'amatua

O uiga lelei fa'amatua ma le lelei fa'amatua e mafai ona puipuia ai le tamaititi mai le lamatiaga o le fa'aaogaina o le ava malosi. E fa vaega talafeagai o faiga fa'amatua ua fa'ailoaina, o ia mea uma e mafai ona atagia mai ai le maualuga o le a'afiaina o matua ma e ono a'afia ai le maualuga o le a'afia ai o talavou i tu ma aga a matua, e aofia ai mea nei (Windle et al. 2008):

  • faafaileleina faamatua (ie, le maualuga o le mafanafana faalelagona ma le lagolago). Ole maualuga maualuga ole fa'afailele e feso'ota'i ma tulaga maualalo ole fa'aaogaina ole ava malosi. O tupulaga talavou e manatu i o latou matua e sili atu le alofa, popole, ma le lagolagosua e masani ona tuai le amataina o le inu ava malosi ma itiiti le inu ava malosi nai lo talavou e le inu.
  • Mataituina e matua (fa'atusa, fa'atuina ma fa'amalosia tulafono talafeagai mo amioga a tupulaga). O le maualuga o le mata'ituina e feso'ota'i ma le maualalo o le fa'aaogaina o le 'ava mālosi. A fa'atūina e matua tulafono ma tapula'a manino mo amioga a talavou, e pei o le vavao ma le itiiti ifo o le aofa'i o itula su'esu'e i le aso, ma pe a latou fa'amalosia i'uga o le solia o tulafono, e masani lava ona amata le inu ava malosi mulimuli ane ma fa'aitiitia le inu ava malosi.
  • Taimi fa'atasi. O le tele o taimi e fa'aalu e tupulaga talavou ma o latou matua ua feso'ota'i ma le maualalo o le fa'aaogaina o le ava malosi.
  • Fesootaiga a matua-talavou. O feso'ota'iga lelei e feso'ota'i ma le maualalo o le fa'aaogaina o le ava malosi a le tupulaga.

Avanoa Fa'apitoa Tulaga lamatia ma Puipuiga

A'o fa'atatau i le tele o fa'afitauli fa'afitauli o fa'alavelave fa'apitoa muamua ma mea e puipuia ai, e feso'ota'i sa'o lava mea fa'apitoa i le fa'aaogaina o le ava. E eseese tulaga faapea ua faailoaina.

Tala'aga o Aiga o le 'ava malosi

O se talafaasolopito o aiga o le ava malosi e faateleina ai le lamatiaga o le ava malosi i fanau (Russell 1990). O se suʻesuʻega e tasi na faʻatatauina e fa iva iva taimi e sili atu ai ona atiaʻe se maʻi lē faaaogāina o le ʻava malosi (AUD) o tama tane a le ʻava malosi (AUD) nai lo o tama tane a tane e lē inu ava malosi, ae e faalua i le faatolu ona maua e afafine le AUD. O su'esu'ega su'esu'e ma tamaiti vaetamaina ma masaga na fa'ailoa mai ai fo'i se fa'atupu fa'atupu i le AUD. O se tala'aga o le aiga o le ava malosi e feso'ota'i ma le maualuga o le fa'aaogaina o le 'ava mālosi ma amioga fa'asese i le amataga o le talavou ma le amataga o le fa'aaogaina o le 'ava malosi.

O le fa'aaogaina o le 'ava malosi i totonu o le aiga e feso'ota'i ma le maualuga o le taumafaina o le 'ava malosi a talavou aemaise lava pe a fa'aleagaina ai le i ai o se si'osi'omaga mautu, fa'alagona le aiga. I totonu o aiga o loʻo i ai se matua 'ava malosi, faʻalavelave faʻamatua; feteenaiga faaleulugalii; sauaina taitoalua ma fanau; ma le fa'apopoleina lautele, e aofia ai le fa'alavelave tau tupe, e taatele. O nei mea e mafai ona fesoasoani i le inu muamua ma le tele o le aʻafia o le ava malosi e tupulaga talavou o loʻo taumafai e sosola ese mai lo latou siosiomaga. E masani lava, o nei talavou e va'ava'ai atu i se vaega o tupulaga e sili atu ona fa'asesē e tu'uina atu le lagolago fa'aagafesootai ma fa'alagona e le maua i le aiga.

Le A'afiaga o Uso'i

O su'esu'ega ua fa'aalia ai o uso matutua e fai ma fa'ata'ita'iga ma e mafai ona fa'aaafia ai amioga inu a nai o latou tei laiti. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega o aiga e 508 o loʻo i ai se talavou e 11-13 tausaga ma se tei matua e 14-18 tausaga na maua ai ni fesoʻotaʻiga taua i le va o le faʻaaogaina o le ava a le au matutua ma le au laiti (nila et al. 1986). Afai e le'i tagofia e uso matutua le 'ava malosi i le tausaga ua tuana'i, e silia ma le 90 pasene o latou tei laiti na lipotia mai latou te le'i inupia i le tausaga ua tuana'i. Afai, i le isi itu, na lipotia mai e uso matutua le inu ava malosi e 20 pe sili atu foi i le tausaga talu ai, e sili atu i le 25 pasene o latou tei laiti na lipotia le inupia.

Fa'aaumea a tupulaga

O faatosinaga a tupulaga e foliga mai e afua mai i le faiga muamua o le filifiliga a le tupulaga ma sosoo ai ma le fegalegaleai ma le vaega. O filifiliga a tupulaga e le o se faiga fa'afuase'i; nai lo lena, e filifili e talavou se vaega o tupulaga e faavae i mea e fiafia i ai ma gaoioiga masani. E ala i se faasologa o fegalegaleaiga faigata, e mafai ona latou tumau i lena vaega pe siitia atu i se isi vaega. O nei faiga e tutusa lava pe o mana'oga masani e aofia ai sailiga lelei poʻo gaioiga faʻasese.

O faatosinaga a tupulaga e tele sona sao i le faaaogaina o le ava malosi. O le mea moni, o le aofa'i po'o le pasene o uo inu 'ava malosi o le mea sili lea ona malosi e va'ai ai le fa'aaogaina e se talavou. Pe a faʻataʻitaʻi e se tupulaga le 'ava malosi pe faʻateleina lona faʻaaogaina, o le a faʻamalosia le sootaga a isi tagata, ae o isi tagata e mafai ona filifili e toesea mai le vaega.

Atina'e ma le Matafaioi a le Ava Fa'amoemoeina

E tusa ai ma o latou aafiaga, e masani lava ona fausia e tagata ni faamoemoega e uiga i taunuuga e ono tutupu o latou amioga, e aofia ai le inuina o le ava malosi (Tolman 1932). O nei faʻamoemoega, o loʻo taʻua e saienitisi o faʻamoemoega, faʻamalosia amioga, atonu e lelei pe leaga, ma faʻasolosolo i le taimi (Bolles 1972; MacCorquodale ma Meehl 1953; Tolman 1932).

O le fa'alauiloaina o le 'ava malosi e vave fa'atupuina ma fa'atupuina ai le fa'amoemoe o le ava. I se suʻesuʻega se tasi, o tamaiti laiti e 3-5 tausaga na faʻaalia se ata o tagata matutua o loʻo inu i se meainu e masani ona mateina o tagata matutua o loʻo taumafaina le ava malosi. O tamaiti na na manatu o tagata matutua o loʻo faʻaalia o loʻo inu ava malosi e sili atu i le 9 tausaga mulimuli ane na latou inu ai i latou lava (Donovan et al. 2004). O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai e oʻo atu i le 9 po o le 10 tausaga, o le tele o tamaiti ua faʻamoemoeina e uiga i le faʻaaogaina o le ava malosi, lea e masani lava e le lelei (Dunn ma Goldman 1996, 1998, 2000; Kraus et al. 1994; Miller et al. 1990). O suʻesuʻega ma tamaiti matutua laiti na faʻaalia ai latou te faʻamaonia le sili atu o faʻamoemoega lelei (Dunn ma Goldman 1996, 1998; Kraus et al. 1994; Miller et al. 1990). E le gata i lea, o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai se faʻasalalauga i le va o faʻamoemoega e uiga i le ava i le amataga o le talavou ma amioga inu inu i le taimi nei ma le lumanaʻi (Christiansen et al. 1989; Goldberg et al. 2002; Smith 1994; Smith et al. 1995).

O le tele o mea e mafua ai le faʻamoemoeina o tupulaga talavou, e aofia ai se talaʻaga o le aiga o le ava malosi, tulaga inu ava matua, vave iloa i le ava malosi, manatu i le inu a tupulaga, faʻataʻitaʻiga masani o talavou inu ava (ie, tagata taʻalo, tagata aʻoga lauiloa, nofo toʻatasi, solitulafono, ma isi). ma le aafiaga muamua o se tagata i le inugapia (Oullette et al. 1999; Smith 1994). O suʻesuʻega faʻatasi ma tamaiti aʻo lumanaʻi e faʻaalia ai o latou faʻamoemoe e mafai ona suia e ala i faʻalavelave faʻapitoa (Cruz ma Dunn 2003; Kraus et al. 1994). O a'afiaga fa'aletagata e a'afia ai fo'i le fa'atupuina o fa'amoemoega maualuga (Anderson et al. 2003; McCarthy et al. 2001a,b; Smith ma Anderson 2001; Smith et al. 2006).

iʻuga

O le vaitau mai le 10 i le 15 tausaga o lo'o fa'aalia i suiga tetele i le tino, a'oa'oga, ma feso'ota'iga a le tama talavou, fa'apea fo'i ma faiga fa'ale-aganu'u, mafaufau, lagona, ma agafesootai. I lenei vaitau o le tuputupu a'e, o le tamaititi ua avea ma se talavou, suiga mai le aoga tulagalua i le aoga tulagalua ma agai atu i le aoga maualuga, ma e sili atu nai lo le le amataina o le ava malosi. O lenei tusiga na toe iloiloina nisi o gaioiga tetele o le atinaʻe ma faiga i lenei vaitausaga e faʻatatau i le faʻaaogaina o le ava, e aofia ai tupulaga, aiga, faʻamoemoega, tulaga faʻapitoa ma le le faʻapitoa ma puipuiga, ma aʻafiaga o le faʻaaogaina o le ava i le atinaʻeina o talavou. O le tusiga o loʻo mulimuli mai e Brown et al. su'esu'e le vaitaimi mai le 16 i le 20 tausaga, pe a fa'atuputeleina le inu ava malosi ma fa'alatalata atu ai le talavou i le matua.

“Ua fa’ailoa mai e su’esu’ega, o le vave amataina o le inupia e feso’ota’i ma fa’afitauli mulimuli ane i le ‘ava malosi, e aofia ai le fa’alagolago ma le fa’aaoga sese o isi vaila’au.”

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faailoaina o Tupe Ua faailoa mai e tusitala e leai ni a latou mea tau tupe.

Faʻasinomaga Faʻamatalaga

Michael Windle, Matagaluega o Saienisi Amio ma A'oa'oga Soifua Maloloina, Iunivesite o Emory, Atlanta, Georgia.

Linda P. Spear, Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Binghamton, Iunivesite o le Setete o Niu Ioka, Binghamton, Niu Ioka.

Andrew J. Fuligni, Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Kalefonia, Los Angeles, Kalefonia.

Adrian Angold, Matagaluega o Psychiatry ma Amio Saienisi, Duke University, Durham, North Carolina.

Jane D. Brown, Aoga o Tusitala ma Fesootaiga Tele, Iunivesite o Karolaina i Matu i Chapel Hill, Chapel Hill, North Carolina.

Daniel Pine, Atinaʻe ma le Neuroscience Afe i le Child Psychiatry Branch, National Institute of Mental Health, Bethesda, Maryland.

Greg T. Samita, Matagaluega o Psychology, Iunivesite o Kentucky, Lexington, Kentucky.

Jay Giedd, Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi i le Paranesi Faʻataʻitaʻiga o Tamaiti, National Institute of Mental Health, Bethesda, Maryland.

Ronald E. Dahl, Matagaluega o Psychiatry ma Pediatrics, Iunivesite o Pittsburgh, Pittsburgh, Pennsylvania.

mau faasino

  • Acheson SK, Stein RM, Swartzwelder HS. Faʻaleagaina o mafaufauga faʻapitoa ma mafaufauga faʻapitoa i le ethanol: O aʻafiaga o tausaga taʻitasi. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 1998;22(7): 1437-1442. PMID: 9802525
  • Anderson KG, Smith GT, Fischer SF. Fafine ma le mauaina o sauniuniga: uiga ma le aʻoaʻoina o aʻafiaga mo le faʻaaogaina o le ava. Journal of Studies on Alcohol. 2003;64(3): 384-392. PMID: 12817828 [PubMed]
  • Angold A, Costello EJ, Worthman CM. Lapata'i ma le atuatuvale: O matafaioi a le matua, tulaga o le la'ititi ma le taimi o le la'ititi. Tomai FaʻaSaienisi. 1998;28(1): 51-61. PMID: 9483683 [PubMed]
  • Behar D, Berg CJ, Rapoport JL, ma isi. Amioga ma faʻaletino aʻafiaga o le ethanol i tamaiti maualuga ma faʻatonutonuina: O se suʻesuʻega pailate. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 1983;7(4): 404-410. PMID: 6318590
  • Berndt T. Suiga tuputupu a'e e tusa ai ma tupulaga ma matua. Atinaʻe o Atinaʻe. 1979;15: 608-616.
  • Bolles RC. Faʻamalosia, faʻamoemoe, ma le aʻoaʻoina. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1972;79: 394-409.
  • Brown BB. Vaega a tupulaga. I totonu: Feldman S, Elliott G, faatonu. I le Faitotoa: Le Atinae o le Tupulaga. Harvard University Press; Cambridge, MA: 1990. itulau 171–196.
  • Brown SA, Gleghorn A, Schuckit MA, et al. Fa'atupu fa'aletonu i tupulaga talavou 'ava mālosi ma 'ava malosi. Journal of Studies on Alcohol. 1996;57(3): 314-324. PMID: 8709590 [PubMed]
  • Christiansen BA, Smith GT, Roehling PV, Goldman MS. Fa'aaogaina o fa'amoemoega o le 'ava malosi e va'ai ai amioga inu a le tupulaga pe a uma le tausaga e tasi. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 1989;57(1): 93-99. PMID: 2925979 [PubMed]
  • Cicero TJ, Adams ML, O'Connor L, ma isi. A'afiaga o le fa'aauauina o le ava malosi i fa'ailoga o le laititi ma le matua fa'afeusuaiga i tama'i iole ma le atina'eina o a latou fanau. Faʻamaumauga o Falemaʻi ma Faʻataʻitaʻiga Tomai. 1990;255(2): 707-715. PMID: 2243349 [PubMed]
  • Cloninger CR, Sigvardsson S, Bohman M. O le tulaga o le tamaitiiti e vavalo ai le ava malosi i talavou matutua. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 1988;12(4): 494-505. PMID: 3056070
  • Collins WA. Fegalegaleaiga a matua-tamaiti i le suiga i le talavou: Faʻaauau ma suiga i fegalegaleaiga, aʻafiaga, ma le malamalama. I totonu: Montemayor R, Adams G, Gullotta T, faatonu. Alualu i luma i Atinae o Tupulaga Talavou. Vol 2: O le Suiga mai le tamaitiiti i le talavou. Sage Publications; Beverly Hills, CA: 1990. itulau 85–106.
  • Collins WA. E sili atu nai lo tala faʻasolopito: O le atinaʻeina o le taua o fegalegaleaiga alofa i le taimi o le talavou. Journal of Research on Adolescence. 2003;13: 1-24.
  • Costello EJ, Pine DS, Hammen C, et al. Atina'e ma tala'aga fa'anatura o fa'aletonu o lagona. Biological Psychiatry. 2002;52(6): 529-542. PMID: 12361667 [PubMed]
  • Crews FT, Braun CJ, Hoplight B, ma isi. O le taumafaina o le ethanol Binge e mafua ai le fa'aleagaina o le fai'ai i tama'i iole talavou fa'atusatusa i iole matutua. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2000;24(11): 1712-1723. PMID: 11104119
  • Cruz IY, Dunn ME. Fa'aitiitia le lamatiaga mo le vave fa'aaogaina o le 'ava mālosi e ala i le lu'iina o fa'amoemoega o le 'ava malosi i tamaiti a'oga tulagalua. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 2003;71(3): 493-503. PMID: 12795573 [PubMed]
  • De Bellis MD, Clark DB, Beers SR, ma isi. Hippocampal volume i le faʻaaogaina o le ava malosi o talavou. Amerika Journal of Psychiatry. 2000;157(5): 737-744. PMID: 10784466 [PubMed]
  • Dees WL, Skelley CW, Hiney JK, Johnston CA. Gaioiga o le ethanol i le hypothalamic ma le pituitary hormones i iole tama'ita'i a'o le'i fa'ataoto. Alu. 1990;7(1): 21-25. PMID: 1968748 [PubMed]
  • Dobkin PL, Tremblay RE, Masse LC, Vitaro F. Uiga taʻitoʻatasi ma tupulaga i le vavaloina o tama i le amataga o le faʻaaogaina o vailaʻau: O se suʻesuʻega umi e fitu tausaga. Atinaʻeina o Tama. 1995;66(4): 1198-1214. PMID: 7671656 [PubMed]
  • Donovan JE, Leech SL, Zucker RA, ma isi. Mo'i laiti e inu ava: Fa'aaogā le 'ava malosi i tamaiti a'oga tulagalua. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2004;28(2): 341-349. PMID: 15112942
  • Doremus TL, Brunell SC, Varlinskaya EI, Spear LP. Aafiaga o le anxiogenic i le taimi e alu ese mai ai i le ethanol i tupulaga talavou ma tagata matutua. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2003;75(2): 411-418. PMID: 12873633
  • Dunn ME, Goldman MS. Fa'ata'ita'iga fa'apitoa ole feso'ota'iga manatua ole fa'amoemoe ole 'ava malosi i tamaiti a'oga tulagalua e fai ma fa'atinoga ole vasega. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology. 1996;4: 209-217.
  • Dunn ME, Goldman MS. O tausaga ma feeseesea'iga e feso'ota'i ma le inu i le fa'atulagaina o manatuaga o fa'amoemoega o le ava i tamaiti 3-, 6-, ma le 12-va'aiga. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 1998;66(3): 579-585. PMID: 9642899 [PubMed]
  • Dunn ME, Goldman MS. Fa'amaoniga ole fa'ata'ita'iga fa'afuafua fa'afuainumera fa'afuafua ole fa'amoemoe ole 'ava malosi ile manatuaga: Va'aiga tausaga ma le 'ava e fa'atatau ile fa'amoemoe o tamaiti na iloiloina o ni paaga muamua. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2000;24(11): 1639-1646. PMID: 11104111
  • Durant RH, Roma ES, Mauoa M, et al. O le tapaa ma le ava faʻaaogaina amioga o loʻo faʻaalia i vitio musika: O se suʻesuʻega o mea. Amerika Journal of Health Public. 1997;87(7): 1131-1135. PMID: 9240102 [PMC free article] [PubMed]
  • Eaton DK, Kann L, Kinchen S, et al. Su'esu'ega a le Autalavou i Tulaga lamatia: Iunaite Setete, 2005. Aotelega o le Mataituina o le MMWR. 2006;55(5): 1-108. PMID: 16760893
  • Eccles J, Midgley C, Wigfield A, et al. Atina'e i le taimi o le talavou: O le a'afiaga o tulaga-si'osi'omaga e fetaui i aafiaga o talavou talavou i a'oga ma aiga. American Psychologist. 1993;48(2): 90-101. PMID: 8442578 [PubMed]
  • Eckardt MJ, File SE, Gessa GL, ma isi. O a'afiaga o le taumafaina o le 'ava malosi i le fatugalemu o le tino. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 1998;22(5): 998-1040. PMID: 9726269
  • Emanuele N, Ren J, Lapaglia N, et al. EtOH fa'alavelaveina tama'ita'i mammalian puberty: Tausaga ma opiate fa'alagolago. Endocrine. 2002;18(3): 247-254. PMID: 12450316 [PubMed]
  • Ferris CF, Shtiegman K, Tupu JA. O le taumafaina o le ethanol ofo fua i tama tane talavou hamsters e fa'ateleina ai le testosterone ma le fa'aoso. Faaletino ma Amioga. 1998;63(5): 739-744. PMID: 9617993 [PubMed]
  • Fuligni AJ. Pule fa'amatua, tuto'atasi talavou, ma mafutaga matua-talavou: O se su'esu'ega o tupulaga talavou mai Mekisiko, Saina, Filipino, ma Europa. Atinaʻe o Atinaʻe. 1998;34: 782-792. [PubMed]
  • Fuligni AJ, Failauga JE. Va'aiga matua-tama'i mafutaga ma le amataga-talavou 'a'oa'oga i tupulaga. Atinaʻe o Atinaʻe. 1993;29: 622-632.
  • Fuligni AJ, Eccles JS, Barber BL, Clements P. Fa'ata'ita'iga a tupulaga talavou ma fetuutuuna'i a'o a'oga maualuga. Atinaʻe o Atinaʻe. 2001;37(1): 28-36. PMID: 11206430 [PubMed]
  • Ge X, Conger RD, Elder GH., Jr. O le vave oo mai o le matua: O aʻafiaga o le tamaʻitaʻi i luga o le vaivai o teineiti i mafatiaga o le mafaufau. Atinaʻeina o Tama. 1996;67(6): 3386-3400. PMID: 9071784 [PubMed]
  • Giedd JN, Blumenthal J, Jefferies NO, et al. Atinaʻe o le faiʻai i le taimi o le laʻititi ma le talavou: O se suʻesuʻega MRI umi. Natura Neuroscience. 1999;2(10): 861-863. PMID: 10491603
  • Giedd JN, Castellanos FX, Rajapakse JC, et al. Fa'afeusuaiga dimorphism o le atina'eina o fai'ai o le tagata. Alualu i luma i le Neuro-psychopharmacology ma le Biological Psychiatry. 1997;21(8): 1185-1201. PMID: 9460086 [PubMed]
  • Gogtay N, Giedd JN, Lusk L, et al. Fa'afanua malosi o le atina'eina o le tino i le taimi o le tamaitiiti e o'o atu i le matua. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2004;101(21): 8174-8179. PMID: 15148381 [PMC free article] [PubMed]
  • Goldberg JH, Halpern-Felsher BL, Millstein SG. I tua atu o le faʻaleagaina: Le taua o faʻamanuiaga i le filifiliga a le tupulaga e inu ava malosi. Health Psychology. 2002;21(5): 477-484. PMID: 12211515 [PubMed]
  • Grant BF, Dawson DA. Tausaga i le amataga o le faʻaaogaina o le ava ma lona fesoʻotaʻiga ma le DSM-IV le faʻaogaina o le ava malosi ma le faʻalagolago: Iʻuga mai le National Longitudinal Alcohol Epidemiologic Survey. Tusitala o Vailaau Fa'atautala. 1997;9: 103-110. PMID: 9494942 [PubMed]
  • Greene ML, Way N, Pahl K. Trajectories o le vaʻaia o tagata matutua ma le faʻailoga tagata i le va o Black, Latino, ma Asia Amerika talavou: Faʻataʻitaʻiga ma fesoʻotaʻiga mafaufau. Atinaʻe o Atinaʻe. 2006;42(2): 218-236. PMID: 16569162 [PubMed]
  • Hawkins JD, Catalano RF, Miller JY. Tulaga lamatia ma puipuiga mo le ava malosi ma isi fualaau faasaina i le talavou ma le amataga o le matua: O aʻafiaga mo le puipuia o le faʻaaogaina o vailaʻau. Fomaʻi Faʻapitoa. 1992;112(1): 64-105. PMID: 1529040 [PubMed]
  • Hernandez-Gonzalez M, Juarez J. O le ava malosi aʻo leʻi oʻo i le talavou e maua ai le alualu i luma i le amataga o amioga faʻafeusuaiga i tamaʻi iole. Alu. 2000;21(2): 133-140. PMID: 10963936 [PubMed]
  • Mauga SY. Fa'asologa o le fa'aaogaina o le 'ava mālosi ma fa'ailoga eletise-physiological ma morphological o le atina'eina o fai'ai: Fa'a'ese'esega mafua mai i'uga. Annals o le New Academy of Sciences. 2004;1021: 245-259. PMID: 15251894 [PubMed]
  • Hiney JL, Dearth RK, Lara F, 3RD, et al. A'afiaga o le ethanol i le leptin secretion ma le leptin-induced luteinizing hormone (LH) fa'asa'oloto mai iole tama'ita'i tuai. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 1999;23(11): 1785-1792. PMID: 10591595
  • Johnson EO, Arria AM, Borges G, et al. Le tuputupu aʻe o amioga faʻafitauli faʻafitauli mai le vaeluaga o tamaiti i le amataga o le talavou: Feeseeseaʻiga o feusuaiga ma le masalomia o le faʻaaogaina o le ava malosi. Journal of Studies on Alcohol. 1995;56(6): 661-671. PMID: 8558898 [PubMed]
  • Johnston LD, O'Malley PM, Bachman JG, Schulenberg JE. Mata'ituina I'uga o Su'esu'ega a le Atunu'u i le Lumana'i i le Fa'aaogaina o Fualaau Fa'asaina: 1975-2005. Volume I: Tamaiti Aoga Maualuluga. Inisitituti o le Soifua Maloloina; Petesa, MD: 2006. NIH Lomiga nu. 06–5883.
  • Kraus D, Smith GT, Ratner HH. Fa'aleleia o fa'amoemoega fa'atatau i le 'ava malosi i tamaiti a'oga vasega. Journal of Studies on Alcohol. 1994;55(5): 535-542. PMID: 7990463 [PubMed]
  • Labouvie E, Bates ME, Pandina RJ. Tausaga o le fa'aoga muamua: O lona fa'atuatuaina ma le aoga fa'atatau. Journal of Studies on Alcohol. 1997;58(6): 638-643. PMID: 9391924 [PubMed]
  • Larson R, Richards MH. Feso'ota'iga i aso uma i le tuai o le tamaitiiti ma le amataga o le talavou: Suia o tulaga tau atina'e. Atinaʻeina o Tama. 1991;62(2): 284-300. PMID: 2055123 [PubMed]
  • Larson RW, Moneta G, Richards MH, Wilson S. Faaauauina, mausali, ma suia i aafiaga i aso uma i le taimi o le talavou. Atinaʻeina o Tama. 2002;73(4): 1151-1165. PMID: 12146740 [PubMed]
  • Laursen B, Coy KC, Collins WA. Toe iloilo suiga i feteʻenaʻiga a matua-tamaiti i le taimi o le talavou: O se meta-suʻesuʻega. Atinaʻeina o Tama. 1998;69(3): 817-832. PMID: 9680687 [PMC free article] [PubMed]
  • Leventhal T, Brooks-Gunn J. O pitonuu latou te nonofo ai: O aʻafiaga o le nofo ai i le pitonuʻu i taunuʻuga o tamaiti ma talavou. Fomaʻi Faʻapitoa. 2000;126(2): 309-337. PMID: 10748645 [PubMed]
  • Laititi PJ, Adams ML, Cicero TJ. Aafiaga o le ava malosi i luga o le hypothalamic-pituitary-gonadal axis i le atinaʻeina o tamaʻi iole. Faʻamaumauga o Falemaʻi ma Faʻataʻitaʻiga Tomai. 1992;263(3): 1056-1061. PMID: 1469619 [PubMed]
  • Luna B, Sweeney JA. Le tulaʻi mai o le galulue faʻatasi o le faiʻai: suʻesuʻega FMRI o le atinaʻeina o le faʻalavelave tali. Annals o le New Academy of Sciences. 2004;1021: 296-309. PMID: 15251900 [PubMed]
  • MacCorquodale K, Meehl PE. Fautuaga muamua e uiga i le fa'atulagaina o le talitonuga fa'amoemoe. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1953;60(1): 55-63. PMID: 13037938 [PubMed]
  • Magnusson D, Stattin H, Allen VL. Faʻatupuina o le ola ma le atinaʻeina o agafesootai: O se suʻesuʻega umi o nisi faʻagasologa o fetuunaiga mai le ogatotonu o le talavou i le matua. Journal of Youth and Adolescence. 1985;14: 267-283.
  • Mathios A, Avery R, ​​Bisogni C, Shanahan J. Faʻaaliga o le ava i luga o le televise taimi muamua: Faʻaaliga faʻaalia ma feʻau lilo. Journal of Studies on Alcohol. 1998;59(3): 305-310. PMID: 9598711 [PubMed]
  • McBride WJ, Bell RL, Rodd ZA, ma isi. Inu ava malosi a talavou ma ona taunuuga umi: suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga manu. Atina'e lata mai i le 'ava. 2005;17: 123-142. PMID: 15789863 [PubMed]
  • McCarthy DM, Kroll LS, Smith GT. Tu'ufa'atasia le fa'amama ma le a'oa'oina o lamatiaga mo le fa'aaogaina o le ava. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology. 2001a;9(4): 389-398. PMID: 11764015 [PubMed]
  • McCarthy DM, Miller TL, Smith GT, Smith JA. Fa'ate'aina ma fa'amoemoe i tulaga lamatia mo le fa'aaogaina o le ava: Fa'atusatusa fa'ata'ita'iga a le kolisi uliuli ma papa'e. Journal of Studies on Alcohol. 2001b;62(3): 313-321. PMID: 11414341 [PubMed]
  • Miller PM, Smith GT, Goldman MS. Tulai mai o le ava malosi i le tamaitiiti: O se vaitaimi faigata e ono tupu. Journal of Studies on Alcohol. 1990;51(4): 343-349. PMID: 2359308 [PubMed]
  • Moffitt TE, Caspi A. Tamaiti va'ai va'aiga fa'avasega le olaga fa'aauau ma le fa'atapula'aina o ala fa'aleaganu'u i tama ma fafine. Atinaʻe ma Tomaʻi. 2001;13(2): 355-375. PMID: 11393651 [PubMed]
  • nila R, McCubbin H, Reineck R, ma isi. O aʻafiaga faʻapitoa i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: O le matafaioi a tuagane matutua, matua, ma tupulaga. Tusitala Faava o Malo o Vaisu. 1986;21(7): 739-766. PMID: 3781689 [PubMed]
  • Nelson CA, Bloom FE, Cameron JL, ma isi. O se tuʻufaʻatasiga, multidisciplinary auala i le suʻesuʻeina o sootaga faiʻai-amio i le tulaga o le masani ma le atypical atinaʻe. Atinaʻe ma Tomaʻi. 2002;14(3): 499-520. PMID: 12349871 [PubMed]
  • Oullette JA, Gerrard M, Gibbons FX, Reis-Bergan M. Matua, tupulaga, ma faʻataʻitaʻiga: Faʻasologa o le faʻamoemoeina o le ava malosi o talavou, inu ava malosi, ma faʻafitauli o le olaga e fesoʻotaʻi ma le ava i tupulaga talavou i tua. Psychology o Amioga Fa'afaisu. 1999;13: 183-197.
  • Pedersen S, Seidman E. Contexts and correlates of out-of-school activity participant in low-incompays urban teenagers. I: Mahoney JL, Larson RW, Eccles JS, faatonu. Gaoioiga Fa'atulagaina e pei o Si'osi'omaga o Atina'e: Gaoioiga Extracurricular, Polokalama A'oga ma Nuu. Lawrence Erlbaum Associates Publishers; Mahwah, NJ: 2005. itulau 85–109.
  • Peterson AC. Atiina ae o le tupulaga. Iloiloga Faaletausaga o le Psychology. 1988;39: 583-607. PMID: 3278681
  • Phinney JS. Fa'asinomaga fa'ale-tagata i tupulaga talavou ma tagata matutua: Iloiloga o su'esu'ega. Fomaʻi Faʻapitoa. 1990;108(3): 499-514. PMID: 2270238 [PubMed]
  • Roberts DF, Foehr U, Rideout V. Tamaiti ma Faasalalauga i Amerika. Cambridge University Press; Niu Ioka: 2004a.
  • Roberts DF, Henriksen L, Foehr UG. Autalavou ma le aufaasālalau. I: Lerner R, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o Adolescent Psychology. 2nd ed John Wiley & Sons; Hoboken, NJ: 2004b. itulau 487–522.
  • Rosenthal DA, Smith AM, De Visser R. O aʻafiaga a le tagata lava ia ma agafesootai e aʻafia ai tausaga i le taimi muamua o feusuaiga. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga. 1999;28(4): 319-333. PMID: 10553493 [PubMed]
  • Russell M. Faʻateleina o le ava malosi i tamaiti o le ava malosi. I totonu: Windle M, Searles JS, faatonu. Tamaiti a le 'Ava: Va'aiga Mata'utia. Guilford Press; Niu Ioka: 1990. itulau 9–38.
  • Schuckit MA, Smith TL, Anderson KG, Brown SA. Su'ega o le maualuga o le tali atu i le ava malosi: Fa'ata'ita'iga o fa'amatalaga fa'aagafesootai ole fa'afitauli o le ava malosi - O se su'esu'ega fa'amoemoe mo le 20 tausaga. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2004;28(12): 1881-1889. PMID: 15608605
  • Siegmund S, Vengeliene V, Singer MV, Spanagel R. Aafiaga o le matua i le inupia amata i luga o le umi o le ethanol pulega a le tagata lava ia ma le le tagolima ma le faʻalavelave. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2005;29(7): 1139-1145. PMID: 16046868
  • Simmons R, Blyth D. Siitia i le Tupulaga Talavou. Aldine de Gruyter; Niu Ioka: 1987.
  • Slaweki CJ. Suia tali EEG i le ethanol i isumu matutua e faʻaalia i le ethanol i le taimi o le talavou. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2002;26(2): 246-254. PMID: 11964565
  • Smetana JG. O manatu o tupulaga ma matua i le pule faamatua. Atinaʻeina o Tama. 1988;59(2): 321-335. PMID: 3359858 [PubMed]
  • Smith GT. Fa'amoemoe fa'alemafaufau e fai ma puluvaga o le fa'aletonu i le 'ava malosi. Annals o le New Academy of Sciences. 1994;708: 165-171. PMID: 8154677 [PubMed]
  • Smith GT, Anderson KG. Aafiaga o talavou mo fa'afitauli o le 'ava malosi e pei o sauniuniga: O se fa'ata'ita'iga ma fautuaga mo le fa'alavelave. I totonu: Monti PM, Colby SM, O'Leary TA, faatonu. Atalavou, Ava, ma le Fa'aleagaina o Vailaau: Aapa atu i Tupulaga e ala i Faiga Puupuu. Guilford Press; Niu Ioka: 2001. itulau 109–141.
  • Smith GT, Goldman MS, Greenbaum PE, Christiansen BA. Fa'amoemoe mo le fa'afaigofieina fa'aagafesootai mai le inupia: O ala 'ese'ese o le maualuga o le fa'amoemoe ma le maualalo o le fa'amoemoe o talavou. Journal of Abnormal Psychology. 1995;104(1): 32-40. PMID: 7897051 [PubMed]
  • Smith GT, Williams SF, Cyders MA, Kelley S. Reactive amio-siosiomaga fefaʻatauaʻiga ma ala o le atinaʻeina o tagata matutua. Atinaʻe o Atinaʻe. 2006;42(5): 877-887. PMID: 16953693 [PubMed]
  • Sowell ER, Thompson PM, Leonard CM, et al. Faʻasologa umi o le mafiafia o le tino ma le tuputupu aʻe o faiʻai i tamaiti masani. Journal of Neuroscience. 2004;24(38): 8223-8231. PMID: 15385605 [PubMed]
  • Tao LP. O le fai'ai talavou ma le tagata inu i le kolisi: Fa'avae olaola o le fa'aaogaina ma le fa'aoga sese o le ava. Journal of Studies on Alcohol. 2002;14: 71-81. PMID: 12022731
  • Tao LP, Varlinskaya EI. O le talavou. Ma'ale'ale le ava malosi, faapalepale, ma le inuina. Atina'e lata mai i le 'ava. 2005;17: 143-159. PMID: 15789864 [PubMed]
  • Stacey AW, Zogg JB, Unger JB, Dent CW. Fa'aalia i fa'asalalauga 'ava mālosi i luga o le televise ma le fa'aaogāina o le 'ava mālosi mulimuli ane a talavou. American Journal of Health Amio. 2004;28(6): 498-509. PMID: 15569584 [PubMed]
  • Steinberg L. Reciprocal sootaga i le va o matua-tamaiti mamao ma pubertal matua. Atinaʻe o Atinaʻe. 1988;24: 122-128.
  • Steinberg L. Pubertal matua ma matua-talavou mamao: O se vaaiga evolusione. I totonu: Adams G, Montemayor R, Gullota T, faatonu. Alualu i luma i Atinae o Tupulaga Talavou. Volume 1. Sage Publications; Beverly Hills, CA: 1989. itulau 71–79.
  • Steinberg L. Tutoatasi, feteenaiga, ma le lotogatasi i le mafutaga faaleaiga. I totonu: Feldman S, Elliott G, faatonu. I le Faitotoa: Le Atinae o le Tupulaga. Harvard University Press; Cambridge, MA: 1990. itulau 255–276.
  • Steinberg L, Silverberg SB. O suiga o le tutoatasi i le amataga o le talavou. Atinaʻeina o Tama. 1986;57(4): 841-851. PMID: 3757604 [PubMed]
  • Stern SR. Feau mai tupulaga i luga o le lau tele: Ulaula, inupia, ma le faaaogaina o fualaau faasaina i ata tifaga e totonugalemu i tupulaga. Tusitala o Fesootaiga Soifua Maloloina. 2005;10(4): 331-346. PMID: 16036740 [PubMed]
  • Faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le soifua maloloina o mafaufau I'uga Mai le 2002 National Survey on Drug Use and Health: National Sailiga. Office of Applied Studies; Rockville, MD: 2003. (NHSDA Series H-22). DHHS Lomiga Nu. SMA 03–3836.
  • Sun SS, Schubert CM, Chumlea WC, ma isi. Fuafuaga faʻale-atunuʻu o le taimi o le matua faʻafeusuaiga ma eseesega faʻailoga i tamaiti US. Pediatrics. 2002;110(5): 911-919. PMID: 12415029 [PubMed]
  • Tapert SF, Schweinsburg AD. Le fai'ai talavou ma le fa'aogaina o le ava malosi. Atina'e lata mai i le 'ava. 2005;17: 177-197. PMID: 15789866 [PubMed]
  • Tentler JJ, Lapaglia N, Steiner J, et al. Ethanol, hormone tuputupu aʻe ma testosterone i isumu peripubertal. Tusitala o Endocrinology. 1997;152(3): 477-487. PMID: 9061969 [PubMed]
  • Toga AW, Thompson PM. Fa'aletino fa'aletino ole fa'anatinati ole fai'ai. Iloiloga Faaletausaga o Biomedical Engineering. 2003;5: 119-145. PMID: 14527311
  • Tolman EC. Amioga Faamoemoe i Manu ma Tagata. Century Company; Niu Ioka: 1932.
  • Tubman JG, Windle M. Faʻaauauina o uiga faigata i le talavou: Fegalegaleaiga ma le atuatuvale, mea tutupu i le olaga, lagolago a le aiga, ma le faʻaaogaina o vailaʻau i le tasi tausaga. Journal of Youth and Adolescence. 1995;24: 133-153.
  • Varlinskaya EI, Spear LP. Faʻafitauli matuia o le ethanol i luga o agafesootai a tupulaga talavou ma tagata matua: Matafaioi o le tulaga o le suʻega. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2002;26(10): 1502-1511. PMID: 12394283
  • Varlinskaya EI, Tao LP. Suiga i le maaleale i le ethanol-faʻaosoina faʻagafesootai faʻafaigofie ma faʻalavelave faʻaagafesootai mai le amataga i le tuai o le talavou. Annals o le New Academy of Sciences. 2004;1021: 459-461. PMID: 15251929 [PubMed]
  • Werner EE, Smith RS. Fa'ato'ilaloina o Fa'alavelave: Tamaiti e Maua Tulaga Mai le Fanau Mai e o'o i le Matutua. Cornell University Press; Ithaca, NY: 1992.
  • White AM, Swartzwelder HS. O aʻafiaga o tausaga e aʻafia ai le ava i le mafaufau ma le mafaufau e faatatau i le mafaufau e galue i tupulaga talavou ma tagata matutua. Atina'e lata mai i le 'ava. 2005;17: 161-176. PMID: 15789865 [PubMed]
  • White AM, Ghia AJ, Levin ED, Swartzwelder HS. Binge pattern ethanol faʻaalia i tamaʻi talavou ma iole matutua: Aafiaga eseʻese i le tali mulimuli ane i le ethanol. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2000;24(8): 1251-1256. PMID: 10968665
  • Windle M. Fa'aaogāina o le 'ava mālosi i tupulaga talavou. Sage; Thousand Oaks, CA: 1999.
  • Windle M, Windle RC. O le taumafaina o le ava malosi ma ona taunuuga i tupulaga talavou ma talavou matutua. Fa'agasolo lata mai i le 'ava. 2005;17: 67-83. PMID: 15789860
  • Windle M, Miller-Tutzauer C, Domenico D. Faʻaaogaina o le ava malosi, amioga faʻamaʻi, ma gaioiga lamatia i tupulaga talavou. Journal of Research on Adolescence. 1992;2: 317-330.
  • Windle M, Spear LP, Fuligni AJ, et al. Su'iga i lalo o le matua ma fa'afitauli inuina: Fa'atupuina fa'agasologa ma faiga i le va o le 10 ma le 15 tausaga le matutua. Pediatrics. 2008;121(Suppl. 4):S273–S289. PMID: 18381494 [PMC free article] [PubMed]
  • Zucker RA. Fa'aaogāina o le 'ava mālosi ma fa'afitauli o le fa'aaogāina o le 'ava mālosi: O se faiga fa'avae-biopsychosocial faiga fa'avae e aofia ai le olaga. I: Cicchetti D, Cohen DJ, faatonu. Atinaʻeina o le Tamaʻi maʻi. Lomiga lona 2 Wiley; Niu Ioka: 2006.