Taunuuga o le mafaufau i le mafaufau o tamaiti (2018)

Heim C. (2018) Taunuuga o le Mafaufau i Tamaiti.

I: Noll J., Shalev I. (eds) O le Biology of Early Life Stress. Soifua Maloloina o Tamaiti. Springer, Cham

[O le tele o faʻaaliga i le tele porn internet porn i le popofou o le olaga ei ai faʻapena tutusa i nisi?]

lē faʻatino

O faigata i le popofou o le olaga, e pei o le sauaina o le tamaitiiti, le amanaia, ma le leiloa, o se tulaga sili ona afaina tele mo le atiaeina o le tele o le mafaufau ma le faaletonu faafomai i se taimi mulimuli ane o le olaga. O le faʻaleleia o le faʻaleagaina o togafitiga i le taimi o le atinaʻe ua manatu e faʻavaeina ai lenei faʻalavelave alualu i luma umi. O a matou taunuuga e mafua ai le fesoʻotaʻi atu o tamaiti laiti i le faʻaogaina o le tali atu i le atuatuvale, tali atu i le glucocorticoid, faʻaitiitia le faʻamalosia o le tino, mimiti, faʻaitiitia le hippocampal volumes, ma suiga i fanua faʻataʻatia o loʻo aʻafia i le iloa poʻo le gaioiga o le faʻaleagaina. O aʻafiaga o le faʻalavelave tamaititi e faʻamalosia e mafuaʻaga o le gataifale ma faʻatalanoa e le epigenetic suiga i genes e talafeagai mo tulafono faatonutonu. O le malamalama i uiga masani o le faʻaleleia o meaola, ma lo latou faʻaleleia e fesoʻotaʻiga i le gataifale, e taua tele ina ia mafai ai ona tatou fatuina ni mea faʻapitoa e faʻafesoʻotaʻi saʻo nei auala ma ia maua mai ai ni meaola e faʻamaonia ai tamaiti o loo aʻafia e faʻalauteleina ni faʻafitauli poʻo e mafai fofo.

mau faasino

  1. Anacker, C., O'Donnell, KJ, & Meaney, MJ (2014). O le amataga o le olaga puapuaga ma le polokalame o le epigenetic o le hypothalamic-pituitary-adrenal function. Talanoaga i le Neuroscience Clinical, 16(3), 321-333.PubMedPubMedCentralScholar Google
  2. Andersen, SL, Tomoda, A., Vincow, ES, Valente, E., Polcari, A., & Teicher, MH (2008). Faʻamaoniga muamua mo taimi maʻaleʻale i le aʻafiaga o le faʻasaua i tamaiti i le faia o faiʻai i le itulagi. Le Journal of Neuropsychiatry and Clinical Neurosciences, 20, 292-301.CrossRefScholar Google
  3. Valaʻau, K., Schwahn, C., Mahler, J., Schulz, A., Spitzer, C., Fenske, K., ... Grabe, HJ (2011). Faʻafetaui o le atuatuvale o tagata matutua e ala i se polymorphism i le gene generate FKBP5 ma le faʻaleagaina faaletino o tamaiti i le lautele o tagata. Neuropsychopharmacology, 36, 1982-1991.CrossRefScholar Google
  4. Bernstein, DP, Stein, JA, Newcomb, MD, Walker, E., Pogge, D., Ahluvalia, T., ... Zule, W. (2003). Atinaʻe ma le faʻamaoniaina o se faʻamatalaga puupuu o le suʻesuʻega o le fesili fesili a tamaiti. Faʻasaua i tamaiti ma le amanaʻia, 27(2), 169-190.CrossRefScholar Google
  5. Toto, PM, Penninx, BW, Bochdanovits, Z., Uitterlinden, AG, Beekman, AT, van Schoor, NM, ... Hoogendijk, WJ (2009). Glucocorticoid gene gene polymorphisms ma mafatiaga o le tamaitiiti e fesootaʻi ma le atuatuvale: Faʻamatalaga fou mo fegalegaleaiga o le gafa-siosiomaga. American Journal of Medical Genetics. Vaega B, Neuropsychiatric Genetics, 150B, 660-669.CrossRefScholar Google
  6. Bierhaus, A., Wolf, J., Andrassy, ​​M., Rohleder, N., Humpert, PM, Petrov, D., ... Nawroth, PP (2003). O se masini e suia ai le popolega o le mafaufau i totonu o le mononuclear activation activation. Taualumaga a le National Academy of Sciences USA, 100(4), 1920-1925.CrossRefScholar Google
  7. Binder, EB, Bradley, RG, Liu, W., Epstein, MP, Deveau, TC, Mercer, KB, ... Ressler, KJ (2008). Faʻalapotopotoga o le FKBP5 polymorphisms ma le faʻamaualuga o tamaiti ao iai le faʻafitauli o le faʻasologa o le faʻaleagaina o le faʻafitauli i tagata matutua. IAMA, 299, 1291-1305.CrossRefScholar Google
  8. Bogdan, R., Williamson, DE, & Hariri, AR (2012). Mineralocorticoid receptor Iso / Val (rs5522) genotype faʻataʻitaʻia le fesoʻotaʻiga i le va o tuanaʻi lagona faʻatamaititi tamaiti ma amygdala reactivity. Le American Journal of Psychiatry, 169, 515-522.CrossRefScholar Google
  9. Bradley, B., Westen, D., Binder, EB, Jovanovic, T., & Heim, C. (2011). Faʻalapotopotoga i le va o le tamaititi amio leaga ma tagata matutua faʻaleagaina lagona: Faʻatonu e ala i le okesene o le receptor gene. Atinaʻe ma le Faʻataʻitaʻiga, 23, 87-100.CrossRefScholar Google
  10. Bradley, R., Binder, EB, Epstein, MP, Tang, Y., Nair, HP, Liu, W., & Ressler, KJ (2008). Aafiaga o le sauaina o tamaiti i luga o le matua faʻanoanoaga: Faʻatonutonuina e le corticotropin-faʻasaʻolotoina o le homone receptor gene. Faʻamaumauga a le General Psychiatry, 65, 190-200.CrossRefScholar Google
  11. Burghy, CA, Stodola, DE, Ruttle, PL, Molloy, EK, Armstrong, JM, Oler, JA, ... Birn, RM (2012). Atinaʻe atinae i le amygdala-forefrontal function ma le faʻaaogaina o faʻamaoniga i le talavou. Natura Neuroscience, 15(12), 1736-1741.CrossRefScholar Google
  12. Kamuta, LL, Gawuga, CE, Tyrka, AR, Lee, JK, Anderson, GM, & Tau, LH (2010). Faʻalapotopotoga i le va o le plasma IL-6 tali atu i le ogaoga o mafatiaga ma le popofou o le olaga i tagata soifua maloloina. Neuropsychopharmacology, 35(13), 2617-2623.CrossRefScholar Google
  13. Kamuta, LL, Shattuck, TT, Tyrka, AR, Geracioti, TD, & Tau, LH (2011). Aʻafiaga o le tamaititi faʻamalosi tino i luga o le tali atu faʻateʻi tino. Psychopharmacology, 214(1), 367-375.CrossRefScholar Google
  14. Caspi, A., Sugden, K., Moffitt, TE, Teila, A., Craig, IW, Harrington, H., ... Poulton, R. (2003). Aafiaga o le olaga i le atuatuvale: Faʻaleagaina e se polymorphism i le gene gene 5-HTT. Saienisi, 301, 386-389.CrossRefScholar Google
  15. Danese, A., Moffitt, TE, Pariante, CM, MRCPsych, Ambler, A., Poulton, R., & Caspi, A. (2008). Maualuga maualuga pupuga i loto lotomafatia tagata matutua ma le tala faasolopito o tamaiti amio leaga. Faʻamaumauga a le General Psychiatry, 65, 409-415.CrossRefScholar Google
  16. Dannlowski, U., Kugel, H., Huber, F., Stuhrmann, A., Redlich, R., Grotegerd, D., ... Suslow, T. (2013). O le faʻamausalaina o le tamaititi e fesoʻotaʻi ma se faʻafitauli matuia o le faʻaleagaina o le lagona ile amygdala. Faʻafanua o Brain Tagata, 34(11), 2899-2909.CrossRefScholar Google
  17. Dannlowski, U., Stuhrmann, A., Beutelmann, V., Zwanzger, P., Lenzen, T., Grotegerd, D., & Kugel, H. (2012). Maʻavaʻa o le Limbic: O taimi uʻumi o taunuʻuga o amioga le lelei a tamaiti na faʻaalia e ala i ata faʻataʻitaʻi o le resonance maneta. Biological Psychiatry, 71(4), 286-293.CrossRefScholar Google
  18. De Bellis, MD, Hooper, SR, Woolley, DP, & Shenk, CE (2010). Demographic, maltreatment, ma neurobiological tuʻufaʻatasia o PTSD faʻailoga i tamaiti ma talavou. Journal of Psedia Psychology, 35(5), 570-577.CrossRefScholar Google
  19. Elbert, T., Pantev, C., Wienbruch, C., Rockstroh, B., & Taub, E. (1995). Faʻateleina le faʻaaogaina o tamailima o le lima agavale i tagata fai manoa. Saienisi, 270(5234), 305-307.CrossRefScholar Google
  20. Fang, X., Brown, DS, Florence, CS, & Mercy, JA (2012). O le avega tau le tamaoaiga o le agaleagaina o tamaiti i le Iunaite Setete ma aafiaga mo le puipuia. Faʻasaua i tamaiti ma le amanaʻia, 36(2), 156-165.CrossRefScholar Google
  21. Frodl, T., Reinhold, E., Koutsouleris, N., Reiser, M., & Meisenzahl, EM (2010). Faʻafesoʻotaʻiga o le faʻamamafa o le tamaititi ma le hippocampus ma le paʻu o le pito i luma i le pito o le tino i le tele o faʻanoanoaga. Lautusi o Siki Suesuega o le Siosiomaga, 44(13), 799-807.CrossRefScholar Google
  22. Gatt, JM, Nemeroff, CB, Dobson-Stone, C., Paul, RH, Bryant, RA, Schofield, PR, ... Williams, LM (2009). O fegalegaleaiga i le va o le BDNF Val66Met polymorphism ma le amataga o le olaga e faʻamaonia ai le faiʻai ma le faʻaosoosoina o ala agai i le atuatuvale ma le atuatuvale. Mentalic Psychiatry, 14, 681-695.CrossRefScholar Google
  23. Govindan, RM, Behen, ME, Helder, E., Makki, MI, & Chugani, HT (2010). Fesuiaiga o le vai diffusivity i cortical fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i tamaiti ma vave le lava faʻailoa mai faʻamaumauga-faʻapitoa spatial fuainumera (TBSS). Cerebral Cortex, 20(3), 561-569.CrossRefScholar Google
  24. Grant, MM, Cannistraci, C., Hollon, SD, Gore, J., & Shelton, R. (2011). Talaʻaga tamaiti faʻamaʻi tigaina eseʻese amygdala tali atu i foliga faanoanoa i totonu MDD. Lautusi o Siki Suesuega o le Siosiomaga, 45(7), 886-895.CrossRefScholar Google
  25. Grant, MM, White, D., Hadley, J., Hutcheson, N., Shelton, R., Sreenivasan, K., & Deshpande, G. (2014). O le amataga o le ola e afaina ai ma le faʻatonutonuina o le faiʻai i totonu ole faʻanoanoaga tele. Faʻafanua o Brain Tagata, 35(9), 4815-4826.CrossRefScholar Google
  26. Hammen, C., Henry, R., & Daley, SE (2000). Faʻanoanoaga ma le faʻamalieina o faʻafitauli i totonu o tamaʻitaʻi talavou o se gaioiga o taimi o tamaiti. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 68, 782-787.CrossRefScholar Google
  27. Heim, C., Mletzko, T., Purselle, D., Musselman, DL, & Nemeroff, CB (2008). O le dex / corticotropin-faʻasaʻolotoina vaega suʻega i tamaloloa ma tele faʻanoanoaga: Matafaioi o tamaiti faʻamaʻi. Biological Psychiatry, 63, 398-405.CrossRefScholar Google
  28. Heim, C., Newport, DJ, Heit, S., Graham, YP, Wilcox, M., Bonsall, R., ... Nemeroff, CB (2000). O le pituitary-adrenal ma le autonomous tali atu i le atuatuvale i fafine pe a uma le faʻafeusuaiga ma le faʻaleagaina faaletino i le tamaitiiti. IAMA, 284, 592-597.CrossRefScholar Google
  29. Heim, C., Newport, DJ, Mletzko, T., Miller, AH, & Nemeroff, CB (2008). Le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻalavelave o tamaiti ma le faʻanoanoaga: Malamalamaaga mai le HPA axis suʻesuʻega i tagata. Psychoneuroendokrinology, 33, 693-710.CrossRefScholar Google
  30. Heim, C., Newport, DJ, Wagner, D., Wilcox, MM, Miller, AH, & Nemeroff, CB (2002). O le matafaioi a le popofou o le poto masani ma le faʻatamafanafanaina o le matua i le valoʻaga o le neuroendocrine faʻafitauli o le tali atu i fafine: O le tele o faʻavasegaga auiliiliga. Paʻu ma le Tigā, 15(3), 117-125.CrossRefScholar Google
  31. Heim, C., Young, LJ, Newport, DJ, Mletzko, T., Miller, AH, & Nemeroff, CB (2009). Lalo CSF ​​oxytocin concentrations i fafine ma le talaʻaga o tamaiti faʻasaua. Mentalic Psychiatry, 14, 954-958.CrossRefScholar Google
  32. Heim, CM, Mayberg, HS, Mletzko, T., Nemeroff, CB, & Pruessner, JC (2013). Faʻaitiitia le tino o le tino i lalo o le genatosensory fanua i le maeʻa ai o le tamaititi faia faʻamalosi. Le American Journal of Psychiatry, 170(6), 616-623.CrossRefScholar Google
  33. Heuser, I., Yassouridis, A., & Holsboer, F. (1994). Le suʻega dexamethasone / CRH tuʻufaʻatasia: O se suʻesuʻega faʻapitoa i falesuesue mo faʻamai o le mafaufau. Lautusi o Siki Suesuega o le Siosiomaga, 28(4), 341-356.CrossRefScholar Google
  34. Holsboer, F., Lauer, CJ, Schreiber, W., & Krieg, JC (1995). Suiga hypothalamic-pituitary-adrenocortical tulafono faatonutonu i soifua maloloina mataupu i maualuga lamatiaga aiga mo afaina afaina. Neuroendocrinology, 62(4), 340-347.CrossRefScholar Google
  35. Jaenisch, R., & Bird, A. (2003). Epigenetic tulafono faatonutonu o le gen expression: Faʻafefea e le genome tuʻufaʻatasia intrinsic ma siosiomaga faʻailo. Natura Genetics, 33(Four), 245-254.CrossRefScholar Google
  36. Karg, K., Burmeister, M., Shedden, K., & Sen, S. (2011). O le serotonin transporter promoter variant (5-HTTLPR), mafatiaga, ma le faʻanoanoaga meta-auiliiliga toe iloiloina: Faʻamaoniga o le faʻatulagaina o tupuaga. Faʻamaumauga a le General Psychiatry, 68, 444-454.CrossRefScholar Google
  37. O le faʻataʻitaʻiga, o le faʻataʻitaʻiga, o le faʻataʻitaʻiga lea, Fesoʻotaʻiga o gaʻo----2006-HTTLPR-e mafua mai i le Brain-e mafua mai i le Brain-e mafua mai i le uʻamea ma le faʻaleleia o le siosiomaga i le fanau. Biological Psychiatry, 59, 673-680.CrossRefScholar Google
  38. Klengel, T., Mehta, D., Anacker, C., Rex-Haffner, M., Pruessner, JC, Pariante, CM, ... Binder, EB (2013). O le DNK demiseylation faapitoa FKBP5 e faʻatautaia ai fegalegaleaiga o le gasegase o tamaiti laiti. Natura Neuroscience, 16(1), 33-41.CrossRefScholar Google
  39. Labonté, B., Suderman, M., Maussion, G., Lopez, JP, Navarro-Sánchez, L., Yerko, V., ... Turecki, G. (2013). O le methylation genome-wide e suia i le mafaufau o le pule i le ola. Le American Journal of Psychiatry, 170(5), 511-520.CrossRefScholar Google
  40. Ladd, CO, Huot, RL, Thrivikraman, KV, Nemeroff, CB, Meaney, MJ, & Plotsky, PM (2000). Umi-taimi amioga ma neuroendocrine fetuʻunaʻiga i le leaga vave aafiaga. Alualu i luma i le Brain Research, 122, 81-103.CrossRefScholar Google
  41. Lupien, S., McEwen, BS, Gunnar, M., & Heim, C. (2009a). Aʻafiaga o le faʻamamafa i le taimi atoa o le olaga i luga o le faiʻai, amioga ma le mafaufau. Natura Neuroscience., 10(6), 434-445.CrossRefScholar Google
  42. Lupien, SJ, McEwen, BS, Gunnar, MR, & Heim, C. (2009b). Aʻafiaga o le faʻamamafa i le taimi atoa o le olaga i luga o le faiʻai, amioga ma le mafaufau. Natura Neuroscience, 10, 434-445.CrossRefScholar Google
  43. Maguire, EA, Gadian, DG, Johnsrude, IS, Lelei, CD, Ashburner, J., Frackowiak, RS, & Frith, CD (2000). Suiga-fesoʻotaʻi suiga suiga i le hippocampi o taʻavale laʻupasese. Taualumaga a le National Academy of Sciences of the United States of America, 97(8), 4398-4403.CrossRefScholar Google
  44. McGowan, PO, Sasaki, A., DʻAlessio, AC, Dymov, S., Labonté, B., Szyf, M.,… Meaney, MJ (2009). Epigenetic tulafono faatonutonu o le glucocorticoid talimalo i le tagata faiʻai fesootai ma tamaiti sauaina. Natura Neuroscience, 12, 342-348.CrossRefScholar Google
  45. Meaney, MJ (2001). Tausiga o tinā, faʻamatalaga o le gutu, ma le tuʻuina atu o eseesega o tagata i le faʻafitauli o le gasegase i augatupulaga. Iloiloga Faaletausaga o Neuroscience, 24, 1161-1192.CrossRefScholar Google
  46. Mehta, D., Klengel, T., Conneely, KN, Smith, AK, Altmann, A., Pace, TW, ... Binder, EB (2013). Tesega o faafitauli o le gasegase: O le gasegase o fanau laiti e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi pipisi o le genomic ma epigenetic i le posttraumatic stress disorder. Taualumaga a le National Academy of Sciences of the United States of America, 110(20), 8302-8307.CrossRefScholar Google
  47. Murgatroyd, C., Patchev, AV, Wu, Y, Mickana, V., Bockmühl, Y., Fischer, D., ... Spengler, D. (2009). O le faʻafouina o DNA methylation polokalama o loʻo faʻaauau pea ona aʻafiaga i aʻafiaga i le amataga o le olaga. Natura Neuroscience, 12(12), 1559-1566.CrossRefScholar Google
  48. Norman, RE, Byambaa, M., De, R., Butchart, A., Scott, J., & Vos, T. (2012). O le umi o le soifua maloloina iuga o le tamaititi saua tino, saua lagona, ma le le amanaʻiaina: O se faʻavasega iloiloga ma meta-auiliiliga. PLoS Faafomai, 9(11), e1001349.CrossRefScholar Google
  49. Pluess, M., & Belsky, J. (2013). Vantage lagona faʻaalia: Eseʻese tagata ile tali atu i mea lelei na tutupu. Failautusi Faʻapitoa, 139(4), 901-916.CrossRefScholar Google
  50. Polanczyk, G., Caspi, A., Williams, B., Price, TS, Danese, A., Sugden, K., ... Moffitt, TE (2009). Aafiaga puipuia o le vailaau CRHR1 i luga o le atinaʻeina o le atuatuvale o tagata matutua ina ua mavae le faʻamalosia o tamaititi: Faʻailoga ma faʻaopoopoga. Faʻamaumauga a le General Psychiatry, 66, 978-985.CrossRefScholar Google
  51. Provençal, N., & Binder, EB (2015). Aʻafiaga o le amataga o le olaga faʻamamafa i luga o le epigenome: Mai le manava i le matua ma e oo lava i luma. Faʻataʻitaʻiga o Neurology, 268, 10-20.CrossRefScholar Google
  52. Ptak, C., & Petronis, A. (2010). Epigenetic auala i faʻafitauli o le mafaufau. Talanoaga i le Falemai Neuroscience, 12(1), 25-35.Scholar Google
  53. Rao, U., Hammen, C., Ortiz, LR, Chen, LA, & Polani, RE (2008). Aafiaga o le popofou ma talu ai nei leaga aafiaga i luga o adrenal tali atu psychosocial popole i talavou lotovaivai. Biological Psychiatry, 64, 521-526.CrossRefScholar Google
  54. Ressler, K., Bradley, B., Mercer, KB, Deveau, TC, Smith, AK, Gillespie, CF, ... Binder, EB (2010). Polymorphisms i le CRHR1 ma le serotonin transporter loci: Gaioiga Gene-gene-siosiomaga i luga o faʻafitauli faʻafitauli. American Journal of Medical Genetics, 153B(3), 812-824.PubMedScholar Google
  55. Ressler, KJ, & Mayberg, HS (2007). Taulai le le masani ai neural liʻo i lagona ma popolevale faʻaletonu: Mai le fale suesue i le falemaʻi. Natura Neuroscience, 10(9), 1116-1124.CrossRefScholar Google
  56. Roth, TL, Lubin, FD, Funk, AJ, & Sweatt, JD (2009). Uunaiga tumau epigenetic o vave-olaga faigata i luga o le BDNF gene. Biological Psychiatry, 65(9), 760-769.CrossRefScholar Google
  57. Shonkoff, JP, Garner, AS, & Komiti o Psychosocial Aspects o Tamaiti ma Aiga Soifua Maloloina; Komiti mo Aoga Talavou, Vaetamaina, ma Tausiga Tausiga; Vaega i Atinaʻe ma Amio Pediatrics. (2012). O le olaga atoa aafiaga o le popofou tamaiti faigata ma oona faʻalavelave. Pediatrics, 129(1), e232-e246.CrossRefScholar Google
  58. Stein, MB, Koverola, C., Hanna, C., Torchia, MG, & McClarty, B. (1997). Hippocampal volume i fafine afaina e ala i le faʻasaua i tamaiti. Tomai FaʻaSaienisi, 27, 951-959.CrossRefScholar Google
  59. Teicher, MH, Anderson, CM, & Polcari, A. (2012). Tamaititi agaleaga faʻataʻitaʻi e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o voluma i le hippocampal subfields CA3, dentate gyrus, ma mataupu silisili. PNAS, 109, E563-E572.CrossRefScholar Google
  60. Teicher, MH, Samson, JA, Anderson, CM, & Ohashi, K. (2016). O aʻafiaga o tamaiti i amioga le lelei i luga ole faiʻai, galueaʻi ma fesoʻotaʻiga. Faamatalaga o Natura. Neuroscience, 17(10), 652-666.CrossRefScholar Google
  61. Tomoda, A., Polcari, A., Anderson, CM, & Teicher, MH (2012). Faʻaititia vaʻaia efuefu efuefu mea lapoa ma mafiafia i talavou matutua oe na molimauina sauaga i totonu o aiga i le taimi o laiti. PLoS tasi, 7(12), e52528.CrossRefScholar Google
  62. Tomoda, A., Sheu, YS, Rabi, K., Suzuki, H., Navalta, CP, Polcari, A., & Teicher, MH (2011). O le faʻaalia o le sauaina o upu i matua e fesoʻotaʻi ma le faateleina o le efuefu o isi mea i le sili atu o tuinanau o le tino. NeuroImage, 54(Provid 1), S280-S286.CrossRefScholar Google
  63. Tomoda, A., Suzuki, H., Rabi, K., Sheu, YS, Polcari, A., & Teicher, MH (2009). Faʻaitiitia prefrontal cortical efuefu mea voluma i talavou matutua faʻaalia i matuia corporal faʻasalaga. NeuroImage, 47(Aseta 2), T66-T71.CrossRefScholar Google
  64. Tottenham, N., Hare, TA, Millner, A., Gilhooly, T., Zevin, JD, & Casey, BJ (2011). Maualuga amygdala tali atu i foliga ina ua vave le maua. Atinae Faasaienisi, 14(2), 190-204.CrossRefScholar Google
  65. Tottenham, N., Hare, TA, Quinn, BT, McCarry, TW, Nurse, M., Gilhooly, T., ... Casey, BJ (2010). O le faʻalauteleina o le faʻaleleia o faʻalapotopotoga e fesoʻotaʻi ma le tele o le amygdala volume ma faigata i tulafono faatonutonu faʻalagona. Atinae Faasaienisi, 13(1), 46-61.CrossRefScholar Google
  66. Tottenham, N., & Sheridan, MA (2009). O se toe iloiloga o faigata, o le amygdala ma le hippocampus: O se iloiloga o taimi atinaʻe. Faʻamuamua i le Neuroscience Tagata, 3, 68.PubMedScholar Google
  67. Treadway, MT, Grant, MM, Ding, Z., Hollon, SD, Gore, JC, & Shelton, RC (2009). O le amataga o mea leaga na tutupu, o le HPA gaioiga ma le rostral pito i luma cingulate tusi i MDD. PLoS tasi, 4, e4887.CrossRefScholar Google
  68. Tyrka, AR, Tau, LH, Gelernter, J., Schepker, C., Anderson, GM, & Kamuta, LL (2009). Faʻafesoʻotaʻiga o tamaititi amio leaga ma le corticotropin-faʻasaʻolotoina o le homone receptor gene: Aʻafiaga i le hypothalamic-pituitary-adrenal axis reactivity. Biological Psychiatry, 66, 681-685.CrossRefScholar Google
  69. Tyrka, AR, Tau, LH, Marsit, C., Walters, OC, & Kamuta, LL (2012). Tamaititi faʻafitauli ma epigenetic fesuiaʻiga o le leukocyte glucocorticoid talimalo: Faʻamaoniga muamua i soifua maloloina tagata matutua. PLoS tasi, 7, e30148.CrossRefScholar Google
  70. Ulrich-Lai, YM, & Herman, JP (2009). Faʻatonutonuina neural o endocrine ma autonomic faʻafitauli tali. Faamatalaga o Natura. Neuroscience, 10(6), 397-409.CrossRefScholar Google
  71. O le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, 'ou te fai atu' iā te oe, Faʻaititia le numera muamua o le paʻu i luma o le au matutua i le lipotia o le le fiafia o lagona. Biological Psychiatry, 68, 832-838.CrossRefScholar Google
  72. Vythilingam, M., Heim, C., Newport, J., Miller, AH, Anderson, E., Bronen, R., & Douglas Bremner, J. (2002). Tamaititi tiga faʻafesoʻotaʻi fesoʻotaʻi ma laititi hippocampal tusi i fafine ma tele faʻanoanoaga. Le American Journal of Psychiatry, 159, 2072-2080.CrossRefScholar Google
  73. Weaver, IC, Cervoni, N., Champagne, FA, DʻAlessio, AC, Sharma, S., Seckl, JR,… Meaney, MJ (2004). Polokalama Epigenetic e ala ile tina. Natura Neuroscience, 7(8), 847-854.CrossRefScholar Google
  74. Wiesel, TN, & Hubel, DH (1963). Tasi-sela tali i le striate cortex o tamaʻi tama le maua se vaʻai i le tasi mata. Lautusi o Neurophysiology, 26, 1003-1017.CrossRefScholar Google
  75. Wildeman, C., Emanuel, N., Leventhal, JM, Putnam-Hornstein, E., Waldfogel, J., & Lee, H. (2014). Le faʻateleina o faʻamaonia amioga le faʻamaoni i tamaiti US, 2004 i le 2011. JAMA Pediatrics, 168(8), 706-713.CrossRefScholar Google